ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog...

60
ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ ІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643

Transcript of ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog...

Page 1: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

UDK 371 ISSN 1333-2643

Kome je program NamIjeNjeNStudentima koji žele steći vrhunska informatička znanja i iskoristiti mobilnost u toku studiranja upoznati i proživjeti iskustvo studiranja sa europskom tradicijom i visokim europskim obrazovnim standardom

TKo može UpISaTI STUDIjUvjet za upis je završena četverogodišnja srednja škola

KolIKo Traje STUDIjPrve dvije godine studija održavaju se u Puli na hrvatskom jezikuTreća godina studija se po izboru odvija u Finskoj ili se nastavlja u Puli Ukoliko je izbor Finska Vaasa nastava se izvodi se na engleskom jeziku

U sedmom semestru obavlja se stručna praksa te pisanje diplomskog rada na hrvatskom ili engleskomNakon uspješne obrane diplomskog rada student sada diplomant spreman je za zapošljavanje ili nastavak studiranja u Hrvatskoj ili inozemstvu

Vrhunski program primjenjivog znanja iz informacijskih tehnologija

međunarodno priznata diploma u Europi SAD Kanadi Australiji i svim zemljama članicama UN

godina studija na engleskom jeziku u Finskoj - VAMK moderno i međunarodno Sveučilište primijenjene znanosti

VAMK studij dolazi u Pulu i otvara svoja vrata studentima koji traže mobilnost i ciljaju na međunarodno tržište radaEuropski centar za mir i razvoj Sveučilišta za mir Ujedinjenih naroda VAMK University of applied science iz Finske i Politehnika u Puli zajednički organiziraju studij s ciljem regionalnog razvoja i uključenja u europske tokove donoseći znanja zahtjevana od suvremenog gospodarstva baziranog na informacijskoj tehnologiji

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

UDK 371 ISSN 1333-2643 osnivač i nakladnik nakladnik I Founder and publisher politehnika pula ndash Visoka tehničko - poslovna škola spj ndash Udruženje inženjera pula52100 pula riva 6 Tel 052 381 410 381 412 wwwpolitehnika-pulahr

Za nakladnika I For publisher Drsc luciano Delbianco

Uredništvo I Editorial Board Mrsc Davor MiškovićDrsc Luciano Delbianco Drsc Branimir Ružojčić Drsc Klaudio Tominović Profdrsc Vladimir Rosić Mrsc Denis Brajković Nenad Rudan Glavni urednik I Editor Luciano Kuhar Lektor za hrvatski jezik Višnja Mijandrušić-Miloš

Lektor i prijevod sažetaka za engleski jezik docdr sc Moira Kostić - Bobanović

Lektor i prijevod sažetaka za talijanski jezik Loredana Slacki

Likovni urednik Igor Zirojević

Grafički urednikGordana Brborović

Časopis izlazi dva puta godišnje

TisakPrintera grupa

Naklada200 primjeraka Časopis izlazi dva puta godišnje na hrvatskom jeziku a sažeci i ključne riječi na engleskom i talijanskom jeziku

Recenzenti ReviewersU ovom broju časopisa recenzenti su

prof dr sc Vidoje Vujućprof dr sc Julijan Dobrinićprof dr sc Duško Pavletić

prof dr sc Berto Šalajprof dr sc Vladimir Rosić

prof dr sc Giorgio Sinkovićprof dr sc Klaudio Tominovićprof dr sc Luciano Delbiancoprof dr sc Branimir Ružojčić

Sadržaj

Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskojde lege lata i de lege ferenda

Desanka Sarvan dipliur

Upravljanje kvalitetom informacijskih sustavaDrscGiorgio Sinković Franko Trošt diplinž

E-learningom do kontinuiranog unaprijeđenja kvalitete znanjaMrsc Iva Ćulumović Županović

Dobro upravljanjedr sc Rosana Lucijetić

Upravljanje znanjem s posebnim osvrtom na efikasnost humanog kapitala

Barbara Marušnik univ spec oec

Nanotehnologija i etikaprof emer dr sc Zijad Haznadar

dr sc Luciano Delbianco prof visoke škole

Mjerenje uspješnosti intelektualnog kapitala metodom BSCMr sc Iva Ćulumović Županović

Mogućnost primjene grafenske nanotehnologije u izradi tranzistoraSanja Grbac Babić mag računarstva

Innalzamento della tensione per via elettrostaticaProf Roberto Bosaz Pavia

Un sguardo verso il cieloLuciano Kuhar prof viši predavač

Analiza elektroenergetskog napajanja kamenoloma KorenićiDiego Dobrila bacc ing politeh

3

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

4

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

5

Uvodna riječU razvoju stručnog politehničkog obrazovanja značajnu ulogu ima i list Udruženja inženjera Techne koji je počeo izlaziti 1988 godine a od svibnja 2001 godine odnosno petog broja Techne-a je zajednički list Udruženja inženjera i kako se tada zvala Visoke tehničke škole ndash politehnike u Puli

Koncept se od tada promijenio tako da je list počeo objavljivati članke iz raznih područja ljudske djelatnosti tehnike znanosti ekologije ekonomije obrazovanja agronomije strojar-stva elektrotehnike tehnologije medicine nutricionizma menadžmenta informacijskih znanosti i drugih općih tema koje su interdisciplinarno vezana uz politehnički teoriju i praksu

Od trinajstog broja u 2012 godini list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i ISSN uredu za Hrvatsku kao časopis za politehničku obrazovnu teoriju i praksu s ISSN oznakom 1333-2643 i oznakom Sveučilišne knjižnice u Puli UDK 371 koji će izlaziti dva puta godinje Pred Vama je trinajsti broj Techne-a časopisa za politehničku obrazovnu teoriji u praksu čiji su osnivači i nakladnici Politehnika Pula - Visoka tehničko-poslovna škola s pravom javnosti i Udruženje inženjera Pula koji recenziranim i objavljenim radovima u ovom briju čine određeni pomak u načinu prezentiranja rada na hrvatskom i stranom jeziku uz navođenje UDK oznake za svaki rad i njene klasifikacije

Suradnici u časopisu su poznati stručnjaci iz raznih područja ali i mladi još neafirmirani visoko obrazovni autori Novina u zadnja dva broja je u tome što smo počeli objavljivati određene separate diplomski radnji diplomanata Politehnike što je vidljivo u sadržaju časopisa

Mišljenja smo da u ovom časopisu za politehničku obrazovnu teoriju i praksu ima dovoljno prostora i mogućnosti da svoje radove izrade i objave ne samo stručnjaci iz gospodarstva već i nastavnici nositelji pojedinih predmeta na Politehnici kako bi stekli i potrebne uvjetre za svoj izbor ili reizbor Neupitno je i poželjno da se u časopisu objavljuju separati studenata koji su završili Politehniku po Bolonjskom konceptu i koji su trenutno na specijalističkom studiju Kreativni menadžment procesima

Zahvaljujemo se svim činiteljima časopisa Techne i pozivamo Vas na zajedničku suradnju u unapređivanju teorije i prakse politehničkog obrazovanja te da Vaše radove izrađujete prema uputama navedenim na kraju časopisa

Urednik i uredništvo

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

6

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

7

1 Uvod Za komunalni standard stanovnika ali i za uvjete poslovanja gospodskih subjekata naročito u turizmu i ugostiteljstvu parkovi i javne zelene površine u naselju od izuzetnog su značajaŠto više reći nego da još u inventuri komunalnih objekata Grada Rima iz IV stoljeća Strabon pored ostalog navodi ldquohellip 8 campusa prekrivenih travom cijele godine na kojima su se gomile građana igrale loptom tjerale kolutove ili se hrvale te 30 parkova i vrtova koje su osnivali bogati građani za privatno uživanje ali su kasnije prešli u javno vlasništvohellipldquo

2 Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege lataPravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj je podnormirano Zakoni koji djelomično uređuju ovaj segment su sljedećia) Parkovi zemljište za sport i rekreaciju dječja igrališta1 nisu neizgrađeno

građevinsko zemljište već se smatraju zemljištem privedenim svrsi Prema članku 17 Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (Nar nov br 1607) podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabeVrste uporabe za zemljište privedeno svrsi mogu biti izgrađeno zemljište zemljište pod zgradama dvorište park

1 Članak 17 Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (Nar nov br 1607)Podaci o nači-nu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabeVrste uporabe za zemljište privedeno svrsi mogu biti izgrađeno zemljište zemljište pod zgradama dvorište park zemljište za sport i rekreaciju dječje igralište tržnica sajmište groblje uređena plaža luka marina zračna luka kamenolom šljunčara pješčenjak otvoreni kop nasip usjek ustava deponija ulica trg cesta put autocesta i željeznička pruga

zemljište za sport i rekreaciju dječje igralište tržnica sajmište groblje uređena plaža luka marina zračna luka kamenolom šljunčara pješčenjak otvoreni kop nasip usjek ustava deponija ulica trg cesta put autocesta i željeznička pruga

b) Zakon o komunalnom gospodarstvu2 određuje javne zelene površine parkove dječja igra lišta kao komunalne objekte - javne površine Osim navedenih javnim površinama smatraju se i pješačke staze pješačke zone otvorene odvodnih kanali trgovi i javne prometne površine

c) Prema definiciji iz točke 19 članka 2 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar nov br 7607 i 3809) ) površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste ulice trgovi tržnice igrališta parkirališta groblja parkovne i zelene površine u naselju rekreacijske površine i sl) Namjena i uređenje zelenih parkovnih i rekreacijskih površina određuje se Urbanističkim planom uređenja naselja3

d) Parkovi i javne zelene površine mogu se graditi bez akta o odobrenju gradnje jer se smatraju se jednostavnim građevinama ukoliko ispunjavaju uvjete iz Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (Nar nov br 10107) odnosno kada obuhvaćaju izgradnju dječjeg igrališta ograde građevinske visine do 16 m i potpornog zida građevinske visine do 08 m spomeničkog ili sakralnog obilježja građevinske (bruto) površine do 400 m2 i visine do 40 m od razine okolnog tla koje se gradi u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo te pješačke staze Ne može se isključiti mogućnost izgradnje složenijih parkovnih građevina za čiju je gradnju potreban akt na temelju kojega se može graditi Za određivanje samog izgleda parka i javnih zelenih površina u svezi sa hortikulturnim uređenjem i uporabom određenih vrsti

2 Stavak 7 članka 3 Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar nov br 3695 10995 - Uredba 2196 - Uredba 7097 12899 572000 1292000 i 5901 2603 -proč tekst i 8204 11004 - Uredba i 17804 3809 7909 i 15309 - u daljnjem tekstu ZKG) 3 Članak 76 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar nov br 7607) urbanistički plan uređenja određuje osobitopodjelu područja na posebne prostorne cjeline te područja i koncept urbane obnove naselja ili dijelova naselja osnovu namjene površina i prikaz površina javne namjene razmještaj djelatnosti u prostoru osnovu prometne komunalne i druge infrastrukture mjere za zaštitu okoliša očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti uređenje zelenih parkovnih i rekreacijskih površina zahvate u prostoru značajne za pro-storno uređenje naselja i izradu detaljnih planova uređenjauvjete uređenja i korištenja površina i građevina i zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća

Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskojde lege lata i de lege ferenda

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Desanka Sarvan dipliur Politehnika Pula

UDK 3467712253](4975)Pregledni članak

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

8

biljaka ne postoji obveza ishodovanja kakvog upravnog akta - odobrenja od tijela državne ili lokalne uprave ali JLS kao investitor određuje pobliže izgled tih površina putem svojih službi nadležnih za zaštitu okoliša4

e) Izgradnja parkova i javnih zelenih površina financira se iz komunalnog doprinosa i proračuna JLS Komunalni doprinos plaćaju prema obujmu građevine investitori drugih građevina za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture5 a ova su sredstva prihod proračuna JLS Korištenje navedenih sredstava određeno je godišnjim Programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture6 koji sadrži opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja te za nabavu opreme i iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja djelatnosti Investitor izgradnje parkova i javnih zelenih površina je JLS

f) Održavanje parkova i javnih zelenih površina financira se iz komunalne naknade koju plaćaju vlasnici odnosno korisnici stambenog poslovnog prostora i garažnog prostora te građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađenoga građevnog zemljišta Komunalna naknada je prihod proračuna JLS a koristi se prema godišnjem Programu održavanja komunalne infrastrukture Održavanje javnih površina je komunalna djelatnost a JLS mogu organizirati obavljanje komunalnih djelatnosti na svom području7 u okviru upravnih tijela (vlastiti pogon) ili osnivanjem pravne osobe za obavljanje tih djelatnosti - trgovačkog društva ili javne ustanove (in-house service providers) ili davanjem prava za obavljanje komunalne djelatnosti trećim osobama - zaključenjem pisanog ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti održavanja javnih površina8 Naručitelj komunalnih usluga održavanja javnih površina je JLS osim ako isto obavlja putem vlastitog pogona

g) Prihodi od korištenja javnih površina su prihod proračuna JLS Prema odredbi članka 43 Zakona o financiranju JLS i JPRS (Nar nov br 117936997 3300 12700 5901 10701 11701 - ispr 15002 14703 13206 2607 - Odluka USH) porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine Porez se plaća se u visini na način i pod uvjetima koje propišu općina ili grad a što se smatra javnom površinom svojom odlukom propisuje općina ili grad

h) Prema članku 16 ZKG JLS su ovlaštene donijeti odluku o komunalnom redu koja sadrži odredbe o 1 uređenju naselja 2 održavanju čistoće i čuvanju javnih površina 3 korištenju javnih površina 4 skupljanju odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom 5 uklanjanju snijega i leda 6 uklanjanju protupravno postavljenih predmeta 7 mjere za provođenje komunalnog reda i 8 kaznene odredbe

Prekršajnim zakonom (Nar nov br 10707) propisano je da za prekršaj propisan odlukom JLS i JPRS

- za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 50000 kuna ni većem od 1000000 kuna

4 Pojedine JLS odlukom o komunalnom redu utvrđuju obvezu investitora na ishodovanje odobrenja o uređenju zelenih površina koje donosi upravno tijelo JLS u čijem je djelokrugu zaštita okoliša5 Stavak 1 članka 32 ZKG Iz sredstava komunalnog doprinosa financira se izgradnja javnih površina nerazvrstanih cesta javne rasvjete te groblja i krematorija6 Stavak 1 članka 32 ZKG7 Stavak 1 članka 4 ZKG8 Na osnovi ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti mogu se obavljati ko-munalne djelatnosti koje se financiraju isključivo iz proračuna JLS (stavak 1 članak 15 ZKG) To su komunalne djelatnosti koje se financiraju iz sredstava komunalne naknade koja je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave odvodnja atmosferska voda održavanje čisto-će u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina održavanje javnih površina održavanje nerazvrstanih cesta javna rasvjeta Komunalna djelatnost održavanja grblja ne financira se isključivo iz proračuna JLS već i iz sredstava grobnih naknada te se stoga ova djelatnost ne može obavljati na temelju pisanog ugovora o obavljanju komunalnih djelatnosti

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

9

- za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu

samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi obavljanja njezina obrta ili

druge samostalne djelatnosti ne može biti propisana ni izrečena novčana

kazna u iznosu manjem od 30000 kuna ni većem od 500000 kuna

- za počinitelja prekršaja fizičku osobu ne može biti propisana ni izrečena

novčana kazna u iznosu manjem od 10000 kuna ni većem od 200000 kuna

Tako je odluka o komunalnom redu de facto jedini pravni akt koji zaštićuje

parkove i javne zelene površine kao komunalne objekte ukoliko isti nemaju

značajnije vrijednosti u kojem slučaju bi mogli biti proglašeni zaštićenim

područjem prirode (primjerice spomenik parkovne arhitekture) kada se

njihova zaštita ostvaruje prema odredbama posebnog zakona - Zakona o

zaštiti prirode (NN br 7007)

i) Pitanje pravnog statusa parkova i javnih zelenih površina9 nije pravno

definirano u pozitivnom zakonodavstvu Republike Hrvatske ali je nakon

burne stručne rasprave o tom pravnom pitanju u aktualnoj pravnoj teoriji i

praksi zaključeno jer su parkovi i javne zelene površine su po definiciji javne

površine stvari namijenjene uporabi svih čije je korištenje namijenjeno

svima i pod jednakim uvjetima javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu

JLS sukladno odredbI stavka 4 i 8 članka 35 Zakona o vlasništvu i drugim

stvarnim pravima (Nar nov br 9196 6898 13799 222000 732000

11401 i 7906 14106 14608 3809 i 15309)

2 Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege ferendaPobliže pravno uređenje pravnog statusa parkova i javnih zelenih površina u

JLS i donošenje standarda za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja

javnih površina nameće kao značajno pravno pitanje zbog njihovog očuvanja

i zaštite10 Zelene površine u naseljima obuhvaćaju različite kategorije - kako

uređene parkove i javne zelene površine kao samostalne objekte tako i uređene

okućnice (dvorišta) građevina u privatnom ili javnom vlasništvu te neizgrađeno

građevinsko zemljište koje je namijenjeno za izgradnju ali se privremeno koristi

kao zelena površina a mogu obuhvatiti i površine namjene sporta i rekreacije a

njihov je značaj za komunalni standard građana ali i za gospodarstvo (naročito

turizam i ugostiteljstvo) na području JLS od izuzetnog značaja

Valja napomenuti da su određene komunalne djelatnosti pobliže uređene

posebnim zakonima - tako je primjerice Zakon o vodama (Nar nov br 15309)

odredio što se smatra komunalnim vodnim građevinama i javnim vodnim 9 Problem se u pravnoj literaturi obrađuje kao pravni status nerazvrstanih cesta i javnih površina Postoje različita mišljenja da se radi o nekretninama u vlasništvu JLS odnosno pravnih osoba u vlasništvu JLS (trgovačkih društava i javnih ustanova koje obavljaju ko-munalne djelatnosti) da se radi o javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno o javnim dobrima u vlasništvu JLSU pravnoj literaturi vodi se intenzivna rasprava o pravnom statusu nerazvrstanih cesta za koje se zaključuje da su javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS10 U ovom radu nije obuhvaćeno pitanje pravnog statusa parkova koji su proglašeni zaštiće-nim dijelovima prirode (spomenik parkovne arhitekture) za koje je kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku određen poseban pravni režim Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj botanički vrt arboretum gradski park drvored kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja) odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala koji ima estetsku stilsku umjetničku kulturno-povijesnu ekološku ili znanstvenu vrijednost (stavak 1 članka 18 Zakona o zaštiti prirode - Nar nov br 7005)

uslugama te uvjete pod kojima se ove mogu obavljati11 Isto Zakon o grobljima

(Nar nov br 1997) i Pravilniku o grobljima (Nar nov br 9902) pobliže uređuju

uvjete i način obavljanja komunalne djelatnosti upravljanja grobljem i definira

groblje kao komunalni objekt12 Nadalje Zakon o otpadu (Nar nov br 17804

15305 11106 11007 6008 i 8709) pored ostalog određuje uvjete i način

obavljanja komunalne djelatnosti zbrinjavanja komunalnog otpada te pravno

uređuje građevine za zbrinjavanje otpada Od navedenih komunalnih djelatnosti

ništa manje važna nije komunalna djelatnost održavanja javnih zelenih površina

te smatramo da je u praksi iskazana potreba da Sabor RH donese zakon kojim

bi se uredilo pravni status javnih zelenih površina standardi zaštita zelenih

površina lokalnog značaja te uvjeti i način obavljanja te komunalne djelatnosti

kao i prateći podzakonski akti (pravilnici)

Zakonom bi bilo potrebno

a) definirati pojmove odlučne za navedenu djelatnost

b) definirati pravni status javnih zelenih površina kao javnog dobra u općoj

uporabi u vlasništvu JLS te postupak proglašenja javnog dobra odnosno

njegovog ukidanja kada za to postoje opravdani razlozi

c) definirati lokalne kategorije zaštite urbanog zelenila

d) odrediti standarde za obavljanje djelatnosti održavanja javnih zelenih

površina (uvjeti - stručna sprema licenca i sl i oprema koju mora

zadovoljavati operater)

e) ovlastiti JLS na donošenje općeg akta o redu na javnim zelenim površinama

f) kaznene odredbe za prekršaje

3 ZaključakPravni status vrlo vrijednih komunalnih objekata - parkova i javnih zelenih

površina kao javnih površina nije pravno određen u pozitivnom zakonodavstvu

Republike Hrvatske ali se interpretacijom pojedinih propisa može zaključiti da

se radi o javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu JLS Isto uvjeti i način

obavljanja komunalne djelatnosti održavanja javnih zelenih površina minimalni

standardi zaštita tih objekata i druga značajna pitanja nisu pobliže uređena pa

je u cilju unaprjeđenja standarda građana i uvjeta rada gospodarstva potrebno

donijeti odgovarajuće zakone i podzakonske akte kako bi i ova komunalna

djelatnost doprinijela konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

11 Stavak 1 točka 2 članka 22 Zakona o vodama (Nar nov br 15309) ldquoKomunalne vodne građevine21 građevine za javnu vodoopskrbu - akumulacije vodozahvati (zdenci kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima) uređaji za kondicioniranje vode vodospreme crpne stanice glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža22 građevine za javnu odvodnju - kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda mje-šoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda kolektori crpne stanice uređaji za pročišćavanje otpadnih voda uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda lagune ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama uključujući sekundarnu mrežuldquo12 Stavak 1članka 2 Pravilniku o grobljima (Nar nov br 9902) ldquoGroblje je prostor na kojemu se vrši polaganje posmrtnih ostataka umrlih a sastoji se od unutrašnjeg prostora (površine za ukop oproštajni prateći i pogonski dio) i vanjskog prostora (prometne površine parkiralište i ostale usluge)rdquo Člankom 7 Pravilnika određeno je da groblje naročito čine površine za ukop površine i građevine za ispraćaj pokojnika prostori za pogon unutrašnje prometnice i zelenilo te prateće funkcije za posjetitelje groblja prateće funkcije za za-poslene servis i održavanje te vanjske prometne površine i usluge Groblje se sastoji od grobnog mjesta (groba)grobnih redova koje čine niz grobnih mjesta (grobova) grobnih polja (više grobnih redova s ne više od 200 grobova sa pristupnim stazama) staza koje povezuju grupe grobova u grobnom polju ili red grobova glavnih staza koje povezuju grobna polja s odmorištima i proširenjima internih i eksternih prometnica za kolni promet s parkiralištem zelenila (grupirano i prateće) oproštajno-ceremonijalnog sklopa s otvorenim iili zatvorenim oproštajnim prostorom službeno-pogonskog dijela za prijem i obradu pokojnika servisnih funkcija za održavanje i upravljanje grobljem pratećih usluga prodaje a može sadržavati i prateće usluge proizvodnje vijenaca svijeća nadgrobnih obilježja i vrtlariju Groblje može imati kapelu zvonik i poseban memorijalni dio za posebne vrste ukopa te prateće manje proizvodne pogone za izradu vijenaca i nadgrobnih obilježja izvan prostora groblja

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

10

1 Uvod Globalizacija gospodarstva i ubrzani tehnološki razvoj su procesi koji su posljednjih godina utjecali na širenje tržišta ali i na povećanje konkurencije na njemu Kvaliteta postaje jedna od najznačajnijih značajki proizvoda o kojoj ovisi njegova konkurentnost Informatička tehnologija (IT) koju čine računala (hardver) softver i komunikacija predstavlja jedan od značajnih katalizatora ovih procesa i postala je ključnim resursom poslovanja u svim granama gospodarstva Za proizvodnju hardvera pa i za same hardverske proizvode mogu se dobrim dijelom primijeniti iskustva i načela koja se koriste u proizvodnji drugih opipljivih proizvoda Kada je u pitanju softver kao proizvod a i sam proces njegove izrade postoje mnoge specifičnosti zbog kojih se iskustva s drugim proizvodim često ne mogu koristiti Uzme li se u obzir relativno kratko iskustvo u proizvodnji softvera

kompleksnost samog proizvoda i druge specifičnosti nije iznenađujuće da je postotak promašaja tj loše kvalitete proizvoda vrlo visok Istraživanja pokazuju1 da je kod izrade softverskog proizvoda veća vjerojatnost da će on biti neuspješan nego uspješan Od prilike samo 20 softverskih projekata rezultira s potpunim zadovoljstvom zainteresiranih strana dakle samo se na jednom od pet projekata za izradu softvera postiže očekivana kvaliteta Gotovo isto toliko projekata se napusti u fazi razvoja ili neposredno nakon početka primjene Problemi s razvojem softverskih proizvoda neposredno utječu i na informacijske sustave u kojima softver predstavlja jednu od temeljnih komponenti Imamo paradoksalno stanje da informatička djelatnost koja u suštini treba povećati djelotvornost i učinkovitost cijelog gospodarskog sustava ima velikih problema u postizanju učinkovitosti i kvalitete u svojoj proizvodnji Radi se o ogromnim izgubljenim sredstvima koji se mjere u stotinama milijuna eura

1 Vidjeti na primjer httpwwwit-cortexcomStat_Failure_Ratehtm na dan 190907

Upravljanje kvalitetom informacijskih sustava

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Drsc Giorgio Sinković Franko Trošt diplinž

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakKvaliteta informacijskog sustava odnosno softverskog proizvoda može se definirati na jednak način kao i za ostale proizvode no zbog specifičnosti softvera potrebno je definirati dodatne atribute kvalitete i način njihovog mjerenja Bez obzira da li je riječ o hardveru ili softveru kvaliteta nije fiksna značajka proizvoda nego ovisi o tome tko je ocjenjuje Gledajući iz poslovne perspektive osnovni kriterij za procjenu kvalitete je zadovoljstvo kupca Kada je u pitanju izrada informacijskog sustava u većini slučajeva ni kupac ni proizvođač nemaju točnu predodžbu ni konačnog proizvoda niti njegove kvalitete a ukoliko ju i imaju podložna je promjenama tijekom životnog ciklusa razvoja softverskog proizvoda Kupac mijenja svoje zahtjeve tijekom razvoja i s time i temeljne kriterije za ocjenu kvaliteteZnačajke i podznačajke kvalitete softverskog proizvoda nisu nove i preuzete su iz izvornog standarda ISO 9126 iz 1991 godine Izvršena je njihova analiza i prilagođavanje suvremenim uvjetima u cilju stvaranja podsjetnika i smjernica kupcu softverskog proizvodaPrikazane značajke softverskog proizvoda pretežito pokrivaju aspekte vanjske kvalitete i kvalitete u usporedbi iako ima i elemenata koji se odnose na unutarnju kvalitetu Neriješeno je pitanje relativne važnosti pojedine značajke što ovisi o vrsti proizvoda ali i o kupcu

KljUčNe rIječI Kvaliteta Informacijski sustavi Međunarodni standardi ISO

UDK 658562007007658562

Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

11

2 Definicija kvaliteteZa pojam kvalitete koji je danas često u uporabi postoje različite definicije Iako se radi o apstraktnom pojmu postoji analogija sa fizičkim predmetima čiji izgled često ovisi o položaju s kojih ih gledamo Među najkraćima definicijama i koje ne ovise neposredno o točki promatranja mogle bi se istaknuti lsquoKvaliteta je zadovoljstvo kupcarsquo ili lsquo Kvaliteta je prikladnost za uporabursquo Bez obzira što se ove definicije mogu činiti nepotpunima one naglašavaju jedno važno svojstvo kvalitete ključnu ulogu kupca Iako se i sam pojam lsquokupacrsquo može dodatno pojašnjavati za potrebe ovog rada može se prihvatiti da je kupac svatko tko je na neki način zainteresiran za proizvod Ovo potvrđuje da je za kvalitetu najznačajniji pogled sa stajališta kupca Nameće se pitanje koje značajke proizvoda utječu na zadovoljstvo kupca Postoje dvije grupe značajki1 Svojstva proizvoda- koja je kupac specificirao ili ih je podrazumijevao kao na

primjer želi automobil koji je pouzdan prostran udoban klimatiziran itd 2 Oslobođenost od nedostataka - odnosno da proizvod nema greške kao na

primjer da se automobil ne gasi u tijeku vožnje da nema slabe kočnice i slično

Kvalitetan proizvod mora zadovoljiti kupca dakle mora imati svojstva iz obje navedene grupeMeđunarodni standard ISO 9000 definirao je kvalitetu kao lsquostupanj u kojem skup bitnih značajki zadovoljava zahtjeversquo Pri tome je zahtjev definiran kao lsquoiskazana potreba ili očekivanje obično se podrazumijeva ili je obvezatanrsquo Navedena definicija uključuje obje dimenzije kvalitete proizvoda jer očekivanja kupca mogu biti vezana i za svojstva proizvoda kao i za oslobođenost od nedostataka Štoviše neka očekivanja ne moraju ni biti eksplicitno iskazana ako se lsquoobično podrazumijevaju ili su obvezatnarsquo Ovo posljednje je naročito važno kada kupac nema jasnu predodžbu o samom proizvodu pa ni o njegovoj kvaliteti što je kod informacijskih sustava čest slučaj Kod većine proizvoda može se reći da se njihova svojstva definiraju u fazi oblikovanja i razvoja tj dizajna dok su nedostaci mogu pojavljuju i kao rezultat propusta u proizvodnji Zamislimo nekog proizvođača X koji je proizveo deset identičnih proizvoda Dakle svi su proizvodi prošli kroz isti proces proizvodnje korišteni su sirovine jednake kvalitete obrađene su na isti način i u toku procesa su na njima izvršene iste kontrole kvalitete Proizvođač može s pravom tvrditi da su svih deset proizvoda jednake kvalitete Međutim nakon što je tih deset proizvoda isporučeno različitim kupcima oni nisu pokazali jednak stupanj zadovoljstva s navedenim proizvodom Razlog tome je jednostavan iako se radi o proizvodima jednakih svojstava i jednake razine oslobođenosti od nedostataka očekivanja kupaca bila su različita pa je i različit stupanj njihovog zadovoljstva Tako se dolazi do pojma unutarnje kvalitete koja je rezultat percepcije proizvođača o proizvodu i vanjske kvalitete koja je rezultat percepcije kupca i drugih zainteresiranih strana o tom istom proizvodu Naglašavanje vanjske kvalitete u gore navedenim definicijama nije slučajno niti predstavlja zanemarivanje unutarnje kvalitete na račun vanjske jer je razumljivo da se određeni stupanj vanjske kvalitete tj zadovoljstva kupca ne može ostvariti bez odgovarajuće razine unutarnje kvalitete

3 Specifičnosti softverskog proizvodaSoftverski se proizvodi po mnogim elementima razlikuju od hardverskih jer njihova neopipljivost ograničava mogućnosti ocjenjivanja nekih svojstava Proces proizvodnje hardverskih proizvoda može se podijeliti u dvije faze dizajn proizvoda i proizvodnja Kod softverskog proizvoda nakon završetkom faze razvoja ne postoji proizvodnja u klasičnom smislu Naime ako se softver razvija za jednog korisnika

onda ni nema proizvodnje a ako se radi za više korisnika on se jednostavno replicira Replikacija softvera se može smatrati proizvodnjom ali su mogućnosti da se svojstva pojedinih repliciranih kopija softvera razlikuju više teorijske nego praktičke prirode Dakle ako se govori o trenutku kada je proizvod isporučen i implementiran kod korisnika tj o unutarnjoj kvaliteti softvera ona nastaje u fazi razvoja bez obzira radi li se o njegovim svojstvima ili oslobođenosti od nedostataka Vanjska kvaliteta softvera kao i kod drugih proizvoda ovisi o zadovoljstvu kupca2 Zbog toga se pri upravljanju kvalitetom softvera velika pozornost posvećuje procesu razvoja Uporabom softverskog proizvoda kupac u većoj ili manjoj mjeri ostvaruje zacrtane ciljeve o čemu ovisi njegovo zadovoljstvo i to se naziva djelotvornost softverskog proizvoda Pri ostvarenje tih ciljeva dolaze na vidjelo još neka svojstva proizvoda kao učinkovitost tj koliko resursa troši za ispunjavanje zahtjeva sigurnost itd Ta svojstva čine kvalitetu proizvoda u uporabi3 Softverski proizvod se vremenom i uporabom ne troši poput hardverskog proizvoda Ipak održavanje softverskog proizvoda je značajan element koji utječe na zadovoljstvo kupca Praksa je pokazala da za realizaciju određenog softverskog proizvoda potrebno određeno vrijeme koje ovisi od veličine i kompleksnosti softvera i to se vrijeme ne može bitno skratiti bez obzira na povećanje broja ljudi koje rade na njegovoj realizaciji Vrijeme je i inače kritičan činitelj kod razvoja softvera Pokazalo se da korisnik s vremenom mijenja svoje zahtjeve pa što je duže vrijeme razvoja softverskog proizvoda mogu se očekivati veće izmjene u zahtjevima Kod proizvoda čiji razvoj traje 9 do 12 mjeseci u prosjeku se promijeni oko 25 zahtjeva4 dakle zahtjevi se mijenjaju po stopi od oko 2 mjesečno Uzevši u obzir presudan značaj ispunjenja zahtjeva za kvalitetu proizvoda ova činjenica predstavlja ozbiljan problem Pokazalo se da troškovi otklanjanja grešaka u softveru a grešku predstavlja svaka nesukladnost sa zahtjevima progresivno rastu s vremenom kako je prikazano na slici 1 Izmjena zahtjeva u tijeku razvoja softvera ima isti učinak kao i otklanjanje utvrđenih nesukladnosti sa zahtjevima

Slika 1 Rast troškova za pronalaženje i otklanjanje greške tokom životnog ciklusaIzvor [7] str 3

Definicija kvalitete softverskog proizvoda je u cijelosti u skladu s definicijom kvalitete za ostale proizvode ali je praksa pokazala da primjena tako uopćenih definicija na softver nije zadovoljavajuća Razlog tome su navedene specifičnosti softvera koje utječu na to da se u fazi iniciranja rada na izradi novog softverskog proizvoda dakle kada treba utvrditi eksplicitne i implicitne zahtjeve na temelju kojih se utvrđuju značajne osobine tog proizvoda kao što su kvaliteta rok izrade cijena itd ni kupac ni proizvođač često nemaju točnu predodžbu konačnog proizvoda Ta činjenica značajno utječe na već izneseni veliki postotak promašaja

2 Iako su pojmovi kupac i korisnik u načelu sinonimi uobičajeno je da se pod pojmom kupac podrazumijevaju sve zainteresirane strane za proizvod dok pojam korisnik asocira na onog tko ga neposredno koristi3 Vidjeti [2] str 64 Preuzeto sa httpcodebettercomblogsdarrellnortonarticles50341aspx na dan 230907

Troškovi za pronalaženje i otklanjanjegreške za vrijeme integralnog testiranjasu 15 do 90 puta veći nego u fazidizajna i kodiranja

Dizajn Kodiranje

Kontrola koda

Pojedinačno testiranje

Integralno testiranje

Testiranje sustava

Troškovi za pronalaženje iotklanjanje greške

Testiranje Uporaba

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

12

u softverskim projektima Na slici 2 je istaknuta neophodnost mjerenja koje s jedne strane omogućava utvrđivanje kvalitete proizvoda ali predstavlja i veliki izazov Predodžba o kvaliteti softverskog proizvoda mijenja se ovisno o tome tko ga tijekom životnog ciklusa ocjenjuje proizvođač kupac ili netko treći Kupac mijenja svoje zahtjeve u tijeku razvoja pa s time i temeljne kriterije za ocjenu kvalitete Kako količina promjena ovisi o vremenu prirodna su nastojanja proizvođača da isporuči proizvod u što kraćem roku odnosno kada se radi o velikim projektima da ga isporučuje u manjim dijelovima koji omogućavaju brzu isporuku

Slika 2 Kvaliteta u životnom ciklusu softveraIzvor [2] str 22

Na slici 1 se vidi da troškovi otklanjanje greške u fazi eksploatacije softvera mogu i stotinjak i više puta premašiti troškove koji bi nastali za njeno otklanjanje u fazi dizajna Zbog toga je kvaliteta softvera u konkretnom slučaju njena komponenta oslobođenost od nedostataka u ranim fazama razvoja značajna za izbjegavanje velikih troškova vezanih za naknadno otklanjanje tih nedostataka S druge strane ako težnja za većom kvalitetom usporava realizaciju softvera nastaju troškovi vezani uz produženje rada na projektu na koje treba pribrojiti povećane troškove zbog vjerojatnih izmjena zahtjeva

4 Standardi kvalitete u proizvodnji informacijskih sustava (softvera)

41 Upravljanje sustavom kvalitete prema ISO 9000 ISO 9000 je opć i naz iv za grupu standarda koje od 1987 godine objavljuje

Međunarodna organizacija za standarde ISO sa sjedištem u Ženevi Aktualni standard koji sadrži zahtjeve za sustav upravljanja kvalitetom je ISO 90012008 Ovaj standard nije specifičan za softverske proizvode nego se odnosi na procese proizvodnje svih vrsta proizvoda i uslugaAmerička institucija American Society for Quality (ASQ) je kao glavne prednosti ISO 90002000 izabrala sljedećemiddot Primjena na sve kategorije proizvoda u svim područjima i bez obzira na veličinu

poduzećamiddot Jednostavna upotreba jednostavno pisan lako prevodiv razumljivmiddot Značajno smanjenje količine potrebne dokumentacijemiddot Povezanost menadžmenta kvalitete i organizacijskih procesamiddot Prirodno kretanje prema poboljšanju organizacijskih performansimiddot Bolja nastrojenost prema kontinuiranom poboljšanju i zadovoljstvu kupcamiddot Kompatibilnost sa ostalim standardima kao npr ISO 14000

Glavna odlika norme ISO 9001 je u tome što se ne odnosi samo na jedno područje već se po njoj mogu certificirati razna područja od proizvodnje do servisiranja Norma određuje zahtjeve dakle rdquoŠto treba učinitildquo ali ne daje rješenja rdquoKako to učinitildquo Pri pisanju ove norme autori su željeli da pokrije što više mogućih područja neovisno o različitim proizvodima proizvodnim postupcima i koncepcijom

proizvodnje zato norma ima cijeli niz vodiča koji služe za pomoć pri snalaženju i primjeni norme ISO 9001 Za primjenu norme ISO 9001 objavljen je standard ISOIEC 900032004 Software engineering -- Guidelines for the application of ISO 90012000 to computer software Zanimljivo je da je ISO 90003 po svom opsegu veća od ISO 9001 Ona je na neki način i rigoroznija pa se mnogi proizvođači softvera odlučuju certificirati prema zahtjevima norme ISO 9001 bez uključivanja norme ISO 90003

Slika 3 Koncept norme ISO 90012000Izvor [3] str 11

42 Norma ISO 25000 Software engineering - Software product Quality Requirements and Evaluation (SQuaRE) - Guide to SQuaRE

Norma ISO 25000 privi je put objavljena 2005 godine ali je naslijedila odrednice ranije objavljene norme ISO 9126 Za razliku od norme ISO 9001 koja je orijentirana na procese norma ISO 25000 je orijentirana na sam proizvod Prva verzija norme ISO 9126 objavljena je 1991 godine a 2001 godine posljednja verzija Iz naslova je vidljivo da norma definira karakteristike softverskog proizvoda i daje nam smjernice za njihovu upotrebuPo modelu kojeg norma predlaže zahtjevi koje softver mora zadovoljiti su podijeljeni u 6 glavnih i 21 pod karakteristiku raspodijeljene na temelju vanjskih (orijentiranih na korisnika) i unutarnjih (orijentiranih na poboljšanja i održavanje) karakteristika

Slika 4 ISO 9126 - glavne grupe karakteristika

Karakteristike i pod karakteristike norme su raspodijeljene po sljedećem modelu1 FUNFCIONALNOST - sposobnost softvera da zadovolji zahtjevima korisnika middot Prilagodljivost - sposobnost realizacije specifičnih zadatakamiddot Točnost - preciznost rezultatamiddot Interoperativnost - sposobnost interakcije sa raznim aplikacijamamiddot Sigurnost - sposobnost zaštite od manipulacije podacima i programima od

strane neautoriziranih korisnika

proces

Mjere procesa Mjere kvalitete u uporabi

Kvaliteta procesa

Atributi unutarnjekvalitete

Atributi vanjskekvalitete

Atributi kvalitete u uporabi

Unutarnje mjere Vanjske mjere

utječe na utječe na utječe na

ovisi odovisi odovisi od

Softverski proizvod (Sp) Učinak Sp

Zahtjevi Zadovoljstvo

ISO 90012008

Proizvod

Koris

nici

i dr

uge

zain

tere

sira

ne s

tran

e

Koris

nici

i dr

uge

zain

tere

sira

ne s

tran

e

6Upravljenjeresursima

7Realizacijaproizvoda

8 Mjerenjeanaliza i

poboljšanje

5Odgovornost

uprave

Neprekidno poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom

Jesu li zahtijevanefunkcije raspoložive

Koliko je jednostavno prebaciti softver na

drugu okolinu

Koliko je jednostavno obavljati izmjene u

softveru

Koliko je softver pouzdan

Je li softver jednostavno

koristiti

Koliko je softver efikasan

Functionality

Efficiency

Usability

ReliabilityPortability

Maintainability

IOSIEC9126

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

13

middot Sukladnost - softvera prema raznim normama i pravilima zahtijevanih od strane zakona i sl

2 POUZDANOST - sposobnost softvera da održi nivo performansi sistema kada

se koristi pod specifičnim okolnostimamiddot Zrelost - sposobnost softvera da spriječi otkaz sistema uslijed greške u softverumiddot Tolerantnost na greške - sposobnost softvera da održi nivo operativnosti uslijed

greške softveramiddot Oporavljivost - sposobnost softvera povratka u prvobitno stanje nakon ispravka

greške softvera

3 UPOTREBLJIVOST - osobina softvera koja zahtijeva da bude lagan za upotrebu od strane korisnika

middot Shvatljivost - sposobnost softvera da smanji napore korisnika u prepoznavanju logičkih koncepata i aplikacija softvera

middot Pogodnost za učenje - atribut softvera koji utječe na smanjenje napora korisnika za shvaćanje osnovnih aplikacija

middot Operativnost - atribut softvera koji utječe na smanjenje napora korisnika pri upotrebi i kontroli softvera

4 EFIKASNOST - sposobnost softvera da pruži adekvatne performansemiddot Vremenski odziv - karakteristika softvera koji utječe na brzinu odziva i izvršenje

zadatka s obzirom na vanjske naredbe od strane korisnikamiddot Korištenje resursa - sposobnost softvera da primjereno koristi vlastite resurse5 POGODNOST ZA ODRŽAVANJE - sposobnost softvera da se promjeni Promjene

mogu obuhvatiti korekcije poboljšanja ili prilagodbe promjenama u okolini softvera i u zahtjevima funkcionalnosti

middot Mogućnost analize - sposobnost softvera da se lakoćom dijagnosticiraju uzroci grešaka ili identificiraju dijelovi softvera koje treba mijenjati

middot Izmjenjivost - sposobnost softvera da se smanje napori pri promjeni softvera uklanjanju grešaka ili izmjeni okoline

middot Stabilnost - ograničavanje neželjenih efekata uslijed promjene softvera ili neočekivanih događaja

middot Mogućnost testiranja - lakoća testiranja novih promjena6 PRENOSIVOST - osobina softvera koja omogućava njegovo premještanje iz

jednog okruženja u drugo middot Prilagodljivost - sposobnost softvera da se s lakoćom prilagodi raznim

mogućim okruženjimamiddot Mogućnost instalacije - sposobnost softvera da se s lakoćom instalira u neko

specifično okruženjemiddot Koegzistencija - odlika softvera da funkcionira u interakciji sa raznim

aplikacijama koje se nalaze u njegovom okruženjumiddot Promjenjivost - odlika softvera da zamjeni druge namjenske softvere sličnih

karakteristika u njihovim okruženjimaSvaka od navedenih karakteristika se ispituje putem specijalno zato napravljenih upitnika i tabela

43 ISO 15504 - Project SPICEISO grupa normi koje uređuju različite aspekta osiguranja kvalitete PIS-a je ISO 15504 nazvana još i SPICE prema nazivu Software process Improvement Capability Determination Cilj ove skupine bio je da prilagodi metode i kriterije potrebne za ocjenu softverskih procesa i da ih ukomponira u jednu normu koja bi bila prihvatljiva tržištu Upravo zbog mnogobrojnih standarda koji su već opisani i koji će bit opisani naknadno vladala je nedorečenost zbog nemogućnosti da se usporede dva proizvoda koji su bili ocjenjeni različitim standardima Zbog inovativnosti koju je pokazao projekt SPICE pristupilo mu je više od dvadeset zemalja 1998 godine je po prvi puta objavljen opsežan standard sa TR (Technical Report) statusom sa više od 500 stranica raspodijeljenih u 9 poglavlja Projekt SPICE nastoji iskoristiti najbolja iskustva iz ISO 9001 i SEI - CMM (Capability Maturity Model) metode o kojoj će bit govora naknadno Norma određuje sve

korake i aktivnosti potrebne za ocjenjivanje različitih procesa Po primjeru iz SEI - CMM metode postoji šest mogućih ocjena procesa nazvanih nivoi sposobnosti

Slika 5 Nivoi sposobnosti procesa prema ISO 15504Izvor httpwwwspice12drivecomenglishimagesSpice15504Capabilitygif na dan 211111

Prema slici 5 procesi u proizvodnji softvera se dijele na0 Nekompletan1 Neformalno izvršiv2 Upravljiv - planski nadziran3 Uspostavljen - dobro definiran4 Predvidiv - kvalitetno upravljiv5 Stalna poboljšanja

Takvom ocjenom procesa (ldquoProcess Assessmentrdquo) dolazi se do sljedećih rezultata- karakteriziramo pravilno primijenjene metode identificirajući jake slabe i

rizične točke u procesu- dobivamo uvid u situacije u kojima primijenjene metode dozvoljavaju efikasno

postizanje postavljenih ciljeva- dobivamo uvid u situacije u kojima primijenjene metode rezultiraju sukladne

primijenjenom standarduVeć je napomenuto da se SPICE projektom nastojalo uzeti najbolja iskustva iz raznih standarda i metoda ocjenjivanja PIS-a Tako je iz normi ISO 9001 ISO 90003 i TickIT metode preuuzet koncept sustava upravljanja kvalitetom Principi poboljšanja upravljanja kvalitete uzeti su iz ISO 9004-45 Modeli ocjenjivanja sposobnosti uzeti su iz SEI - CMM i Trillium metoda ocjenjivanja Dok je ISO 12207 dao svoj doprinos sa principima koji se koriste za definiciju i klasifikaciju softverskih procesa Trenutno je izdano pokusno izdanje norme (SPICE Trials) kako bi se mogla ispitat u praksi i otklonili mogući nedostaci Uzimajući u obzir da su se razvoju ovog standarda kojeg vode ISO i IEC ( International Electrotecnical Commission) pridružile mnoge druge institucije koje se bave problematikom softverske kvalitete za očekivati je da će ovaj standard bit prihvaćen u cijelom svijetu Tome u prilog SEI (Software Engineering Institute) je 1997 godine izdao novu

5 ISO 9004-4 Quality management and quality system elements Part 4 Guidelines for quality improvements

Nivo sposobnosti okarakteriziran je

nizom atributa koji zajedno obezbjeđuju

glavna povećanja sposobnosti da se

izvrši bilo koji proces0

I

II

III

IV

V

predvidiv - kvantitativno upravljiv- Postizanje kvantitativnih ciljeva- Mjerenje karakteristika procesa- Upravlj procesom pomoću podataka

Stalna poboljšanja- Postizanje strategijskih ciljeva- Poboljšani procesi- Poboljšanja zasnovana na podacima

Uspostavljen - dobro definiran- Razvoj organizacijskih std procesa- Projekti koriste std i verif procese- Dijeljenje organizacijskih iskustava

Upravljiv - planski nadziran- Rad je planiran i upravljan- Projekti koriste definirane procese- Rezultati rada zadovoljavaju zahtijeve

Neformalno izvršiv- Individualni heroizam - bez plana- Esencijalni elementi se izvršavaju- Identificirani rezultati rada

Nekompletan - nije izvršiv- SW procesi se ne izvršavaju- Polazna točka organiziranja

SPICE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

14

verziju CMM metode koja je sukladna SPICE projektu Nakon što je 1998 godine izdan i trenutačno važeći TR (Technical Report) očekivalo se da će 2001 godine biti izdana prva službena verzija standarda ali prvi dijelovi su objavljeni tek 2004 a neki su dijelovi još u izradiJedan od nedostataka norme ISO 15504 je da je preopširna ukupno oko 500 stranica no svakako treba istaknuti i neke prednosti middot Proizvođači koji razvijaju softvere koristit će samo jedan model ocjenjivanja

procesa proizvodnje (sad se koriste raznim metodama ocjenjivanja)middot Proizvođači koji razvijaju softvere imati će alat s kojim će postići kontinuirano

poboljšanje procesamiddot Kupci softvera će moči utvrditi sposobnosti proizvođača softvera i odmjeriti

rizik u kojeg se upuštaju s obzirom na izabranog proizvođača

44 Norma ISO 20002005 Information technology - Service management

Slika 6 Područja koje pokriva ISO 20000Izvor Izradili autoriNorma je prvi put objavljena 2005 godine i kao što naziv kazuje bavi se IT uslugama Potreba za tim standardom rasla je se pojavom procesa eksternaliziranje (outsourcing) informatičkih usluga koje je uz potporu Interneta prerasla u oblak računarstvo (cloud computing) Na slici 6 prikazuju se osnovna područja koja pokriva ova norma

I ovaj se standard temelji na procesnom pristupu i Demingovom krugu te se može dobiti certifikacija

44 Model ocjenjivanja zrelosti procesa (Capability Maturity Model)CMM je najstarija metoda ocjenjivanja kvalitete u proizvodnji softvera Razvijena je u razdoblju od 1984 do 1987 godine od strane Watts Humphrey-a i Instituta za softverski inženjering (SEI)6 SEI je dio sveučilišta Carnegie Mellon u Pitsburgu (SAD) Istraživanje je financirano od strane Američkog ministarstva obrane koje je željelo naći načine za usporedbu i mjerenje različitih kooperanata koji su za ministarstvo razvijali softvere Iako SEI nastavlja poboljšavati i proširivati opseg i područje djelovanja različitih CMM modela njegov osnovni fokus za većinu kompanija je razvijanje softvera Suština CMM metode je u tome da predstavlja skup ciljeva koje jedna razvojna organizacija treba da postigne da bi poslovala brzo efikasno i kvalitetno - model definira što je potrebno uraditi da bi se ostvarilo poboljšanje a ne - kako Baza CMM metode je opis evolucije razvojnih firmi od ad-hoc izvedenih projekata do zrelog - discipliniranog okruženja u kojem se oni nesmetano i racionalno odvijaju CMM metoda ocjenjuje procese poduzeća koje se bave razvojem softverskih proizvoda na temelju pet nivoa zrelosti1 Inicijalni Ad hoc krizno stanje - U organizaciji su zajednički postupci malobrojni Uspjeh projekta ovisi o sposobnosti i vještinama angažiranih ljudi Organizacija se ne trudi dovoljno da bi svi projekti bili uspješni Većina tvrtki

6 SEI Software Engineering Institute

nalazi se na ovoj razini iako se u šali ponekad kaže da su na razini 0 ili čak -1 2 ponovljivi Standardno upravljanje projektima - Organizacija implementira standardne procese upravljanja projektima U ovom se slučaju želi uspostaviti osnovna linija prema kojoj će se u budućnosti poboljšavati procesi Većina tvrtki koja započinje sa CMM metodom pokušava dosegnuti ovu razinu 3 Definirani Standardno razvijanje softvera - Pokušava se postići standardizacija u postupcima razvijanja slično kao s upravljanjem projektima iz razine 2 Ovo uključuje zajedničke i ponovljive postupke razvijanja softvera rezultate alate itd Studija urađena još 1994 (Larry Putman) pokazala je da se vrijeme razvoja softvera u organizaciji koja pređe put od nivoa 1 do nivoa 3 u prosjeku smanjuje za 70 Zrelost nivoa 3 podrazumijeva ostvarene ciljeve definirane za nivo 24 Upravljani Obrada povratnih informacija - Na svim aspektima upravljanja projektima i procesima razvijanja prikuplja se podaci Podaci i naučene vještine iz prethodnih projekata se spremaju ne bi li ih se moglo prilagoditi novim projektima5 optimalizacija Neprestano poboljšanje - Postoji zatvorena petlja izvršavanja procesa mjerenja i kontinuiranog poboljšanja Kontinuirano se provode mjerenja povratne informacije i kreativnost da bi se postupci optimizirali Iako se nivo optimizacije procesa veoma teško dostiže većina organizacija sa implementiranim nivoom 4 dostiže i nivo 5 (u prosjeku za 13 mjeseci od početka implementacije)

Donja granica podjele opisuje organizacije bez ponovljivih procesa u kojima se velik dio posla obavlja kaotično i ldquoad hocrdquo sa karakterističnim osobnih heroizmima Gornja granica podjele opisuje tvrtke koje koriste definirane i ponovljive procese i prikupljaju podatke koji pomaže u neprestanom poboljšanju procesa Takve tvrtke neprestano traže kreativne načine za kontinuirana poboljšanja Svaki nivo se karakterizira sa ključnim područjima procesa (KPA - Key Process Area) u okviru kojih se ostvaruju određeni ciljevi Svaku od KPA čini grupa ključnih aktivnosti (Key Practices) - one predstavljaju infrastrukturu aktivnosti akcije ili zadatke koji moraju biti ostvareni ili izvedeni da bi ciljevi definirani ključnim područjem procesa mogli biti ispunjeni CMM dalje definira grupe ključnih aktivnosti u okviru kojih se vrši postizanje ciljeva

Slika 7 CMM ndash Capability Maturity Model

prVI NIVo - definira sljedeće ključne aktivnosti- Ostvarivanje široke korporativne podrške (Commitment to perform)- Stvaranje potrebnih uvjeta za implementaciju (Ability to perform)- Izvršene aktivnosti (Activities performed)- Analiza izvršenih aktivnosti (Measurement and analysis)- Verifikacija implementiranih procesa (Verifying implementation)DrUgI NIVo- Upravljanje zahtjevima (Requirements Management)- Planiranje projekta (Software Project Planning)- Praćenje projekta (Software Project Tracking and Oversight)- Upravljanje eksternim procesima razvoja (Software Subcontract Management)- Upravljanje kvalitetom (Software Quality Assurance)- Upravljanje životnim vijkom proizvoda (Software Configuration Management)

5 optimalizacija

SKoK

oVIT

o Level 2 - Key Process Arearsquos- reuirements management- software project planning- software project tracing and oversight- software quality assurance- software subcontract management- software configuration managementMORAJU BITI IMPLEMENTIRANI SVI PROCESI

4 Upravljivi

3 Definirani

2 ponovljivi

1 Inicijalni

CMM - NIVOI ZRELOSTI SPOSOBNOSTISOFTVERSKE ORGANIZACIJE

6 procesi isporuke usluge

65 Upravljanje kapacitetima63 Upravljanje kontinuitetom i raspoloživosti usluge

10 procesi izdavanja101 Upravljanje izdanjima

61 Upravljanje opsegom usluge62 Izvještavanje

8 procesi odlučivanja82 Upravljanje incidentima83 Upravljanje problemima

66 Upravljanje sigurnosti informacija64 Proračun i obračun za usluge IT

7 Upravljanje odnosima72 Upravljanje poslovnim odnosima73 Upravljanje dobavljačima

9 Kontrolni procesi91 Upravljanje konfiguracijom

92 Upravljanje izmjenama

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

15

TreĆI NIVo- Fokus na značaj procesa u organizaciji (Organization Process Focus)- Definiranje procesa razvoja i upravljanja razvojem (Organization Process

Definition)- Program obuke (Training Program)- Integrisano upravljanje razvojem (Integrated Software Management)- Primjena standarda za kodiranje (Software Product Engineering)- Koordinacija timova i radnih grupa (Inter-Group Coordination)- Diskusija o projektu (Peer Reviews)čeTVrTI NIVo- Kvantitativno upravljanje procesima (Quantitative Process Management)- Upravljanje kvalitetom softvera (Software Quality Management)peTI NIVo- Prevencija grešaka i bagova (Defect Prevention)- Postepeno uvođenje novih tehnologija u organizaciji (Technology Change

Management)- Poboljšanje postojećih procesa (Process Change Management)

Značajan broj autora ukazuje da je postizanje CMM nivo 3 u razini sa ISO 90011994 standardom a da je nivo 5 u razini sa ISO 90012000 Napomenimo da kod primjene ovog modela nemamo problem identifikacije procesa (prisutan kod ISO 90012000) potrebnih za realizaciju proizvoda i postizanje zadovoljstva kupcaIzmeđu 1997 i 2001 godine 1018 poduzeća u SAD ispitano je po CMM modelu s prosječnom zaposlenošću od 100 stručnjaka dalo je sljedeće rezultate 27 poduzeća bilo je na nivou 1 39 - nivo2 23 - nivo 3 6 - nivo 4 i 5 - nivo 5 U tablici je prikazuje se utjecaj stupnja zrelosti proizvođača na kvalitetu i troškove razvoja softvera Izvršeno je istraživanje projekata slične veličine koji sadrže 200000 linija izvornog koda7

Cmm stupanj zrelosti

Trajanje projekta (mjeseci)

Broj angažiranih

osobamjeseci

Isporučeni broj

grešaka

prosječni ostvareni troškovi

1 30 600 61 55

2 185 143 12 13

3 15 80 7 073

Tablica 1 CMM statistika za projekte od 200000 LOCIzvor httpwwwsoeucscedu~yizism58fileslecture-3pdf na dan 260907

Može se vidjeti da proizvođač na stupnju zrelosti 3 ostvaruje gotovo osam puta niže troškove od proizvođača na stupnju zrelosti 1 Vrijeme izrade takvog softvera je upola kraće i isporučuju gotovo deset puta manje grešaka u softveru

45 Project TickIT Projektu TickIT je nastao kao rezultata inicijative British Computem Society (BSC) koju su podržale UKAS (United Kingdom Accreditation Service) i SWEDAC (Swedish Board for Accreditation and Conformity Assessment) i još 12 organizacija ovlašteno za njegovo izdavanje od kojih neke

djeluju i u Hrvatskoj kao Lloyd`s Register QA DNV Bureau Veritas i SGS TickIT se neposredno oslanja na normu ISO 9001 Jedna od važnih svrha projekta TickIT koji je započeo sa radom 1991 godine je stimuliranje proizvođača softvera da razmišljaju što je zapravo kvaliteta u kontekstu razvitka softvera te kako se ona može postići Naime norma ISO 90012000 s oznakom TickIT dokazuje da je vaš sustav upravljanja kvalitetom usuglašen sa najboljim praktičnim saznanjima o sustavu upravljanja kvalitetom softvera Primjenjiv na proizvođače softvera

7 LOC -Line Of Code

TickIT se može koristiti samo u kombinaciji s ISo 9001 Projekt TickIT obuhvaća procjenu i certifikaciju sheme upravljanja kvalitetom softvera u organizaciji prema ISO 9001 Uključuje proizvodnju softvera i usluge Projekt TickIT je prvenstveno bio zamišljen za tržište Velike Britanije ali kroz godine raširio se i na mnoge druge države Bio je povezan uz velika očekivanja koja se nisu ostvarila Do listopada 2005 godine bilo je izdano 10938 TickIT certifikata raspodijeljenih u 44 države Tako da je najviše 807 (738) u Velikoj Britaniji 131 (12) u ostatku Europe 89 (81) u sjevernoj Americi (SAD i Kanada) te 66 (61 ) u ostatku svijeta Zanimljivo je još napomenuti da je TickIT-om certificiran cijeli niz poznatih proizvođača softvera kao Oracle IBM Hawlet - Packard Eriksson Siemens ali Microsoft nije među njimaOdmah nakon što je 2001 godine izdan revidirani standard ISO 9000 izdan je i novi TickIT vodič peti po redu Tako ta dva dokumenta zajednički čine temelj za aplikaciju i certifikaciju kvalitete kod proizvođača softvera prema TickIT konceptuKao što je već navedeno TickIT daje eksplicitnu potvrdu da je ISO 9001 certifikacijska provjera provedena od strane poznavatelja softverskih procesa koji su koristili internacionalno prihvaćene upute specifično po jedinstvenim pitanjima vezanih za razvoj softvera

46 Ostale norme i metode (Bootstrap9 Trillium Mil - STD - 498)461 Bootstrap metoda

Bootstrap metoda je derivat projekta Esprit 5441 kojeg je vodila Europska unija između 1990-1993 godine Bootstrap

institut osnovan 1994 godine je neprofitna organizacija koja vodi promovira i poboljšava metodu koju zastupa Ova metoda je specifična po tome što je elemente SEI-CMM metode proširila na karakteristike standarda ISO 9000-310 pritom pojednostavljujući i prilagođavajući ih i za manja poduzeća Metoda je najraširenija na Europskom područjuNivo zrelosti poduzeća određuje se putem upitnika koji skupljaju informacije o kriterijima analize postignutih rezultata Metoda se koristi i softverskim alatom auto-analize nazvanog Bootcheck kojom se dobiva uvid u jakosti i slabosti ispitanih projekata

462 Trillium metodaMetoda je razvijena od strane Bell - Canada 1994 godine I ova metoda je razvijena po primjeru SEI-CMM metode

Najvažniji ciljevi Trillium metode jesu middot Stvaranje kriterija za ocjenjivanje proizvođačamiddot Pomoći poduzećima da identificiraju procese u kojima su moguća poboljšanja

te da razviju primjeren plan poboljšanja na razini poduzećaPrema stavovima normemiddot Poduzeće koje ne zadovoljava zahtjevima drugog nivoa smatra se poduzećem

ldquovelikog rizikardquo middot Poduzeće koje ne zadovoljava zahtjevima drugog nivoa pod hitno treba razradit

plan kako ga dostićimiddot Cilj svakog poduzeća trebao bi biti nivo tri kako bi ukratko poslije mogao

zadovoljit ISO 9001 normi

463 mIl - STD - 498 Software Development and DocumentationMIL - STD - 498 standard je razvijen u SAD-u za potrebe ministarstva obrane Može se aplicirat na sve faze životnog ciklusa softvera MIL standard podržava sve procese razvoja i dokumentaciju koju predlaže ISO 12207 te sve upute koja predlaže ISO 9001 vezanih uz softver

8 Vidi wwwtickitorg9 Vidi wwwbootstrap-institutecom10 Ova je norma prethodila današnjoj ISO 90003

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

16

Primarni cilj norme je da odredi jednake karakteristike za razvoj softvera i popratne dokumentacije

47 Međuzavisnosti i zastupljenost pojedinih normiU prethodnim točka vidjeli smo da se većina normi preklapa ili se baziraju jedni na druge Slikovito je to prikazano slikom 1811 koja pokazuje međusobne odnose normimetoda

Slika 8 Međusobni odnosi normi

6 ZaključakKvaliteta informacijskog sustava u velikoj mjeri ovisi od kvalitete njegove nematerijalne komponente odnosno softvera Kvaliteta softverskog proizvoda se može definirati na isti način kao i za ostale proizvode no zbog specifičnosti softvera potrebno je definirati dodatne atribute kvalitete i način njihovog mjerenja Bez obzira da li je riječ o hardveru ili softveru kvaliteta nije fiksna značajka proizvoda nego ovisi o tome tko je ocjenjuje Gledajući iz poslovne perspektive osnovni kriterij za procjenu kvalitete je zadovoljstvo kupca Samo u tom kontekstu ona postaje značajka koje je bitna za postizanje konkurentnosti na tržištu Kvaliteta nije besplatna kao što se često naglašava ona ima svoju cijenu ali i nekvaliteta ima svoju cijenu koja je često veća od cijene kvalitete Racionalno upravljanje kvalitetom treba biti usmjereno prema cilju da troškovi vezani za osiguranje kvalitete proizvoda budu manji od pozitivnog efekta koji se sastoji u smanjenju troškova vezanih za ne kvalitetu u koje treba ubrojiti i propuštene prilike na tržištu

11 Vidi wwwtantaraabcaiso_relgif

S obzirom specifičnosti softverskih proizvoda kupac ne može neposredno donijeti zaključke u vezi s njegovom kvalitetom Kupci softverskih proizvoda trebaju znati da su oni odnosno njihovi zahtjevi temeljni kriterij za ocjenu kvalitete proizvoda i zbog toga zahtijevati od proizvođača da uvedu primjereni sustav upravljanja kvalitetom jer se tako značajno smanjuju mogućnosti izrade nekvalitetnog softvera Na taj način kupci mogu neposredno utjecati na povećanje kvalitete softvera i ostvariti dvostruki pozitivni ekonomski efekt S jedne strane će troškovi vezani za softver padati zbog većeg stupnja oslobođenosti od nedostataka i s druge strane postizati će bolje ekonomske efekte u osnovnoj djelatnosti zbog poboljšanih značajki softvera

Literatura[1] Juran JM-Gryna FM Planiranje i analiza kvalitete (treće izdanje) MATE Zagreb1999[2] ISOIEC 25000 Software engineering- Software product Quality Requirements and Evaluation (SQuaRe)- Guide to SQuaRe 2005 [3] HR EN ISO 9001 2008 Sustavi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi[4] ISOIEC 90003 2004 Software engineering- Guidelines for the application of ISO 90012000 to computer softver[5] Krasner H Using cost of quality approach for software httpwwwcompaidcomcaiInternetcasestudieskrasner-CoSQ-xtalkpdf str 4 na dan 2592007[6] Petrasch R The definition of lsquoSoftware Qualityrsquo A practical Approachhttpwwwchillaregecomfastabstractsissre9999124pdf na dan 170907[7] Webster M Leveraging Static Analysis for MultidimensionalView of Software Quality and Security Klocworkrsquos Solution White paper 2005 (wwwidccom)[8] Sinković Đ Quality Management in Software Production Proceedings of the 14th International Scientific Conference on Information and Intelligent Systems Varaždin 2003[9] Sinković G-Bevanda V Standardi informacijsko komunikacijske tehnologije (IKT) The 14th International scientific conference ldquoSociety and Technology 2007rdquo (The Position and Role of Electronic Media - Convergence of the Media) Split June 28-30 2007 Informatologia Separat Speciale 11 2007 1-97[10] Injac N Mala enciklopedija kvalitete OSCAR Zagreb 2002[11] Drljača M Troškovi kvalitete OSCAR Zagreb 2004

SummaryThe quality of information system as a software product can be defined based on the same parameters that are usually implemented for assessing of any other product but given the specificity of the software it is necessary to define additional quality attributes and the modality of their measurement Regardless of the fact whether the hardware or software is concerned quality is not a fixed characteristic of a product but greatly depends on who is appraising it Looking at the problem from the business point of view the basic criteria to evaluate quality is clientrsquos satisfaction In most cases neither the client nor the manufacturer have clear picture of neither the product nor of its quality Even if they have it it certainly is subject to changes throughout the life cycle of software product development The client changes his requests throughout the product development By doing so he also changes basic criteria of quality assessment The characteristics and subcharacteristics of quality of the software products are not new They have been taken over from the original ISO 9126 standard which dates back in 1991 They have been analysed and adjusted to modern era conditions in order to create a reminder and guidelines to software product clientThe software product characteristics mostly cover the aspect of external quality and quality in use although there are some elements related to internal quality The question that still remains unanswered is the relative importance of each individual characteristic and that depends on the type of product but also on the clientrsquos preferences

KeyworDS Quality Information systems International standards ISO

Quality management in information systemsDrsc Giorgio Sinković Franko Trošt diplinž

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

17

E-learningom do kontinuiranogunaprijeđenja kvalitete znanja

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Mrsc Iva Ćulumović ŽupanovićHT ddCiottina 17a 51000 Rijekaivaculumovicththr ivaculumovicrihtnethr

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakTvrtke mijenjaju svoj odnos prema zaposlenicima i njihovom znanju osobito prema njegovom velikom utjecaju na postizanje ciljeva tvrtke One moraju stalno ulagati u zaposlenike i njihovo znanje u informiranje kupaca i poslovnih partnera o novim proizvodima i uslugama posebice u današnje vrijeme nove znanjem intenzivne ekonomije Postoji mnogo načina stjecanja znanja a novi i vrlo učinkovit način učenja na daljinu je e-učenje (engl e-learning) Korištenje Interneta i web tehnologija znatno utječe na poslovanje i omogućuje obrazovanje na daljinu kao i e-learning te rad u virtualnim uredima Ovaj rad se fokusira na utvrđivanje prednosti e-learninga u korporacijama koristeći primjer e-learninga u Hrvatskom Telekomu dd (u daljnjem tekstu HT dd) Tvrtke trebaju provoditi upravljanje znanjem i postati učeće organizacije s glavnim zadatkom stalnog poboljšanja kvalitete znanja zaposlenika i managementa

KljUčNe rIječI e-learning upravljanje znanjem web-based tehnologija virtualni ured

1 UvodZaposlenici se danas moraju smatrati najvažnijom imovinom tvrtki u koju je potrebno ulagati Upravljanje znanjem ima za cilj unaprijediti kompetencije na svim razinama organizacije na način da se organizacija bavi više svjesno znanjem Razlika između upravljanja znanjem (engl Knowledge Management (KM)) te organizacijskog učenja je u tome što se potonji uglavnom bavi uvjetnim okvirom funkcijama i barijerama organizacijskog učenja dok je suština tih procesa učenja a koju čine unaprjeđenje znanja i kompetencija nedovoljno razmatrana Upravljanje znanjem i e-learning1 odnosno on-line učenje omogućuje stvaranje distribuciju i

1 U daljnjem tekstu se alternativno koriste izrazi e-learning e-učenje i on-line učenje

korištenje znanja na raznim mjestima moguće i u raznim državama u isto vrijeme Infrastruktura informacijsko komunikacije tehnologije (engl Information and Communication Technology (ICT)) omogućuje brzo i učinkovito širenje stvorenog znanja unutar tvrtke Kako bi se osiguralo zadržavanje bitnog znanja unutar organizacije potrebno je koristiti niz alata za upravljanje informacijama kao što su Intranet stranice (portali2) u sklopu kojih i stranice e-learninga Isti mogu imati veliki utjecaj na KM posebno u području prikupljanja podataka suradnje i komunikacije educiranja i provjere znanja te mogu značajno unaprijediti učinkovitost i korisnost obrazovnog sustava unutar organizacije Korištenje Interneta web tehnologije i e-learninga u modernoj kompaniji kao što je HT dd važan je element u postizanju poslovnog uspjeha i ciljeva

2 U daljnjem tekstu izraz će se alternativno koristi

UDK 37004]650124](4975)Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

18

2 Upravljanje znanjemUčinkovita provedba KM-a zahtijeva strategiju cjelovitog rješavanja problema Organizacije moraju upravljati tehnološkim rješenjima s fokusom na informacije znanje u smislu stručnosti kadrova i procese kojima se dijeli i poboljšava to znanje To je srce stvaranja vrijednosti jer omogućuje stvaranje novih proizvoda i usluga te poboljšanih poslovnih procesa Potrebna je organizacijska kultura razmjene znanja koja potiče slobodan tijek znanja otvoren dijalog među granicama organizacijskih jedinica te njegovanje mreže znanja Ako se navedeno implementira ono diferencira takve kompanije od konkurencije te iste njeguju cjelovito upravljanje znanjem kao ključnu dimenziju poslovne strategije Prema Probst-u osam je međuzavisnih elemenata KM-a koji se mogu definirati [3]

1) Ciljevi upravljanja znanjem Osiguravaju davanje smjernica organizacijskih procesa učenja i omogućuju mjerenje uspjeha KM-a Normativni ciljevi imaju za cilj stvaranje organizacijske kulture ldquosvjesne znanjardquo koja podupire širenje i razvoj pojedinačnih znanja u znanja koja su dostupna cijeloj tvrtki Strateški ciljevi definiraju organizacijsku ldquojezgru znanjardquo a time i buduće kompetencije potrebne za tvrtku Predstavljaju portfolio ciljanih budućih kompetencija operativni ciljevi osiguravaju ostvarenje normativnih i strateških ciljeva KM-a Tipični ciljevi na toj razini su osiguravanje dostupnosti svih relevantnih organizacijskih dokumenata na Intranetu

2) Identifikacija Vrlo je često organizacijsko neznanje o unutarnjim snagama o radnicima znanja i mrežama znanja Dakle znanje potrebno u ključnim poslovnim procesima i odlukama mora biti identificirano U tom smislu kompanije moraju paziti da ne budu ni ldquopreobavješteneldquo ali ni nedovoljno informiranerdquo Ključni unutarnji i vanjski izvori moraju biti transparentni kako bi se zaposlenicima olakšalo pretraživanje izvora znanja 3) Prikupljanje znanja Zbog svjetske ldquoeksplozijerdquo znanja i njegove fragmentacije razvijanje potrebnih znanja unutar organizacije predstavlja sve više i više izazovan zadatak Potrebna je učinkovita strategija pribavljanja znanja Moguće strategije su stjecanje znanja iz drugih organizacija od klijenata zaposlenika medija dobavljača politike javnosti vlasnika tvrtke financijskog svijeta iz proizvoda znanja (softvera patenata CD-ROM-ova)

4) Razvoj Razvoj znanja služi za proizvodnju novih kapaciteta novih proizvoda boljih ideja i učinkovitijih procesa Pojedinačni procesi razvoja znanja se temelje na kreativnosti i sposobnosti sustavnog rješavanja problema Instrumenti kao što su prijedlozi metode su koje se moraju revitalizirati i interpretirati na nov način Kolektivni proces razvoja znanja unutar timova smatra se ldquostanicomldquo kolektivnog učenja Ako je atmosfera u kompaniji otvorena ako postoji povjerenje i dovoljan intenzitet komunikacije kolektivni procesi su učinkovitiji za tvrtku nego pojedinac sam za sebe Uspostavom unutarnjih ldquotrustova mozgovardquo ldquopodručja učenja ldquo internih ldquocentara kompetencijardquo i ldquoproizvodnih klinikardquo kolektivni procesi mogu biti podržani Po završetku projekta svaki tim može dokumentirati ldquonaučene lekcijerdquo koje mogu pomoći budućim timovima koji će se baviti sličnim problemima ldquoNaučene lekcijerdquo predstavljaju sažetak bitnog vezano za iskustvo u radu na projektu ili su rezultat kolektivnog procesa učenja5) Širenje znanja Kako bi se osiguralo da stvoreno znanje bude dostupno svim članovima kompanije mora biti proslijeđeno unutar organizacije kroz tehničke infrastrukture i interaktivan sustav upravljanja informacijama koji podržava razmjenu znanja i povezivanje nekad odvojenih stručnjaka a sada povezanih putem elektroničkih mreža [4] Presudan faktor za učinkovito upravljanje znanjem je razumijevanje činjenice da ne mora svatko znati sve nego je potrebno pružiti alate koji pomažu ljudima da pronađu znanja koja su relevantna za njih Tu se mogu pojaviti prepreke koje sprječavaju dijeljenje znanja npr uvriježeno je mišljenje da

je znanje moć zbog čega se ono ne dijeli [5] Za prevladavanje tih prepreka često se javlja potreba nužne promjene u organizacijskoj kulturi i strukturi

6) Korištenje Osnovni cilj upravljanja znanjem je jamčiti učinkovito korištenje stvorenog znanja od strane svih članova društva

7) Održavanje Kao što stečeno znanje neće biti automatski dostupno za buduću uporabu ono se mora aktivno birati spremati i ažurirati Nakon odabira relevantnih podataka oni moraju biti spremljeni u ldquomemorijuldquo poduzeća koja se sastoji od pojedinih zaposlenika timova i elektronskih baza podataka Održavanje znanja je kontinuirani proces čija se kvaliteta treba osigurati stalnom aktualizacijom pohranjenog znanja Ako je kvaliteta podataka zajamčena zaposlenici imaju povjerenja u sustav i koriste ga redovito što doprinosi poboljšanju kvalitete i učinkovitosti proširivanja znanja pa samim time i poslovanja 8) Vrednovanje Od velike je važnosti definiranje metoda za mjerenje normativnih strategijskih i operativnih ciljeva znanja Analiza organizacijske kulture vještina te balansiranje istog s kontrolom troškova izobrazbe i obuke mogu pomoći u vrednovanju upravljanja znanjem i istoga čine integriranim dijelom korporativnog upravljanja Mjerenje učinaka upravljanja znanjem izvodi se na tri različita načina [6]1 prema količini dokumenata dostupnih u bazama podataka2 koristeći pokazatelje zadovoljstva zaposlenika klijenata3 računajući broj elektroničkih ulazaka u bazu podataka

Uprava morati prenijeti zaposlenicima prednosti KM-a u cilju povećanja svijesti svakog pojedinog zaposlenika o važnosti kontinuiranog poboljšanja znanja i time postizanja uspjeha upravljanja znanjemmiddot Važni čimbenici za uspješan sustav upravljanja znanjem moraju se uzeti u obzir

svi zaposlenici moraju shvatiti da upravljanje znanjem pruža osobnu koristmiddot prije uvođenja KM programa specifičnosti kompanije moraju biti analizirane

kako bi se definirale moguće buduće prepreke u provođenju KM-amiddot bitna je kontinuirana komunikacija između ldquoureda znanjardquo i svih ostalih razina

u hijerarhiji (top menadžmenta kao i zaposlenika)middot potrebna je aktivna vidljiva angažiranost top-menadžmentamiddot prvi primjeri uspješnog upravljanja znanjem trebaju biti prikazani unutar

organizacije kako bi se prevladale unutarnje barijere i stvorila motivacija

3 On-line učenjeOn-line učenje koje se realizira može biti dio inicijative upravljanja znanjem koje koristi stečeno znanje u kompaniji za maksimiziranje konkurentske prednosti iste ldquoE-learning i upravljanje znanjem idu ruku pod ruku ldquoOni su dvije strane istog novčićardquo kaže Tom Brailsford voditelj Sektora za istraživanje u Hallmarku specijaliziranom za trgovinu elektroničkim čestitkama U budućnosti više korporativnih edukacija biti će izvršeno putem Interneta Niz problema se eliminira e-learningom kao što su putni troškovi organiziranje termina učenja pa i oportunitetni troškovi korištenja radnog vremena zaposlenika - daju prednost on-line učenju u odnosu na tradicionalno učenje u učionicama posebice u većim korporacijama Tvrtke se sve više koriste ldquoweb-basedrdquo edukacijskim rješenjima kako bi se zadovoljile potrebe za obukom svojih zaposlenika On-line učenje pruža mnogo brži ekonomičniji način educiranja u odnosu na tradicionalne metode učenja Podaci o povratu ulaganja u e-learning (ROI) su jasni e-učenjem se štedi 30 do 60 posto troškova u odnosu na tradicionalne načine učenja u učionicama prema Brandon Hallu savjetniku kompanija s popisa Fortune 500reg kompanija vezano uz provedbu e-learning programa vodećem istraživaču i direktoru Brandon-hallcom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

19

Zbog takvog uvjerljivog podatka e-učenju se prognozira rast tijekom sljedećih godina uz pretpostavku da će mu rasti i udio u korporativnim troškovima edukacija Tržište korporativnog e-učenja će rasti Prema Američkom društvu za obuku i razvoj (American Society for Training and Development (ASTD)) prosječna američka tvrtka educira više svojih zaposlenika nego ikada ranije više dolara utroše na tehničko osposobljavanje nego bilo koji drugi tip treninga te e-učenje dobiva sve veću ulogu u educiranju unutar velikih tvrtki To su bili ključni rezultati 2001 ASTD izvješća Izvješće je utvrdilo da se korporacije opredjeljuju za ldquomiješanrdquo pristup koji kombinira najbolje elemente tradicionalnog načina učenja u učionicama i e-učenja Oba načina će i dalje postojati i međusobno se nadopunjavati Tako tradicionalni način učenja nikada neće biti ukinut u cijelosti ali će rasti značaj ldquoweb-basedrdquo učenja Najbrže rastuće područje korporativne edukacije je e-učenje zahvaljujući sveprisutnosti Interneta Dakle potražnja za softverima koji mogu pretvoriti pojedina znanja u organizacijsku inteligenciju nikad nije bila većaE-učenje ima širu upotrebu unutar tvrtke kao edukacijski alat Može se koristiti za edukaciju zaposlenika klijenata o novim proizvodima i uslugama distributera i dobavljača te za koordinaciju procesa upravljanja opskrbnim lancem Dijeljenje znanja može generirati nove ideje koje su glavni generator rasta Karakter e-učenja ldquou pravo vrijemeldquo (engl ldquoJust-in-Timerdquo (JIT)) omogućuje zaposlenicima pristup dijelu informacija koje se odnose na njihov posao točno onda kada im je to potrebno To omogućuje da zaposlenici obavljaju zadatke produktivnije Učenje vezano za stvarni poslovni proces omogućuje stvaranje dodane vrijednosti Nova klasa softverskih rješenja poznate pod nazivom ldquotehnologije znanjardquo učinkovito upravljaju organiziraju i povezuju strateške dijelove informacija za stvaranje naprednijih oblika korporativne edukacije Zahvaljujući Internetu ova informacija je lako dostupna na ldquodesktopu znanjaldquo na zaposlenikovu računalu Najjače svjetske tvrtke koriste dijeljenje znanja i transfer znanja što je presudno za njihovu konkurentsku prednost i uspjehStudija AT Kearney-a je utvrdila da vodeći proizvođači koji su sudjelovali u istraživanju ldquonajbolje prakserdquo vis-a-vis dijeljenja znanja imaju povrat na aktivu (ROA) od 40 posto u odnosu na prosječnu skupinu koja ima u prosjeku 18 posto povrat od prodaje (ROS) od 21 posto u odnosu na prosječnu skupinu čiji je takav pokazatelj 9 posto a povrat ukupne imovine od 98 puta u usporedbi s prosjekom od 29 puta [7]

McDonaldrsquos procjenjuje da će njegov program e-učenja smanjiti vrijeme obuke za 40 do 60 posto te ističe da će ldquoJust-in-Timerdquo (JIT) učenje udvostručiti stopu zadržavanja zaposlenika McDonaldrsquos provodi sustavno upravljanje sadržajem namijenjenim za učenje (engl Learning Content Management) koji omogućava da se zaposlenici registriraju koriste dokumentaciju i automatski uče te se pratiti uspješnost kroz specijalizirane izvještaje kontrolira i ažurira sadržaj kao što je to nužno i potrebno Neki ključni razlozi za prijelaz s tradicionalnog obrazovanja na e-učenjemiddot neučinkovita nastava ili prenesen sadržaj materijali ne ldquotrajurdquo dugoročno

ciljni zaposlenici ne mogu ili iz nekog razloga ne zadržavaju materijalmiddot nesposobnost da se dokažu prednosti tradicionalnog načina učenjamiddot tradicionalno učenje zahtjeva udaljavanje djelatnika s radnog mjesta što remeti

tijek rada i ne opravdava krajnji rezultat edukacijemiddot tehničke neusklađenosti u ranijim fazama implementacije automatiziranja

edukacije paketa i medija

1 Danas se ta ograničenja eliminiraju usmjeravanjem na konvergenciju tehnologije strategije teorije i marketinga Ova nova era proizvodnje znanja putem tehnologije ili on-line učenja uključuje koncepte koji bi se činili radikalnim samo prije nekoliko godina Dvije fraze često se čuju za opisivanje novije edukacije temeljene na tehnologiji (engl Technology-Based Training (TBT)) su on-line učenje na daljinu i ldquoJust in Timerdquo isporuka sadržaja Oba su proizvodi brzog širenja Interneta i brzog razvoja računalnih mreža velikih kompanija u Intranet koji nosi do korisnika aplikacije temeljene na web-u

Hvatanje know-how i najbolje prakse vodećih kompanija te ponovno korištenje istog unutar organizacija biti će od velikog značaja za razvoj e-learning sadržaja Vrijednost ovog specifična znanja je vrlo visoka zbog neposrednog utjecaja na performanse zaposlenika Jezgra e-learning infrastrukture je poznata kao sustav za upravljanje učenjem (engl Learning management system (LMS)) Osnovna funkcija LMS je upravljanje i isporuka sadržaja za učenje za ciljane korisnike na sustavan način Jezgra LMS funkcije [8]

middot identificiranje individualnog i grupnog jaza u znanju i učenjumiddot katalozi dostupnih on-line resursa za učenjemiddot dodjeljivanje odgovarajućih tečajeva i sadržaja za pojedince i grupe za

rješavanje tog jazamiddot donosi on-line ocjenjivanjemiddot prati i mjeri korištenje i poboljšavanje performansimiddot generira izvješća za procjenu uspješnosti rezultata

Resursi za e-učenje moraju zadovoljiti slijedeće kriterije middot dostupnost svima middot kratko vrijeme odaziva middot jednostavnost za korištenje middot dobra struktura middot lokalni i međunarodni sadržaji i lako mjerljivi

4 On-line educiranje u poduzeću HT ddČinjenice koje ukazuju na potrebu implementacije e-učenja u telekomunikacijsku industrijsku granu su middot na znanju utemeljeno gospodarstvo i industrijska granamiddot znanje zaposlenika i managementa kao glavni izvor konkurentske prednostimiddot pomak prema visoko kvalificiranoj radnoj snazimiddot visoko konkurentno globalno tržištemiddot brzina tehnoloških promjena koja izaziva kratak vijek specifičnih znanja

Uspješnost poslovanja temelji se na uspješnosti ljudskih performansa Organizacije imaju rastuću potrebu za educiranjem zaposlenika partnera i klijenata a najbolji način za postizanje toga je putem e-učenja Cilj e-learninga je da staviti na raspolaganje točne informacije iz izvora znanja i učiniti ih dostupnim svim zainteresiranim korisnicima menadžerima analitičarima planerima poslovanja i drugima u cilju pružanja relevantnih podataka za poslovne odluke

Hrvatski Telekom dd (HT dd) je vodeća telekomunikacijska tvrtka u Hrvatskoj Komunicira kulturu ldquosvjesnosti znanja i njegovog dijeljenjardquo na svim razinama organizacije To je osnova normativnih ciljeva KM-a u HT-u dd i njegove obrazovne politike Operativni ciljevi KM-a tvrtke se ostvaruju nudeći djelatnicima edukaciju vezanu za specifična znanja Čimbenici okoline koji dovode do specifičnih zahtjeva KM-a se vide u shemi I i također su relevantni za e-učenje [9] Oni se razmatraju u HT-u dd u procesu provedbe e-learninga u društvu

Shema 1 Čimbenici okruženja koji dovode do određenih zahtjeva KM-a

Okruženje Zahtjevi za upravljanje znanjem

TijekInformacija

Znanje mora biti strukturirano Sadržaj mora biti relevantan

Troškovna učinkovitost Tijek mora biti učinkovit

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

20

Rastuća potražnja za kvalitetom

Ažurirani podaciOsiguranje visoke kvalitete

Tehnologija Optimalni sustav odabira usvajanja i educiranja

Rastuća konkurencija Potrebno znanje mora se moći lako pronaći

Vremenski pritisak Jednostavno ponovno korištenje postojećeg znanjaKomuniciranje sadržaja iz izvora znanja za sve zaposlenike i potrebno je pokazati im kako se učinkovito koristi ovim izvorima

Izvor I Ćulumović ldquoE-learning for the purpose of permanent improvement of knowledge quality in HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE ddldquo MIPRO 2007 Opatija

Upravljanje znanjem je ključni dio HT dd strategije poslovanja i metodologije Interna komunikacija on-line edukacija i dr su dizajnirani da naglase važnost dijeljenja znanja KM i e-učenje su integrirani u organizaciju sustave procese i mjerenje performansi kompanije Obrazovanje pruža prednosti za tvrtku i zaposlenike Tvrtka koja ulaže u obrazovanje može ostvariti svoje strateške ciljeve lakše od drugih a zaposlenici poboljšavaju svoje potencijale njihove kompetencije rastu kao i vrijednost tvrtke i njezina pozicija na tržištu Znanje tako postaje ključni faktor za uspjeh tvrtkeHT dd ulaže u zaposlenike i menadžere kroz educiranje E-učenje društva se oslanja na dokumentiran pristup a zaposlenici mogu pristupiti svim relevantnim potrebnim podacima modemom bez (ili s minimalno) osobnog kontakta

Portali za učenje pružaju pristup konsolidiranom katalogu za pretraživanje resursa za učenje Ti resursi mogu biti dostupni putem Interneta iz javnog portal (za klijente i poslovne partnere) ili putem privatnog portala na Intranetu tvrtke (za zaposlenike) Korisnici mogu pretraživati katalog i odabrati e- learning sadržaj Za funkcioniranje portala ni korisniku ni organizacijama nije potrebno koristiti posebne hardvere ili softvere osim standardnih Internet veza i preglednika Sustav za upravljanje učenjem obično se izvodi ldquonevidljivo iza scenerdquo na portalu Većina takvih portala mogu biti prilagođeni kako bi usvojili brendirane i posebno selekcionirane resurse učenja za potrebe određene tvrtke Ova ldquoza korisnika prijateljskardquo (engl user-friendly) širom organizacije korištena platforma je Intranet stranica poput Intranet stranice koju koristi HTdd Svi zaposlenici imaju jednostavan pristup svim dokumentima na portalu e-learninga putem svojeg računala Centralno administriran ovaj sustav pruža različite vrste informacija visoku kvalitetu i dobru strukturu tražilice koja osigurava učinkovito trženje potrebnih informacija Sustav obuke putem Intraneta podržava učenje i omogućuje da se koordinirano pratite sve aktivnosti on-line edukacije

Takva vrsta educiranja daje mogućnost neposrednog pristupa informacijama o novim telekomunikacijskim uslugama i temama onim zaposlenicima koji se educiraju putem e-learninaga Sustav upravljanja web-based edukacijama u tvrtci HT dd usmjeren je na učinkovito konstantno i u trenutku aktualno educiranje te nudi mogućnost iskorištavanja prednosti korištenja on-line edukacija (putem Intraneta i Interneta) partnera u prodajnim kanalima poput agenata i zastupnika preprodavača zaposlenika i klijenata u korporacijskom okruženju Primjer za to je HT-ova MAXtv usluga [11] koja je objašnjena detaljnije na Internetu i na Intranet stranici za e-learning kao i druge usluge i proizvodi Kompanija zaposlenicima i kupcima nudi aktivan glas u tvrtci te trajni dijalog upotrebom Interneta i Intraneta

HT dd Intranet stranica sadrži sigurnu bazu podataka i informacija korisnih za zaposlenike i management virtualni ured e-obrazovanje forume za rasprave kontakte korisne linkove stranice pojedinih sektora s svojim bazama znanja informacije i vijesti o kompaniji uslugama i proizvodima užem poslovnom i makro okruženju te tržišnim trendovima relevantnog poslovnog okruženja Na Intranetu se mogu pronaći interne prezentacije podaci dijagrami dokumenti i izvješća prvenstveno namijenjeni za bolje razumijevanje poslovanja kretanja na tržištu i educiranja Na stranicama se mogu dobiti uže informacije o pojedinim sektorima unutar kompanije Sektor ljudskih resursa primjerice ima poseban interni portal na Intranetu koji informira zaposlenike o svom radu nudi pregled informacija pravilnika i zakona posebnih pogodnosti za zaposlenike e-learning te ulaz u pojedinačnu stranicu svakog zaposlenika s posebnim korisničkim imenom i lozinkom Na Intranet portalu svaki djelatnik može korištenjem pretraživača doći do potrebnih dokumenata iz knjižnice dokumenata informacija i publikacijaKoncept e-learninga u HT-u dd koristi tehnologiju za učenje Web based koncept učenja stavlja fokus na lokalne aktivnosti i interakcije te naglašava dinamičan i alternativni načini organizacije i kontrole učenja Nakon redizajnirane Intranet stranice kompanije kreirana je stranica za učenje koja sadrži on-line edukacije Stranica je jednostavna za korištenje i stalno se aktualizira dodavanjem novih edukacija te se na taj način svim zaposlenicima pruža mogućnost stjecanja novog znanja Uspješno dijeljenje znanja ovisi ne samo o korištenju određenih informacijskih tehnologija nego i o uspješnom stvaranju okruženja koje je voljno dijeliti znanje uz uvjet postojanja Managementa ljudskih resursa koji je orijentiran na upravljanje znanjem (engl Human Resources Management (HRM)) [10] kao koordinatora aktivnostiUprava Društva je uvidjela potrebu za bržim i lakšim širenjem znanja kroz društvo te je osnovan Odjel za edukacije u rujnu 2005 koji je implementirao interaktivni sustav obrazovanja - e-learning prilagođen poslovnim zahtjevima u listopadu 2006 Odjel za obrazovanje je usmjeren na poboljšanje ključnih kompetencija zaposlenika u smislu znanja vještina i stručnosti potrebnih za uspješan pristup tržištu i zahtjevima kupacaOn-line obrazovanje novi lakši i brži način širenja znanja među zaposlenicima pomaže zaposlenicima kako bi dobili nova znanja i informacije o poduzeću uslugama i proizvodima i drugim informacijama koje su im potrebne u svakodnevnom radu E-učenje je komunikacijski kanal za učenje komunikaciju i provjeru znanja Zaposlenici mogu sudjelovati u učenju kada to najbolje odgovara za njih Oni mogu izabrati vrste edukacija i preispitivati svoje znanje testovima pripremljenim na stranicama te osvježiti znanje u svakom trenutku kada to žele Obrazovanje je usmjereno na osnovna i specifična znanja relevantna za poslovanje i specifična područja poslovanja Na HT dd e-learning stranici zaposlenicima se nudi nekoliko tema o iz pojedinih poslovnih područja a i druga znanja za poboljšanje rada u svakodnevnim procesima E-learning Intranet portal tako sadrži web-stranice s informacijama i dokumentima vezanim za educiranje novih zaposlenika o samoj kompaniji informacije o Hrvatskoj za zaposlenike iz zemalja u kojima posluje T-Grupa a na radu su u Hrvatskoj informacije i interaktivne edukacije vezane za najnovije telekomunikacijske usluge koje kompanija pruža korisnicima Djelatnici se mogu educirati o uslužnoj kulturi kako bi se unaprijedila uslužnost prema korisnicima Na stranicama e-learninga mogu savladati alate ICT-e (Microsoft Office alati i dr) za korištenje u svakodnevnom radu te osnovne poslovne vještine (pisanje e-mailova vođenje sastanka i dr) konzultirati rječnik pojmova iz područja telekomunikacija financija ljudskih resursa marketinga prodaje i sl) kao i jezični savjetnik Zaposlenici mogu sudjelovati u poboljšanju obrazovnih stranica sa svojim prijedlozima Korištenjem e-učenja za nova znanja o novim proizvodima i uslugama zaposlenici postaju prvi koji dobivaju pristup ovim novim znanjima i tako se pripremaju za klijente i njihova moguća pitanja Informacije se ažuriraju i dostupne su za zaposlenike u bilo koje vrijeme

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

21

Za pristup on-line edukacijama zaposlenici se moraju prijaviti na Intranet on-line edukacijske stranice gdje sustav prepoznaje korisnika Na stranici je moguće kontaktirati administratora putem e-mail adrese za prijedloge za dodatne potrebne edukacije Kada zaposlenik odluči upisati jednu edukaciju on ili ona je u mogućnosti vidjeti on-line klikom na specifične lekcije kako bi dobili ideju o tome što sadrži ista Osoba uči on-line i rješava testove te dobiva informaciju o uspješnosti provedene i testirane edukacije Da bi se našlo samo ono što je zaposlenicima potrebno i ništa više mnogi on-line tečajevi se sažimaju u objekte za učenje gdje je znanje pakirano u manjim samodovoljnim sadržajnim dijelovima koji se odnose na posebna znanja

Koristi od korištenja e-learninga i upravljanja znanjem u HT dd sumiddot Edukacija je sada dostupna bilo kada i bilo gdje kada zaposlenik želi ili treba

nova znanja nitko ne treba napustiti radno mjesto to je ušteda vremena kada su u potrazi za informacijama a nastaje i snižavanje troškova E-learning karakterizira globalni doseg geografska distribucija znanja ograničena je samo pristupom Internetu

middot Centralno upravljano obrazovanje može biti dizajnirano testirano dorađeno i dostavljano na isti način bilo kojem Internetom povezanom zaposleniku Sustav pratiti - tko je završio obuku kada i kako su prošli testove To je važna korist za organizacije koje su se ranije mučile s praćenjem fragmentiranih aktivnosti obuke Konačno povezivanje omogućuje postizanje uistinu distribuiranog učenja koje se može dinamički ažurirati u bilo kojem trenutku i za svakoga bez obzira gdje su u svijetu Centar za učenje putem weba je djelotvoran sustav koji administrira i isporučuje on-line edukaciju a koji lako upravlja s više trening lokacija administratori lako razvijaju testove i informacije o dostupnim edukacijama kao i učinkovit raspored nastavnih materijala

middot Sve aktivnosti se bilježe u bazu podataka gdje administratori mogu pratiti i izvještavati o korištenju dostupnih edukacija

middot Web-based multimedijalna aplikacija za e-learning može biti učinkovita na Internetu ili Intranetu bez smanjenja propusnosti mrežnog prometa

middot Znanje se standardizira (za iste vrste poslova nude se iste edukacije) a standardno sučelje koje omogućuje e-learning temelji se na komadu moćnog softvera

middot Razvoj i primjena ldquonajbolje prakserdquo kako bi se zajamčila brza razmjena uspješnih ideja i koncepata te kako bi se izbjegao dvostruki rad (u razmišljanju i ponašanju)

middot Poboljšanje specifičnih znanjem-intenzivnih procesa npr uspješnije upravljanje odnosima s kupcima

middot Ubrzanje procesa stalnog poboljšanja performansi - poboljšanja produktivnosti kroz učenje na zahtjev razvoj ldquoorganizacije koja učirdquo

middot Omogućuje fleksibilnost i praktičnost učenja jer se ono može uklopiti u brzi stil života

middot Pruža neposrednost i personaliziranost isporuka ciljanih edukacija za zadovoljenje individualnih potreba (ldquou pravo vrijeme - engl just in timerdquo ldquodovoljno - engl just enoughrdquo i ldquosamo za mene - engl just for merdquo) omogućuje trenutni pristup ciljanom znanju i edukaciji za hitne potrebe

middot Omogućuje laku mjerljivost centralizirano praćene aktivnostimiddot E-učenje potiče zaposlenike da budu proaktivni prema svojim karijerama

Zaposlenicima daje drugačiju percepciju njihove uloge kao pripadnike tima uz mogućnost poboljšanja znanja korištenjem e-učenja koji je izuzetno vrijedan

middot Konstantan rast znanja se odvija korištenjem e-edukacija Edukacija pomaže ljudima učiti mijenjati se i rasti To je ono što čini zdrave organizacije

middot Utječe na zadržavanje dobrih djelatnika i privlačenje novih Nove sposobnosti tvrtke da ponudi zaposlenicima edukaciju putem Intraneta utječu na osjećaj zaposlenika da njihov potencijal može rasti na radnom mjestu

U kompanije se uči i na neformalnoj osnovi kroz komunikaciju i suradnju s drugima E-učenje omogućava brzo usvajanje alata i tehnologija kako bi se podržala ova vrsta učenja od e-maila foruma i chata do virtualnih ureda

Virtualni ured na Intranet portalu kompanije je način za razmjenu znanja i informacija na Intranetu spremljenih u knjižnice dokumenata Zaposlenici mogu koristiti virtualni ured kao zatvoreno mjesto na Intranetu kao u stvarnom svijetu osim s udaljenosti a pomoću informacijskih sustava tehničke podrške Prednosti korištenja virtualnog ureda za zaposlenike HT-a dd- jedno mjesto pristupa s kojeg se može doći do svih internih informacija potrebnih za efikasno obavljanje posla- publiciranje novih informacija omogućuje svakom djelatniku da na jednostavan način publicira novu informaciju ili da se pretplati na postojeću (recimo kad se kreira nova verzija izvješća da mu bude poslana mailom)- Sigurnost na razini grupe i korisnika koja osigurava da svako ima pristup informacijama koje su mu potrebne ali ne i onima koje ne smije vidjeti- Suradnja među korisnicima mora biti jednostavna što podrazumijeva zajedničko kreiranje i rad na dokumentima i projektima te automatsku mail notifikaciju o predstojećim zadacima- Integracija poslovnih aplikacija korporacije u jedan sustav jednostavan za korištenje - personalizacija je vrlo bitna značajka a omogućuje svakom korisniku da si (slično kao na ldquoobičnimrdquo portalima) definira što od informacija koje su mu dostupne želi vidjeti na ekranu- pretraživanje mora omogućiti da korisnik dobije rezultate samo iz onih područja za koje ima ovlaštenja te također da u te rezultate budu uključeni i strukturirani i nestrukturirani podaci- otvorenost podrazumijeva mogućnost pristupa i novim izvorima informacija koji u početku nisu definirani ali se u međuvremenu pojave- jednostavno administriranje osigurava potpunu kontrolu nad sustavom svakodnevnim funkcioniranjem i proširivanjem E-učenje pruža nove i uzbudljive mogućnosti za pružanje visoke kvalitete ciljano znanje i edukaciju izravno na stolna računala preko standardnog Internet ili Intranet veza Predstavlja nove perspektive o tome kako se tehnologija može primijeniti na uvođenje novih inovativnih načina kako bi se povećala dostupnost korištenje i učinkovitost učenja za pojedinca i organizacije Web-based alat je transformirao virtualne učionice u izvediv koncept u posljednjih nekoliko godina uz pomoć naprednih dodataka kao što su streaming video i audio videokonferencija te multimedijalnih sadržajaUčenje na daljinu predstavlja budućnost korporativnog obrazovanja Upravo je tek u povojima ali je već dokazalo svoju vrijednost [12]

5 ZaključakTvrtke se nalaze u visoko konkurentnom okruženju Povećanje tržišne transparentnosti uzrokovane novim snagama medija organizacije postaju inovativnije da bi preživjele Znanje je postalo strateški čimbenik za uspjeh Upravljanje znanjem je jedini način kako bi se omogućilo učinkovito korištenje resursa ldquoznanjardquo Znanje se smatra najvažnijim kapitalom i proizvodom u isto vrijeme Pogotovo u ldquoznanjem - intenzivnojrdquo industriji kao što su telekomunikacije uspjeh se uglavnom temelji na dostupnosti poslovno relevantnih znanja Proces globalizacije i informatizacije koji se događa traži nove upravljačke strukture kao što su dinamičan i fleksibilan tim koji omogućuje brže reagiranje na promjene uvjeta na tržištu Inovativni komunikacijski i informacijski sustav stekli su velik značaj u olakšavanju i podržavanju rada Sveukupno upravljanje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

22

znanjem zahtijeva IT-rješenja koja podupiru kulturu dijeljenja znanja a ona mora

biti dio strategije i procesa poslovanja suvremenih kompanija Ljudska stručnost

je glavni izvor znanja u tvrtki Educiranje ldquoradnika znalacaldquo je preduvjet za uspjeh

u ldquoeri znanjardquo

Iako je još uvijek u svojim ranim fazama e-učenje je sada u fokusu svake velike

tvrtke Pozitivni učinci e-učenja na poslovanje objašnjeni su na primjeru e-učenja

u Hrvatskom Telekomu dd te pokazuju prednosti korištenja ovakvog načina

obrazovanja za svaku tvrtku

Sa Internet tehnologijom znanje može biti preneseno brže i jeftinije koristeći

e-learning alat nego što to mogu učiniti ljudi Kraće vrijeme koje je potrebno

za osobu da postane produktivnija korištenjem novog znanja i vještina može

utjecati na konkurentsku poziciju cijele tvrtke Ako su pitanja koja se odnose

na cijenu prostor i vrijeme prepreka e-učenje treba uzeti u obzir kao rješenje

takve prepreke

E-učenje pruža novu ldquosnaguldquo znanja i informacija te predstavlja njihov distribucijski

kanal E-učenje ima za cilj poboljšati učinkovitost korisnika što je važno u

postizanju ciljeva tvrtke

Novi trend u telekomunikacijskoj industriji je rast upotrebe i mogućnosti bežične

mobilne tehnologije kao sredstvo za komunikaciju e-učenja

Sljedeća generacija on-line učenja je m-learning odnosno mobilno učenje

dostupno je putem mobitela i ručnih uređaja prilagođenih za upotrebu Interneta

Sadržaj će biti posebno dobro prilagođen za isporuku malih komada znanja -

poznatih kao ldquoobjekti učenjardquo Specijalizirani sadržaj može biti dostavljen putem

Interneta bilo gdje u svijetu

Tvrtke koje ne iskorištavaju mogućnosti ovog napretka temeljenog na znanju u

konačici neće moći nadoknaditi Učinkovito okruženje za učenje je jedan čimbenik

koji dokazano dovodi do bržeg i boljeg učenja Važno je naučiti kako se protežu

granice tehnologije za učenje te uključiti tehnologiju ne samo za e-učenje već i

m-učenje E-učenje je već postala važan dio korporativnog obrazovanja

Ako je znanje imovina upotreba ldquoIT basedldquo edukacija može najbrže polučiti

korporativni uspjeh E-učenje postaje važan čimbenik u postizanju strateških

ciljeva organizacije

Literatura[1] G J Probst K Romhardt Bausteine des Wissensmanagement - ein praxisorientierter Ansatz Wiesbaden 1997[2] D Morey M Maybury Thuraisingham B Knowledge Management classic and contemporary works Chapter 3 Developing a Knowledge Strategy From Management to Leadership Massachuserrs Intitute of Thnology p83 2000[3] G J B Probst Bausteine des Wissensmanagement Working Paper Universtaumlt Genf 1996[4] H D Buumlrgel Wissensmanagement Schritte zum intelligenten Unternehmen 1998[5] A Bendt Wissenstransfer in mulitnationalen Unternehmen 2000 [6] UnivProf Dr R Vetschera Dr S Koumlszegi Interorganizational Knowledge Management in the Consultancy Industry - Case Studies Center for Business Studies University of Vienna 200102[7] M Gotschall E-learning Fortune httpwwwtimeincnetfortuneservicessectionsfortuneedu2001_05elearninghtml 10122010[8] P English ldquoYour guide to eLearningrdquo Personnel Today and Training magazines of Futuremedia Plc 2001 httpwwwfuturemediacoukelearning_guide_settingthescenephp 16th of January 2009[9] Wozu brauchen wir Wissenmanagement Source Schulz Wulkow A Knowledge Management bei Cap Gemini Ernst amp Young Power Point Presentation[10] Shan L Pan Ming-Huei Hsieh Helen Chen Knowledge Sharing Through Intranet-Based Learning A Case Study of an Online Learning Center Journal of Organizational Computing and Electronic Commerce Lawrence Erlbaum Associates Inc Vol 11 No 3 Pages 179-195 2001 httpwwwleaonlinecomdoiabs101207S15327744J0CE1103_03 26112010[11] httpwwwt-comhrprivatnitelevizijamaxtv 05122010[12] S Greengard Going for Distance As the Technology Advances More and More Employees are Reaping the Benefits of Distance LearningIndustry Week May 4 v247 n9 p22(3) 1998[13] R Nelson Learning Abilities Knowledge Management Magazine1999 httpwwwdestinationkmcomarticlesdefaultaspArticleID=637 03112010[14] I Ćulumović ldquoE-learning for the purpose of permanent improvement of knowledge quality in HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE ddldquo MIPRO 2007 Opatija

SummaryCompanies are changing their relationship toward employees and their knowledge especially toward its impact in achievement companyrsquos goals They must constantlyinvest in employees and their knowledge invest to inform customers and business partners about new products and services especially in these days of new knowledgeintensive economy There are many ways to learn but new and highly efficient way of distance learning is e-learning Use of the Internet andWeb technology significantly affects the business and provides a distance education like e-learning and working in virtual office This paper focuses on determinebenefits of e-learning in corporations using the example of e-learning in Croatian Telecom Inc (hereinafter referred to as HT dd) The companies should implement Knowledge Management and become learning organizations with as the main task continuous improvement of knowledge quality of their management and employees

KeyworDS e-learning Knowledge Management Web-based technologies virtual office

E-learning for continuous improvement of knowledge qualityMrsc Iva Ćulumović Županović

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

23

Dobro upravljanje

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

dr sc Rosana Lucijetić Viši predavač na Specijalističkom diplomskom studiju Kreativni menadžment u procesima na Politehnici Pula Visoko tehničko-poslovnoj školi s pravom javnostiRiva 6 52100 Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakPostizanje efikasnog i odgovornog sustava upravljanja ndash dobrog upravljanja podrazumijeva reforme državnog upravnog i političkog sustava Polazeći od određenja pojma dobrog upravljanja u radu se prikazuju i pokazatelji dobrog upravljanja Odrediti da li u nekoj zemlji javna vlast upravlja prema principima dobrog upravljanja zahtjevan je zadatak Najčešći elementi prema kojima se neko upravljanje smatra dobrim odnose se na političku stabilnost djelotvornost države vladavinu prava razvijenost demokracije rasprostranjenost korupcije veličina administrativnih prepreka

KljUčNe rIječI Dobro upravljanje politička stabilnost politički sustav vladavina prava efikasna država

1 Određenje pojma dobrog upravljanja Prilikom prikaza određenja dobrog upravljanja1 valja naglasiti da je ovaj pojam vrlo širok iz čega se odražava različito definiranje ovisno o organizaciji koja taj pojam i ideju promiče tim više što dobro upravljanje može biti globalno državno regionalno lokalnoNajjednostavnije i najšire objašnjenje pojma dobrog upravljanja polazilo bi od načina na koji javna vlast (država županije gradovi i općine ali i javna poduzeća i privatni poduzetnici koji interaktivno sudjeluju u procesu ostvarivanja javnih interesa) upravlja javnim dobrima

1 U literaturi se upotrebljavaju različiti termini kojima se označava pojam upravljanje odno-sno dobro upravljanje U engleskoj literaturi najčešće se upotrebljava riječ GOVERNANCE i GOOD GOVERNANCE u francuskoj GOUVERNANCE i LA BONNE GOUVERNANCE u talijanskoj LA GOVERNANCE odnosno LA BUONA GOVERNANCE ali i naziv IL BUON CONTROLLO U hrvatskoj literaturi upotrebljavaju se riječi UPRAVLJANJE i DOBRO UPRAVLJANJE GOVERNANCE I GOOD GOVERNANCE DOBRA VLAST JAVNO UPRAVLJANJE DOBRO JAVNO UPRAVLJANJE KVALITETA JAVNOG UPRAVLJANJA Za potrebe ovog rada koristit će se termini UPRAVLJANE i DOBRO UPRAVLJANJE

No jednoznačno odrediti kakvo upravljanje mora biti da bi ga se smatralo dobrim još uvijek predstavlja izazov za sve analitičare ovog pojmaDobro upravljanje temeljeno je na političkom konceptu odgovarajućih reformi Ideja je oblik i sadržaj preuzela od političkih uvjetovanja koje su koristili multilateralni i bilateralni donatori pomažući tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju2 Dragičević smatra da dobro upravljanje pretpostavlja poboljšanje kvalitete upravljanja povećanom efikasnošću smanjenjem troškova i podizanjem kvalitete isporuke javnih usluga Standardizacija funkcija upravljanja kroz porast efikasnosti izgradnju sposobnosti institucionalnu kvalitetu i nisku korumpiranost predstavlja rješavanje tehničkog dijela problema uvjetovanosti daljnje financijske potpore međunarodnih institucija3 Prema Kregaru ideja dobrog upravljanja formulira se kao program reforme upravno-političkog sustava kojim se zahtjeva jeftina mala učinkovita te cijenjena uprava efikasan upravno politički sustav pošteno pravosuđe i odgovorna i legitimna vlast a teorijski znači uklanjanje prepreka koje se svode na slijedeće elemente

2 Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4 p 31-433 Dragičević M ldquoModel upravljanja i uspjeh tranzicijerdquo Politička misao Vol XLI(2004) br3 p 119-131

UDK 650124Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

24

middot ldquobirokratizacijurdquo koja podrazumijeva logiku i načela djelovanja klasične inertne uprave koja je usmjerena samo na rutinske metode rada

middot ldquoetatizacijurdquo odnosno veliku uloga države u gospodarstvu kao i relokaciju sredstava kroz proračun

middot ldquopermanentnu reorganizacijurdquo koja uslijed neuspješnih promjena ustroja uzrokuje nestabilnost organizacijskih planova

middot brzi porast zadataka (društvenih poslova) koje je potrebno obavljati što za posljedicu ima porast broja zaposlenih i osoba ovisnih o djelovanju državne uprave

middot negativnu sliku o upravi koja nastaje negativnom selekcija osoba za rad u upravi neodgovarajućom motivacija i radnom etikom Negativnu sliku uprave uzrokuje i tradicionalna predodžba da je država trošak i opasnost a da zaposlenje u državi daje status i sigurnost

middot zatvorenosti prema korisnicima službi i građanima4

Šimac smatra da dobro upravljanje uz pravne propise mora jasno definirati i deontološke i etičke principe i vrijednosti Prema Šimcu postoje demokratski principi javne uprave primjenjivi na javne službenike to su nepristranost lojalnost materijalna nezainteresiranost diskrecija i suzdržanost kvalitetu propisa i postupaka koje čine jednostavnost jasnoća i što manje formalnosti i na značajke javnih usluga - stalnost i dostupnost5

Svjetska banka prva je organizacija koja je pokrenula niz istraživanja kojima se želi poboljšati kvaliteta upravljanja Pripisujući dobrom upravljanju značajnu ulogu opisuje ga kao način na koji se vlast koristi u upravljanju ekonomskim i društvenim resursima za razvoj neke zemlje6 ldquoDobro upravljanje obilježeno je predvidljivim otvorenim i prosvijećenim utvrđivanjem politike birokracijom koju prožima profesionalna etika i koja djeluje u korist javnog dobra vladavinom prava transparentnim postupcima i snažnim građanskim društvom koje sudjeluje u javnim stvarima Loše upravljanje (s druge strane) obilježava proizvoljno donošenje politike neodgovorna birokracijaneprovođeni ili nepravedni pravni sustavi zlouporaba izvršnih ovlasti građansko društvo isključeno iz javnog života i raširena korupcijardquo7

Koncept dobrog upravljanja Međunarodnog monetarnog fonda8 uključuje ekonomsku efikasnost i razvoj uz podizanje razine odgovornosti raspolaganja proračunskim sredstvima prikupljanja poreza izbjegavanja plaćanja poreza i korištenja javnih sredstava pažnjom dobrog gospodaraPrema Organizaciji ujedinjenih naroda dobro upravljane je skup mjera i načina upravljanja javnim resursima i javnim poslovima kao i ostvarivanje ljudskih prava isključivo bez zloupotreba i korupcije uz poštivanje zakonskih propisa Dobro upravljanje podrazumijeva i djelovanje institucija javne vlasti da za svoje građane osiguravaju efikasnu zdravstvenu zaštitu adekvatno stanovanje dovoljno hrane kvalitetno obrazovanje pravedne zakone i osobnu sigurnost 9 U programu razvoja Organizacije ujedinjenih naroda - UNDP10 (u daljnjem tekstu UNDP) potvrđuje se nedjeljivost dobrog upravljanja i održivog ekonomskog i društvenog razvoja pri čemu ekonomske i socijalne prioritete podržava široka

4 Kregar J Predavanje na temu rdquoŠto je dobra vlast Što je korupcija I kako to popravitirdquo u sklopu javne tribine održane u Zagrebu 02 prosinca 2002 godine u organizaciji udruge Gornji Gradlthttpwwwgornji gradorgGornji Gradnsfsazetak6DAC8CEA66FFDA34C1256C7EOgt (0505 2009)5 Šimac N Europski principi javne uprave Od vladanja do služenja građanima Udruga za demokratsko društvo (UDD) Zagreb 2002 p 986 World Bank Governance and Development The World Bankm Washinton DC 1992lthttp infoworldbankorgetoolsdocslibrarygt (25052009)7 World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 19948 International Monetary Fund ldquoThe role of the IMF in Governance Issues Guidance Noterdquo (Approved by the IMF Executive Bord July 251997)lthttpwwwimforgexternalpubsftexrpgoverngovindexhtmgt (25052009)9 UNOHCHRGood governancendashHuman Rightin Development lthttpwwwunhchrchdeve-lopmentgovernance-01htmlgt (25052009)10 UNDP (United Nations Development Programme) Good governance - and sustainable human developmentlthttpmagnetundporgpolicychapter 1htmgt (30052009)

društvena zajednica a potrebe najugroženijih slojeva građanstva uvrštene su u programe raspodijele dobiti ostvarene razvojem

Prema UNDP-u karakteristike dobrog upravljanja su sudjelovanje svih građana kao značajka razvijene demokracije vladavina prava transparentnost i otvorenost administrativna sposobnost davanja odgovora svima i pod jednakim uvjetima zastupanje interesa većine pravednost učinkovitost i djelotvornost odgovornost strateška vizija Pravi test za dobro upravljanje predstavlja stupanj uvažavanja ljudskih prava kao što su građanska prava kulturalna prava ekonomska prava politička i socijalna prava Spomenute međunarodne organizacije najčešće određuju definicije dobrog upravljanja jer upravo one preko mehanizama pomoći nastoje nametnuti određeni model upravljanja tj globalni model reformi države i upravljanja11

U okviru Europske unije među zemljama članicama kao ključni elementi dobrog upravljanja javljaju se pouzdanost predvidivost odgovornost učinkovitost djelotvornost transparentnost tehnička i upravljačka sposobnost i sudjelovanje građana

2 Pokazatelji dobrog upravljanja Najčešći elementi kojima se neko upravljanje ima smatrati dobrim odnose se na političku stabilnost djelotvornost države vladavinu prava razvijenost demokracije rasprostranjenost korupcije veličina administrativnih prepreka Do danas razvili su se brojni multidisciplinarni pokazatelji za ocjenu dobrog upravljanja U nastavku ovog rada navest ćemo neke od najčešće upotrebljavanih u posljednjih desetak godina koji su ujedno i doprinos analitičara Svjetske banke

Prema Hutheru i Shahu12 dobro upravljanje raste s odgovornošću javnog sektora odnosno prilagođavanjem države potrebama građana Da bi izmjerili stupanj takve odgovornosti odnosno dobrog upravljanja koriste četiri grupe pokazatelja od kojih se svaka sastoji od različitih elemenata middot Prva grupa se odnosi na sudjelovanje građana a sastoji se od političke

stabilnosti i političkih slobodamiddot Druga grupa je državno opredjeljenje koje obuhvaća efikasno sudstvo efikasnu

administraciju raširenost korupcije middot Društveni razvoj je treća grupa pokazatelja a čine ga ljudski razvoj i

ravnomjerna raspodjela dobaramiddot Posljednji četvrti pokazatelj dobrog upravljanja prema Hutheru i Shahu je

ekonomsko upravljanje koje se određuje na osnovu udjela državnog duga u BDP-u međunarodnoj otvorenosti države te nezavisnosti centralne banke

Kaufman Kraay i Mastruzzi13 definiraju upravljanje kao tradicije i institucije putem kojih se u nekoj zemlji provodi vlast što uključuje proces izbora praćenja i promjene vlade osposobljenost vlade za učinkovito oblikovanje i provođenje jasnih politika i poštivanje od strane građana i države institucija koje upravljaju ekonomskim i socijalnim interakcijama među njima U sedmom izdanju Svjetskih pokazatelja upravljanja (2008)14 ovi su istraživači

11 World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 1994 prema Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4 p 31-4312 Huther J Shah A ldquoA Simple Measure of Good Governancerdquo u Shah A Public Services Delivery Public Sector Governance and Accountability Series Washington DC World Bank 2005 p39-6213 Kaufmann D Kray A Mastruzzi M Governance Matters VII Aggregate and Individual Go-vernance Indicators 1996-2007 World Bank Policy Research Working Paper No 4654 2008 14 ldquoCilj projekta Svjetski pokazatelji upravljanja je pokušati izmjeriti kvalitetu upravljanja sintetizirajući stavove i izvješća dobivena iz različitih izvora koji između ostalog uključuju Economist Intelligence Unit Latinobarometro Afrobarometer Svjetski ekonomski forum (WEF) Freedom House Gallupovo ispitivanje svjetskoga javnog mnijenja (Gallup World Poll) Transformacijski indeks zaklade Bertelsmann (Bertelsmann Transformation Indeks) Institutional Profile Database agencija francuske vlade Razvojni centar OECD-a izvješće Gospodarska perspektiva Afrike Pokazatelj globalnog integriteta (Global Integrity Index) Political i Economic Risk Consultancy u Aziji i Reporteri bez granicardquohttpwebworldbankorgWBSITEEXTERNALWBIEXTWBIGOVANTCOR0contentMDK20725248~menuPK1976990~pagePK64168445~piPK64168309~theSitePK174053000html

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

25

i autori objedinili desetogodišnja nastojanja stručnjaka da se ažurira grupa sveobuhvatnih dostupnih pokazatelja dobrog upravljanja po zemljama Svjetski pokazatelji upravljanja 2008 mjere šest širokih definicija upravljanja obuhvaćajući ključne elemente pojedine definicijemiddot Građanske slobode i odgovornost vlasti procjenjuje se do koje mjere je

građanima neke zemlje omogućeno sudjelovati u izboru vlade i sloboda izražavanja udruživanja i sloboda medija

middot Politička stabilnost i odsustvo nasilja procjenjuje se vjerojatnost destabiliziranja vlade nasilnim ili protuustavnim metodama uključujući terorizam

middot Učinkovitost vlasti procjenjuje se kvaliteta javnih usluga osposobljenost javnih službi i njene neovisnosti od političkih pritisaka kvaliteta formiranja politike

middot Regulatorna kvaliteta procjenjuje se sposobnost vlade da donosi jasne politike i propise koji omogućuju i stimuliraju razvoj privatnog sektora

middot Vladavina prava procjenjuje se do koje mjere djelatni čimbenici imaju povjerenja u i pridržavaju se pravila koja vladaju u društvu uključujući kvalitetu izvršenja ugovora poštivanje imovinskih prava kvalitetu rada policije i sudova te mogućnost za kriminal i nasilje

middot Kontrola korupcije procjenjuje se do koje mjere javna vlast koristi svoje pozicije za osobnu korist uključujući sitne i krupne oblike korupcije te ldquozarobljenostrdquo države od strane elite i privatnih interesa15

Zaključak Definicije dobrog upravljanja a time i njegovog sadržaja kao i pokazatelji dobrog upravljanja kojima se nastoji izmjeriti da li je upravljanje u nekoj zemlji dobro brojni su i podložni promjenama Razlikuju se u odnosu na zahtjeve institucija ili organizacija koje ih određuju No iako je jedinstveno određenje nemoguće ovim se istraživanjem nastojalo pokazati da je širina pojma dobrog upravljanja u svojoj biti satkana od niza osnovnih elemenata bez kojih se niti jedno upravljanje ne može smatrati dobrimDobro upravljanje podrazumijeva reforme državnog regionalnog i lokalnog upravnog i političkog sustava radi kompetentnog pravednog zakonitog odgovornog pouzdanog transparentnog učinkovitog djelotvornog obavljanja povjerenih javnih poslova i zadovoljavanja općih javnih interesa Samo snažna i moderna uprava u skladu s principima dobrog upravljanja u mogućnosti je udovoljiti izazovima prilagodbe te stoga ovim istraživanje autor nastoji dati vlastiti doprinos u procesu pristupanja Europskoj uniji svih tranzicijskih zemalja

15 Ibid

Literatura[1] Dragičević M ldquoModel upravljanja i uspjeh tranzicijerdquo Politička misao Vol XLI(2004) br 3[2] Huther J Shah A ldquoA Simple Measure of Good Governancerdquo Shah A Public Services Delivery Public Sector Governance and Accountability Series Washington DC World Bank 2005 [3] International Monetary Fund The role of the IMF in Governance Issues Guidance Note (Approved by the IMF Executive Bord July 251997)lthttpwwwimforgexternalpubsftexrpgoverngovindexhtmgt [4] Kaufmann D Kray A Mastruzzi M Governance Matters VII Aggregate and Individual Governance Indicators 1996-2007rdquo World Bank Policy Research Working Paper No 4654 2008 [5] Kaufmann D Kraay A Zoido-Lobaton P Governance Matters II Updated Indicators for 20001 The World Banklthttpwwwworldbankorgwbigovernancegt [6] Kregar J Predavanje na temu rdquoŠto je dobra vlast Što je korupcija I kako to popravitirdquo u sklopu javne tribine održane u Zagrebu 02 prosinca 2002 godine u organizaciji udruge Gornji GradlthttpwwwgornjigradorgGornjiGradnsfsazetak6DAC8CEA66FFDA34C1256C7EOgt[7] Perko ŠeparovićI Izazovi javnog menadžmenta dileme javne uprave Golden marketing-Tehnička knjiga Zagreb 2006[8] Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4[9] ŠimacN Europski principi javne uprave Od vladanja do služenja građanima Udruga za demokratsko društvo (UDD) Zagreb 2002[10] The World Bank Governance and Development The World Bankm Washinton DC 1992 lthttpinfoworldbankorgetoolsdocslibrarygt [11] The World Bank lthttpwwwworldbankorgWBSITEEXTERNALWBIEXTWBIGOVANTCOR0contentMDK20725248~menuPK1976990~pagePK64168445~piPK64168309~theSitePK174053000htmlgt[12] World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 1994[13] UNOHCHR Good governancendashHuman Rightin Development lthttpwwwunhchrchdevelopmentgovernance-01htmlgt [14] UNDP Good governance - and sustainable human development lthttpmagnetundporgpolicychapter 1htmlgt

SummaryAchieving an efficient and accountable system of governance ndashgood governance involvers reforms of the state administrative and political system Starting from the definition of good governance the papers also presents the indicators of good governance To determine whether a country is managed by a public authority according to the principles of good governance is a demanding task The most common elements on which the governance is considered good governancw refer to political stability government effectiveness rule of law development of democracy spread of corruption the size of administrative barriers

KeyworDS Good governance political stability political system rule of law efficient state

Good governancedr sc Rosana Lucijetićsenior lecturer at the specialist graduate study laquoCreative process managementraquo at Polytechnic Pula High Technical-Business School with public rightsRiva 6 52100 Pula Croatia

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

26

1 UvodOsnovna vizija Lisabonske deklaracije je stvaranje najkonkurentnijega i najdinamičnijega svjetskog gospodarstva utemeljenog na znanju do 2010 godine Budući da idemo prema društvu znanja dobro je proučiti i naći optimalan pristup koji će osigurati ostvarenje krajnjeg cilja Radi navedenog u radu se osvrće na upravljanje znanjem s posebnim naglaskom na upravljanje humanim kapitalom i povećanje njegove efikasnosti te njezin utjecaj na konkurentnost poslovnog subjekta

2 Upravljanje i znanjeSam pojam upravljanja znanjem ili eng Knowledge Management sastoji se od dvije riječi koje je za početak dobro definirati ldquoUpravljanje je usmjeravanje djelovanja i razvoja te briga o poslovima određenog poduzeća i ustanoverdquo1 Nekad se upravljanje svodilo na izravan odnos nadređeni ndash podređeni međutim danas se u upravljanju pretežno nalaze timovi ljudi koji donose odluke vezane uz poslovanje na operativnoj taktičkoj i strateškoj razini Teži se uklanjanju funkcijskih barijera i efikasnoj organizacijskoj strukturi Kao

1 Dragičević A Dragičević D ldquoLeksikon ekonomije i informatikerdquo Informator Zagreb 1999 str724

Upravljanje znanjem s posebnim osvrtom na efikasnost humanog kapitala

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Pred Barbara Marušnik univ spec oecPolitehnika Pula Visoka tehničko-poslovna školaRiva 6

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakPraćenjem trendova suvremenog poslovanja sve se više javlja potreba za upravljanjem prije svega u kontekstu upravljanja ljudskim resursima odnosno njihovim znanjem a u drugom redu upravljanje podacima i informacijama primjenom ekspertnih sustava Cilj rada je približiti pojam upravljanja znanjem upoznati pravce njegove primjene u poduzeću i osvijestiti potrebu upravljanja znanjem onima koji njime još ne upravljaju Osim toga uvidjeti potrebu mjerenja i praćenja povrata investicije u humani kapital te rezultate koji potom utječu na produktivnost povećanje obujma i smanjenje troškova proizvodnje Znanje je moć 21 stoljeća Ključ uspjeha poduzeća u suvremenim uvjetima poslovanja leži upravo u otkrivanju i dodjeljivanju vrijednosti tj valoriziranju ljudskog znanja

KljUčNe rIječI upravljanje znanjem ICT management upravljanje humanim kapitalom efikasnost humanog kapitala

UDK 650124001Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

27

rezultat toga neka poduzeća su prešla na suvremeniji tip organizacijske strukture npr s funkcijski orijentirane na procesno orijentiranu organizacijsku strukturu (Uljanik) Pojam znanja obuhvaća ldquosveukupnost stečenih spoznaja o prirodi društvu povijesti i čovjeku Stječe se odgojem i obrazovanjem upoznavanjem i iskustvom izmjenom misli i izučavanjem Stalno se proširuje i mijenja usporedo s razvojem čovjeka i sredine kojoj pripada Osobitu važnost ima u novije vrijeme te se sve više pojavljuje i ističe kao vodeći faktor proizvodnje ndash prvenstveno ukoliko proistječe iz aktualne znanstveno ndash tehničke revolucije i djeluje kao organizirano znanjerdquo2 Znanje se različito definira i vrlo je moderan pojam u zadnje vrijeme ali je također čest slučaj različitog poimanja sadržaja i primjene znanja Radi toga će se u nastavku detaljnije objasniti pojam znanja

Iz slike 1 je vidljivo da se podaci i informacije nalaze na drugoj odnosno trećoj stepenici ljestvice znanja dok se znanje nalazi na četvrtoj Hijerarhijski najniži nivo predstavljaju podaci koji tek pridruživanjem značenja postaju informacije koje umrežene u značenju iskustvu i očekivanjima prelaze u znanje Dakle znanje nikako ne može biti jednako informaciji a tako niti informacija ne može imati podjednaku vrijednost kao podatak Vrlo je važno razlučiti značenje ta tri pojma Budući da u poslovanju kontinuirano teku različiti podaci i informacije smatra se da su oni dovoljni za donošenje kvalitetnih odluka Međutim upravljanje na osnovu podataka i informacija koji nisu obrađeni i nisu dobili vrijednost znanja ne može rezultirati kvalitetnim odlučivanjem Prema Michaelu Polanyiu znanje se dijeli na ldquoeksplicitno i tiho ili iskustveno znanjerdquo3 Eksplicitno znanje je znanje koje se nalazi u knjigama i kojeg se apsolvira tijekom procesa obrazovanja npr tehničke specifikacije nacrti i sl Prilikom zapošljavanja eksplicitno znanje se obično podrazumijeva a ono što se dodatno traži je iskustveno znanje To je znanje personalizirano osobno i predstavlja iskustvo pojedinca njegove osobne vrijednosti uvjerenja i vještine Do ovog znanja je vrlo teško doći jer ono stoji skriveno u pojedincu i ne dolazi do izražaja iako ima veću vrijednost od eksplicitnog znanja S jedne strane ostane li neuporabljeno nema vrijednosti s druge strane uporabljeno a ne dokumentirano ili preneseno dalje gubi vrijednost odlaskom pojedinca u mirovinu Na taj način i samo poduzeće gubi jer se u iskustvenom znanju pojedinca nalazi ujedno i njegova vrijednostPostavlja se pitanje na koji način izvršiti prijenos i razmjenu znanja i iskustva zaposlenika te kako pohraniti i sačuvati njihovo znanje

2 Op cit str 7803 Frappaolo C ldquoKnowledge Managementrdquo Capstone Publishing Oxford UK 2002 str 10

3 Upravljanje znanjemUpravljanje znanjem obuhvaća ldquoprikupljanje organiziranje skladištenje i distribuciju znanja i iskustva individualnih grupa u organizacijirdquo4 Svrha upravljanja znanjem je povezivanje pojedinaca kojima je znanje potrebno s onima koji to znanje posjeduju Ono mora biti u funkciji ispunjavanja ciljeva poduzeća Kada se govori o upravljanju znanjem u literaturi se mogu naći dva načina shvaćanja1 Upravljanje znanjem je ujedno upravljanje efikasnošću humanog kapitala

(znanjem vještinama i iskustvom ljudi) i2 Upravljanje znanjem je upravljanje podacima i informacijama (ICT5)Slika 2 prikazuje dva različita načina poimanja znanja ovisno o području rada Iz slike 2 je vidljivo da je znanje = objekt kojim se upravlja u području informacijske tehnologije dok je u području rada s ljudima znanje = proces

Upravljanje znanjem

područjerazina IT područje Znanje = objekt

Područje rada s ljudima Znanje = proces

organizacijska razina

ldquoRe-inženjerirdquo ldquoOrganizacijski teoretičarirdquo

Individualna razina ldquoAI-stručnjacirdquo ldquoE-stručnjacirdquo

ldquoPsiholozirdquo

Slika 2 matrica upravljanja znanjem Izvor httpwwwsveibycomarticlesKnowledgemanagementhtml (1009 2004)

ldquoIako matrica na slici 2 puno pojednostavljuje stvari ona obuhvaća jednu važnu činjenicu postoje pragmatične razlike u shvaćanju onoga što je zapravo znanje Istraživači i praktičari u lsquorsquoznanje = objektrsquorsquo koloni teže temeljenju svojeg koncepta iz informacijske teorije u njihovom shvaćanju znanja Istraživači i praktičari u koloni lsquorsquoznanje = procesrsquorsquo teže temeljenju svog koncepta na filozofiji psihologiji ili sociologiji Zbog njihovih različitih korijena dva područja koriste različite jezike u svojim dijalozima i to vodi do međusobne zbrke i nerazumijevanja kad se sastajurdquo6

Ovisno o tome kako shvaćamo znanje i kako ga definiramo njegov oblik se razlikuje pa tako i proizvod njegova korištenja Npr ako koristimo znanje u području informacijske tehnologije proizvod tog znanja može biti softversko rješenje dok primjena znanja u području rada s ljudima može biti novo rješenje organizacijske strukture poduzeća

31 Upravljanje znanjem u kontekstu informacijsko ndash komunikacijske tehnologijeUpravljanje znanjem u kontekstu informacijsko ndash komunikacijske tehnologije odnosi se na upravljanje podacima i informacijama Zato možemo reći da se znanje u ovom području rada smatra objektom koji se prenosi pohranjuje i sl Ono što je važno za upravljanje podacima i informacijama za ovo područje rada je da su oni dobro strukturirani i pripremljeni za analizu tj za proces donošenja odluka Za tu svrhu postoji višedimenzionalno pohranjivanje podataka koje je sadržaj novijih informatičkih sustava Stariji informatički sustavi su imali samo operativni dio i klasične baze podataka zasnovane na relacijskom modelu koje

4 NetLingo The Internet Dictionary httpwwwnetlingocomrightcfmterm=KM (0309 2006)5 Informacijsko komunikacijska tehnologija6 Knowledge Management httpwwwsveibycomarticlesKnowledgeManagementhtml (1009 2004)

Slika 1 Težišta po stepenicama ljestvice znanjaIzvor North K Wissensorientierte Unternehmensfuumlhrung - Wertschoumlpfung durch Wissen Wiesbaden Gabler 1998 str 41

znak

PREMA ZNANJU ORIJENTIRANO VOĐENJE PODUZEĆA

SPECIFIČNA POJEDINAČNA RJEŠENJA

PROFESIONALNA ORGANIZACIJA ZNANJA

+ sintaksa

podatak + značenje

informacija + umreženost(kontekstiskustvaočekivanja)

znanje + veza sprimjenom

umijeće + htjenje

djelovanje + ispravno djelovanje

kompetencija + jedinstvenost(ldquobiti bolji oddrugihrdquo)

konkurentnost

RJEŠENJE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

28

nisu mogle generirati podatke u stvarnom vremenu što je usporavalo proces donošenja odluka Noviji informatički sustavi imaju ugrađeno višedimenzionalno pohranjivanje podataka koje sadrži podatke prikupljene iz različitih izvora a kod njega postoji mogućnost za pretraživanjem analitičkom obradom izvješćivanjem itd što olakšava proces donošenja odluka Takvi sustavi nazivaju se ekspertnim sustavima i pripadaju području umjetne inteligencije (eng Artificial Intelligence ndash AI) ldquoEkspertni sustavi su računalni programi temeljeni na znanju iz nekog specijalističkog područja sa ciljem da pomognu ekspertima (stručnjacima) u rješavanju problema Pripadaju sustavima za potporu odlučivanju i koriste znanje eksperata za rješavanje problema Oni zaključuju korištenjem znanja u simboličkom obliku mogu naći približno rješenje i kada podaci o problemu nisu potpuni te mogu objasniti način na koji su došli do rješenja Prikladni su za situacije kada nema algoritamskog rješenja a to su slabo strukturirani problemirdquo7 Iz slike 3 je vidljivo da se u strukturi ekspertnih sustava nalaze dvije različite baze i mehanizam zaključivanja Baza činjenica obuhvaća specifične elemente znanja o konkretnom problemu dok baza znanja obuhvaća dokumentirana rješenja prethodnih problema Ove dvije baze su u međusobnoj interakciji i u interakciji s mehanizmom zaključivanja Mehanizam zaključivanja funkcionira na način da koristi pravila i činjenice koje postoje u sustavu i na temelju njih zaključuje i rješava problem

Slika 3 Struktura ekspertnih sustava Izvor http efzg g lobalnet hrUserDocsImages INFvargaU m j e t n a 2 0 i n t e l i g e n c i j a 2 0 i 2 0 e k s p e r t n i 2 0 s u s t a v i pdfsearch=2222ekspertni20sustavi2222 (0309 2006)

Svrha ekspertnih sustava je podrška u procesu odlučivanja Rješenja iz baze znanja dostupna su svima koji se nalaze u procesu odlučivanja i na način koji je pojedincu razumljiv Odgovor na upit moguće je dobiti u stvarnom vremenu i u roku od nekoliko sekundi Na ovaj način uvođenjem ekspertnih sustava operativne baze podataka (starijih verzija računalnih sustava) nisu više opterećene složenim upitima i cijeli sustav postaje brži i učinkovitiji

32 Upravljanje znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala

Upravljanje znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala odnosi se na upravljanje znanjem vještinama i kompetencijama ljudi Na slici 1 je vidljiv hijerarhijski odnos između znanja vještina (umijeća) i kompetencija Znanje je na četvrtoj stepenici ljestvice znanja i na pola puta do konkurentnosti To nam govori

7 Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi httpefzgglobalnethrUserDo-csImagesINFvargaUmjetna20inteligencija20i20ekspertni20sustavipdfsearch=2222Ekspertni20sustavi2222 (03092006)

da pojedinci unutar poslovnog subjekta uz znanje moraju posjedovati vještine (umijeće) moraju djelovati u skladu s njima i moraju posjedovati kompetencije da bi poduzeće u kojem rade ostvarilo preduvjet konkurentnosti Možemo reći da je to strategija upravljanja znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala dok je njegov cilj postizavanje konkurentnosti te dalje i održive konkurentske prednosti ldquoU ekonomiji gdje je jedino sigurno nesigurnost jedini siguran izvor održive konkurentske prednosti je znanje Kada se tržište širi tehnologije bujaju konkurencija se umnožava i proizvodi postaju zastarjeli gotovo preko noći uspješne kompanije su one koje konzistentno stvaraju novo znanje dijele ga sa cijelom organizacijom i brzo utjelovljuju u nove tehnologije i proizvode Ove aktivnosti definiraju kompaniju koja ldquostvara znanjerdquo čije je isključivo poslovanje kontinuirana inovacijardquo8 Znanje je ključni faktor u ekonomiji 21 stoljeća Budući da smo država koja ne može konkurirati na globalnom tržištu financijskim sredstvima ili bilo kojom materijalnom imovinom naša je obveza mjeriti cijeniti i investirati u ljudsko znanje Brodogradilište bdquoUljanikldquo nije moglo konkurirati Japanu i Kini na drugačiji način osim znanjem vještinama i kompetencijama vlastitih ljudi Tako da su istraživanjem tržišta došli do tržišnih niša i u njima pronašli područje svojeg budućeg proizvoda ndash brodove za prijevoz kamiona i automobila To je proizvod koji je zadovoljavao tržište i bio dovoljan za njihovo poslovanje nekoliko godina u nazad Danas brodogradilište bdquoUljanikldquo ulazi u novu tržišnu nišu s početkom proizvodnje nove vrste brodova a to su tzv Drageri (koriste se za stvaranje umjetnih otoka i za razne radove pod vodom) Važno je kod toga istaknuti da se svaki proizvod gradi dva puta Prvi put u mentalnoj (projektantskoj) fazi a drugi put u fizičkoj (proizvodnoj) fazi Propusti prve faze donose velike propuste i gubitke u drugoj fazi Gubici u proizvodnji ove vrste proizvoda su enormni a o tome svjedoči i činjenica da je tržišna vrijednost jednog takvog broda od 7000000 do 8000000 USD9 Za poslovni subjekt je važno pronaći eksperte za određena područja i iskoristiti njihovo znanje i iskustvo koje treba prenijeti mlađoj osobi koja će nastaviti raditi u tom području Na taj način odlaskom pojedinca u mirovinu kolektivno znanje se ne gubi jer je ekspert prenio svoje znanje i iskustvo mlađem kolegi koji nastavlja tamo gdje je on stao Takav način rada zove se mentorstvo i obično zahtjeva period od pet do deset godina zajedničkog rada kako bi se prenijelo znanje i iskustvo u što većoj mjeri Jedino na ovakav način je moguće zadržati nečije iskustveno znanje u poduzeću Postoje situacije kad ovakav način rada nije moguć jer se poduzeće nalazi na više lokacija U tom slučaju dolaze do izražaja razni softverski paketi on ndash line komunikacija intranet i sl koji su osnovni resursi za kvalitetno prenošenje informacija znanja i iskustva radom u virtualnoj mreži Općenito takav način komunikacije funkcionira na način da postoji virtualna mreža ljudi koji rade zajedno i međusobno su povezani intranetom (ili na neki drugi on ndash line način) i komuniciraju upitima Tako se stvara grupa ljudi podjednakih područja interesa (vrsta posla projekti i sl) koji uče jedni od drugih kad naiđu na neki problem u svom radu a koji ne znaju riješiti Kada se neki problem riješi on se dokumentira i pohranjuje u bazi znanja te je u bilo kojem trenutku dostupan osobi kojoj će trebati u budućnosti Na taj se način ljudi povezuju i znanje pojedinca postaje kolektivno znanje poduzeća te možemo reći da je poduzeće razvilo strategiju stvaranje humanog kapitala

321 Humani kapitalHumani kapital (Human Capital ndash HC) ldquosu zaposleni sa cjelokupnim rasponom individualnog i kolektivnog znanja sposobnosti stavova mogućnosti ponašanja iskustva i emocija Iznimno je važno istaknuti da zaposleni nisu sami po sebi humani kapital za poslodavca nego to postaju tek onda kada svoje znanje i sposobnosti transformiraju u djela (usklađena sa strategijom poslovanja) koja doprinose stvaranju (materijalne ili nematerijalne) vrijednosti za tvrtku (profit novi klijenti bolji imidž uspješnija organizacija rada profitabilan proizvod)rdquo10 8 Ikujiro Nonaka ldquoThe Knowledge-Creating Companyrdquo Harvard Business Review Novem-ber-December 19919 Cijena broda za prijevoz kamiona i automobila 10 HGK ldquoPriručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkamardquo Zagreb HGK 2001 str21

baza znanja baza činjenica

mehanizamzaključivanja

korisničkosučelje

korisnik

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

29

Humani kapital čine kompetencije odnosi i vrijednosti Kod čega se kompetencije nalaze na sedmoj stepenici ljestvice znanja (vidi sliku 1) i predstavljaju preduvjet za konkurentnost tvrtke U području kompetencija razlikujemo profesionalne (20 područja) i socijalne kompetencije (13 područja) Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori postoji još i komercijalna kompetencija koja podrazumijeva ldquosposobnost zaposlenih da svoje akcije usmjeravaju k stvaranju vrijednostirdquo11 Prema Ivici Osliću iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla biti kompetentan znači ldquostjecati koristiti razvijati i dijeliti znanje vještine i iskustvardquo12 Kad se govori o odnosima kao sastavni dio humanog kapitala misli se na odnose koje izgrađuju zaposlenici s klijentima dobavljačima drugim radnim kolegama a koji imaju za cilj stvaranje vrijednosti Kao treću komponentu koja čini dio humanog kapitala su vrijednosti odnosno investicije koje poslodavac vrši sa ciljem povećanja razine znanja vještina i sposobnosti zaposlenih Za poslovne subjekte neće imati nikakvo posebno značenje da one investiraju u svoj humani kapital ako ne shvaćaju zašto to čine i ako ne mjere rezultate investicije odnosno efikasnost humanog kapitala Dakle efikasnost humanog kapitala je mjerna veličina koja je pokazatelj opravdanosti investicije a trebala bi se nalaziti u izvještajima o poslovanju poslovnog subjekta Efikasnost humanog kapitala pokazuje koliko je novčana jedinica uložena u zaposlene stvorila dodane vrijednosti

4 Case StudyEfikasnost humanog kapitala izračunati će se na uzorku od 12 brodova (gradnji) za prijevoz automobila i kamiona proizvedenih u razdoblju od 1999 do 2004 godine u brodogradilištu ldquoUljanikrdquo dd Navedeni brodovi proizvedeni su u tri serijemiddot prvu seriju čine gradnje 419 420 421 422 425 ndash kapaciteta 4300

automobila i približne nosivosti 12780 tmiddot drugu seriju čine gradnje 437 438 439 440 ndash kapaciteta 4300 automobila

ali manje nosivosti u odnosu na prethodnu seriju odnosno približne nosivosti 12600 t

middot treću seriju čine gradnje 441 442 452 ndash kapaciteta 5000 automobila i nosivosti 14500 t

Efikasnost humanog kapitala prema VAICTM metodi13 izračunava se izrazom

Gdje je HCE = koeficijent efikasnosti humanog kapitala VA = dodana vrijednost HC = izdvajanja za zaposleneHCE pokazuje koliko je 1kn uložena u zaposlene stvorila nove vrijednosti

Prema navedenom izrazu izračunate su vrijednosti HCE za sve gradnje i one su prikazane u tablici broj 1

Tablica 1 efikasnost humanog kapitala po gradnjama

Broj gradnje

Datum primopredaje

Kupac HCe

419 6kolovoz lsquo99 Dyviship IV AS 153

420 10siječanj lsquo00 Dyviship IV AS 171

421 31svibanj lsquo00 Providence Shipping Inc 307

11 Op cit str21 12 Oslić I Upravljanje znanjem ndash prezentacija Ericsson Nikola Tesla dd 2002 13 VAICTM je metoda profesora Pulića koja se koristi za izračunavanje ukupne efikasnosti poslovnog subjekta i predstavlja njegovu intelektualnu sposobnost odnosno pokazuje koliko je nove vrijednosti stvoreno na svaku kunu uloženu u resurse U radu je obrađeno pitanje efikasnosti humanog kapitala te drugi resursi koji se koriste za izračunavanje ukupne efikasnosti u ovoj metodi nisu uzeti u obzir

422 9studeni lsquo00 Providence Shipping Inc 322

425 31kolovoz lsquo00 Montagu Bay Shipping Ltd 330

437 6kolovoz lsquo01 Atlantica SpA di Navigazione 229

438 29listopad lsquo01 Atlantica SpA di Navigazione 276

439 5travanj lsquo02 Atlantica SpA di Navigazione 282

440 12srpanj lsquo02 Atlantica SpA di Navigazione 239

441 21ožujak lsquo03 Grimaldi 296

442 7kolovoz lsquo03 Grimaldi 283

452 25svibanj lsquo04 Grimaldi 171

Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Iz tablice broj 1 dobiveni su rezultati koji su prikazani u grafu broj 1 Indikator HCE raste od gradnje broj 419 kada je njegova vrijednost iznosila 153 do gradnje broj 425 (prva serija brodova) kad je njegova vrijednost iznosila 330 nakon koje naglo pada na gradnji 437 na vrijednost 229 Razlog pada efikasnosti humanog kapitala na gradnji 437 je početak druge serije brodova nešto manje nosivosti i ta serija završava sa gradnjom 440 kad je vrijednost HCE iznosila 239 Pad HCE na gradnji 440 uzrokovan je padom vrijednosti USD koji razara efikasnost humanog kapitala za 12 Drugi razlog razaranja HCE leži u povećanju plaća koje u usporedbi sa prethodnom gradnjom razaraju HCE za 9

graf 1 efikasnost humanog kapitala po gradnjama Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Efikasnost humanog kapitala na gradnji 441 raste do vrijednosti 296 iako je započela treća serija brodova veće nosivosti i kapaciteta Na gradnji 442 HCE pada na vrijednost 283 razorenu isključivo zbog razlike u tečaju Daljnji pad HCE na gradnji 452 uzrokovan je manjom ostvarenom vrijednosti gradnje 452 što je uzrokovalo i manji iznos subvencije u odnosu na prethodne dvije gradnje Osim toga udio plaća u troškovima procesa iznosi 80 Plaće se izračunavaju u HRK ali su vezane za EUR a odnos između EUR i USD 2004 godine iznosio je 13 U tim uvjetima troškovi procesa enormno rastu pa nije moguće postići dovoljnu razinu produktivnosti koja bi mogla to kompenzirati

Nakon prve serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 330 kuna nove vrijednosti Nakon druge serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 239 kuna nove vrijednosti Ove dvije serije brodova koriste se za prijevoz 4300 automobila a njihova razlika je u nosivosti Nakon treće serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 171 kuna nove vrijednosti Treća serija brodova koristi se za prijevoz 5000 automobila Gledano po serijama izgrađenih brodova HCE ima stalnu tendenciju pada

Broj gradnje

efikasnost humanog kapitala (HCe)

Fakt

or H

Ce

HCE

419000

100

200

300

050

150

250

350

420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

30

Kako bi dobili cjelovite zaključke potrebno je promotriti i tablicu broj 2 koja prikazuje efektivne sate koji su bili potrebni za izgradnju pojedinih brodova Iz tablice broj 2 dobiven je graf broj 2

Tablica 2 ostvareni efektivni sati izgradnje po gradnjama

Broj gradnje

Datum primopredaje

Kupac ostvareni eS

419 6kolovoz lsquo99 Dyviship IV AS 1002531

420 10siječanj lsquo00 Dyviship IV AS 873155

421 31svibanj lsquo00 Providence Shipping Inc 816984

422 9studeni lsquo00 Providence Shipping Inc 792971

425 31kolovoz lsquo00Montagu Bay Shipping Ltd

809092

437 6kolovoz lsquo01Atlantica SpA di Navigazione

794818

438 29listopad lsquo01Atlantica SpA di Navigazione

767553

439 5travanj lsquo02Atlantica SpA di Navigazione

765236

440 12srpanj lsquo02Atlantica SpA di Navigazione

750059

441 21ožujak lsquo03 Grimaldi 810801

442 7kolovoz lsquo03 Grimaldi 736285

452 25svibanj lsquo04 Grimaldi 718188

Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Iz grafa broj 2 vidljivo je da je za gradnju 419 bilo potrebno najviše sati i nakon te gradnje sve je manje sati bilo potrebno za sljedeće gradnje Već na gradnji 420 efektivni sati su se smanjili za 129376 u odnosu na gradnju 419 što znači da se proizvodnja ubrzala za 13 odnosno za isti postotak se povećala produktivnost Razdoblje između primopredaje gradnje 419 i gradnje 420 iznosi 157 dana Gradnja 419 je bila isporučena 1999 godine dok je gradnja 420 bila isporučena 2000 godine Iz grafa broj 2 je dalje vidljivo da se efektivni sati smanjuju sve do gradnje 425 Na gradnji 425 se za 2 smanjila produktivnost u odnosu na prethodnu gradnju Sa gradnjom 437 započinje druga serija gradnji i na njoj se smanjuju efektivni sati u odnosu na prethodnu gradnju ES su veći u odnosu na gradnju 422 Početkom svake serije je normalno da je potrebno nešto više vremena za izgradnju Vidljiv je trend smanjenja ES sve do gradnje 441 na kojoj se ES povećavaju zbog toga što počinje treća serija brodova koji su veće nosivosti i kapaciteta 5000 automobila

graf 2 ostvareni efektivni sati izgradnje po gradnjama Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Na gradnji 442 ES se smanjuju i povećava se produktivnost za 9 u odnosu na gradnju 441 Na gradnji 452 ES su smanjeni na 718188 U razdoblju od pet godina (1999 do 2004) brodogradilište ldquoUljanikrdquo je povećalo produktivnost smanjenjem ES za 28

Kako su ES utjecali na HCE vidi se iz grafa broj 3 dobivenog iz tablice broj 2 Vidi se da je na gradnji 420 efikasnost humanog kapitala ndash HCE porasla za 105 smanjenjem ES za 13 u odnosu na gradnju 419 Na gradnji 422 imamo skok HCE za 5 sa smanjenjem ES za 3 Do gradnje 425 HCE raste i ima najveću vrijednost od 330 iako su se na toj gradnji ES malo povećali Na gradnji 437 ES se smanjuju i HCE ima nagli pad vrijednosti koji nije uvjetovan padom ES već drugim promjenama Gradnja 437 ima 15 nižu ostvarenu vrijednost broda a samo 2 niže ukupne troškove u odnosu na gradnju 425 što je uzrokovalo pad HCE

graf 3 Utjecaj efektivnih sati na efikasnost humanog kapitala Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Do gradnje 439 HCE raste padom ES Efektivni sati se smanjuju do gradnje 441 kad počinje nova serija brodova Pad efikasnosti humanog kapitala na gradnji 440 uzrokovan je padom vrijednosti USD i porastom plaća Na gradnji 441 je vidljiv rast HCE i porast ES potrebnih za izgradnju tog broda Nakon te gradnje vidljiv je trend smanjivanja ES i pad efikasnosti HCE uzrokovan smanjenjem vrijednosti USD na gradnji 442 i smanjenjem ostvarene vrijednosti broda subvencije i povećanjem plaća na gradnji 452

Iz grafa 2 i 3 vidljivo je da je u razdoblju od pet godina smanjeno vrijeme potrebno za izgradnju broda a i dalje se teži skraćivanju tog vremena Ono što je važno istaknuti je da se tim skraćivanjem povećava produktivnost a samim time i efikasnost humanog kapitala te da se povećava obujam proizvodnje a troškovi procesa se smanjuju

5 ZaključakEkonomija bazirana na znanju je činjenica koja hrvatskom društvu predstoji kao podloga stvaranja konkurentnosti našeg gospodarstva u odnosu na članice Europske unije Ljudsko znanje ključni je resurs u koji treba ulagati kako bi kao rezultat te investicije podigli sposobnost stvaranja nove vrijednosti poslovnog subjekta a u konačnici gospodarstva naše zemlje VAICTM metoda dr Pulića je alat koji se koristi za mjerenje sposobnosti poslovnog subjekta u stvaranju nove vrijednosti u obliku indeksa koja korištena u ovom radu pokazuje interesantne rezultate na primjeru brodogradilišta ldquoUljanikrdquomiddot Od 1999 do 2004 godine proizvedeno je tri serije brodova za prijevoz

automobila u brodogradilištu lsquorsquoUljanikrsquorsquo Prva serija brodova je nosivosti 12780t i kapaciteta 4300 automobila Druga serija brodova je nosivosti 12600t i kapaciteta 5300 automobila Treća serija brodova je nosivosti 14500t i kapaciteta 5300 automobila

middot Efikasnost humanog kapitala (HCE) 1999 godine imala je vrijednost 153

ostv

aren

i efik

asni

sat

i

Broj gradnje ostvareni eS

ostvareni eS

419650000

750000

850000

950000

700000

800000

900000

1000000

1050000

420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

Broj gradnje

ostv

aren

i eS

ostvareni eS

HCe

Utjecaj eS na HCe

419 420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

Fakt

or H

Ce

0000

100

200

300

050200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

150

250

350

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

31

što znači da je svaka kuna uložena u humani kapital lsquorsquostvorilarsquorsquo 153 kuna

nove vrijednosti Na gradnji 425 HCE ima najveću vrijednost kroz posljednjih

pet godina i iznosi 330 Nakon toga se HCE smanjuje uz variranje vrijednosti

u razdoblju od 2001 do 2004 godine pada na 171 na posljednjoj gradnji

Često je variranje vrijednosti USD kao vanjskog čimbenika utjecalo na

razaranje efikasnosti humanog kapitala Zbog toga nije indikativno gledati da

se efikasnost humanog kapitala kroz pet godina povećala sa 153 (na gradnji

419) na 171 (na gradnji 452) Ako uzmemo prosjek HCE za ostale gradnje

vidi se da HCE iznosi 273 jer je HCE bio dosta visok u odnosu na gradnje 419

i 452

middot Brodogradilište ldquoUljanikrdquo je kroz pet godina radilo na smanjivanju efektivnih

sati potrebnih za izradu broda Kao rezultat toga ES su skraćeni za 28 Ako

izostavimo da je efikasnost humanog kapitala bila razarana povećanjem plaća

iili smanjenjem vrijednosti USD dolazimo do zaključka da se smanjenjem ES

povećava HCE Smanjivanjem efektivnih sati povećao se obujam proizvodnje

smanjili su se troškovi procesa a produktivnost se povećala za 28

Iz dobivenih rezultata moguće je zaključiti da je mnogo čimbenika koji

utječu na stvaranje i razaranje vrijednosti na brodovima pa je stoga potrebno

detaljnije analiziranje uzroka poremećaja u stvaranju nove vrijednosti Daljnji

porast efikasnosti humanog kapitala moguć je investiranjem u humani kapital

i razvijanjem individualnih sposobnosti zaposlenika Takvim sustavnim podizanjem

razine znanja i poticanjem kreativne napetosti poslovni subjekt se razvija i postaje

konkurentan

ldquoPostoji izrazita povezanost ljudskog kapitala i poslovne produktivnosti i direktni

je izvor inovativnosti i dugoročne konkurentnosti Cjeloživotno učenje pokazuje

se kao nužnost koja ubrzava tehnološke inovacije ndash one mogu biti efikasne samo ako ih primjenjuje dobro obrazovana prilagodljiva rada snagardquo14

Literatura[1] Dragičević A Dragičević D ldquoLeksikon ekonomije i informatikerdquo Informator Zagreb 1999[2] North K ldquoWissensorientierte Unternehmensfuumlhrung ndash Wertschoumlpfung durch Wissenrdquo Wiesbaden Gabler 1998[3] Frappaolo C ldquoKnowledge Managementrdquo Capstone Publishing Oxford UK 2002[4] NetLingo The Internet Dictionary httpwwwnetlingocomrightcfmterm=KM[5] Knowledge Management h t tp wwwsve iby comar t i c les KnowledgeManagementhtml[6] Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi httpefzgglobalnethrUserDocsImagesINFvargaUmjetna20inteligencija20i20ekspertni20sustavipdfsearch=2222Eespertni20sustavi2222[7] Ikujiro Nonaka ldquoThe Knowledge-Creating Companyrdquo Harvard Business Review November-December 1991[8] HGK ldquoPriručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkamardquo Zagreb HGK 2001[9] Oslić I Upravljanje znanjem ndash prezentacija Ericsson Nikola Tesla dd 2002[10] Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo dd[11] Tempus projekt ndash Vesna Štefica httpwwwunizghrtempusprojectsFurtherBolognazadarVesna20Steficapdf14 Tempus projekt ndash Vesna Štefica httpwwwunizghrtempusprojectsFurtherBolognazadarVesna20Steficapdf (17032008)

SummaryFollowing the trends of modern business it is increasing a need for managing especially in the context of Human Resource Management regarding human knowledge and secondly data management and information through the use of expert systemsThe aim of this paper is better understanding the concept of Knowledge Management to show ways of its implementation in the company and raise awareness of the need for managing the knowledge to those who still do not manage it It is important to recognize the need for measuring and monitoring the return on investment in Human Capital and the results which influence the productivity increase capacity production and reduce its costs Knowledge is the power of the 21st century The key to success in the modern business trends lies down in revealing and evaluating the human knowledge

KeyworDS Knowledge Management ICT Management Competences Human Capital Management Human Capital Efficiency

Knowledge Management with Special Reference on the Human Capital EfficiencyPred Barbara Marušnik univ spec oec

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

32

1 Uvod Andrew Chen nam u članku ldquoThe Ethic of Nanotechnology [5] predlaže da si

pokušamo zamisliti svijet u kojem npr

bull automobilimogubitisastavljenimolekulupomolekulu

bull otpadrazgrađenipretvorenuhranu

bull ljudisemoguliječitipomoćurobotaveličinestanice

bull možemonačiniti čipove (elektroničke logičke sklopove) veličine10

nanometara (reda veličine do 100 atoma)

bull smosposobnirazvijatiračunalairobotemolekularnihdimenzijaitd

Inženjeri fizičari i biolozi smatraju da je moguća nova tehnološka i industrijska

revolucija i ubrzano razvijaju novu tehnologiju koja se naziva nanotehnologija

Multidisciplinarni timovi po svijetu otkrivaju nove tehničke istine kako bi

potkrijepili tvrdnju američkog nobelovca Richarda Feynmana iz 1959 godine da

ldquoprincipi fizike ne govore protiv mogućnosti manevriranja atomimardquo tj atom po

atom

Nanotehnologija se temelji na sposobnosti manipuliranja materijalima uređajima

i sustavima u nanometarskim razmjerama

Nanotehnologija i etika

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

prof emer dr sc Zijad HaznadarFakultet elektrotehnike i računarstva Zagrebdr sc Luciano Delbianco prof visoke školePolitehnika Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakNanotehnologija je jedno od najbrže rastućih područja znanosti i predmet je velikog broja istraživanja u današnjici Upotreba nanotehnologije u medicini proizvodnji materijala s posebnim svojstvima poljoprivredi u vojne svrhe i u drugim područjima ima ogroman razvojni potencijal Međutim istovremeno javljaju se i dvojbe oko korištenja nanotehnologije jer je utjecaj kvantne mehanike na nanoskali i dalje predmet istraživanja Potencijalna mogućnost toksičnosti nanočestica upotreba nanotehnologije u proizvodnji oružja i utjecaj primjene na svjetsku ekonomiju samo su neke od mogućih posljedica intenzivne primjene nanotehnologije U okviru ovog rada bit će razmotrena značajna etička pitanja u primjeni nanotehnologije

KljUčNe rIječI nanotehnologija etika nanomaterijali ugljikove nano cijevi nanomemorije

UDK 539117Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

33

2 Nanotehnologija A Višnjevac u [8] navodi da se za nanotehnologiju može reći da je novi revolucionarni pristup u dizajniranju i konstruiranju struktura koje se grade od atomske (dakle nanometarske) razine ciljanim trodimenzionalnim pozicioniranjem atoma unutar molekularne strukture te molekula unutar dirigirano građenih agregata Nešto jednostavniju definiciju daje A Chen u [5] navodeći da je ldquoNanotehnologija također nazvana i molekularna proizvodnja grana tehnike koja se bavi projektiranjem i proizvodnjom ekstremno malih elemenata i uređaja građenih na nivou molekulardquo K E Drexler s MIT-a u SAD-u kao i mnogi drugi predviđa da će nanotehnologija dovesti do nanoračunala ne većih od bakterije i do nanostrojeva poznatih pod imenom naniti Danas se u brojnim sveučilištima kao na University of Washington te Northwestern University i drugima osnivaju centri i instituti za studij nanotehnologije Vlada SAD-a je osnovala National Nanotechnology Initiative (NNI) koja će usmjeravati istraživanja Defense Advanced Research Projects Agency (DARPA) i National Science Foundation (NSF) su trenutno dva najjača izvora financiranja nanotehnoloških istraživanja u SAD-u Slična je situacija i u drugim razvijenim zemljama u svijetu Kod nas u Hrvatskoj 2002 godine je na Institutu za fiziku u Zagrebu pokrenuta inicijativa za okupljanje i formiranje Koordinacijskog odbora za pomaganje u istraživanju na području nanotehnologije Procjena je da se u Hrvatskoj oko 80 istraživača uglavnom s Instituta ldquoRuđer Boškovićrdquo Instituta za fiziku PMF-a i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu bavi i zanima za nanotehnologiju

3 Primjena nanotehnologije Nanotehnološki postupci i procesi omogućuju stvaranje organsko-anorganskih materijala u obliku prahova vlakana membrana slojeva kompozitnih struktura i drugih oblika punog volumena Za izradu nanostrukturiranih materijala postoji već čitav niz razrađenih tehnoloških postupaka u svijetu Nanostrukturirani (nanofazni) materijali punog volumena imaju faze veličine do 100 nanometara (1nm = 10

-9m)

Takvi materijali su npr bullnanokristalnelegureželjezabullnanokristalnipolimeriikompozitnimaterijalibullnanostrukturnialatnimaterijalibullnanomaterijalizaautomobile(odgumakočnicastaklalakovasvjećicaitd)bullžilavakeramikabullnanomaterijalizadijelovezrakoplovnihkonstrukcijaitd

U elektrotehnici naročito u elektronici najavljuju se revolucionarne promjene primjenom nanomaterijala posebno ugljikovih nanocijevi i to za bullnanoFET(FieldEffectTranzistori)tranzistorebullnanomemorijebullmikroelektronikubullsuperkapacitete(donevjerojatnih5000F)bullbaterijeiakumulatorevisokegustoćeenergijebullsolarnestanicebullzaslonevisokerezolucije(TViPCidruge)bullvisokoosjetljivesenzoreitd

K E Drexler s MIT-a 1986 godine navijestio je dolazak molekularnih strojeva u

knjizi ldquoEngines of Creationrdquo Danas se najavljuju prema [2] i [5] ldquoMikro elektromehanički sustavirdquo MEMS u vidu sićušnih mehaničkih naprava kao što su bullsenzoribullventilibullzupčanicibullzrcalabullaktuatoriugrađeniupoluvodičkečipoveitd

Prema [7] postoji nekoliko ključnih nanopodručja koja se mogu sažeti u pet principijelnih nanotehnoloških platformi ugljikove nanocijevi kvantni doti fulereni nanožice i dendrimeri Zanimljiv je pregled patentnih prijava u SAD-u od 1985 do 2004 godine u poljima energetike elektronike i medicine prema tablici 1

Nanotehnologija opisUSa patent

Ugljikove nanocijeviMreža nanocijevi od ugljika koje se mogu ponašati kao poluvodiči ili kao metali

293146

Kvantni dotiKristali poluvodiča nanometarske veličine kao npr kadmij-selenid

319109

Fulereni Sferni kavezi od ugljika 21534

NanožiceŽice i štapovi napravljeni od jednog ili više poluvodiča kao npr galij-arsenid ili indij-fosfid

5124

Dendrimeri

Sferni polimeri koji se eksperminetalno koriste za prijenos lijekova i kao emiteri svjetla

2296

Tablica 1 Pregled patentnih prijava iz područja nanotehnologije u SAD

Iz tablice 1 je vidljivo da se od oko ukupno 1100 patenata skoro trećina koristi u elektronici U elektronici se najviše koriste ugljikove nanocijevi a najmanje dendrimeri Ugljikove nanocijevi su glavna moguća zamjena za silicij koji u pogledu minijaturizacije čipova dosiže svoje granice

4 Ugljikove nanocijevi u elektronici Najavljuje se da će ugljikove nanocijevi biti čudo od materijala 21 stoljeća One mogu biti mnogo čvršće od čelika lakše od aluminija i mnogo vodljivije od bakra Iako je Sumio Iijima u NEC Corp Tokyo tek 1991 g prvi opazio nanocijevi [9] istraživači su već izradili različite elektroničke i optoelektroničke prototipove uređaja od ugljikovih nanocijevi kao npr bulltranzistorebulldiodebullemiteresvjetlaibulldetektore

Značajno je da se sve ove različite funkcije postižu samo jednim te istim uređajem Nanocijevi su strukturno slične grafitu Možemo ih promatrati kao jednoslojne grafitne ravne strukture savijene u bešavnu cijev

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

34

Slika 1 Ugljikova nanocijev

Temeljno svojstvo ugljikovih nanocijevi je da im se električne karakteristike mogu mijenjati samo promjenom fizičkih osobina nanocijevi Karakteristike im određuju bullpromjernanocijevi(do2nmoko10atoma)bullorijentacijasaća(uodnosunaoscijevi)

Saće može biti u smjeru osi cijevi ili pak u obliku spirale oko osi cijevi Kombinacija promjera i zakretanja rešetke određuje karakter nanocijevi bullvodljiviilibullpoluvodički

U analizi ovih pojava mora se uzeti u obzir dualna teorija Elektroni nisu samo sitne nabijene čestice nego imaju i valna svojstva Idejajeupotrijebitiugljikovenanocijevizaizradufield-effecttranzistora(FET)Titranzistori će postati sastavni blokovi Complementary Metal-Oxide Semicondictor Integrated Circuits (CMOS IC-a) t j čipova

Slika 2 Rani prototip FET-a s nanocijevi

Slika 3 Nanocijevni tranzistor druge generacije

5 Etički problemi i propisi Poznata je biološka i ekološka toksičnost nanomaterijala Studije [6] pokazuju da tehnički nanomaterijali mogu biti toksični za biljke ljude životinje i mikrobe Toksičnost za pojedine organizme je samo jedan dio problema a konačna ekološka zagađenost tehničkim nanomaterijalima bit će određena intenzitetom kontaminacije načinom kretanja kroz okoliš i vremenom izloženosti biljaka i životinja Budući da su izvori nanomaterijala rasprostranjeni receptori (mikrobiološki bilje životinje ljudska naselja) ne mogu biti jednostavno premješteni i zaštićeni Transportni procesi ne mijenjaju strukture i svojstva nanomaterijala Razni su oblici transporta u fazama voda ndash zrak ili voda ndash organski materijal u interakciji s nečistoćama i sedimentima (izvorske i otpadne vode rijeke jezera oceani) itd S druge strane transformacija nanomaterijala uključuje fizičku (agregatna stanja) kemijsku (dekompenzacija kiselost ndash lužnatost) fotokemijsku kao i biološke reakcije sa ili bez prisutnosti organizama Budući da pored tehničkih nanomaterijala postoje i prirodni problemi zaštite postaju još većiPrirodni nanomaterijali takvi kao fulereni postojali su u zemlji prije približno 2 mi-lijarde godina Bili su uobičajeni sastojci u izgarajućoj razmjeni u to vrijeme Mogli su biti proizvedeni s velikom raznolikošću sastava oblika morfologije čistoće itdDanas ima već više od 800 komercijalnih proizvoda koji sadrže nanomaterijale [6]Klasična koloidalna znanost (o dispergnim sustavima s fazama veličine do 01 mikron) i pristup preko kemije okoliša ne mogu odgovoriti na pitanja kaomiddot Mogu li nanomaterijali poslužiti kao nosioci za organske zagađivače u orga-

nizmima i stanicama slično kao ldquoTrojanski konjrdquomiddot Takvi postupci se već koriste na nanočesticama temeljen prijenos lijekovaVeliko je također pitanje može li nanomaterijal ući u lanac hrane i kakav će to učinak imati

6 Zaključak Može se zaključiti da su etičke implikacije razvoja nanotehnologije još neistražene i da ih treba istražiti što prije U svijetu se organiziraju savjetovanja i konferencije o etičkim problemima povezanim s razvojem nanotehnologije [5] i [10] Činjenica je da mnogi istraživači pripisuju nanomaterijalima ključnu ulogu u 21 stoljeću Nezaobilazna su etička i ekološka pitanja povezana s razvojem nanotehnologije Moramo formulirati i donijeti etičke propise prije nego nanotehnologija bude prihvaćena Ti nas propisi trebaju štititi tako da eliminiraju ili minimiziraju opasne utjecaje nanotehnologije na društvo Pogotovu kada smo s nekim primjenama u medicini i genetici na granici intervencije u žive stanice što otvara mogućnosti za manipulacije

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

35

Literatura [1] Z Haznadar Mogućnosti primjene nanotehnologije u elektrotehnici FER

Zagreb 2004

[2] T Filetin Primjena nanomaterijala u tehnici Bilten HAZU 2003

[3] H Goldstein Race to the Bottom IEEE Spectrum March 2005

[4] N Hey Nanorevolucija IEEE Review April 2003

[5] A Chen The Ethic of Nanotechnology 2009

[6] J D Posner Engineered nanomaterials Where they go nobody knows Science

Direct Elsevier 2009

[7] S K Moore The Nanotech Patent Trap IEEE Spectrum July 2005

[8] A Višnjevac Žongliranje atomima do superčipova Poslovni dnevnik V 2005

[9] P Avouris Supertubes IEEE Spectrum August 2004

[10] K E Drexler Unbounding the Future NY Quill 1991

SummaryNanotechnology is one of the fastet growing fields of science and the subject of significant number of recent researches The use of nanotechnology in medicine manufacture of material with special properties agriculture military and other fields ha san enormous developing potential However at the same time there are some doubts related to the use of nanotechnology because the influence of quantum mechanics on nano-scale is still the subject of research Potential possibility of toxicity of nano-particles the use of nanotechnology in weapons manufacture and the influence of its implementation on the world economy are only several of possible consequences of the intense use of nanotechnology Within the frame of this paper some of the important ethical questions in use of nanotechnology will be addressed

KeyworDS nanotechnology ethics nanomaterials carbon nanotubes nanomemories

Nanotechnology and ethicsPred Barbara Marušnik univ spec oec

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

36

1 UvodNova ekonomska kategorija intelektualni kapital jedna je od temelja nove ekonomske znanosti gdje vladaju zakoni drugačiji od onih u klasičnoj ekonomiji Sve veći broj kompanija osjeća jaz između suvremenog i klasičnog pristupa vrednovanja svojih rezultata Novi kriteriji suvremene ekonomije zahtijevaju nove indikatore za ispravno donošenje poslovnih odluka a rješenje se može vidjeti u primjeni koncepcije upravljanja intelektualnim kapitalom Koncept intelektualnog kapitala danas je najsuvremeniji menadžerski i teorijski trend nužan za djelovanje u ekonomiji znanja Telekomunikacijske kompanije poput davatelja usluga mobilne komunikacije i poduzeća T- Mobile Hrvatska doo kao primjera vodeće kompanije u području mobilne komunikacije su znanjem intenzivne a ujedno su i jedne od pokretača društvenog razvoja okruženja u kojem

djeluju posredstvom napredne tehnologije i sve inovativnijih telekomunikacijskih proizvoda i usluga koje pružaju sve kvalitetnije usluge komuniciranja Budućnost njihovog suvremenog poslovanja je u stvaranju novih metoda sposobnosti i procesa stvaranja vrijednosti Stoga je od velike važnosti da telekomunikacijske kompanije budu svjesne i vrednuju svoju nematerijalnu imovinu odnosno intelektualni kapital kao stvaratelja nove vrijednosti te ga mjere i njime upravljaju u cilju stvaranja veće vrijednosti rasta i razvoja telekomunikacijskog sustava O uspješnosti koordinacije i sinergije dijelova intelektualnog kapitala ovisit će uspješnost i razvoj telekomunikacijskih poduzeća trećeg milenija Koncepcija upravljanja intelektualnim kapitalom nedovoljno se prepoznaje kao dominantni razvojni resurs i ključni čimbenik razvoja telekomunikacijskih poduzeća Hrvatske iako se naziru smjernice poduzimanja određenih koraka prema navedenoj koncepciji

Mjerenje uspješnosti intelektualnog kapitala metodom BSC

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Mr sc Iva Ćulumović ŽupanovićHT ddRijeka

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakUspješni gospodarski subjekti fokusiraju se na nematerijalnu imovinu i okreću znanju i sposobnostima svojih djelatnika a materijalni resursi prelaze u drugi plan Znanje i nematerijalna imovina odnosno intelektualni kapital diferencira današnja poduzeća Ovakve promjene koje je donijela nova znanjem intenzivna ekonomija zahvaćaju sva poduzeća pa tako i davatelje usluga mobilne komunikacije koji igraju važnu ulogu u ovoj novoj eri znanja kao graditelji infrastrukture prijenosa pravovremenih i relevantnih informacija koje su potrebne u stvaranju novog znanja i gospodarskog napretka Takva suvremena kretanja zahtijevaju istraživanja u smjeru izučavanja koncepcije intelektualnog kapitala u teorijskom smislu i njene implementacije u praksiIntelektualni kapital odlučujući je strateški čimbenik ne samo za poduzeće T-Mobile Hrvatska doo za ostale davatelje usluga mobilne komunikacije nego i za sve sudionike u suvremenoj ekonomiji znanja a njegovo prepoznavanje razvijanje mjerenje nekom od priznatih metoda i upravljanje njime ključ je stvaranja i održavanja konkurentske prednosti suvremenog poduzeća ako želi biti uspješno kako na lokalnoj tako i na svjetskoj razini Stoga je implementacija koncepcije intelektualnog kapitala nužna za održiv rast razvoj i uspješnost svih gospodarskih subjekata Republike Hrvatske

KljUčNe rIječI nova ekonomija znanje nematerijalni čimbenici intelektualni kapital elementi intelektualnog kapitala identificiranje mjerenje i upravljanje intelektualnim kapitalom održiva konkurentska prednost rast i razvoj poduzeća Uravnotežena karta zgoditka (Balanced Scorecard ndash BSC)

UDK 650114Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

37

Pri procesu smanjivanja jaza između globalnih i domaćih procesa poslovanja veliku pozornost treba posvetiti kadrovima koji su nositelji promjena i znanja kao temeljnog resursa uspješnog poslovanja

2 Intelektualni kapitalPojam ldquointelektualni kapitalrdquo u današnjem smislu prvi put je 1969 god spomenuo John Kenneth Galbraith u svom pismu ekonomistu Michaelu Kaleckom Smatrao je da intelektualni kapital znači više nego samo intelekt da to nije samo statička nematerijalna imovina već da ima dinamične komponente koje stvaraju vrijednost u poslovnoj praksi Isto vjeruju i Leif Edvinson1 i Pat Sullivan koji smatraju da je intelektualni kapital znanje koje je pretvorivo u vrijednost Dakle intelektualni kapital znači znanje kao dinamičan ljudski proces transformirano u vrijednost za poduzeće Znanje koje ne stvori vrijednost ostaje neiskorišten ljudski potencijal Značaj intelektualnog kapitala se očituje u činjenici da fizički kapital pridonosi vrijednosti konačnog proizvoda ili usluge mnogo manje nego nedodirljiva imovina poduzeća Ista je relacija i s profitom Dakle Velimir Srića s opravdanim razlogom intelektualni kapital naziva IQ-om2 poduzećaKako je znanje najvažniji sastojak intelektualnog kapitala može se reći da se maksimalnim angažiranjem ljudskog znanja stvara bogatstvo3 Da bi se tvrdnja bolje potkrijepila ističe se da ljudski kapital generira 67 bogatstva 29 razvijenih zemalja čije bogatstvo čini 794 ukupnog svjetskog bogatstva4 Na primjeru poduzeća 96 vrijednosti dionice tvrtke Coca Cola generira nematerijalna imovina kao što je reputacija brand i znanje 5

Za bolje razumijevanje samog pojma intelektualni kapital potrebno je objasniti njegovu strukturu prema A Puliću i D Sundaću koji navode tri bitne komponente6

bull Ljudskikapital - sposobnost znanjevještine i iskustvokompanijinihzaposlenika i menedžera plus dinamika djelovanja inteligentne organizacije u promjeni konkurencijske okoline

bull Strukturalnikapital-podrškainfrastrukturiljudskogkapitalakojauključujesustav informacijske tehnologije korporacijske imidže vlasničke baze podataka organizacijske koncepte dokumente patente licence i copyrights

bull Potrošačkikapital-međuodnoskompanijeinjenihklijenata

Potrebno je istaknuti da je ljudski kapital pokretač intelektualnog kapitalaIntelektualni kapital se ne sastoji od odijeljenih sektora ljudskog kapitala strukturnog kapitala i kapitala kupaca nego od njihove međusobne interakcije (Shema 1)

Ako neka kompanija želi imati koristi od svog intelektualnog kapitala ova tri elementa moraju međusobno djelovati7 Zbog navedenog ističe se da poduzeća moraju identificirati elemente intelektualnog kapitala i njime upravljati

1 Korporativni je direktor Sektora za upravne intelektualnim kapitalom u švedskoj osigu-ravajućoj kući Skandia AFS zaslužan je za kreiranje i implementaciju modela upravljanja intelektualnim kapitalom u toj osiguravajućoj kući koja objavljuje Dodatak financijskim izvješćima koji prikazuje pokazatelje o intelektualnom kapitalu i načinu njegove upotrebe2 U ovom kontekstu IQ predstavlja korporativnu inteligenciju3 Više od 50 razvojnih faktora odnosi se na tehnološke inovacije i know-how (R Solow u radu o čimbenicima razvoja koji pokreču američku ekonomiju od 1948 do 1982) cf Sundać D Dujanić M Zrilić N Fleksibilnost i adaptabilnost novi pokazatelji uspješnosti poslovanja IBCC doo Rijeka 1997 p 314 Sundać D Dujanić M Zrilić N op cit p 445 Jackson F Financial and non financial reporting httpwwwferraraonintangiblesnetOECD-FerrraIntangiblesConference (30042008)6 Pulić A Sundać D Intelektualni kapital IBCC Rijeka 1998 p887 Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 59

Shema 1 Međusobno djelovanje sastavnih dijelova intelektualnog kapitala pri stvaranju vrijednosti

Izvor izradila autorica prema Pulić A Kolaković M Intelektualni kapital poduzeća Konkurentska sposobnost poduzeća (Tipurić D ur) Sinergija Zagreb 1999 p 221

3 BSC metodaT Steward u časopisu Fortune piše da intelektualni kapital postaje konkurencijsko najoštrije oružje i da izazov leži u pronalaženju onoga što posjedujemo i njegovog iskorištavanja Skrivena imovina koja se ne vidi u bilanci ističe se kao najvažnijom za poduzeće jer je bitno da direktori poduzeća znaju zahvaćati održavati i balansirati znanjem zaposlenika8

U nastavku objašnjena metoda omogućava gore navedeno kao i interno identificiranje mjerenje i upravljanje intelektualnim kapitalom te je znanstveno priznata Jedna je od niza objavljenih metoda za mjerenje intelektualnog kapitalaUravnoteženu kartu zgoditka (u daljnjem tekstu BSC9) su razvili Robert Kaplan i David Norton 1990 godine istražujući nove metode mjerenja učinka10

Velik broj organizacija usvojio je BSC i postigao trenutačne rezultate Kaplan i Norton su otkrili da one ne koriste BSC samo kako bi nadopunile financijske mjere pokretačima budućeg učinka već prenose svoju strategiju kroz mjere koje su odabrale za svoj balanced scorecard Kako je BSC dobivao na važnosti u organizacijama diljem svijeta kao ključan alat u provedbi strategije Kaplan i Norton saželi su koncept i učenje u svojoj knjizi iz 1996 The Balanced Scorecard Od tada preko polovice svih organizacija s popisa Fortune 100011

usvojilo je BSC a velika mala i srednja društva koriste jednostavnost i djelotvornost ovog alata BSC je široko prihvaćen i djelotvoran te ga je Harvard Business Review nedavno predstavio kao jednu od 75 najutjecajnijih ideja 20 stoljeća12

Niven P R opisao je BSC kao pažljivo odabran skup mjera dobivenih iz strategije neke organizacije koje se mogu kvantificirati BSC ldquomenadžerski je alat koji omogućuje definiranje provedbu i kontrolu ostvarenja zacrtane strategije Ne jamči uspješno poslovanje ali kroz razne perspektive promatranja poduzeća osigurava bolje razumijevanje poslovanjardquo13 Kroz BSC viziju i strategiju treba podijeliti sa zaposlenima te omogućiti kontinuirano mjerenje učinkovitosti poslovanja kako bi se vidjelo je li u skladu sa strateškim ciljevima Metoda je adekvatna za izradu detaljne slike poslovanja jer za razliku od tradicionalnih mjerenja rezultata putem financijskih pokazatelja

8 Pulić A Sundać D opcit p 509 engl Balanced Scorecard10 Gouillart F J Kelly J N Transforming the Organization McGraw-Hill New York 199511 Uspješne kompanije koje koriste BSC metodu su primjerice Coca-cola General Motors SKF Skandia Insurance ABB i Nordica12 Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007 p 3313 Božić V Rasprave ndash veza uprave i zaposlenika Poslovni tjednik Europapess holding doo Zagreb 2002 br24 p 46

Ljudski kapital Strukturalni kapital

Potrošački kapital

Tijek znanja

Vrijednost

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

38

nudi i druge perspektive kroz koje se ogleda kvaliteta poslovanja BSC zahtijeva praćenje zadovoljstva kupaca analizu i razvoj poslovnih procesa te osiguranje rasta poduzeća kroz stalno učenje i inovacije u poslovanju Dakle omogućuje obuhvaćanje i nekih nedodirljivih aspekata poslovanja Pomaže organizacijama da uspješno mjeri učinak prati i iskorištava vrijednosti nematerijalne imovine i uspješno provodi strategijeEtape provedbe metode141 Definicije temeljnog posla poduzeća opis njegova razvoja i definiranje uloge

kompanije na tržištu2 Definiranje ili potvrđivanje vizije poduzeća Na shemi br 2 vidi se da je BSC u

centru misije vizije vrijednosti i strategije i sve ih objedinjuje omogućavajući njihovo ostvarenje

Shema 2 BSC provodi misiju vrijednosti viziju i strategiju

Izvor Izradila autorica prema Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007 p 97

BSC je sredstvo usklađivanja vrijednosti u organizaciji i omogućava prevođenje misije u ciljeve koji usklađuju sve zaposlenike Za osiguranje uspješnog smjera mjere na BSC-u moraju odražavati težnje navedene u misiji

3 Definiranje perspektiva na koje se odnosi strategijaNa shemi niže je vidljiv odnos perspektiva i strategije

Izvor Izradila autorica prema Kaplan R Norton D The Balanced Scorecard Harvard Business School Press 1996 p 9

Ciljevi unutar perspektiva se određuju elastično na rok od 3 do 5 godina a godišnji ciljevi omogućuju da se viši ciljevi ostvare15

14 Ćulumović I Intelektualni kapital u poduzeću HT ndash Hrvatske telekomunikacije dd Znanje ndash temeljni ekonomski resurs (ur Sundać D) Ekonomski fakultet Rijeka Sveučilište u Rijeci Rijeka 2002 p 25315 Niven P R op cit p 236

4 Detaljiziranje strategije i formuliranje strateških ciljeva5 Definiranje mjerila rezultata i pokretača izvođenja otkrivanje uzroka i

posljedica te postavljanje ravnoteže - Za svaku definiranu perspektivu valja odrediti pet do deset mjerila Uzročno-posljedične veze treba definirati i u poslovanju Primjerice da bi se ovladalo novom tehnologijom (potrebnom zbog poboljšanja internog procesa) treba educirati ljude (perspektiva učenja i rasta)

6 Postavljanje razumljiva pregleda rezultata7 Detaljiziranje BSC-a prema organizacijskim jedinicama Budući da BSC metoda

osigurava podjelu vizije među svim zaposlenima svaki strateški cilj treba prevesti u nekoliko ciljeva koji su mjerljivi i realni Potrebno je uvesti ldquokaskadnirdquo BSC koji provodi i prati realizaciju misije vrijednosti vizije i strategije kroz sve dijelove organizacije od najviše razine preko scorecarda poslovnih jedinica odjela grupe i timova pa do scorecarda svakog djelatnika16

8 Razvoj akcijskog plana ndash obavezno izvještavanje uprave o ostvarivanju strategije

9 Uvođenje BSC-a ndash informacijske tehnologije BSC tako da je svaki dan dostupan menadžerima Raspravama koje su osnova BSC-a povećava se komunikacija između uprave i zaposlenika pa uprava dobiva povratne informacije važne za bolje upravljanje a zaposlenici su zadovoljniji jer imaju osjećaj da mogu pridonijeti boljem poslovanju Rezultat su metode bolje poslovanje i što je najvažnije mjerljivost učinkovitosti

Primjerice Coca-cola General Motors SKF Skandia ABB i NordicaBSC otkriva koja znanja vještine i sustave trebaju zaposleni (perspektiva učenja i rasta) da bi inovacijama izgradili strateške mogućnosti i učinkovitost (perspektiva unutarnjih procesa) koja će pružati vrijednost tržištu (perspektiva klijenta) a što će rezultirati stvaranjem veće vrijednosti za dioničare (financijska perspektiva) Potrebno je da menadžeri prevedu svoje strategije u ciljeve mjere ciljne vrijednosti i inicijative u četiri uravnotežene perspektive financije klijenti unutarnji procesi te učenje i rast Ciljevi se provode iz strategije a mjere iz ciljeva17

Primjenom metode BSC-a poduzeća postiže se kontinuirano praćenje izvršavanja strategije i ciljeva na svakom radnom mjestu te se razvija svijest doprinosa svakog djelatnika o ostvarenju istih kao i praćenje promjena dobivanjem podataka koji postaju informacije a one prerastaju u znanje čijom se upotrebom razvija intelektualni kapital kompanije Znanje dobiveno iz takvih novih ili već obrađenih informacija stvara vrijednost Upravljanje znanjem njegovo pronalaženje njegovanje i razvijanje pohranjivanje i prodavanje postaje stoga najvažniji pojedinačni ekonomski zadatak poduzeća18

4 BSC metoda na primjeru T-Mobile Hrvatska dooHT dd je 01012003 god osnovao trgovačko društvo HT mobilne komunikacije doo za pružanje usluga pokretne telefonije Kasnije je preimenovano u T-Mobile Hrvatska doo te je 31122009 ponovno pripojen HT-u ddNa primjeru poslovanja T-Mobile Hrvatska doo za 2006 godinu primijenjena je BSC metoda Iste godine tvrtka je imala većinski udio pretplatnika na tržištu mobilne komunikacije koji je iznosio je 477

19

Kako bi se postavili ciljevi i mjere po perspektivama u ovoj metodi važno je krenuti od strategije kompanije Dio strategije

20 T-Mobil-a je da i ubuduće ostane lider

16 Cf Ibidem p 243 U kaskadne BSC-e upisuju se ciljevi mjere ciljne vrijednosti i inicijative Navedeno proizlazi iz misije vrijednosti vizije te strategije kompanije Perspektive nižih nivoa u funkciji su realizacije perspektiva viših nivoa BSC-a17 Cf Ibidem p 211 Mjere za vrednovanje unutar perspektiva moraju sadržavati mjere prošlih rezultata (tržišni udio prodaja zadovoljstvo zaposlenika) i vodeće mjere učinka (sati provedeni s klijentima prijedlozi odsutnost s posla može pokazati zadovoljstvo za-poslenika) koji imaju predvidivu narav koja omogućava usklađenje na temelju rezultata Takve mjere prate napredak18 Znanje koje može biti pretvoreno u vrijednost Privredni vjesnik br 3067 listopad 119819 Izvor Prospekt ponude 16377707 redovnih dionica i Globalnih potvrda depozitara (GDR-a) UKLA 2007 p 11420 Ibid I Godišnje izvješće 2006

misija

aktivnosti koje diferencirajuStrategija

Slika budućnostiVizija

Vodeća načelaVrijednosti

Zašto postojimo

BSC

Financijska perspektivaKako dodati vrijednost kupcu

ciljevi mjere ciljne vrijednosti inicijative

Perspektiva učenja i razvojaKako razvijati ljudski kapital i poticati inovacije

ciljevi mjere ciljne vrijednosti inicijative

Perspektiva klijenataKako se predstaviti

klijentimaciljevi mjere ciljne

vrijednosti inicijative

Interna perspektivaKakve procese treba

usvršavaticiljevi mjere ciljne

vrijednosti inicijative

Strategija i vizija

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

39

na hrvatskom tržištu da među korisnicima uživa ugled drugačiji od drugih zbog naglaska na odnose s korisnicima i pristupa koji je usmjeren na korisnika Naglasak se daje na rast inovacije širenje na tržištu kroz nove korisničke segmente liderstvo u uvođenju novih telekomunikacijskih tehnologija s naglaskom na kvalitetu usluge i pouzdanost mreže Strategija razvoja T-Mobile-a fokusirana je na dugoročno zadovoljstvo korisnika s kojim gradi odnos partnerstva i povjerenja uz najbolju ponudu rješenja iz moderne tehnološke produkcije Na temelju strategije i ciljeva kompanije određuju se ciljevi i mjere unutar perspektiva Mogući ciljevi po perspektivama prikazani su na prikazu strateške mape (niže navedene) s uzročno posljedičnim vezama među perspektivama

Shema 4 Strateška mapa za BSC metodu na mogućem primjeru T-Mobile Hrvatska doo

Izvor Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 119

Kroz navedene mjere i pokazatelje perspektiva u Tablici 1 vidljivo je da je moguće promatrati pojedine elemente intelektualnog kapitala Tako se očituje rast strukturalnog kapitala prikazanog kroz pokazatelje interne perspektive i perspektive učenja i rasta Znatna ulaganja u ljudski kapital prikazana su kroz pokazatelje perspektive učenja i rasta Troškovi obrazovanja i savjetovanja opadaju te se kompaniji preporuča odvojeno praćenje troškova obrazovanja od savjetovanja kako bi podaci bili transparentniji Kapital kupca mjeren je kroz perspektivu klijenta te je vidljivo da je isti u rastu a rezultat je napora ljudskog i strukturalnog kapitalaPrikazana uspješnost T-Mobile-a kao vodećeg davatelja mobilnih komunikacija upućuje na to da je ista rezultat sinergije ljudskog strukturalnog i kapitala kupca kompanije te unatoč konkurenciji i cjenovnom pritisku (zbog kojih je nastao pad profita kao pokazatelja financijske perspektive) na tržištu T-Mobile ostvaruje zavidne rezultateNakon potrebnog identificiranja mapiranja i mjerenja ldquoimovine znanjardquo menadžeri poduzeća koja primjene BSC metodu (što vrijedi i za T-Mobile Hrvatska doo) moraju održavati i razvijati postojeći intelektualni kapital primjenom procesa upravljanja intelektualnim kapitalom i znanjem dobivenim mjerenjem intelektualnog kapitala te se orijentirati na mjerenje učinkovitosti stvaranja vrijednosti a manje na troškovne uštede Cilj menadžmenta mora biti konstantno praćenje stvaranja vrijednosti prema aktivnostima u tvrtki a što im BSC metoda i omogućuje Jedino takav pristup omogućiti će održivi rast i razvoj te uspješnost poslovanja poduzeća

pokazatelji perspektiva 2006 godina 2005 godina Indeks (20062005)

pokazatelji financijske perspektive

Ukupna imovina 352079272702 339932129454 104

Profit nakon odbitka poreza (neto dobit) 97242639550 102223457000 95

Prihod 419501775800 391050284700 107

Ukupni rashodi 2972170400 2624340206 113

Ekonomičnost poslovanja =UPUR 141 149 95

pokazatelji perspektive klijenta

Broj pre-paid pretplatnika u 000 16033 14861 108

Broj post-paid pretplatnika u 000 5547 4164 133

Ukupno T-Mobile pretplatnika 2158000 1902500 113

postotak post-paid pretplatnika 26 22 118

Tržišni udio pretplatnika 491 521 94

Tržišni udio po prihodima 494 513 96

Stopa odljeva korisnika 108 103 105

Ukupan broj prodanih mobilnih uređaja 692357 647376 107

Korištenje glasovnih usluga 419 241 17386

Korištenje SMS usluga 4 11 3636

Korištenje MMS usluga 60 176 3409

Korištenje GPRS usluge 373 209 17847

Korištenja podat usluga ukupno (SMS MMS GPRS) 437 396 11035

pokazatelji interne perspektive

Dostupnost korisnicima putem Službe za korisnike

24 hdan 7 dana u tjednu

24 hdan 7 dana u tjednu 100

Broj unaprjeđenja u odnosima s korisnicima 14 12 117

pokazatelji perspektive učenja i rasta

Troškovi obrazovanja i savjetovanja 3400000000 4800000000 71

Udio troškova obrazovanja i savjetovanja u ukupnim troškovima 12 19 63

Trošak obrazovanja i savjetovanja po zaposleniku 3288201 4809619 68

Trošak obrazovanja i savjetovanja po korisniku usluga 1576 2523 62

Broj zaposlenih 1034 998 104

Ukupni prihod po zaposlenom (u kn) 405707714 391833953 104

Financijska perspektiva

Maksimalno poveaeligati održivu vrijednost za dioniegraveare

Poveaeligati prihode i profit veaeliga troškovna uegraveinkovitost

Poboljšati iskorištenost imovine postiaeligi optimalne razine povrata na uloženi kapital

Izgraditi i održati lojalnost klijenata kroz

izvrsnost u svemušto kompanija radi

Optimizirati unutarnje procese

Ponuditi superiorne vrijednosti u uslugama

Pružanje individualnih rješenjavisoke vrijednosti

Komunicirati prema van vrijednosti kompanije

koje pokreaeligu integritet lanca vrijednosti

Uvesti nove i poboljšati

postojeaelige tarifne paketei usluge uz

jednostavnostza klijenta

Istražiti novetrendove Poboljšat unutarnju

i vanjsku komunikaciju

Iskoristiti Najbolje prakseda bi kompanija

bila najbolja u grani

Nadzirati poštivanje

zakona i propisa i postojanje djelotvornih

unutarnjih kontrola

Razumjeti klijenta i s njim izgraditi dugotrajne odnose

Osigurati zaštitu okoliša donacije sponzorstva

Pružiti jednostavnepouzdane i dosljedne

procese uz optimizaciju kontakta s klijentima uz kontrole kvalitete

usluge

Perspektiva klijenta

inovacije

poslovanje

Upravljanje klijentima

Društvena odgovornost

Perspektiva unutarnjih procesa

Zaposliti razviti zadržati ljude koji postižu

najbolje rezultate

Iskoristiti tehnologijuza uspjeh

Poticati kulturu izvrsnosti koja nagraethuje timski rad i promiegravee zdravo

radno okruženje

Perspektiva uegraveenja i rasta

Premašiti oegraveekivanja

klijenata

Tablica 1 Neke od mogućih mjera perspektiva BSC-a za T-Mobile Hrvatska doo

Izvor Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 120 121 122 131141

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

40

Upravljanje intelektualnim kapitalom i upravljanje znanjem su međusobno nadopunjujući procesi BSC je jedan od alata sustava poslovne inteligencije (engl Businesss Intelligence - u daljnjem tekstu BI21) koje davatelji usluga mobilne komunikacije u današnje vrijeme moraju implementirati BI je sustav koji informacije pretvara u znanje alat je strateškog upravljanja intelektualnim kapitalom i upravljanja znanjem što naglašava nužnu primjenu BSC metode u Hrvatskom gospodarstvu

5 ZaključakKontinuirano praćenje i upravljanje intelektualnim kapitalom te ulaganje u znanje kao u stvaratelja nove vrijednosti ključni su preduvjet za stvaranje i održanje konkurentne prednosti te za kontinuirani rast razvoj i uspješnost poduzeća Navedeno vrijedi za poduzeće T-Mobile Hrvatska doo ali i za ostale gospodarske subjekte Republike Hrvatske

Pomoću BSC metode se može ciljano djelovati na unaprjeđenje pojedinih segmenata intelektualnog kapitala kompanije poboljšat učinkovitost u poslovanju i povećati vrijednost i uspješnost kompanijeStoga bi primjena BSC metode trebala predstavljati upravljačku bazu svakog poduzeća pa tako i poduzeća T-Mobile Hrvatska doo Prihvaćanjem ove odrednice menadžment dobiva potpuniji uvid u poslovanje kako poduzeća u cjelini tako i njegovih sastavnih dijelova Ostvarila bi se mogućnost aktivnog upravljanja budućim poslovnim rezultatima jer vrlo je važno znati anticipirati buduće trendove težiti novim perspektivama i misliti unaprijed Kontinuirano praćenje intelektualnog kapitala potaknulo bi čelne ljude poduzeća da potiču svoje zaposlene nagrađuju njihove ideje i tako optimalno upravljaju poduzećem jer su pojedinci zaposlenici ti koji stvaraju svojim intelektualnim sposobnostima konkurentnu prednost za poduzećeHrvatskoj državi koja je u teškoj gospodarskoj situaciji upotrebom BSC metode za mjerenje intelektualnog kapitala u poduzećima i upravljanje istim na temeljnim 21 engl Businesss Intelligence Više o BI cf Bajakić I Business intelligence u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva Znanje i konkurentnost (ur Bušelić Mi suradnici) Sveučilište JDobrile u Puli Pula 2007 p 269 - 296

načelima nove ekonomije pruža se šansa da vidi svoje zaposlene ljude kao

potencijal i nadu za svjetliju budućnost jer bi se globalno gledajući ojačala

konkurentnost nacionalne ekonomije

Literatura[1] Sundać D Dujanić M Zrilić N Fleksibilnost i adaptabilnost novi pokazatelji

uspješnosti poslovanja IBCC doo Rijeka 1997

[2] Jackson F Financial and non financial reporting httpwww

ferraraonintangiblesnetOECD-FerrraIntangiblesConference (30042008)

[3] Pulić A Sundać D Intelektualni kapital IBCC Rijeka 1998

[4] Pulić A Kolaković M Intelektualni kapital poduzeća Konkurentska

sposobnost poduzeća (Tipurić D ur) Sinergija Zagreb 1999

[5] Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti

poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski

fakultet u Rijeci Rijeka 2008

[6] Gouillart F J Kelly J N Transforming the Organization McGraw-Hill New

York 1995

[7] Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007

[8] Božić V Rasprave ndash veza uprave i zaposlenika Poslovni tjednik Europapess

holding doo Zagreb 2002 br24

[9] Ćulumović I Intelektualni kapital u poduzeću HT ndash Hrvatske telekomunikacije

dd Znanje ndash temeljni ekonomski resurs (ur Sundać D) Ekonomski fakultet

Rijeka Sveučilište u Rijeci Rijeka 2002

[10] Kaplan R Norton D The Balanced Scorecard Harvard Business School

Press 1996

[11] Prospekt ponude 16377707 redovnih dionica i Globalnih potvrda depozitara

(GDR-a) UKLA 2007

[12] Znanje koje može biti pretvoreno u vrijednost Privredni vjesnik br

3067 listopad 1198

[13] Bajakić I Business intelligence u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva

Znanje i konkurentnost (ur Bušelić Mi suradnici) Sveučilište JDobrile u Puli

Pula 2007

SummarySuccessful companies are focusing on intangible assets knowledge and skills of its employees and material resources are moving to another plan Knowledge and intangible assets or intellectual capital differentiates todayrsquos businesses These changes brought by new knowledge-intensive economy affect all companies including mobile communications service providers who play an important role in this new era of knowledge as a builders of transfer infrastructure for just in time and relevant information needed to create new knowledge and economic progress Such modern trends require researching and studying the concept of intellectual capital in theoretical terms and its implementation in practice Intellectual capital is a decisive strategic factor not only for the company T-Mobile Croatia for other providers of mobile communications but also for all participants in the knowledge economy and its identification development measurement with one of the recognized methods and management is key for creating and maintaining competitive advantages of the modern enterprise if it wants to be successful both on local and global level Therefore the implementation of the concept of intellectual capital is necessary for sustainable growth development and success of Croatian companies

KeyworDS The new economy knowledge intangible factors intellectual capital intellectual capital elements identifying measuring and managing intellectual capital sustainable competitive advantage business development and growth Balanced Scorecard - BSC

Measuring the performance of intellectual capital using BSCMrsc Iva Ćulumović Županović

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

41

Mogućnost primjene grafenske nanotehnologije u izradi tranzistora (2011)

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Sanja Grbac Babić mag računarstvaPolitehnika Pula Visoka tehničko ndash poslovna školaRiva 6 Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakNanotehnologija je nauka o upravljanju čestica na gotovo atomskoj razini U današnje vrijeme primjenjuje se u proizvodnji mnogih proizvoda koje svakodnevno koristimo Grafen je čudotvoran materijal koji nastaje iz ugljika Zasad predstavlja najtanju ali ujedno i najčvršću strukturu Pri sobnoj temperatura ima jako veliki broj nosilaca naboja pa odlično provodi električnu energiju Ovaj članak prikazuje rezultate istraživanja usmjerenih ka korištenju grafena u nanoelektronici kao moguću zamjenu za silicij Svojstva grafena jednako su interesantna i fizičarima čvrstog stanja i inženjerima elektrotehnike iz cijelog niza razloga od kojih je vjerojatno najvažnija mogućnost izrade sklopova koji će biti manji i brži od onih zasnovanih na siliciju Postoje dokazi nepreglednog broja mogućnosti primjene grafena a najvažnija bi područja inovacija bila elektronička industrija računalna tehnologija energetika komunikacijske tehnologije i medicina

KljUčNe rIječI nanotehnologija grafen atom silicij zabranjeni pojas nanoelektronika tranzistor FET

1 Uvod Riječ nanotehnologija upotrebljava se sve češće u raznim značenjima a odnosi se na znanost i tehnologiju Kao znanost nanotehnologija proučava fizička kemijska i biološka svojstva molekula i atomskih čestica a odnosi se na veličine do 100nm Kao tehnologija odnosi se na stvaranje ili rad sa uređajima tako malima da ih je moguće promatrati samo pomoću najboljih mikroskopa Taj drugi smisao često se označava kao molekularna nanotehnologija a ima za osnovu pozicioniranje molekula onako kako to mi želimoNaime kada se kristali nekog materijala znatno smanje on tada potpuno mijenja svoja kemijsko-fizička svojstva i može poslužiti za mnoge namjene za koje inače ne bi bio primjeren Kao primjer otrovne tvari mogu postati potpuno bezopasne ali i obrnutoIstraživanje i razvoj nano tehnologije uključuje kontroliranu manipulaciju nanos-kopskim strukturama i njihovu integraciju u veće komponente materijala sisteme i arhitekture Cilj je stvaranje bilo koje željene strukture u skladu s zakonima fizike

i kemije postavljanjem svakog pojedinačnog atoma na odgovarajuće mjesto a da

pri tom sve bude i ekonomično

Nanotehnologija se već dulje vrijeme bavi ispitivanjem grafena jer ima posebna

svojstva vodljivosti i čvrstoće Proučavajući molekularna svojstva ugljika dvojica

znanstvenika ruskog porijekla profesori Andre Geim i Konstantin Novoselov sa

Sveučilišta u Manchesteru 2004 godine došli su do revolucionarnog otkrića Našli

su izvanredna svojstva alotropske modifikacije ugljika grafena Ta izrazito tanka

dvodimenzionalna mreža atoma ugljika poslagana u strukture nalik pčelinjem saću

odlično provodi električnu i toplinsku energiju Ta bi se svojstva mogla primijeniti

u razvoju današnje tehnologije a posebno u području nanoelektronike

Za to otkriće temeljeno na nanotehnologiji nagrađeni su Nobelovom nagradom

za fiziku 2010 godine Nagradu su osvojili zahvaljujući jedinstvenom istraživanju

grafena lista ugljika debljine jednog atoma čija su svojstva (čvrstoća fleksibilnost

i jedinstvena električna vodljivost) otvorila posve nove horizonte za istraživanja

kako na području čiste fizike tako i na području visoke tehnike

UDK 53916213823Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

42

Slika1 Molekularna struktura grafena

2 Struktura i karakteristike grafenaGrafen je prvi puta proizveden točnije izdvojen iz grafita 2004 godine i trenutno je najčvršći i najtanji poznati materijal a osim toga vrlo dobro provodi strujuGrafen (monosloj grafita) je dvodimenzionalna šesterokutna mreža ugljikovih atoma (slika 1) Možemo ga zamisliti kao jedan veliki kristal debljine svega jednog atoma Dobiven je opetovanim guljenjem slojeva grafita pomoću ljepljive trake i na taj način je moguće izolirati minijaturne fragmente tog materijala Tako na primjer grafit debljine jednog milimetra sadrži tri milijuna slojeva grafena naslaganih jedan na drugi koji su međusobno labavo povezaniGrafen je gotovo potpuno proziran ali je istodobno i toliko gust da ni najmanji atomi plina ne mogu proći kroz njega Ova fantastično snažna membrana grafena ne propušta vodu između dva spremnika ali ujedno precizno mjeri protok iona ako se izbuši rupica široka samo nekoliko nanometara Ponaša se kao metal i jednako je dobar provodnik struje kao i bakar čvršći je i krući od dijamanta sto puta jači od čelika a može se rastegnuti za četvrtinu duljine poput gume (slika 4) Površina plohe grafena najveća je od svih poznatih materijala za određenu masu zbog toga se njegova struktura prostire poput beskonačne ravnine (slika 2) Grafen apsorbira vrlo malo svjetlosti odnosno samo oko 3 dok ostatak prolazi kroz materijal ne sudjelujući u generiranju električne energije

Slika 2 Grafen ndash beskonačna ravnina

Slika 3 Valovitost grafena

Mikroskopski gledano grafen je valne prirode što znači da se njegove čestice ponašaju kao valovi (slika 3) a upravo to vrijedi za elektrone u metalima i omogućuje da elektroni djelomično savladavaju potencijalne prepreke Uzimajući u obzir da su to čestice koje se gibaju jako brzo usporedivo sa brzinom svjetlosti dolazimo do zaključka da te čestice mogu proći u potpunosti kroz potencijalne prepreke iako nemaju dovoljno energije da ih preskoče Upravo se tako ponašaju elektroni u grafenu Osim toga kroz grafen može migrirati istovremeno veliki broj elektrona što se označava kao velika mobilnost nosioca naboja Mobilnost elektrona u grafenu veća je nego u bilo kojem drugom poznatom materijalu Veoma je značajno naglasiti da sva istaknuta svojstva dolaze do izražaja na sobnoj temperaturi

Slika4 Shematski prikaz eksperimenta kojim je mjerena čvrstoća grafena

3 Zabranjeni pojas U svom prirodnom stanju grafen posjeduje neobičnu strukturu ali ne i zabranjeni pojas To je energetski pojas između valentnog i vodljivog pojasa (slika 5) Simetrija kristalne rešetke grafena razlog je nedostatka zabranjenog pojasa kod grafena

Slika 5 Stvaranje zabranjenog pojasa primjenom električnog polja

Ponaša se kao metal i dobar je vodič naravno u usporedbi s gumom ili većinom plastika koji su izolatori i ne provode električnu struju Izolatore karakterizira širok zabranjeni pojas koji onemogućuje vođenje struje tj prijelaz elektrona iz valentnog u vodljivi pojas Između izolatora i vodiča smjestila se skupina poluvodiča koji

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

43

se mogu ponašati i kao vodiči i kao izolatori Poluvodiči posjeduju iznimno uzak zabranjeni pojas što znači da pod utjecajem električnog polja elektroni lako preskaču u vodljivi pojas Sposobnost brzog prelaska iz jednog stanja u drugo čini poluvodiče osnovnim materijalom mikroelektronike Nikhil Koratkar profesor i znanstvenik na Rensselaer institutu i njegovi kolege uspjeli su stvoriti zabranjeni pojas u grafenu izlaganjem tankog filma grafena utjecaju vlage Ta skupina znanstvenika otkrila je kako otvoriti zabranjeni pojas u grafenu preko količine vode apsorbirane s jedne strane materijala te kako precizno prilagođavati zabranjeni pojas na bilo koju vrijednost od 0 do 02 elektron volta Efekt je u potpunosti reverzibilan i zabranjeni pojas se vraća na 0 u vakuumu Metoda ne uključuje nikakve komplicirane tehničke zahvate ili modifikacije na grafenu ali s druge strane zahtijeva kućište u kojem se može precizno kontrolirati razina vlage što je vrlo bitno zbog kontroliranja zabranjenog pojasaZnanstvenik Koratkar je istražio ideju razlamanja simetrije grafena vezanjem molekula na samo jednu stranu grafena Ne bi li to postigao izradio je grafen na površini silicija i silicijevog dioksida te potom izložio grafen kontroliranom utjecaju vlage u posebno izrađenoj komori Unutar komore molekule vode apsorbirale su se samo na izloženoj strani grafena ali ne i na onoj strani koja bila okrenuta prema silicijevom dioksidu Kao rezultat narušavanja simetrije ubrzo se stvorio zabranjeni pojas Tome je doprinijela i interakcija vlage s defektima u supstratu silicijeva dioksidaStvaranje zabranjenog pojasa je ključan uvjet za proizvodnju grafenskih tranzistora koji će raditi po principima nanoelektronike koja je u današnje sve popularnija i sve traženija

Prednosti grafena su višestruke u odnosu na silicij no dvije najviše dolaze do izražaja Prolazeći kroz grafen elektroni nailaze na mnogo manji otpor no što je to slučaj sa silicijem koji je sada na samoj granici svojih fizikalnih mogućnosti Druga bitna prednost grafena jest njegova debljina tj debljina njegovog vodljivog sloja koja iznosi svega jedan atom (manje od 035nm) Stoga bi prelazak na grafen omogućio mnogo manju potrošnju energije smanjeno zagrijavanje kom-ponenti produžujući vijek trajanja uređaja čije bi se pak dimenzije mogle još znatno smanjiti

4 Nanoelektronika Nanotehnologija ima značajan utjecaj na područje elektronike gdje se minijaturizacija nezaustavljivo nastavlja Nanoelektronika se odnosi na korištenje nanotehnologije kod izrade elektroničkih komponenti posebno tranzistora Veličina tranzistora smanjuje se eksponencijalno (Mooreov zakon) već nekoliko desetljeća rezultirajući integriranim krugovima koji sadrže nekoliko desetina milijuna tranzistora Kako se veličina tranzistora smanjuje približavamo se fizikalnoj granici Kada se dosegne ta granica eksponencijalni porast računalne snage doći će kraju To se očekuje u narednih desetak godina što predstavlja kraj za čisto silicijsku tehnologiju Tada će biti potrebne potpuno nove tehnologijeGrafen kao materijal ima izuzetno specifična svojstva pa je iz tog razloga postao najizgledniji nasljednik silicija koji se danas koristi pri izradi poluvodičkih komponenti Ključna prednost grafena leži u brzini prolaska elektrona što omogućava postizanje visokih frekvencija bez znatnijeg mijenjanja dimenzija

5 Grafenski tranzistor Najviše obećava primjena grafena u elektronici (za izradu tranzistora) pri izradi detektora (kao senzornih elemenata) i upravljanju toplinomTranzistori su elektronički uređaji koji čine okosnicu moderne elektronike Mogu se isključiti ili uključiti te na taj način preusmjeravaju električni signal Računalni mikroprocesori sačinjeni su od milijuna tranzistora napravljenih od poluvodičkog

materijala silicija Industrija se trenutačno nalazi u fazi potrage za odgovarajućim nasljednikom silicijaTijekom posljednja dva desetljeća brzina kompjutora znatno se povećala Ipak zbog fizikalnih ograničenja silicija računalna tehnika zasnovana na tom elementu teško će u budućnosti moći povećati svoje performanse i memorijska kapacitete Stoga znanstvenici smatraju da se trebamo okrenuti grafenu Predviđeno je da bi se grafen kao materijal mogao koristiti u tranzistorima koji bi bili više od stotinu puta brži od današnjih silicijskih tranzistora

Slika 6 3D modeli grafenskog tranzistora

Grafen je privukao veliki interes u svijetu zbog svojih karakteristika koje omogućavaju realizaciju tranzistora puno bržih od onih u silicijskoj tehnologiji Brzina tranzistora je određena njegovom veličinom i brzinom prolaska elektrona Upravo zbog toga se teži minijaturizaciji uređaja iako znamo da će se naići na fizikalnu granicuGrafenski FET je teoretski bio zamišljen još 2004 godine ali je tada imao dosta slaba svojstva Tek je 2006 godine predstavljen prvi planarni FET u potpunosti od grafena Ubrzo 2008 godine tim u Manchesteru je napravio nanometarski grafenski tranzistor debljine 1 i 10 atoma širok Tom je prigodom Novoselov izjavio da je to apsolutna granica Mooreovog zakona koji propisuje odnos između smanjenja računalnih procesora i povećanja njihove brzine S obzirom da su tranzistori u siliciju osjetno veći zaključuje da manje od toga ne može ići Znanstvenici u IBM-u su krajem 2008 godine napravili grafenski tranzistor koji funkcioniraju dobro na 26GHz pri duljini kanala od 150nm (slika 7)

Slika 7 Grafenski tranzistor pri 26GHz

U veljači 2010 su u IBM-u brzine grafenskih tranzistora digli na 100 GHz što je višestruko nadvisilo dotadašnje brzine s grafenskim tranzistorima ali i silicijskih tranzistora s zasunom iste veličine Ovo je također najmanji IBM-ov tranzistor

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

44

(slika 8) koji su napravili s veličinom zasuna od 40 nm dok je grafenski tranzistor koji je postigao brzinu od 100 GHz imao zasun veličine 240 nanometara Te su pokazali da se grafen opravdano može smatrati nasljednikom silicija Nedavno je IBM je objavio da je oborio svoj vlastiti brzinski rekord za grafenske tranzistore sa 100 na 155GHz

Prvi Intel-ov tranzistor napravljen od grafena je dostigao brzine od 100GHz a proračuni kažu da bi prvi procesor dobiven kombiniranjem grafena i silicija sa multiplajerima mogao postići i brojku od 1000GHz (1THz)Grafenski tranzistor dijelom financira američka agencija DARPA koja radi na razvoju radiofrekvencijskih tranzistora za buduće ratne telekomunikacijske primjeneOsim pojedinog tranzistora raznim istraživanjima uspjeli su skrojiti nizove od stotinu grafenskih tranzistora u jednom čipu Pritom su koristili tehnike koje se danas rabe u proizvodnji silicijskih čipova

Grafenski tranzistori su još uvijek pod budnim okom istraživača koji su neočekivano otkrili još jednu prednost ove vrste tranzistora U eksperimentima s ovim tranzistorima primijećen je efekt u kojem grafenski tranzistor u nekim područjima pri dodiru s metalnim kontaktima ima veće termoelektrično hlađenje od standardne proizvodnje topline izazvane prolaskom struje kroz otpornikePojava je nazvana samohlađenje (slika 11) za posljedicu ima da će eventualni budući čipovi zasnovani na ovoj tehnologiji zahtijevati manja hlađenja ili će moći raditi bez hlađenja uopće Trenutna tehnologija tranzistora bazirana na silicijskom materijalu veliki problem nalazi upravo u zagrijavanju tranzistora

Slika 11 samohlađenje tranzistora

Po pitanju stvarne upotrebe grafenski tranzistori su još uvijek realno daleko od masovne proizvodnje kako zbog tehničkih problema tako i zbog ekonomske isplativosti Si baziranih tranzistora

6 Primjene grafenaJedan od bdquonajmlađihldquo postojećih materijala grafen već ima mnogobrojne primjeneIako su grafenski tranzistori još daleko od konačne primjene uvjerljiv su dokaz da bi se grafen uvelike mogao koristiti u elektroničkoj industriji Osim što bi se mogao koristiti u proizvodnji novih bržih računala grafen bi se mogao primijeniti i kod komunikacijskih čipova te različitih tehnologija koje iziskuju ultrabrze tranzistore U svijetu računala traže se radikalne promjene i sasvim novi princip rada računala Silicij primarni materijal u izradi današnjih računala zamijenit će ugljikZnanstvenici diljem svijeta već koriste grafen Tim sa sveučilišta Rice konstruirao je novi uređaj zasnovan na grafenu tip flash memorije s mnogo većim kapacitetom i bržim radnim odlikama u odnosu na postojeću tehnologiju pohrane podatakaBritanski su znanstvenici razvili ideju o mogućnosti provodnje svjetlosti te našli način za korištenje grafena za hvatanje i pretvorbu svjetlosti u uređajima za

Slika 8 IBM-ov najmanji tranzistor zasuna od 40nm

Slika 9 IBM-ov grafenski FET

Slika 10 Integralni krug s grafenom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

45

optičku komunikaciju Zbog toga što je praktično proziran a istovremeno dobar vodič grafen se pokazao kao dobar kandidat za proizvodnju ekrana osjetljivih na dodir (touchscreen) te svjetlećih panoa Na taj bi način čvrsti fleksibilni i svjetlosno-osjetljiv grafen mogao popraviti efikasnost solarnih čelija i LEDica kao i zamijeniti rijetke i skupe metale poput platine i iridija u laserima i svjetlosnim detektorima obavljajući isti posao ali uz osjetno manji trošakGrafen se može koristiti i u energetici Graphene Energy iz Teksasa je napravio ultrakondenzatore od grafena za pohranu i transmisiju električne energije Osim za pohranu grafen je našao svoje mjesto i u proizvodnji električne energije kao zamjena za silicij u solarnim kolektorima A kompanije koje trenutno koriste karbonske nano cijevi za proizvodnju nosive elektronike polagano počinju prelazak na grafen koji je tanji ali i jeftiniji za proizvodnju Mnogo istraživanja se provode kako bi se proizvodnja dodatno pojeftinilaNa području čiste znanosti prema Geimu grafen ldquoomogućuje vršenje eksperimenata koji uključuju kvantne čestice velikih brzina o kojima znanstvenici u CERN-u mogu samo sanjatirdquo Budući da je grafen gotovo dvodimenzionalan elektroni se mogu kretati kroz njegovu mrežastu strukturu gotovo bez ikakvog otpora U stvari ponašaju se poput Heisenbergovih relativnih čestica čija je masa mirovanja nula Stvar je ipak nešto kompliciranija ali ima brzo i prljavo objašnjenje Želimo li masu u tradicionalnom smislu predmeti moraju zauzimati neki volumen Elektroni potisnuti kroz dvodimenzionalni grafen nemaju ni jedno ni drugo Drugim riječima ista svojstva koja grafen čine toliko učinkovitim medijem za pohranu i prijenos energije govore i o osnovama prirode subatomskog svijetaTim s Harvarda na čelu s hrvatskim znanstvenikom dr Slavenom Garajem nedavno je otkrio način na koji jedan atom tanak sloj ugljika brzo i jeftino čita kod ljudskog DNA te uvidio jednu od mogućih primjena grafena u analizi velikih molekula

7 ZaključakRazvoj nanotehnologije omogućava poboljšanje kvalitete života Može se zaključiti

da ultra brzi napredak tehnologije koji iziskuje sve veću minijaturizaciju tranzistora

pomalo dolazi do svoje granice ukoliko se ne prijeđe na neku drugu tehnologiju

pored čistog silicija Grafen bi mogao biti jedan od najsvestranijih materijala koji

uistinu mnogo obećava Proučavajući njegova svojstva proizlazi da bi mogao biti

jeftin materijal za prozirnu i fleksibilnu elektroniku zasnovanu na ugljiku kojeg

se iz tog razloga i intenzivno proučava Nadalje u njemu bi mogao ležati ključ

konstrukcije sićušnih računala ali i baterija nevjerojatnog životnog vijeka

Ovo je dakle još jedno u nizu otkrića temeljenih na nanotehnologiji koje će vrlo

skoro svoju primjenu naći i u složenijim elektroničkim sustavima ali i običnoj

elektronici te malo kasnije omogućiti neslućene prednosti srodnim znanostima

i medicini

8 Literatura[1] httpwwwgrapheneenergynettechnologyhtml

[2] httpwwwznanostcom

[3] httpwwwnanowerkcom

[4] httpwwwnaturecomnphotonindexhtml

[5] httpwwwnanowerkcomnanotechnology

[6] httpwwwtech360eu

[7] httpwwwsciencemagorg

[8] httpspectrumieeeorg

SummaryNanotechnology is the science of managing particles almost on atomic level Nowadays it is applied in the manufacture of many products of everyday useGraphene is a miraculous material which is produced from carbon At the moment it represents the finest but at the same time also the strongest structure At room temperature it has a high number of electric charges so it conducts electric energy very wellThis article shows the results of researches focused on the use of graphene in nanoelectronics as a possible substitute for silicon The properties of graphene are equally interesting for physicists studying the solid state as they are for engineers of electrotechnics for a whole array of reasons of which the most important is probably the possibility of making circuits that would be smaller and work faster than those made of siliconThere are evidences of a huge number of possibilities to apply graphene and the most important field of innovation would concern the electronic industry computer technology energetics communication technologies and medicine

KeyworDS nanotechnology graphene atom silicon band gap nanoelectronics transistor FET

The possibility of using graphene nanotechnology in the production of transistors (2011)Sanja Grbac Babić mag računarstvaPolytechnic Pula High Technical-Business School with public rightsRiva 6 52100 Pula Croatia

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

46

Innalzamento della tensione per via elettrostatica

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Prof Roberto Bosaz Pistoia

Un esperimento con un condensatore pianoEffetto Bosaz

RiasuntoQuesto documento tratta un nuovo modo di aumentare la tensione tra cariche elettriche che si trovano su le pistre del condensatore Le cariche elettrostatiche sono attratti in base alla legge di Coulomb Con la generazione di un movimento delle piastre del condensatore vine svolto un lavoro Questo provoca un aumento dellrsquoenergia sotto forma di tensione Il lavoro svolto puograve essere calcolato conoscendo la forza tra gli stessi usando il calcolo di Lord Kelvin della forza elettrometra

F = eoV2

E = sumaring Fdx

since E = Q V V = 2 E

where F = Forceεo = Vacuum dielectric constantV=PotentialdifferenceS = Capacitor plate aread = Capacitor plates distanceE = Energy

parole CHIaVe Differenza di potenziale condensatori le cariche elettrostatiche legge di Coulomb Lord Kelvin elettrometro

S2d2

2 Q

UDK 6211754537222Stručni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

47

Descrizione del condensatoreLrsquoesperimento egrave stato fatto utilizzando un condensatore in aria appositamente costruito Esso presenta armature metalliche (alluminio) circolari aventi un diametro di 280 mm con un foro centrale di 6 mm e poste inizialmente ad una distanza di 05 mm Il sostegno delle armature egrave stato realizzato utilizzando polizene materiale che presenta unrsquoalta resistivitagrave (resistivitagrave di massa gt 1015 ohmcm resistivitagrave di superficie gt 1013 ohm) Delle due armature una egrave fissata al sostegno lrsquoaltra puograve traslare lungo lrsquoasse comune dei due dischi mantenendosi parallela alla prima per mezzo di un meccanismo a vite Lrsquoazionamento avviene quindi ruotando una manovella collegata alla vite stessa in modo da determinare lrsquoallontanamento fra le due armature

Descrizione della misuraLa misura viene eseguita allontanando rapidamente al fine di limitare la scarica del condensatore unrsquoarmatura dallrsquoaltra subito dopo aver scollegato la tensione di alimentazione Ne risulta dopo lrsquoallontanamento che la tensione si innalzaIl piccolo valore della capacitagrave del condensatore impiegato crea non poche difficoltagrave per ciograve che riguarda la misura della tensione infatti la misura della tensione induce una rapida scarica del condensatore sulla resistenza di ingresso delle apparecchiature di misura stesse rendendo di difficile valutazione lrsquoaumento della tensioneProprio per questa ragione sono state inserite in serie alla sonda dellrsquooscilloscopio utilizzato per la misura delle resistenze di elevato valore al fine di incrementare la costante di tempoLa tensione di alimentazione del circuito egrave di 50 V mentre la tensione rilevata dal sistema di misura attraverso il partitore resistivo di ingresso di cui sopra e visualizzata sullrsquooscilloscopio egrave di circa 6V

Il valore della capacitagrave di un condensatore piano egrave dato dalla seguente formulaCapacitagrave = εo εr Area distanza che applicata al condensatore in esame fornisceArea = r r π = 140 x 140 x πndash 3 x 3 x π = (61544 ndash 2826) mm2 = 61516 x 10-6 m2

εo = 885 x 10-12

Єr(aria) = 1 d=05 mm C=11 nFLa capacitagrave del condensatore quando la distanza fra le armature egrave di 05 mm egrave circa 11 nFIl valore della resistenza di scarica egrave stimato intorno a 280 MΩ comprensivo delle resistenze in serie alla sonda e della resistenza di ingresso del sistema sonda-oscilloscopioConseguentemente la costante di tempo di scarica uguale al prodotto fra la resistenza e la capacitagrave vale circa 300 ms

La costante di tempo di scarica ( τ = tau) consente di calcolare la durata del transitorio che comunemente viene considerato esaurito trascorso un tempo di tre-cinque volte la costante di tempo

Dal primo grafico (asse verticale 1Vdiv asse orizzontale 100 msdiv) che mostra la scarica del condensatore senza allontanamento delle armature si evidenzia che la costante di tempo pratica (che corrisponde al tempo necessario alla tensione per passare dal valore massimo ndash circa 6 V - al suo 37 - circa 22 V ) egrave paragonabile con quella teorica calcolata (circa 3 divisioni corrispondenti a 300 ms) Questo fatto ci porta ritenere che le perdite di carica dovute al non perfetto isolamento del dielettrico posto fra le armature (aria) sono trascurabili

Dal secondo grafico (asse verticale 1Vdiv asse orizzontale 100 msdiv) si rileva come lrsquoallontanamento delle armature provoca un aumento significativo della tensione presente ai capi delle stesse in corrispondenza della diminuzione del valore della capacitagrave del condensatore Nel secondo tratto della curva di scarica

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

48

si evidenzia dalla maggior pendenza della curva stessa una significativa riduzione della costante di tempo Il picco negativo presente nella zona ove la tensione si innalza egrave dovuto alla vibrazione delle armature indotta dal rapido allontanamento delle stesse

Allo scopo di aumentare la capacitagrave sarebbe auspicabile incrementare le dimensioni geometriche del condensatore ed impiegare un dielettrico diverso dallrsquoaria

Le misure sono state effettuate nel laboratorio di elettronica dellrsquoIstituto Professionale ldquoA Pacinottirdquo di Pistoia impiegando strumentazione di tipo didattico I risultati sono stati riprodotti e discussi presso il Dipartimento di Fisica dellrsquoUniversitagrave di Pisa un particolare ringraziamento al Prof Leone Fronzoni Direttore del Centro per gli Studi Interdisciplinari dei Sistemi Complessi

ConclusioniLa realizzazione del prototipo del condensatore variabile cosigrave come descritto precedentemente ha consentito di verificare tramite un esperimento ed un procedimento di misura quanto ci si puograve attendere dalla teoria e cioegrave che ogni qualvolta delle cariche di segno opposto vengono allontanate il lavoro compiuto nellrsquoallontanamento si ripartisce fra le cariche determinando un aumento della tensione elettricaIn alternativa il fenomeno puograve essere spiegato anche considerando che il condensatore egrave isolato e quindi a carica costante una diminuzione della capacitagrave comporteragrave un aumento della tensione in maniera inversamente proporzionale V=QC

Inoltre rimanendo costante anche il campo elettrico E potremo calcolare rapidamente la tensione ai capi del condensatore dopo lrsquoallontanamento delle armature

E = Vi d

i da cui V

f = Emiddotd

f

dove E = campo elettrico Vi = tensione iniziale

Vf = tensione finale d

i = distanza iniziale d

f = distanza finale

Queste relazioni ci consentono di programmare la tensione presente fra le due armature modificando la distanza fra le stesse

Lrsquointento del lavoro proposto sta oltre che nella realizzazione del prototipo nellrsquoaver sperimentato un metodo di misura efficace per provare e documentare latrasformazioneinoggetto(effettoBosaz)

ApplicazioniQuestoeffettopresentainteressantissimipossibilicampidiapplicazionedeiqualisi rappresentano soltanto alcuni aspettiInnanzi tutto pur essendo la corrente erogabile limitata dalla quantitagrave di carica iniziale grazie a questa trasformazione egrave possibile raggiungere anche notevoli valori di tensione pur partendo da valori bassi della stessa e questo innalzamento di tensione avviene per via elettrostatica

Un dispositivo cosigrave realizzato potrebbe essere impiegato per esempio nel settore biomedico laddove si richieda di regolare la tensione elettrica con continuitagrave programmando la scarica in maniera precisa e tutto questo mantenendo il sistema isolato dalla rete di alimentazione (con la massima sicurezza) come nellrsquoeletrtrostimolazione Infatti un dispositivo fisico realizzato secondo il principio illustrato in questa esperienza consentirebbe di stabilire in maniera sicura il valore della tensione elettrica raggiunto e quello della quantitagrave di carica erogata nel tempo senza richiedere lrsquoimpiego di sofisticati sistemi di controllo elettronici

Unrsquoulteriore applicazione del dispositivo in questione egrave come trasduttore di posizione lineare con elevata sensibilitagrave per piccoli spostamenti in quanto la conversione fra distanza e tensione puograve essere rilevata con circuiti ad elevata impedenza drsquoingresso mentre la separazione dalla tensione di alimentazione verrebbe ottenuta tramite interruttori di tipo elettronico

SažetakOvaj rad opisuje način povećavanja napona električnih naboja koji se nalaze na kondenzatorskim pločama Elektrostatičko punjenje događa se po Coulomb-ovom zakonuGibanjem kondenzatorskih ploča obavlja se rad koji uzrokuje povećanje naknadne energije koja se manifestira u obliku povećanja napona Koristeći Kelvinov elektrometar može se izvesti izračun

KljUčNe rIječI Razlika potencijala kondenzator elektrostatsko punjenje Colulomb-ov zakon Kelvinov elektrometar

Povećavanje napona elektrostatskim putemEksperiment s pločastim kondenzatoromprof Roberto Bosaz

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

49

Un sguardo verso il cielo

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Luciano Kuhar prof viši predavačPolitehnika PulaPula Riva 6

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

ldquoVedo lrsquoUniverso tale comrsquo egrave perche se sarebbe diverso io non sarei qui a guardarlordquo (Stephan Howking)

Che cosrsquo egrave lrsquoastronomia domandograve qualcuno al grande fisico Stephan Howking (lrsquoEinstein vivente)ldquoPer gli specialist oggi egrave lo studio fisico dei corpi celesti mentre allrsquoinizio del secolo XX era soprattutto lo studio dei loro movimenti ma per i non specialisti lrsquoastronomia puograve essere qualcosa di totalmente diverso Per un religioso puograve essere la ricerca di Dio per un ateo la ricerca di leggi fisiche chimiche biologiche che spieghino lrsquoesistenza di quanto si osserva sulla Terra e nellrsquouniverso per un letterato puograve essere un insieme di parole o una raccolta di peotiche impressioni per un agricoltore o un pescatore puograve ridursi allrsquoosservazione delle fasi lunari per lo storico o il filosofo si puograve identificare con lo studio dellrsquoevoluzione del pensiero umano per il tecnologo moderno puograve limitarsi allo studio del Sole con lrsquointento di sfruttarne lrsquoenergia Insomma ogni uomo cerca nellrsquoastronomia una risposta alle sue esigenze spirituali o materiali alcune le trova noiose altre eccitanti altre ancora troppo difficili Rispondere a tutte le esigenze sarebbe illusoriordquo - rispose Stephan Howking

Tutte le ricerche e osservazioni sullrsquouniverso sono tuttora geocentriche cioegrave hanno per oggetto i diversi punti di quella cupola che simile a una semisfera e limitata al cerchio dellrsquoorizzonte prende il nome di cielo Forse un giorno lrsquouomo potragrave viaggiare per lrsquouniverso ma per il momento resta legato alla Terra I viaggi sulla Luna hanno coperto distanze insignificanti del punto di vista astronomico (appena circa 384 000 km quindi un pograve di piugrave di 128 secondo-luce) Fino al 1609 lrsquounico mezzo di osservazione per lrsquouomo egrave stato lrsquoocchio Poi sono stati costruiti il cannocchiale e i telescopi via via migliori nella lavorazione piugrave grandi di diametro e perciorsquo capaci di vedere meglio e piugrave lontano nellrsquouniverso Nel secolo scorso spettroscopi lastre fotografiche e altri strumenti ausiliari hanno reso piugrave efficaci i cannocchiali e i telescopi per lscrutare il cielo Dalla metagrave del secolo XX il radiotelescopio ha dato il suo contributo allrsquoanalisi degli astri Satelliti artificiali e sonde lanciati dallrsquouomo hanno cominciato a vagare nello spazio

Tuttavia nessuno strumento egrave capace di fornire immediatamente allrsquouomo lrsquoinformazione captata Con i mezzi attuali le possibilitarsquo di contatto diretto finiscono per essere inesistenti Un segnale radio impiega circa 128 secondi

per andare dalla Terra alla Luna ma le sonde o gli astronauti impiegano circa tre giorni per compiere lo stesso viaggio Il rapporto tra la velocitagrave delle sonde attuali (circa 22 000 kmh) e quella delle onde radio e della luce (300 000 kmsec) il rapporto egrave quindi di circa 1 a 50000 Se applichiamo lo stesso rapporto di velocitagrave per un viaggio verso la stella piugrave vicina che si trova a una distanza di 43 anni-luce (lrsquoAlpha Centauri) costatiamo che per compiere il solo viaggio di andata unrsquoastronave impiegherebbe circa 215 000 anni Dal 12 ottobre 1992 (cinquecentesimo anniversario della scoperta dellrsquoAmerica) nel deserto do Mojave in California un centinaio di radiotelescopi mobili su rotaie si dedicano alla ricerca di extraterrestri in base al progetto SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) studiando un migliaio di stelle poco diverse dal nostro Sole in un raggio di 100 anni-luce Aspettiamo i risultati Il 12 dicembre 1974 egrave stato inviato un messaggio radio in codice binario (un linguaggio matematico) sui pianeti che potrebbero esistere sottoforma di un ammasso globulareSi prevede che la eventuale risposta arriverarsquo fra 50 000 anni

Sommario Esistono almeno 10 miliardi di galassie ciascuna delle quali comprende in media 100 miliardi di stelle I due numeri suddetti sono evidentemente approsimativi ma se li moltiplichiamo fra loro troviamo che le stelle dellrsquouniverso conosciuto o conoscibile sono circa 1000 miliardi di miliardi un numero che si puo scrivere facendo seguire 21 zeri alla cifra iniziale 1 Siccome non possiamo cercare forme viventi sulle stelle percheacute la temperatura egrave sempre troppo elevata neacute dentro alle nebulose diffuse percheacute hanno densitagrave irrisoria Soltanto i pianeti (o satelliti) possono ospitare qualche forma di vita Ma quanti saranno questi ogetti nellrsquouniverso Dove e come cercarli

parole CHIaVI astronomia spazio sistema Solare lrsquoesplorazione spaziale intelligenza axtraterrestre biomeccanica SETI ezobiologia satelliti artificiali sonde spaziali

UDK 523629785Stručni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

50

Vita nellrsquouniversoLrsquoastronomia moderna afferma la presenza di almeno 10 miliardi di galassie (1010) ciascuna delle quali comprende in media 100 miliardi di stelle (1011) I due numeri suddetti sono evidentemente approssimativi ma se li moltiplichiamo troviamo che le stelle dellrsquouniverso sono circa 1021 che nonostante un errore di molti percento restano molte Se consideriamo che il nostro Sole ha nove pianeti e ammettendo che ogni stella sia il centro di un sistema planetario simile al nostro dobbiamo moltiplicare per nove o dieci il numero trovato in precedenza Le stelle si riuniscono spesso in gruppi come per esempio le stelle doppie o ammassi aperti ed egrave quindi possibile che non tutte abbiano una famiglia di pianeti Lrsquounica cosa certa egrave che per quanto si riduca il numero iniziale le stelle dotate di pianeti restano sempre moltissime Lrsquoidea che soltanto il nostro Sole abbia generato una forma di vita e solo su uno dei suoi pianeti appare assolutamente ridicola anche in base al calcolo della probabilitarsquo Nonostante implicazioni di carattere religioso oggi tutti accettano questa posibilitagrave

Vicino a molte stelle come il Sole probabilmente esistono pianeti e qualche satellite capaci di presentare qualche forma di vita Le sonde spaziali che da qualcheannohannoiniziatolostudiodelsistemasolarepermettonodiaffermarloForse cercar segni di vita soltanto sui pianeti e non sui satelliti potrebbe essere un errore sistematico derivato dalla nostra esperienza di esseri che vivono sul pianeta Terra e che hanno sostenuto fermamante lrsquoinesistenza di vita sul satellite Luna Le fotografie dei satelliti di Giove inviateci da Voyager 2 sono estremamente significative Le configurazioni che si osservano su Europa Ganimede Callisto e Io fanno pansare a lunghi periodi durante i quali si sono manifesate varie forme di attivitagrave glaciali e tettoniche dovute alla caduta di enormi meteoriti o comete Il 30 giugno 1908 una gigantesca massa incandescente investi taiga di Tunguski nella Siberia centrale Lrsquoimpatto fu cosigrave forte che generograve unrsquoonda elastica atmosferica che orbitograve intorno al globo per tre volte consecutive Per due giorni lrsquoatmosfera fu piena diparticelledipolverediffusasifinoaLondraadiecimillachilometrididistanza Il satellite che piugrave di ogni altro scatena la fantasia egrave Io per i suoi vulcani in attivitagrave e per la sua minima distanza da Giove che gli consente di integrare la poca energia ricevuta dal Sole con quella emessa dal grande pianeta Quanti satelliti nelle condizioni di Io esistono nellrsquouniverso La possibilitagrave che le stelle vecchie conservino ancora un sistema planetario viene generalmente esclusa Perograve restano tantissime altre stelle non troppo calde negrave troppo frede non troppo grandi negrave troppo piccole (sia per quanto riguarda le dimensioni sia per quanto riguarda la massa) Nel 1959 un gruppo di astronomi e radioastronomi americani del progetto OZMA hanno cercato di captare dallo spazio eventuali segnali radio emessi da qualche civiltagrave

extraterrestre La ricerca non ha dato alcun esito ma lrsquoidea non egrave stata abbandonata Dal 12 ottobre 1992 (cinquecentesimo anniversario della scoperta dellrsquoAmerica) nel deserto di Mojave in California si continua con il progetto ora denominato SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) Le uniche scoperte rese pubbliche (gli scienziati americani ci nascondono qualcosa) si riferiscono ai pulsar cioegrave alle stelle morte esplodendo e rodotte a un piccolo globo compatto formato in prevalenza di neutroni La vita puorsquo presentarsi in tante forme diverse alcune molto semplici alcune estremamente complesse Alcuni microorganismi conosciuti sulla Terra potrebbero trovarsi anche su Marte (sonda Sorveyor) Forse sui pianeti lontani che ruotano intorno ad altre stelle o addiritura sui satelliti di Giove (Io per primo) esiste una vita vegetale molto complessa o una vita animale analoga a quella terrestre di 70 milioni di anni fa

E la vita intelligente egrave possibile escluderlaLa cosa meno probabile tanto da apparire inverosimile egrave che in tutto lrsquouniverso soltanto lrsquouomo qui sulla Terra sia capace di pensare di riflettere di ricordare di scrivere di creare opere artistiche o di formulare teorie scientifiche Egrave molto probabile che anche altrove esistano esseri pensanti piugrave o meno progrediti dellrsquouomo - dire piugrave o meno intelligenti non mi sembra corretto perchegrave bisognerebbe prima concordarci sulla definizione di intelligenza Credo che esistonoaddiritturadodicidefinizionidifferentiLa domanda essenziale egrave la seguente perchegrave non siamo riusciti (ma neanche loro) ad attuare nessuna comunicazione La risposta egrave difficile ossia sono tre le risposte possibiliPrima risposta probabile qualche possibilitarsquo potrebbe esistere se esistono esseri allo stesso nostro livello tecnologico sui pianeti (o satelliti) di stelle relativamente vicine al Sole In questo caso si potrebbero scambiare messaggi via radio tenendo conto che devono passare numerosi anni fra lrsquoinvio di una domanda e la ricezione della risposta Seconda risposta probabile se esistono esseri molto meno avanzati di noi dal punto di vista tecnologico incontrano molte difficolta nel ricevere e decifrare i nostri radio segnali Sarebbe come comunicare via Internet con Archimede Terza risposta probabile (personalmente la mia preferita) se esistono esseri molto piugrave avanzati di noi dal punto di vista tecnologico incontriamo noi molte difficoltagrave nellacomunicazioneChipuograveescludereinffatichesullaTerrastianoarrivandoda molti anni segnali che noi non siamo in grado di ricevere con i mezzi di cui disponiamo e che neppure il progetto SETI riesce a decifrareLa domanda che posso farmi a questo punto egrave dunque vedrograve un giorno gli extraterrestri che vivono su un pianeta (o satellite) lontano dal nostro sistema solareCon i mezzi di cui disponiamo attualmente appare chiaro che non li vedro mai

Immagine relativa a Via Lattea

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

51

Naturalmente si puograve pensare che siano loro a compiere il grande viaggio Molti esseriintelligentichevivonosullaTerraaffermanodiaverlivistioaddiritturache stiano in contatto permanente con gli extraterrestri Esistono associazioni di ricercatori e osservatori di UFO (oggetti volanti non identificati) e si egrave arrivati a creare una nuova ldquoscienzardquo lrsquoufologia Le indagini pero compiute da gente scientificamente seria e competente hanno dimostrato che molti UFO si potevano spiegare con fenomeni naturali (riflessioni o rifrazioni luminose fulminiglubulariecc)oconlrsquoeffettivapresenzadioggettilanciatidallrsquouomo(satelliti artificiali razzi aerei non di linea ecc) ma gli ufologi non credono a queste spiegazioni ufficiali e talvolta descrivono gli oggetti osservati in modo cosigrave inverosimilecheeffettivamentenessunascienzasarebbeingradodigiustificarli Evidentemente la storia insegna poco agli uomini Quando non si trova una soluzione egrave molto comodo inventare angeli o demoni divinitarsquo o altro In genere una persona scientificamente preparata che si trovi a osservare un fenomeno in apparenza strano cerca (e normalmente trova) la spiegazione giusta Personalmente resto dellrsquoidea che saragrave molto difficile mettersi in contatto con gli esseri intelligenti che vivono al di fuori del nostro pianeta Noi non conosciamo certo tutte le leggi della fisica (dalla nascita di Galilei alla morte di Einstein sono passati appena 391 anni) e si puograve supporre che gli extraterrestri siano molto ma molto piugrave avanzati di noi Le leggi che conosciamo sembrano escludere la possibilitagrave di viaggi lunghissimi per esseri di costituzione biologica simile allrsquouomo la limitazione vale non soltanto per noi ma probabilmente anche per loro Non li vedremo mai ma tuttavia nellrsquoUniverso non siamo soli

La questione dellrsquoesistenza di altri mondi come luoghi abitabili si egrave dibattuta prevalentemente solo dopo lrsquoinvenzione del telescopio e la sua diffusione a partire dal XVII secolo (lrsquoidea generale in precedenza infatti era che le stelle e i pianeti - che apparivano come semplici punti luminosi fissati nel firmamento - non fossero veri e propri corpi fisici) Lo studio scientifico sulla possibile base biomeccanica della vita extraterrestre egrave noto con i l nome di esobiologia o xenobiologia Lrsquoastronomo astrofisico cosmologo astrobiologo e pioniere dellrsquoesobiologia consulente della NASA per le piugrave importanti missioni spaziali planetarie americane e ideatore del progetto SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) era precedentemente lrsquoamericano Carl Sagan (New York 1934 ndash Seattle 1996) Per alcuni la vita nellrsquouniverso egrave nata e si egrave evoluta autonomamente in punti diversi differenziandosi Mentre per altri sostenitori della teoria

detta panspermia la vita egrave stata generata da un unico tipo di spore che hanno provveduto a una base comune per ogni specie su ogni pianeta Oggi il cosmologo con una grande credibilitaacute e scientificamente serio egrave Stephan Howking docente di matematica allrsquoUniversoitagrave di Cambridge (la stessa che fu di Isaac Newton) Certamente i vari ldquoufologildquo e varie ldquoufologieldquo non vale la penna neanche citare La stessa cosa vale anche per le teorie creazionistiche

Literatura[1] CavedonM Astronomia Arnoldo Mondadori Editore Milano 1992[2] Howking S Kratka povijest vremena O Keršovani Opatija 1988[3] EinsteinA Moja teorija Izvori Zagreb 2000[4] SaganC Cosmos Random House Edition 1980

Io - satellite di Giove

SažetakTeza o vazemaljskom postojanju neke vrste života počela se razvijati tijekom XVII stoljeća sa konstrukcijom prvog teleskopa (Galileo 1609) unatoč tomu što se zbog snažnog utjecaja katoličke crkve to pitanje smatralo heretičkim Znansvena spoznaja o mogućoj biomehaničkoj osnovi vanzemaljskog života danas je poznata pod nazivom ezobiologija ili ksenobiologija Osnivač te znanstvene discipline je američki astronom astrofizičar kozmolog astrobiolog pionir i idejni začetnik prejekta SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) Carl Sagan (New York 1934 ndash Seattle 1996) Danas se ezobiolozi dijele na one koji smatraju da je život (ili neka vrsta biomehanike) nastao na različitim svemirskim kumulacijama ili planetima te evoluirao i diferencirao i one druge koji smatraju da se život generirao od jedne jedinstvene spore koja se prilagodila uvjetima na različitim kumulacijama ili planetima Danas kozmolog s najvećim znanstvenim kredibilitetom je Stephan Howking voditelj katedre za matematiku na Sveučilištu Cambridge (katedru koju je prije oko 290 godina vodio veliki fizičar i matematičar Isaac Newton) Naravno razni bdquoufolozildquo i bdquoufologijeldquo ne zaslužuju spomena Isto vrijedi i za razne kreacionističke teorije

KljUčNe rIječI Astronomija svemir Sunčev sustav svemirska istraživanja izvanzemaljska inteligencija biomehanika SETI ezobiologija Howking Sagan umjetni sateliti svemirske sonde

Jedan pogled prema nebuLuciano Kuhar

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

˝Vidim Svemir onakvog kakav je jer da nije takav ni ja ne bih bio tu da ga gledamldquo (Stephan Howking)

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

52

1 Postojeće stanjeNa lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo nisu izgrađeni objekti elektroenergetskog

sustava te samim time nije moguće osigurati kvalitetnu opskrbu električnom

energijom za potrebe eksploatacije bez izgradnje novih transformatorskih stanica

sa srednjenaponskim priključkom kao i niskonaponskih razvoda do glavnih

samostojećih razvodnih ormara koje će osigurati dovoljne količine snage i energije

za pogon strojeva te proizvodnju i obradu kamena pogotovo s obzirom na padove

napona u niskonaponskom sustavu

Trenutno se dio potreba za električnom energijom pri eksploataciji arhitektonsko

ndash građevinskog kamena na lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo pokriva iz tri

prijevozna diesel ndash električna agregata snage 115kVA 125kVA i 136kVA Ovakav

način proizvodnje električne energije je neekonomičan jer uvijek postoji velika

mogućnost ispada sustava ali i mogućnost nastanka nepovoljnog događaja kojim

može doći do onečišćenja okoliša Zbog navedenih činjenica ovakav način opskrbe

električnom energijom ne predstavlja povoljan način napajanja za potrebe radova

na lokciji kamenoloma bdquoKorenićildquo za koje je već u ovoj fazi radova potrebna

priključna snaga od po najmanje 200kW i to na dvije lokacije tj ukupno najmanje

400kW

Kako bi se osiguralo kvalitetno i ekonomično napajanje električnom energijom

kao i smanjila mogućnost onečišćenja okoliša planira se izgraditi dvije nove

transformatorske stanice 10(20)04kV i to

1 Tipsku transformatorsku stanicu bdquoKorenići 1ldquo tipa 630(1000) kVA sa betonskim

kućištem dimenzija 42x32x28 m i

2 Tipsku transformatorsku stanicu bdquoKorenići 2ldquo tipa 250kVA na betonskom stupu

2 Opis izrade transformatorskih stanica bdquoKorenići 1ldquo i bdquoKorenići 2ldquoU nastavku će biti navedeni važniji podaci karakteristike za obje transformatorske

stanice kao i način na koji će se izvesti uzemljenje istih

21 Transformatorska stanica bdquoKorenići 1ldquoTip trafostanice MTS-KK 1x630(1000) kVA

Sukladno potrebama tvrtke bdquoKamen ddldquo iz Pazina na željenoj lokaciji pokraj

Analiza elektroenergetskog napajanja kamenoloma Korenići

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Diego Dobrila bacc ing politehSeparat završnog rada na Politehnici PulaVisokoj tehničko poslovnoj školimentor dr sc Luciano Delbianco

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakEksploatacija arhitektonsko ndash građevinskog kamena stvara potrebu za znatnim količinama električne snage i energije za pogon strojeva za obradu kamena Zbog toga je na lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo potrebno izgraditi objekte elektroenergetskog sustava tj dvije transformatorske stanice čija je gradnja zapravo i tema ovog rada Uz to provesti će se i procjena buduće potrošnje električne energije uz analizu isplativosti predaje elektroenergetskog sustava tog postrojenja na upravljanje i održavanje HEP-u

KljUčNe rIječI električna energija elektroenergetski sustav transformatorske stanice transformatori srednji napon niski napon uzemljenje

UDK 62131462235](4975 Korenići)Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

53

kamenoloma izgraditi će se tipska transformatorska stanica sa betonskim kućištem sljedećih dimenzija

- dužina 42m- širina 32m- visina 28m

Oprema transformatorske stanice 10(20)04 kV je ugrađena u montažno betonsko kućište a ugraditi će se sljedeće- jedan preklopivi energetski transformator nazivnog prijenosnog omjera

10(20)04 kV i snage do 1000 kVA U ovom slučaju ugraditi će se transformator navedenog prijenosnog omjera i snage 400 kVA

- srednjenaponski distribucijski sklopni blok sa 4 polja (vodno mjerno vodno i transformatorsko polje)

- sklopni blok niskonaponskog razvoda sa jednim dovodnim poljem i 10 odvodaTransformatorska će stanica biti priključena na elektroenergetsku mrežu 10(20) kV kabelima položenima u zemljani rov do uvoda u transformatorsku stanicu Uvod visokonaponskih i niskonaponskih kabela u transformatorsku stanicu izvesti će se kroz kabelske uvodnice ugrađene u betonski temelj Kućište transformatorske stanice se sastoji od prostora transformacijske komore ispod kojeg se nalazi uljna jama i od sklopnog prostora u kojem su smješteni srednjenaponski i niskonaponski sklopni blok Kao što je navedeno ispod transformatora nalazi se uljnonepropusna i vodonepropusna kada dovoljnog kapaciteta za prihvat cjelokupne količine ulja eventualno iscurjelog iz energetskog transformatora Time je izbjegnuta mogućnost eventualnog razlijevanja transformatorskog ulja odnosno širenja požara u okolni prostor

211 energetski transformatorTransformator je smješten u transformatorsku komoru dovoljnih dimezija za smještaj transformatora do 1000 kVA U transformatorsku stanicu bdquoKorenići 1ldquo u ovoj fazi izgradnje ugrađuje se transformator snage 400 kVA koji zadovoljava trenutne potrebe kamenoloma Transformator je opremljen kotačima i postavlja se na nosače pripremljene posebno za tu svrhu Nosači međusobno nisu fiksno pričvršćeni čime je omogućeno jednostavno prilagođavanje razmaka nosača ovisno o snazi ugrađenog energetskog transformatoraHlađenje transformatora (u koji je ugrađeno ulje za hlađenje) predviđeno je prirodno tj putem cirkulacije zraka kroz predviđene otvore na vratima i na zidu transformatorske komorePristup transformatoru je sa strane ulaznih vrata u transformatorsku komoru tako da je omogućen nesmetan prilaz djelovima transformatora koji se kontroliraju tijekom pogona (uljokaz termoprotektor preklopka) a sve u skladu sa tehničkim i zakonskim propisimaU transformacijsku stanicu se ugrađuje jedan energetski transformator i to- nazivne snage 400 kVA- naponskog omjera 10k(20k)420 V- preklopiv na 10 ndash 20 kV - sa regulacijskom preklopkom plusmn 25 i plusmn 5 za ručnu regulaciju na strani višeg

napona u beznaponskom stanjuNaravno u transformatorsku stanicu je moguće po potrebi ugraditi i druge transformatore a sve prema zahtjevima i obimu posla navedenog kamenoloma Neovisno o njihovoj snazi transformatori se ugrađuju u isto betonsko kućište a isporučuju se bez konzervatora a obzirom na raspoloživ prostor kućišta transformatori nazivne snage 250 kVA 400 kVA 630 kVA i 1000 kVA na poseban zahtjev mogu se naručiti te biti isporučeni sa konzervatorom i zaštitnim relejem Svi transformatori su standardno opremljeni termoprotektorom za zaštitu od preopterećenja Na svakom transformatoru je vidljivo istaknuta pločica sa tehničkim podacima transformatora a na njegovom kućištu su izvedeni posebni priključci za uzemljenje sa vijkom M12

212 Srednjenaponski sklopni blokSrednjenaponski sklopni blok tip ABB ndash Safe plus 24kV 630A čini plinom izolirano potpuno oklopljeno i od dodira opasnog napona zaštićeno sklopno postrojenje bdquoRing Main Unitldquo (RMU)

Važno je napomenuti da je sklopni blok ABB ndash Safe plus proizveden po najstrožim kriterijima te posjeduje certifikate ISO 9001 za kvalitetu u proizvodnji te ISO 14001 koji se odnosi na očuvanje okoliša a 90 ndash 95 dijelova skolpnog bloka moguće je recikliratiPo konstrukciji sklopno postrojenje je ustvari samostojeći ormar s lako pristupačnim priključcima i elementima upravljanja Prednja strana je opremljena shemom sa signalizacijom stanja pojedinih sklopnih uređaja a samo postrojenje sastoji se od sljedećih modula

- Vodno polje- Mjerno polje- Vodno polje i- Transformatorsko polje

213 Niskonaponski sklopni blokNiskonaponski sklopni blok tipa MP NNB-160010 izveden je kao radionički zgotovljen i ispitan samostojeći ormar Sastavljen je od dva dijela a predviđen je za učvršćivanje na pod transformatorske stanice iznad kabelskog kanala za smještaj kabela niskonaponskog odvodaSastavljeni ormar čine dva polja odvodno polje i dovodno ndash odvodno polje ukupnih dimenzija

- Širina 12 m- Visina 195 m i- Dubina 0325 m

U samostojeći ormar ugrađuje se oprema slijedećih tehničkih karakteristika - nazivni napon04 kV - nazivna struja sabirnica 1600 A - nazivna struja odvoda 400 A - nazivna kratkotrajna podnosiva struja kod 04 kV25 kA1s

U dovodno ndash odvodnom polju u gornjem dijelu ormara ugrađena je oprema za prihvat spojnog voda sa niskonaponske strane energetskog transformatora U donjem dijelu ormara se ugrađuju niskonaponski odvodi sa rastavnim osigurač ndash sklopkama nazivna struje 400 A (odnosno prema potrebi trošila) sabirnice neutralnog vodiča (N) sabirnice zaštitnog vodiča (PE) i konzole za pričvršćivanje niskonaponskih kabelaU niskonaponskom dovodu s energetskog transformatora snage 400 kVA u gornjem dijelu ormara ugrađen je kompaktni prekidač 400230 V 50 Hz fiksne izvedbe s priključcima sa prednje strane opremljen elektronskom zaštitom okidačem za daljinski isklop i pomoćnim kontaktima

Slika 1 izgled ABB ndash Safe plus SN sklopnog bloka

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

54

Preporučuje se ugradnja prekidača za 1250 A jer omogućuje kasniju zamjenu transformatora jačim ndash snage 630 kVA bez rekonstrukcije razvodnog ormara To je važno ukoliko investitor želi povećati instaliranu i vršnu snagu trošila prema planovima razvoja kamenoloma U gornjem dijelu odvodnog polja ugrađuje se mjerni terminal tipa MT ndash 10S namjenjen za lokalno i daljinsko mjerenje napona struje snage energije frekvencije i faktora snage Tu se još ugrađuju odvodnici prenapona i automatski instalacijski prekidači za zaštitu pomoćnih strujnih krugova a predviđen je i odgovarajući prostor za smještaj niskonaponske kondenzatorske baterije za kompenzaciju jalove snage energetskog transformatora u praznom hodu Za napajanje kondenzatorskih baterija za kompenzaciju struje praznog hoda energetskog transformatora predviđena je u istom polju ugradnja osigurač ndash sklopke nazivne struje 160 A sa topivim uloškom osigurača od 125 A (odnosi se na kondenzatorsku bateriju od 50 kVAr)

214 Uzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoUzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquo izvodi se kao združeno zaštitno i radno uzemljenje uz uvjet mogućeg lakog razdvajanja u slučaju potrebe što znači da će uzemljenje biti izvedeno razdvojeno tj posebno zaštitno i posebno radno U ovoj prvoj fazi rada na samoj stanici uzemljenje će biti međusobno povezanoUnutar transformatorske stanice izvedena je zaštita od indirektnog dodira izjednačenjem potencijala tj spajanjem svih metalnih dijelova postrojenja (koji u normalnom pogonu nisu pod naponom) na zaštitno uzemljenjeZaštitno uzemljenje se izvodi kao spoj paralelnih uzemljivača sabirnog voda uzemljenja unutar kućišta transformatorske stanice i tri vanjska prstena zaštitnog uzemljenja oko betonske kućice izvedenih FeZn trakom dimenzija 30x4mm Pogonsko se uzemljenje izvodi kao izdvojeno na 20 metara od transformatorske stanice energetskim kabelom PP00 1x95mm2 uvučenim u zaštitnu cijev PEHD 50 i tri kraka izvedena FeZn trakom 30x4 mm dužine 50 metara Na sabirni vod unutarnjeg uzemljenja se na više mjesta spaja i galvanski povezana armatura armirano ndash betonskih konstruktivnih elemenata kućišta transformatorske stanice Sa sabirnog voda unutarnjeg uzemljenja se izvode i odcjepi za uzemljenje svih metalnih konstrukcija kotla energetskog transformatora i sklopnih blokova s ugrađenom elektroopremom Sva metalna kućišta elektroopreme povezuju se preko predviđenih vijaka na zaštitno uzemljenje

Povezanost metalnih masa potrebno je provjeriti mjerenjem i potvrditi odgovarajućim atestom Nakon kontrolnih mjerenja može se po potrebi izvršiti odgovarajuća korekcija uzemljivača

22 Transformatorska stanica bdquoKorenići 2ldquoU ovom slučaju radi se o tipskoj transformatorskoj stanici proizvođača bdquoKončarldquo snage 250 kVA ugrađenoj na betonskom stupu Sukladno potrebama investitora pri eksploataciji i obradi kamena u navedenom kamenolomu na istoj lokaciji izgraditi će se tipska transformatorska stanica na betonskom stupu visine 10 metara koja će biti udaljena približno 200 metara od transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoStanica na betonskom stupu proizvod je tvrtke bdquoKončarldquo te je ovjerena kao tipska transformatorska stanica na betonskom stupu HEP-a i za istu su izrađeni tipski projekti pa se dokumentacija za njezinu izgradnju svodi na projekt prilagodbe lokaciji i eventualnim posebnim uvjetimaObzirom na zahtjevanu priključnu snagu trošila od približno 200 kW ugraditi će se primarno preklopivi transformator 10(20)04 kV 250 kVA a iz niskonaponskog ormara transformatorske stanice napajati će se razvodni ormari na samom radilištuNiskonaponski ormar transformatorske stanice sastoji se od dva dijela U prvom je ugrađena sljedeća oprema- prekidač AS 500 A- jedna tropolna pruga 400 A (paralelan izlaz niskonaponskog kabela)- dvije izlazne pruge 250 A (rezerva)- voltmetar i- instalacija unutarnje rasvjete ormaraU drugom dijelu je oprema za rasvjetu radilišta (bez brojila) te kondenzator za kompenzaciju jalove energije transformatora 250 kVA u prazom hodu koji se na sustav priključuje preko osigurača

221 Uzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 2ldquoUzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 2ldquo izvodi se isto kao kod prethodno opisane transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquo tj kao združeno zaštitno i radno uzemljenje uz uvjet mogućeg lakog razdvajanja u slučaju potrebe Na samoj stanici izvedena je zaštita od indirektnog dodira izjednačavanjem potencijala odnosno spajanjem svih metalnih dijelova postrojenja (koji nisu pod naponom) na zaštitno uzemljenje Zaštitno uzemljenje se izvodi kao spoj paralelnih uzemljivača ndash dva vanjska prstena zaštitnog uzemljenja oko betonskog temelja stanice izvedenih FeZn trakom 30x4 mmS obzirom na činjenicu da je u samoj trasi napojnog 20 kV kabela položena FeZn traka dimenzija 30x4 mm uzemljivač ove transformatorske stanice će biti povezan i na taj uzemljivač a samim time i na uzemljivač transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoPogonsko se uzemljenje izvodi kao izdvojeno na 20m od stanice na prvom stupu NN mreže sa dva kraka po 50m i posebno još jednom sa dva kraka po 50m

3 Analiza isplativosti predaje EES postrojenja kamenoloma bdquoKorenićildquo na upravljanje i održavanje HEP-uRad na eksploataciji arhitektonsko ndash građevinskog kamena na lokaciji bdquoKorenićildquo obavlja se tokom cijele godine svim radnim danima (od ponedjeljka do subote 8 sati dnevno) dok je nedjeljom kamenolom zatvoren

Slika 2 niskonaponski sklopni blok

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

55

Na toj lokaciji izgraditi će se 2 transformatorske stanice ukupne snage 650 kVA

(zidana TS 400 kVA i stupna TS 250 kVA) a buduće prosječno opterećenje u

kamenolomu procijenjeno je na 07 odnosno 70 Ovako visok prosjek posljedica

je činjenice da će ukupna snaga instalirane opreme u kamenolomu biti oko 800

kW što je i više od snage transformatorskih stanica ali rad je moguć jer se faktor

istovremenosti rada instalirane opreme kreće između 05 i 06

31 Procjena godišnje potrošnje električne energije po mjesecima

Radna energija

VT (kWh)Radna energija NT

(kWh)Radna snaga

(kW)

Siječanj 87360 0 475

Veljača 87360 0 475

Ožujak 96915 1365 475

Travanj 79625 11375 475

Svibanj 79625 11375 490

Lipanj 73255 10465 490

Srpanj 85995 12285 490

Kolovoz 79625 11375 490

Rujan 82810 11830 490

Listopad 79625 11375 475

Studeni 91000 0 475

Prosinac 83720 0 475

UKUPNO 1006915 81445 5775

Tablica 1 procjena potrošnje el energije kamenoloma

Pod a) prikazana je procjena troškova potrošnje električne energije za 2011

godinu za tarifni model srednji napon u koji spada kupac bdquoKamen ddldquo iz Pazina

dok je pod b) prikazana jednaka potrošnja za navedenog kupca ali za tarifni

model niski napon

a) Poduzetništvo mjerenje na srednjem naponu

Radna energija VT

Radna energija NT

Radna snaga

Naknada za mjernu uslugu i opskrbu

Cijena za poduzetništvo -srednji napon

045 023 5839 106

Godišje vrijednosti potrošnje

1006915 81445 5775 12

Ukupno bez PDV-a

45311175 1873235 33720225 1272

Tablica 2 procjena troškova srednji napon

Ako se zbroje ukupne cijene za radnu energiju VT radnu energiju NT radnu

snagu i nakandu za mjernu uslugu i opskrbu dolazi se do ukupne godišnje

cijene za potrošnju električne energije koja onaj tarifni model bez PDV ndash a iznosi

81031835 kn

U slučaju da poduzeće za opskrbu električnom energijom u ovom slučaju Elektroistra preuzme na održavanje i upravljanje srednjenaponsku mrežu kamenoloma bdquoKorenićildquo a da se postojeća snaga isto tako rasporedi potrošačima na niskom naponu tj razvodnim ormarima RO1 RO2 RO3 i RO4 tada bi kupac dobio drugi tarifni model a mjerenje bi se vršilo na niskom naponu u svakoj transformatorskoj stanici posebno

b) Poduzetništvo mjerenje na niskom naponu

Radna energija VT

Radna energija

NT

Radna snaga

Naknada za mjernu uslugu i opskrbu

Cijena za poduzetništvo -srednji napon

052 026 7097 65

Godišje vrijednosti potrošnje

1006915 81445 5775 12

Ukupno bez PDV-a

52359580 2117570 40985175 780

Tablica 3 procjena troškova niski napon

Ako se zbroje ukupne cijene za radnu energiju VT radnu energiju NT radnu snagu i nakandu za mjernu uslugu i opskrbu dolazi se do ukupne godišnje cijene za potrošnju električne energije koja onaj tarifni model bez PDV ndash a iznosi 95540325 knUkoliko potrošač ostane kupac na srednjem naponu tada se osim troškova potrošene električne energije i troškova za isporučenu radnu snagu mora računati na još nekoliko dodatnih troškova a to su- održavanje ovlaštene tvrtke za održavanje TS bdquoKorenići 1ldquo 710000 kn- održavanje ovlaštene tvrtke za održavanje TS bdquoKorenići 2ldquo 500000 kn- ukupni troškovi po ugovoru o pogonskim manipulacijama i uslugama pogonske

spremnosti1200000 kn Razlika u cijeni tada bi iznosila 12098490 kn godišnje

4 ZaključakElektroenergetski sustav je danas jedan od glavnih pokretača industrijske proizvodnje razvoja i gospodarstva općenito pa ni Istarska županija nije iznimka Teško je zamisliti moderan život bez energetike i elektroenergetskog sustava Primjer tvrtke bdquoKamen ddldquo tipičan je primjer ulaganja u buduću proizvodnju tj eksploataciju kamena i širenje kamenoloma bdquoKorenićildquo

Pitanje na koje se tražio odgovor je isplativost ulaganja i isplativost predaje transformatorskih stanica na upravljanje i održavanje HEP-u

Isplativost ulaganja u elektroenergetski sustav je višestruko isplativa počevši od saznanja da će u kamenolomu biti mnogo veća zaliha instalirane snage nego do sada pa do činjenice da sada postoji mogućnost širenja eksploatacije na toj lokacijiSadašnjim stanjem na terenu kamenoloma gdje su strojevi i oprema napajani električnom energijom iz tri agregata često dolazi do problema pokretanja pojedinih strojeva u trenutku dok su ostali strojevi pod velikim opterećenjem a to je vrlo često Tada agregati jednostavno nemaju dovoljno snage da isporuče zahtijevanu količinu električne energijeNe treba zaboraviti ni ekološki aspekt ove problematike Naime diesel ndash električni agregati velikih snaga pokretani motorima vrlo velikog obujma postaju i znatni zagađivači okoliša a moguće je i onečišćenje prirode naftom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

56

Nadalje preciznim izračunima gdje su uzeti u obzir svi parametri kao što su

potrošnja električne energije troškovi održavanja transformatorskih stanica

bdquoKorenići 1ldquo i bdquoKorenići 2ldquo te troškovi ugovora o manipulacijama došlo se

do jednostavnog zaključka da je u interesu poduzeća bdquoKamen ddldquo da zadrži

transformatorske stanice u svojem vlasništvu Tada će to poduzeće ostati kupac

na srednjem naponu što podrazumijeva jeftinije tarife električne energije ali je

kupac dužan pronaći ovlaštenu tvrtku za održavanje transformatorskih stanica a

HEP-u je dužan isplatiti troškove po ugovoru o manipulacijama Kada se podmire

svi navedeni troškovi tvrtka bdquoKamen ddldquo može računati na oko 12000000 kuna

godišnje uštede financijskih sredstava

Kako se ovdje radi o novim transformatorskim stanicama ovaj zaključak još više

dobiva na težini jer se očekuje pouzdan rad cijelog elektroenergetskog sustava

kamenoloma sljedećih 20 ndash 30 godina a nakon tog vremena moguće je da će i

resursi kamenoloma biti iscrpljeni

Uz sve to tvrtka bdquoKamen ddldquo ima pravo prodaje transformatorskih stanica skupa

sa kamenolomom a to znači da 144000000 kn uloženih sredstava ostaje u

njihovom vlasništvu te samim time povećava vrijednost kamenoloma

5 Literatura[1] Pinter V bdquoOsnove elektrotehnikeldquo 7 izdanje Tehnička knjiga Zagreb 1989

[2] Niemand T bdquoSustavi uzemljenja u razdjelnim mrežamaldquo Die Deutsche

bibliothek Berlin 1995

[3] Kamen dd ndash Pazin Glavni projekt izrade transformatorskih stanica bdquoKorenići

1ldquo i bdquoKorenići 2ldquo 2010

[4] Kamen dd ndash Pazin Godišnji izvještaj o radu strojeva i diesel ndash električnih

agregata u kamenolomu bdquoKorenićildquo 2010

[5] HEP-Vjesnik Bilten broj 184 Pravilnik o održavanju elektrodistribucijskih

objekata i postrojenja

[6] Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i

pripadajućih trafostanica (Narodne novine broj 5391)

[7] httpwwwabbcomproductdb0003db004279

c125739900636470c125683f36fd39aspx (10 09 2010)

[8] httpwww05abbcomglobalscotscot235nsfveritydisplaydda78943be8

d0fc1256f4a004aaa7b$Filekatalogcpdf (10 09 2010)

[9] httpwww05abbcomglobalscotscot235nsfveritydisplay49077072471

9c5cc1256f4a004a1693$FileSECTOS-inst-pogonpdf (10 09 2010)

[10] Analiza razine kvalitete opskrbe električnom energijim NP Brijuni diplomski

rad Lorenzo Belci Pula 2008

SummaryExploitation of architectural and building stone makes a need for substantial amounts of electric power and energy to run machinery for stone quarrying Therefore at the location of the quarry ldquoKorenićirdquo is necessary to build an electro ndash energetic system objects that is two transformer stations whose construction is actually the theme of this work In addition there will be measures and estimates of future electricity demand with cost-benefit analysis of electro ndash energetic system of this quarry to be operated and maintained by HEP

Key worDS electric energy electro ndash energetic system transformer stations transformers medium voltage low voltage earthing

Analysis of Electric Power Supply for Querry of bdquoKorenićildquoDiego Dobrila bacc ing politeh

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

57

Upute suradnicimaČasopis ldquoTechnerdquo objavljuje radove koji se recenziraju i one koji ne podliježu recenzentskom postupku u kojima se neposredno reflektiraju pitanja politehničkog odgoja i obrazovnja Recenzirani radovi kategoriziraju se u sljedeće kategorije- izvorni znanstveni članak - original scientific papers- prethodno priopćenje - preliminary communication- pregledni članak - author reviews- izlaganje sa znanstvenog skupa - conference papers - stručni članak - profesional papers- ostale radove koji neposredno ili posredno referiraju tematiku politehničkog obrazovanja kao i prikaze radova diplomiranih studenata Politehnike radove nastavnika i stručnjaka udruženja inženjera

Izvorni znanstveni radovi sadrže rezultate izvornih istraživanja orginalne teorijske ili praktične rezultate do sada još neobjavljenih istraživanja iskazana na objektivno provjerljiv način

prethodno priopćenje sadrži jedan ili više novih znanstvenih podataka ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omogućavale provjeru kao kod izvornih znanstvenih članaka Prethodno priopćenje sadrži nove rezultate istraživanja koji zahtjevaju brzo objavljivanje uz naglašenu ulogu autorovog izvornog doprinosa u tom području na već publicirane radove U priopćenju se opisuju rezultati eksperimentalnih istraživanja odnosno istraživanja u tijeku

pregledni članak ima karakter izvornih znanstvenih radova sadrži cjelovit prikaz stanja i tendencija razvoja određenog područja teorije i prakse s kritičkim osvrtom ili procjenom na orginalan sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegovog dijela u kojem autor i sam aktivno sudjeluje Citirana literatura mora biti dovoljno cjelovita da omogućuje dobar uvid i uključivanje u prikazano područje u odnosu na već publicirane radove

Izlaganje sa znanstvenog skupa je priopćenje podneseno i prezentirano na takvom skupu u pisanom obliku Ono se objavljuje ako nije prije toga objavljeno u zborniku skupa

Stručni članak sadrži opis rada dostignuća i rezultate stručnih istraživanja korisne prijedloge i doprinose iz određene struke te njihove primjene u praksi i ne mora predstavljati izvorna istraživanja

ostalo su svi radovi (recenzije prikazi vijesti obavijesti preporuke) koji se ne mogu kategorizirati i ne podliježu recenziji

Opće napomene1 Časopis izlazi dva puta godišnje i tiska se na hrvatskom jeziku formata A42 Rukopisi se dostavljaju Uredništvu na adresu Uredništvo časopisa TECHNE Politehnika Pula Riva 6 52100 Pula Tel 052 381 - 410 381 - 411 fax 381 - 412 wwwpolitehnika-pulahr3 Odluku o kategorizaciji i redosljedu objavljivanja radova ili prikaza donosi Uredništvo nakon recenzentnog postupka

recenzenata4 Poželjni opseg znanstvenih i stručnih radova je do 16 kartica (jedan autorski arak) koji se dostavljaju na disketi

odnosno CD uz dva otisnuta primjerka na papiru formata A4 i veličini slova Times New Roman 12 Sve stranice treba uredno numerirati

5 Nalov rada treba biti kratak i jasan Na prvoj stranici rukopisa treba navesti ime (na) i prezime (na) autora i naziv ustanove u kojoj autor (i) radi (e)

6 Uz svaki rad treba izraditi sažetak do 200 riječi koji sadržava opći prikaz rada metodologiju rada najvažnije rezultate i zaključak te navesti ključne riječi od 5 do 7 pojmova i naziv rada na hrvatskom i jednom stranom jeziku

7 Literatura se navodi na kraju rada po abecednom radu autora8 Rukopisi se ne vraćaju9 Prihvaćanje kategoriziranih radova za objavljivanje obvezuje autorae da isti rad ne smijeu objaviti na drugom

mjestu bez naznake da je rad već objavljen u časopisu TECHNE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

58

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

59

VLADIMIR GORTAN ddPAZIN Dinka Trinajstića 10

65 godina iskustvaTel (052) 624 234 bull Fax (052) 624 362 bull OIB 30162737179e-mail vg put-comhr bull wwwvladimir-gortanhr

- građevinarstvo - bravarija -betonara - bijeli strop -pvc stolarija

Page 2: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici

Kome je program NamIjeNjeNStudentima koji žele steći vrhunska informatička znanja i iskoristiti mobilnost u toku studiranja upoznati i proživjeti iskustvo studiranja sa europskom tradicijom i visokim europskim obrazovnim standardom

TKo može UpISaTI STUDIjUvjet za upis je završena četverogodišnja srednja škola

KolIKo Traje STUDIjPrve dvije godine studija održavaju se u Puli na hrvatskom jezikuTreća godina studija se po izboru odvija u Finskoj ili se nastavlja u Puli Ukoliko je izbor Finska Vaasa nastava se izvodi se na engleskom jeziku

U sedmom semestru obavlja se stručna praksa te pisanje diplomskog rada na hrvatskom ili engleskomNakon uspješne obrane diplomskog rada student sada diplomant spreman je za zapošljavanje ili nastavak studiranja u Hrvatskoj ili inozemstvu

Vrhunski program primjenjivog znanja iz informacijskih tehnologija

međunarodno priznata diploma u Europi SAD Kanadi Australiji i svim zemljama članicama UN

godina studija na engleskom jeziku u Finskoj - VAMK moderno i međunarodno Sveučilište primijenjene znanosti

VAMK studij dolazi u Pulu i otvara svoja vrata studentima koji traže mobilnost i ciljaju na međunarodno tržište radaEuropski centar za mir i razvoj Sveučilišta za mir Ujedinjenih naroda VAMK University of applied science iz Finske i Politehnika u Puli zajednički organiziraju studij s ciljem regionalnog razvoja i uključenja u europske tokove donoseći znanja zahtjevana od suvremenog gospodarstva baziranog na informacijskoj tehnologiji

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

UDK 371 ISSN 1333-2643 osnivač i nakladnik nakladnik I Founder and publisher politehnika pula ndash Visoka tehničko - poslovna škola spj ndash Udruženje inženjera pula52100 pula riva 6 Tel 052 381 410 381 412 wwwpolitehnika-pulahr

Za nakladnika I For publisher Drsc luciano Delbianco

Uredništvo I Editorial Board Mrsc Davor MiškovićDrsc Luciano Delbianco Drsc Branimir Ružojčić Drsc Klaudio Tominović Profdrsc Vladimir Rosić Mrsc Denis Brajković Nenad Rudan Glavni urednik I Editor Luciano Kuhar Lektor za hrvatski jezik Višnja Mijandrušić-Miloš

Lektor i prijevod sažetaka za engleski jezik docdr sc Moira Kostić - Bobanović

Lektor i prijevod sažetaka za talijanski jezik Loredana Slacki

Likovni urednik Igor Zirojević

Grafički urednikGordana Brborović

Časopis izlazi dva puta godišnje

TisakPrintera grupa

Naklada200 primjeraka Časopis izlazi dva puta godišnje na hrvatskom jeziku a sažeci i ključne riječi na engleskom i talijanskom jeziku

Recenzenti ReviewersU ovom broju časopisa recenzenti su

prof dr sc Vidoje Vujućprof dr sc Julijan Dobrinićprof dr sc Duško Pavletić

prof dr sc Berto Šalajprof dr sc Vladimir Rosić

prof dr sc Giorgio Sinkovićprof dr sc Klaudio Tominovićprof dr sc Luciano Delbiancoprof dr sc Branimir Ružojčić

Sadržaj

Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskojde lege lata i de lege ferenda

Desanka Sarvan dipliur

Upravljanje kvalitetom informacijskih sustavaDrscGiorgio Sinković Franko Trošt diplinž

E-learningom do kontinuiranog unaprijeđenja kvalitete znanjaMrsc Iva Ćulumović Županović

Dobro upravljanjedr sc Rosana Lucijetić

Upravljanje znanjem s posebnim osvrtom na efikasnost humanog kapitala

Barbara Marušnik univ spec oec

Nanotehnologija i etikaprof emer dr sc Zijad Haznadar

dr sc Luciano Delbianco prof visoke škole

Mjerenje uspješnosti intelektualnog kapitala metodom BSCMr sc Iva Ćulumović Županović

Mogućnost primjene grafenske nanotehnologije u izradi tranzistoraSanja Grbac Babić mag računarstva

Innalzamento della tensione per via elettrostaticaProf Roberto Bosaz Pavia

Un sguardo verso il cieloLuciano Kuhar prof viši predavač

Analiza elektroenergetskog napajanja kamenoloma KorenićiDiego Dobrila bacc ing politeh

3

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

4

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

5

Uvodna riječU razvoju stručnog politehničkog obrazovanja značajnu ulogu ima i list Udruženja inženjera Techne koji je počeo izlaziti 1988 godine a od svibnja 2001 godine odnosno petog broja Techne-a je zajednički list Udruženja inženjera i kako se tada zvala Visoke tehničke škole ndash politehnike u Puli

Koncept se od tada promijenio tako da je list počeo objavljivati članke iz raznih područja ljudske djelatnosti tehnike znanosti ekologije ekonomije obrazovanja agronomije strojar-stva elektrotehnike tehnologije medicine nutricionizma menadžmenta informacijskih znanosti i drugih općih tema koje su interdisciplinarno vezana uz politehnički teoriju i praksu

Od trinajstog broja u 2012 godini list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i ISSN uredu za Hrvatsku kao časopis za politehničku obrazovnu teoriju i praksu s ISSN oznakom 1333-2643 i oznakom Sveučilišne knjižnice u Puli UDK 371 koji će izlaziti dva puta godinje Pred Vama je trinajsti broj Techne-a časopisa za politehničku obrazovnu teoriji u praksu čiji su osnivači i nakladnici Politehnika Pula - Visoka tehničko-poslovna škola s pravom javnosti i Udruženje inženjera Pula koji recenziranim i objavljenim radovima u ovom briju čine određeni pomak u načinu prezentiranja rada na hrvatskom i stranom jeziku uz navođenje UDK oznake za svaki rad i njene klasifikacije

Suradnici u časopisu su poznati stručnjaci iz raznih područja ali i mladi još neafirmirani visoko obrazovni autori Novina u zadnja dva broja je u tome što smo počeli objavljivati određene separate diplomski radnji diplomanata Politehnike što je vidljivo u sadržaju časopisa

Mišljenja smo da u ovom časopisu za politehničku obrazovnu teoriju i praksu ima dovoljno prostora i mogućnosti da svoje radove izrade i objave ne samo stručnjaci iz gospodarstva već i nastavnici nositelji pojedinih predmeta na Politehnici kako bi stekli i potrebne uvjetre za svoj izbor ili reizbor Neupitno je i poželjno da se u časopisu objavljuju separati studenata koji su završili Politehniku po Bolonjskom konceptu i koji su trenutno na specijalističkom studiju Kreativni menadžment procesima

Zahvaljujemo se svim činiteljima časopisa Techne i pozivamo Vas na zajedničku suradnju u unapređivanju teorije i prakse politehničkog obrazovanja te da Vaše radove izrađujete prema uputama navedenim na kraju časopisa

Urednik i uredništvo

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

6

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

7

1 Uvod Za komunalni standard stanovnika ali i za uvjete poslovanja gospodskih subjekata naročito u turizmu i ugostiteljstvu parkovi i javne zelene površine u naselju od izuzetnog su značajaŠto više reći nego da još u inventuri komunalnih objekata Grada Rima iz IV stoljeća Strabon pored ostalog navodi ldquohellip 8 campusa prekrivenih travom cijele godine na kojima su se gomile građana igrale loptom tjerale kolutove ili se hrvale te 30 parkova i vrtova koje su osnivali bogati građani za privatno uživanje ali su kasnije prešli u javno vlasništvohellipldquo

2 Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege lataPravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj je podnormirano Zakoni koji djelomično uređuju ovaj segment su sljedećia) Parkovi zemljište za sport i rekreaciju dječja igrališta1 nisu neizgrađeno

građevinsko zemljište već se smatraju zemljištem privedenim svrsi Prema članku 17 Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (Nar nov br 1607) podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabeVrste uporabe za zemljište privedeno svrsi mogu biti izgrađeno zemljište zemljište pod zgradama dvorište park

1 Članak 17 Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (Nar nov br 1607)Podaci o nači-nu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabeVrste uporabe za zemljište privedeno svrsi mogu biti izgrađeno zemljište zemljište pod zgradama dvorište park zemljište za sport i rekreaciju dječje igralište tržnica sajmište groblje uređena plaža luka marina zračna luka kamenolom šljunčara pješčenjak otvoreni kop nasip usjek ustava deponija ulica trg cesta put autocesta i željeznička pruga

zemljište za sport i rekreaciju dječje igralište tržnica sajmište groblje uređena plaža luka marina zračna luka kamenolom šljunčara pješčenjak otvoreni kop nasip usjek ustava deponija ulica trg cesta put autocesta i željeznička pruga

b) Zakon o komunalnom gospodarstvu2 određuje javne zelene površine parkove dječja igra lišta kao komunalne objekte - javne površine Osim navedenih javnim površinama smatraju se i pješačke staze pješačke zone otvorene odvodnih kanali trgovi i javne prometne površine

c) Prema definiciji iz točke 19 članka 2 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar nov br 7607 i 3809) ) površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste ulice trgovi tržnice igrališta parkirališta groblja parkovne i zelene površine u naselju rekreacijske površine i sl) Namjena i uređenje zelenih parkovnih i rekreacijskih površina određuje se Urbanističkim planom uređenja naselja3

d) Parkovi i javne zelene površine mogu se graditi bez akta o odobrenju gradnje jer se smatraju se jednostavnim građevinama ukoliko ispunjavaju uvjete iz Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (Nar nov br 10107) odnosno kada obuhvaćaju izgradnju dječjeg igrališta ograde građevinske visine do 16 m i potpornog zida građevinske visine do 08 m spomeničkog ili sakralnog obilježja građevinske (bruto) površine do 400 m2 i visine do 40 m od razine okolnog tla koje se gradi u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo te pješačke staze Ne može se isključiti mogućnost izgradnje složenijih parkovnih građevina za čiju je gradnju potreban akt na temelju kojega se može graditi Za određivanje samog izgleda parka i javnih zelenih površina u svezi sa hortikulturnim uređenjem i uporabom određenih vrsti

2 Stavak 7 članka 3 Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar nov br 3695 10995 - Uredba 2196 - Uredba 7097 12899 572000 1292000 i 5901 2603 -proč tekst i 8204 11004 - Uredba i 17804 3809 7909 i 15309 - u daljnjem tekstu ZKG) 3 Članak 76 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar nov br 7607) urbanistički plan uređenja određuje osobitopodjelu područja na posebne prostorne cjeline te područja i koncept urbane obnove naselja ili dijelova naselja osnovu namjene površina i prikaz površina javne namjene razmještaj djelatnosti u prostoru osnovu prometne komunalne i druge infrastrukture mjere za zaštitu okoliša očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti uređenje zelenih parkovnih i rekreacijskih površina zahvate u prostoru značajne za pro-storno uređenje naselja i izradu detaljnih planova uređenjauvjete uređenja i korištenja površina i građevina i zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća

Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskojde lege lata i de lege ferenda

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Desanka Sarvan dipliur Politehnika Pula

UDK 3467712253](4975)Pregledni članak

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

8

biljaka ne postoji obveza ishodovanja kakvog upravnog akta - odobrenja od tijela državne ili lokalne uprave ali JLS kao investitor određuje pobliže izgled tih površina putem svojih službi nadležnih za zaštitu okoliša4

e) Izgradnja parkova i javnih zelenih površina financira se iz komunalnog doprinosa i proračuna JLS Komunalni doprinos plaćaju prema obujmu građevine investitori drugih građevina za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture5 a ova su sredstva prihod proračuna JLS Korištenje navedenih sredstava određeno je godišnjim Programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture6 koji sadrži opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja te za nabavu opreme i iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja djelatnosti Investitor izgradnje parkova i javnih zelenih površina je JLS

f) Održavanje parkova i javnih zelenih površina financira se iz komunalne naknade koju plaćaju vlasnici odnosno korisnici stambenog poslovnog prostora i garažnog prostora te građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađenoga građevnog zemljišta Komunalna naknada je prihod proračuna JLS a koristi se prema godišnjem Programu održavanja komunalne infrastrukture Održavanje javnih površina je komunalna djelatnost a JLS mogu organizirati obavljanje komunalnih djelatnosti na svom području7 u okviru upravnih tijela (vlastiti pogon) ili osnivanjem pravne osobe za obavljanje tih djelatnosti - trgovačkog društva ili javne ustanove (in-house service providers) ili davanjem prava za obavljanje komunalne djelatnosti trećim osobama - zaključenjem pisanog ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti održavanja javnih površina8 Naručitelj komunalnih usluga održavanja javnih površina je JLS osim ako isto obavlja putem vlastitog pogona

g) Prihodi od korištenja javnih površina su prihod proračuna JLS Prema odredbi članka 43 Zakona o financiranju JLS i JPRS (Nar nov br 117936997 3300 12700 5901 10701 11701 - ispr 15002 14703 13206 2607 - Odluka USH) porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine Porez se plaća se u visini na način i pod uvjetima koje propišu općina ili grad a što se smatra javnom površinom svojom odlukom propisuje općina ili grad

h) Prema članku 16 ZKG JLS su ovlaštene donijeti odluku o komunalnom redu koja sadrži odredbe o 1 uređenju naselja 2 održavanju čistoće i čuvanju javnih površina 3 korištenju javnih površina 4 skupljanju odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom 5 uklanjanju snijega i leda 6 uklanjanju protupravno postavljenih predmeta 7 mjere za provođenje komunalnog reda i 8 kaznene odredbe

Prekršajnim zakonom (Nar nov br 10707) propisano je da za prekršaj propisan odlukom JLS i JPRS

- za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 50000 kuna ni većem od 1000000 kuna

4 Pojedine JLS odlukom o komunalnom redu utvrđuju obvezu investitora na ishodovanje odobrenja o uređenju zelenih površina koje donosi upravno tijelo JLS u čijem je djelokrugu zaštita okoliša5 Stavak 1 članka 32 ZKG Iz sredstava komunalnog doprinosa financira se izgradnja javnih površina nerazvrstanih cesta javne rasvjete te groblja i krematorija6 Stavak 1 članka 32 ZKG7 Stavak 1 članka 4 ZKG8 Na osnovi ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti mogu se obavljati ko-munalne djelatnosti koje se financiraju isključivo iz proračuna JLS (stavak 1 članak 15 ZKG) To su komunalne djelatnosti koje se financiraju iz sredstava komunalne naknade koja je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave odvodnja atmosferska voda održavanje čisto-će u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina održavanje javnih površina održavanje nerazvrstanih cesta javna rasvjeta Komunalna djelatnost održavanja grblja ne financira se isključivo iz proračuna JLS već i iz sredstava grobnih naknada te se stoga ova djelatnost ne može obavljati na temelju pisanog ugovora o obavljanju komunalnih djelatnosti

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

9

- za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu

samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi obavljanja njezina obrta ili

druge samostalne djelatnosti ne može biti propisana ni izrečena novčana

kazna u iznosu manjem od 30000 kuna ni većem od 500000 kuna

- za počinitelja prekršaja fizičku osobu ne može biti propisana ni izrečena

novčana kazna u iznosu manjem od 10000 kuna ni većem od 200000 kuna

Tako je odluka o komunalnom redu de facto jedini pravni akt koji zaštićuje

parkove i javne zelene površine kao komunalne objekte ukoliko isti nemaju

značajnije vrijednosti u kojem slučaju bi mogli biti proglašeni zaštićenim

područjem prirode (primjerice spomenik parkovne arhitekture) kada se

njihova zaštita ostvaruje prema odredbama posebnog zakona - Zakona o

zaštiti prirode (NN br 7007)

i) Pitanje pravnog statusa parkova i javnih zelenih površina9 nije pravno

definirano u pozitivnom zakonodavstvu Republike Hrvatske ali je nakon

burne stručne rasprave o tom pravnom pitanju u aktualnoj pravnoj teoriji i

praksi zaključeno jer su parkovi i javne zelene površine su po definiciji javne

površine stvari namijenjene uporabi svih čije je korištenje namijenjeno

svima i pod jednakim uvjetima javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu

JLS sukladno odredbI stavka 4 i 8 članka 35 Zakona o vlasništvu i drugim

stvarnim pravima (Nar nov br 9196 6898 13799 222000 732000

11401 i 7906 14106 14608 3809 i 15309)

2 Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege ferendaPobliže pravno uređenje pravnog statusa parkova i javnih zelenih površina u

JLS i donošenje standarda za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja

javnih površina nameće kao značajno pravno pitanje zbog njihovog očuvanja

i zaštite10 Zelene površine u naseljima obuhvaćaju različite kategorije - kako

uređene parkove i javne zelene površine kao samostalne objekte tako i uređene

okućnice (dvorišta) građevina u privatnom ili javnom vlasništvu te neizgrađeno

građevinsko zemljište koje je namijenjeno za izgradnju ali se privremeno koristi

kao zelena površina a mogu obuhvatiti i površine namjene sporta i rekreacije a

njihov je značaj za komunalni standard građana ali i za gospodarstvo (naročito

turizam i ugostiteljstvo) na području JLS od izuzetnog značaja

Valja napomenuti da su određene komunalne djelatnosti pobliže uređene

posebnim zakonima - tako je primjerice Zakon o vodama (Nar nov br 15309)

odredio što se smatra komunalnim vodnim građevinama i javnim vodnim 9 Problem se u pravnoj literaturi obrađuje kao pravni status nerazvrstanih cesta i javnih površina Postoje različita mišljenja da se radi o nekretninama u vlasništvu JLS odnosno pravnih osoba u vlasništvu JLS (trgovačkih društava i javnih ustanova koje obavljaju ko-munalne djelatnosti) da se radi o javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno o javnim dobrima u vlasništvu JLSU pravnoj literaturi vodi se intenzivna rasprava o pravnom statusu nerazvrstanih cesta za koje se zaključuje da su javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS10 U ovom radu nije obuhvaćeno pitanje pravnog statusa parkova koji su proglašeni zaštiće-nim dijelovima prirode (spomenik parkovne arhitekture) za koje je kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku određen poseban pravni režim Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj botanički vrt arboretum gradski park drvored kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja) odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala koji ima estetsku stilsku umjetničku kulturno-povijesnu ekološku ili znanstvenu vrijednost (stavak 1 članka 18 Zakona o zaštiti prirode - Nar nov br 7005)

uslugama te uvjete pod kojima se ove mogu obavljati11 Isto Zakon o grobljima

(Nar nov br 1997) i Pravilniku o grobljima (Nar nov br 9902) pobliže uređuju

uvjete i način obavljanja komunalne djelatnosti upravljanja grobljem i definira

groblje kao komunalni objekt12 Nadalje Zakon o otpadu (Nar nov br 17804

15305 11106 11007 6008 i 8709) pored ostalog određuje uvjete i način

obavljanja komunalne djelatnosti zbrinjavanja komunalnog otpada te pravno

uređuje građevine za zbrinjavanje otpada Od navedenih komunalnih djelatnosti

ništa manje važna nije komunalna djelatnost održavanja javnih zelenih površina

te smatramo da je u praksi iskazana potreba da Sabor RH donese zakon kojim

bi se uredilo pravni status javnih zelenih površina standardi zaštita zelenih

površina lokalnog značaja te uvjeti i način obavljanja te komunalne djelatnosti

kao i prateći podzakonski akti (pravilnici)

Zakonom bi bilo potrebno

a) definirati pojmove odlučne za navedenu djelatnost

b) definirati pravni status javnih zelenih površina kao javnog dobra u općoj

uporabi u vlasništvu JLS te postupak proglašenja javnog dobra odnosno

njegovog ukidanja kada za to postoje opravdani razlozi

c) definirati lokalne kategorije zaštite urbanog zelenila

d) odrediti standarde za obavljanje djelatnosti održavanja javnih zelenih

površina (uvjeti - stručna sprema licenca i sl i oprema koju mora

zadovoljavati operater)

e) ovlastiti JLS na donošenje općeg akta o redu na javnim zelenim površinama

f) kaznene odredbe za prekršaje

3 ZaključakPravni status vrlo vrijednih komunalnih objekata - parkova i javnih zelenih

površina kao javnih površina nije pravno određen u pozitivnom zakonodavstvu

Republike Hrvatske ali se interpretacijom pojedinih propisa može zaključiti da

se radi o javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu JLS Isto uvjeti i način

obavljanja komunalne djelatnosti održavanja javnih zelenih površina minimalni

standardi zaštita tih objekata i druga značajna pitanja nisu pobliže uređena pa

je u cilju unaprjeđenja standarda građana i uvjeta rada gospodarstva potrebno

donijeti odgovarajuće zakone i podzakonske akte kako bi i ova komunalna

djelatnost doprinijela konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

11 Stavak 1 točka 2 članka 22 Zakona o vodama (Nar nov br 15309) ldquoKomunalne vodne građevine21 građevine za javnu vodoopskrbu - akumulacije vodozahvati (zdenci kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima) uređaji za kondicioniranje vode vodospreme crpne stanice glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža22 građevine za javnu odvodnju - kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda mje-šoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda kolektori crpne stanice uređaji za pročišćavanje otpadnih voda uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda lagune ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama uključujući sekundarnu mrežuldquo12 Stavak 1članka 2 Pravilniku o grobljima (Nar nov br 9902) ldquoGroblje je prostor na kojemu se vrši polaganje posmrtnih ostataka umrlih a sastoji se od unutrašnjeg prostora (površine za ukop oproštajni prateći i pogonski dio) i vanjskog prostora (prometne površine parkiralište i ostale usluge)rdquo Člankom 7 Pravilnika određeno je da groblje naročito čine površine za ukop površine i građevine za ispraćaj pokojnika prostori za pogon unutrašnje prometnice i zelenilo te prateće funkcije za posjetitelje groblja prateće funkcije za za-poslene servis i održavanje te vanjske prometne površine i usluge Groblje se sastoji od grobnog mjesta (groba)grobnih redova koje čine niz grobnih mjesta (grobova) grobnih polja (više grobnih redova s ne više od 200 grobova sa pristupnim stazama) staza koje povezuju grupe grobova u grobnom polju ili red grobova glavnih staza koje povezuju grobna polja s odmorištima i proširenjima internih i eksternih prometnica za kolni promet s parkiralištem zelenila (grupirano i prateće) oproštajno-ceremonijalnog sklopa s otvorenim iili zatvorenim oproštajnim prostorom službeno-pogonskog dijela za prijem i obradu pokojnika servisnih funkcija za održavanje i upravljanje grobljem pratećih usluga prodaje a može sadržavati i prateće usluge proizvodnje vijenaca svijeća nadgrobnih obilježja i vrtlariju Groblje može imati kapelu zvonik i poseban memorijalni dio za posebne vrste ukopa te prateće manje proizvodne pogone za izradu vijenaca i nadgrobnih obilježja izvan prostora groblja

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

10

1 Uvod Globalizacija gospodarstva i ubrzani tehnološki razvoj su procesi koji su posljednjih godina utjecali na širenje tržišta ali i na povećanje konkurencije na njemu Kvaliteta postaje jedna od najznačajnijih značajki proizvoda o kojoj ovisi njegova konkurentnost Informatička tehnologija (IT) koju čine računala (hardver) softver i komunikacija predstavlja jedan od značajnih katalizatora ovih procesa i postala je ključnim resursom poslovanja u svim granama gospodarstva Za proizvodnju hardvera pa i za same hardverske proizvode mogu se dobrim dijelom primijeniti iskustva i načela koja se koriste u proizvodnji drugih opipljivih proizvoda Kada je u pitanju softver kao proizvod a i sam proces njegove izrade postoje mnoge specifičnosti zbog kojih se iskustva s drugim proizvodim često ne mogu koristiti Uzme li se u obzir relativno kratko iskustvo u proizvodnji softvera

kompleksnost samog proizvoda i druge specifičnosti nije iznenađujuće da je postotak promašaja tj loše kvalitete proizvoda vrlo visok Istraživanja pokazuju1 da je kod izrade softverskog proizvoda veća vjerojatnost da će on biti neuspješan nego uspješan Od prilike samo 20 softverskih projekata rezultira s potpunim zadovoljstvom zainteresiranih strana dakle samo se na jednom od pet projekata za izradu softvera postiže očekivana kvaliteta Gotovo isto toliko projekata se napusti u fazi razvoja ili neposredno nakon početka primjene Problemi s razvojem softverskih proizvoda neposredno utječu i na informacijske sustave u kojima softver predstavlja jednu od temeljnih komponenti Imamo paradoksalno stanje da informatička djelatnost koja u suštini treba povećati djelotvornost i učinkovitost cijelog gospodarskog sustava ima velikih problema u postizanju učinkovitosti i kvalitete u svojoj proizvodnji Radi se o ogromnim izgubljenim sredstvima koji se mjere u stotinama milijuna eura

1 Vidjeti na primjer httpwwwit-cortexcomStat_Failure_Ratehtm na dan 190907

Upravljanje kvalitetom informacijskih sustava

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Drsc Giorgio Sinković Franko Trošt diplinž

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakKvaliteta informacijskog sustava odnosno softverskog proizvoda može se definirati na jednak način kao i za ostale proizvode no zbog specifičnosti softvera potrebno je definirati dodatne atribute kvalitete i način njihovog mjerenja Bez obzira da li je riječ o hardveru ili softveru kvaliteta nije fiksna značajka proizvoda nego ovisi o tome tko je ocjenjuje Gledajući iz poslovne perspektive osnovni kriterij za procjenu kvalitete je zadovoljstvo kupca Kada je u pitanju izrada informacijskog sustava u većini slučajeva ni kupac ni proizvođač nemaju točnu predodžbu ni konačnog proizvoda niti njegove kvalitete a ukoliko ju i imaju podložna je promjenama tijekom životnog ciklusa razvoja softverskog proizvoda Kupac mijenja svoje zahtjeve tijekom razvoja i s time i temeljne kriterije za ocjenu kvaliteteZnačajke i podznačajke kvalitete softverskog proizvoda nisu nove i preuzete su iz izvornog standarda ISO 9126 iz 1991 godine Izvršena je njihova analiza i prilagođavanje suvremenim uvjetima u cilju stvaranja podsjetnika i smjernica kupcu softverskog proizvodaPrikazane značajke softverskog proizvoda pretežito pokrivaju aspekte vanjske kvalitete i kvalitete u usporedbi iako ima i elemenata koji se odnose na unutarnju kvalitetu Neriješeno je pitanje relativne važnosti pojedine značajke što ovisi o vrsti proizvoda ali i o kupcu

KljUčNe rIječI Kvaliteta Informacijski sustavi Međunarodni standardi ISO

UDK 658562007007658562

Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

11

2 Definicija kvaliteteZa pojam kvalitete koji je danas često u uporabi postoje različite definicije Iako se radi o apstraktnom pojmu postoji analogija sa fizičkim predmetima čiji izgled često ovisi o položaju s kojih ih gledamo Među najkraćima definicijama i koje ne ovise neposredno o točki promatranja mogle bi se istaknuti lsquoKvaliteta je zadovoljstvo kupcarsquo ili lsquo Kvaliteta je prikladnost za uporabursquo Bez obzira što se ove definicije mogu činiti nepotpunima one naglašavaju jedno važno svojstvo kvalitete ključnu ulogu kupca Iako se i sam pojam lsquokupacrsquo može dodatno pojašnjavati za potrebe ovog rada može se prihvatiti da je kupac svatko tko je na neki način zainteresiran za proizvod Ovo potvrđuje da je za kvalitetu najznačajniji pogled sa stajališta kupca Nameće se pitanje koje značajke proizvoda utječu na zadovoljstvo kupca Postoje dvije grupe značajki1 Svojstva proizvoda- koja je kupac specificirao ili ih je podrazumijevao kao na

primjer želi automobil koji je pouzdan prostran udoban klimatiziran itd 2 Oslobođenost od nedostataka - odnosno da proizvod nema greške kao na

primjer da se automobil ne gasi u tijeku vožnje da nema slabe kočnice i slično

Kvalitetan proizvod mora zadovoljiti kupca dakle mora imati svojstva iz obje navedene grupeMeđunarodni standard ISO 9000 definirao je kvalitetu kao lsquostupanj u kojem skup bitnih značajki zadovoljava zahtjeversquo Pri tome je zahtjev definiran kao lsquoiskazana potreba ili očekivanje obično se podrazumijeva ili je obvezatanrsquo Navedena definicija uključuje obje dimenzije kvalitete proizvoda jer očekivanja kupca mogu biti vezana i za svojstva proizvoda kao i za oslobođenost od nedostataka Štoviše neka očekivanja ne moraju ni biti eksplicitno iskazana ako se lsquoobično podrazumijevaju ili su obvezatnarsquo Ovo posljednje je naročito važno kada kupac nema jasnu predodžbu o samom proizvodu pa ni o njegovoj kvaliteti što je kod informacijskih sustava čest slučaj Kod većine proizvoda može se reći da se njihova svojstva definiraju u fazi oblikovanja i razvoja tj dizajna dok su nedostaci mogu pojavljuju i kao rezultat propusta u proizvodnji Zamislimo nekog proizvođača X koji je proizveo deset identičnih proizvoda Dakle svi su proizvodi prošli kroz isti proces proizvodnje korišteni su sirovine jednake kvalitete obrađene su na isti način i u toku procesa su na njima izvršene iste kontrole kvalitete Proizvođač može s pravom tvrditi da su svih deset proizvoda jednake kvalitete Međutim nakon što je tih deset proizvoda isporučeno različitim kupcima oni nisu pokazali jednak stupanj zadovoljstva s navedenim proizvodom Razlog tome je jednostavan iako se radi o proizvodima jednakih svojstava i jednake razine oslobođenosti od nedostataka očekivanja kupaca bila su različita pa je i različit stupanj njihovog zadovoljstva Tako se dolazi do pojma unutarnje kvalitete koja je rezultat percepcije proizvođača o proizvodu i vanjske kvalitete koja je rezultat percepcije kupca i drugih zainteresiranih strana o tom istom proizvodu Naglašavanje vanjske kvalitete u gore navedenim definicijama nije slučajno niti predstavlja zanemarivanje unutarnje kvalitete na račun vanjske jer je razumljivo da se određeni stupanj vanjske kvalitete tj zadovoljstva kupca ne može ostvariti bez odgovarajuće razine unutarnje kvalitete

3 Specifičnosti softverskog proizvodaSoftverski se proizvodi po mnogim elementima razlikuju od hardverskih jer njihova neopipljivost ograničava mogućnosti ocjenjivanja nekih svojstava Proces proizvodnje hardverskih proizvoda može se podijeliti u dvije faze dizajn proizvoda i proizvodnja Kod softverskog proizvoda nakon završetkom faze razvoja ne postoji proizvodnja u klasičnom smislu Naime ako se softver razvija za jednog korisnika

onda ni nema proizvodnje a ako se radi za više korisnika on se jednostavno replicira Replikacija softvera se može smatrati proizvodnjom ali su mogućnosti da se svojstva pojedinih repliciranih kopija softvera razlikuju više teorijske nego praktičke prirode Dakle ako se govori o trenutku kada je proizvod isporučen i implementiran kod korisnika tj o unutarnjoj kvaliteti softvera ona nastaje u fazi razvoja bez obzira radi li se o njegovim svojstvima ili oslobođenosti od nedostataka Vanjska kvaliteta softvera kao i kod drugih proizvoda ovisi o zadovoljstvu kupca2 Zbog toga se pri upravljanju kvalitetom softvera velika pozornost posvećuje procesu razvoja Uporabom softverskog proizvoda kupac u većoj ili manjoj mjeri ostvaruje zacrtane ciljeve o čemu ovisi njegovo zadovoljstvo i to se naziva djelotvornost softverskog proizvoda Pri ostvarenje tih ciljeva dolaze na vidjelo još neka svojstva proizvoda kao učinkovitost tj koliko resursa troši za ispunjavanje zahtjeva sigurnost itd Ta svojstva čine kvalitetu proizvoda u uporabi3 Softverski proizvod se vremenom i uporabom ne troši poput hardverskog proizvoda Ipak održavanje softverskog proizvoda je značajan element koji utječe na zadovoljstvo kupca Praksa je pokazala da za realizaciju određenog softverskog proizvoda potrebno određeno vrijeme koje ovisi od veličine i kompleksnosti softvera i to se vrijeme ne može bitno skratiti bez obzira na povećanje broja ljudi koje rade na njegovoj realizaciji Vrijeme je i inače kritičan činitelj kod razvoja softvera Pokazalo se da korisnik s vremenom mijenja svoje zahtjeve pa što je duže vrijeme razvoja softverskog proizvoda mogu se očekivati veće izmjene u zahtjevima Kod proizvoda čiji razvoj traje 9 do 12 mjeseci u prosjeku se promijeni oko 25 zahtjeva4 dakle zahtjevi se mijenjaju po stopi od oko 2 mjesečno Uzevši u obzir presudan značaj ispunjenja zahtjeva za kvalitetu proizvoda ova činjenica predstavlja ozbiljan problem Pokazalo se da troškovi otklanjanja grešaka u softveru a grešku predstavlja svaka nesukladnost sa zahtjevima progresivno rastu s vremenom kako je prikazano na slici 1 Izmjena zahtjeva u tijeku razvoja softvera ima isti učinak kao i otklanjanje utvrđenih nesukladnosti sa zahtjevima

Slika 1 Rast troškova za pronalaženje i otklanjanje greške tokom životnog ciklusaIzvor [7] str 3

Definicija kvalitete softverskog proizvoda je u cijelosti u skladu s definicijom kvalitete za ostale proizvode ali je praksa pokazala da primjena tako uopćenih definicija na softver nije zadovoljavajuća Razlog tome su navedene specifičnosti softvera koje utječu na to da se u fazi iniciranja rada na izradi novog softverskog proizvoda dakle kada treba utvrditi eksplicitne i implicitne zahtjeve na temelju kojih se utvrđuju značajne osobine tog proizvoda kao što su kvaliteta rok izrade cijena itd ni kupac ni proizvođač često nemaju točnu predodžbu konačnog proizvoda Ta činjenica značajno utječe na već izneseni veliki postotak promašaja

2 Iako su pojmovi kupac i korisnik u načelu sinonimi uobičajeno je da se pod pojmom kupac podrazumijevaju sve zainteresirane strane za proizvod dok pojam korisnik asocira na onog tko ga neposredno koristi3 Vidjeti [2] str 64 Preuzeto sa httpcodebettercomblogsdarrellnortonarticles50341aspx na dan 230907

Troškovi za pronalaženje i otklanjanjegreške za vrijeme integralnog testiranjasu 15 do 90 puta veći nego u fazidizajna i kodiranja

Dizajn Kodiranje

Kontrola koda

Pojedinačno testiranje

Integralno testiranje

Testiranje sustava

Troškovi za pronalaženje iotklanjanje greške

Testiranje Uporaba

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

12

u softverskim projektima Na slici 2 je istaknuta neophodnost mjerenja koje s jedne strane omogućava utvrđivanje kvalitete proizvoda ali predstavlja i veliki izazov Predodžba o kvaliteti softverskog proizvoda mijenja se ovisno o tome tko ga tijekom životnog ciklusa ocjenjuje proizvođač kupac ili netko treći Kupac mijenja svoje zahtjeve u tijeku razvoja pa s time i temeljne kriterije za ocjenu kvalitete Kako količina promjena ovisi o vremenu prirodna su nastojanja proizvođača da isporuči proizvod u što kraćem roku odnosno kada se radi o velikim projektima da ga isporučuje u manjim dijelovima koji omogućavaju brzu isporuku

Slika 2 Kvaliteta u životnom ciklusu softveraIzvor [2] str 22

Na slici 1 se vidi da troškovi otklanjanje greške u fazi eksploatacije softvera mogu i stotinjak i više puta premašiti troškove koji bi nastali za njeno otklanjanje u fazi dizajna Zbog toga je kvaliteta softvera u konkretnom slučaju njena komponenta oslobođenost od nedostataka u ranim fazama razvoja značajna za izbjegavanje velikih troškova vezanih za naknadno otklanjanje tih nedostataka S druge strane ako težnja za većom kvalitetom usporava realizaciju softvera nastaju troškovi vezani uz produženje rada na projektu na koje treba pribrojiti povećane troškove zbog vjerojatnih izmjena zahtjeva

4 Standardi kvalitete u proizvodnji informacijskih sustava (softvera)

41 Upravljanje sustavom kvalitete prema ISO 9000 ISO 9000 je opć i naz iv za grupu standarda koje od 1987 godine objavljuje

Međunarodna organizacija za standarde ISO sa sjedištem u Ženevi Aktualni standard koji sadrži zahtjeve za sustav upravljanja kvalitetom je ISO 90012008 Ovaj standard nije specifičan za softverske proizvode nego se odnosi na procese proizvodnje svih vrsta proizvoda i uslugaAmerička institucija American Society for Quality (ASQ) je kao glavne prednosti ISO 90002000 izabrala sljedećemiddot Primjena na sve kategorije proizvoda u svim područjima i bez obzira na veličinu

poduzećamiddot Jednostavna upotreba jednostavno pisan lako prevodiv razumljivmiddot Značajno smanjenje količine potrebne dokumentacijemiddot Povezanost menadžmenta kvalitete i organizacijskih procesamiddot Prirodno kretanje prema poboljšanju organizacijskih performansimiddot Bolja nastrojenost prema kontinuiranom poboljšanju i zadovoljstvu kupcamiddot Kompatibilnost sa ostalim standardima kao npr ISO 14000

Glavna odlika norme ISO 9001 je u tome što se ne odnosi samo na jedno područje već se po njoj mogu certificirati razna područja od proizvodnje do servisiranja Norma određuje zahtjeve dakle rdquoŠto treba učinitildquo ali ne daje rješenja rdquoKako to učinitildquo Pri pisanju ove norme autori su željeli da pokrije što više mogućih područja neovisno o različitim proizvodima proizvodnim postupcima i koncepcijom

proizvodnje zato norma ima cijeli niz vodiča koji služe za pomoć pri snalaženju i primjeni norme ISO 9001 Za primjenu norme ISO 9001 objavljen je standard ISOIEC 900032004 Software engineering -- Guidelines for the application of ISO 90012000 to computer software Zanimljivo je da je ISO 90003 po svom opsegu veća od ISO 9001 Ona je na neki način i rigoroznija pa se mnogi proizvođači softvera odlučuju certificirati prema zahtjevima norme ISO 9001 bez uključivanja norme ISO 90003

Slika 3 Koncept norme ISO 90012000Izvor [3] str 11

42 Norma ISO 25000 Software engineering - Software product Quality Requirements and Evaluation (SQuaRE) - Guide to SQuaRE

Norma ISO 25000 privi je put objavljena 2005 godine ali je naslijedila odrednice ranije objavljene norme ISO 9126 Za razliku od norme ISO 9001 koja je orijentirana na procese norma ISO 25000 je orijentirana na sam proizvod Prva verzija norme ISO 9126 objavljena je 1991 godine a 2001 godine posljednja verzija Iz naslova je vidljivo da norma definira karakteristike softverskog proizvoda i daje nam smjernice za njihovu upotrebuPo modelu kojeg norma predlaže zahtjevi koje softver mora zadovoljiti su podijeljeni u 6 glavnih i 21 pod karakteristiku raspodijeljene na temelju vanjskih (orijentiranih na korisnika) i unutarnjih (orijentiranih na poboljšanja i održavanje) karakteristika

Slika 4 ISO 9126 - glavne grupe karakteristika

Karakteristike i pod karakteristike norme su raspodijeljene po sljedećem modelu1 FUNFCIONALNOST - sposobnost softvera da zadovolji zahtjevima korisnika middot Prilagodljivost - sposobnost realizacije specifičnih zadatakamiddot Točnost - preciznost rezultatamiddot Interoperativnost - sposobnost interakcije sa raznim aplikacijamamiddot Sigurnost - sposobnost zaštite od manipulacije podacima i programima od

strane neautoriziranih korisnika

proces

Mjere procesa Mjere kvalitete u uporabi

Kvaliteta procesa

Atributi unutarnjekvalitete

Atributi vanjskekvalitete

Atributi kvalitete u uporabi

Unutarnje mjere Vanjske mjere

utječe na utječe na utječe na

ovisi odovisi odovisi od

Softverski proizvod (Sp) Učinak Sp

Zahtjevi Zadovoljstvo

ISO 90012008

Proizvod

Koris

nici

i dr

uge

zain

tere

sira

ne s

tran

e

Koris

nici

i dr

uge

zain

tere

sira

ne s

tran

e

6Upravljenjeresursima

7Realizacijaproizvoda

8 Mjerenjeanaliza i

poboljšanje

5Odgovornost

uprave

Neprekidno poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom

Jesu li zahtijevanefunkcije raspoložive

Koliko je jednostavno prebaciti softver na

drugu okolinu

Koliko je jednostavno obavljati izmjene u

softveru

Koliko je softver pouzdan

Je li softver jednostavno

koristiti

Koliko je softver efikasan

Functionality

Efficiency

Usability

ReliabilityPortability

Maintainability

IOSIEC9126

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

13

middot Sukladnost - softvera prema raznim normama i pravilima zahtijevanih od strane zakona i sl

2 POUZDANOST - sposobnost softvera da održi nivo performansi sistema kada

se koristi pod specifičnim okolnostimamiddot Zrelost - sposobnost softvera da spriječi otkaz sistema uslijed greške u softverumiddot Tolerantnost na greške - sposobnost softvera da održi nivo operativnosti uslijed

greške softveramiddot Oporavljivost - sposobnost softvera povratka u prvobitno stanje nakon ispravka

greške softvera

3 UPOTREBLJIVOST - osobina softvera koja zahtijeva da bude lagan za upotrebu od strane korisnika

middot Shvatljivost - sposobnost softvera da smanji napore korisnika u prepoznavanju logičkih koncepata i aplikacija softvera

middot Pogodnost za učenje - atribut softvera koji utječe na smanjenje napora korisnika za shvaćanje osnovnih aplikacija

middot Operativnost - atribut softvera koji utječe na smanjenje napora korisnika pri upotrebi i kontroli softvera

4 EFIKASNOST - sposobnost softvera da pruži adekvatne performansemiddot Vremenski odziv - karakteristika softvera koji utječe na brzinu odziva i izvršenje

zadatka s obzirom na vanjske naredbe od strane korisnikamiddot Korištenje resursa - sposobnost softvera da primjereno koristi vlastite resurse5 POGODNOST ZA ODRŽAVANJE - sposobnost softvera da se promjeni Promjene

mogu obuhvatiti korekcije poboljšanja ili prilagodbe promjenama u okolini softvera i u zahtjevima funkcionalnosti

middot Mogućnost analize - sposobnost softvera da se lakoćom dijagnosticiraju uzroci grešaka ili identificiraju dijelovi softvera koje treba mijenjati

middot Izmjenjivost - sposobnost softvera da se smanje napori pri promjeni softvera uklanjanju grešaka ili izmjeni okoline

middot Stabilnost - ograničavanje neželjenih efekata uslijed promjene softvera ili neočekivanih događaja

middot Mogućnost testiranja - lakoća testiranja novih promjena6 PRENOSIVOST - osobina softvera koja omogućava njegovo premještanje iz

jednog okruženja u drugo middot Prilagodljivost - sposobnost softvera da se s lakoćom prilagodi raznim

mogućim okruženjimamiddot Mogućnost instalacije - sposobnost softvera da se s lakoćom instalira u neko

specifično okruženjemiddot Koegzistencija - odlika softvera da funkcionira u interakciji sa raznim

aplikacijama koje se nalaze u njegovom okruženjumiddot Promjenjivost - odlika softvera da zamjeni druge namjenske softvere sličnih

karakteristika u njihovim okruženjimaSvaka od navedenih karakteristika se ispituje putem specijalno zato napravljenih upitnika i tabela

43 ISO 15504 - Project SPICEISO grupa normi koje uređuju različite aspekta osiguranja kvalitete PIS-a je ISO 15504 nazvana još i SPICE prema nazivu Software process Improvement Capability Determination Cilj ove skupine bio je da prilagodi metode i kriterije potrebne za ocjenu softverskih procesa i da ih ukomponira u jednu normu koja bi bila prihvatljiva tržištu Upravo zbog mnogobrojnih standarda koji su već opisani i koji će bit opisani naknadno vladala je nedorečenost zbog nemogućnosti da se usporede dva proizvoda koji su bili ocjenjeni različitim standardima Zbog inovativnosti koju je pokazao projekt SPICE pristupilo mu je više od dvadeset zemalja 1998 godine je po prvi puta objavljen opsežan standard sa TR (Technical Report) statusom sa više od 500 stranica raspodijeljenih u 9 poglavlja Projekt SPICE nastoji iskoristiti najbolja iskustva iz ISO 9001 i SEI - CMM (Capability Maturity Model) metode o kojoj će bit govora naknadno Norma određuje sve

korake i aktivnosti potrebne za ocjenjivanje različitih procesa Po primjeru iz SEI - CMM metode postoji šest mogućih ocjena procesa nazvanih nivoi sposobnosti

Slika 5 Nivoi sposobnosti procesa prema ISO 15504Izvor httpwwwspice12drivecomenglishimagesSpice15504Capabilitygif na dan 211111

Prema slici 5 procesi u proizvodnji softvera se dijele na0 Nekompletan1 Neformalno izvršiv2 Upravljiv - planski nadziran3 Uspostavljen - dobro definiran4 Predvidiv - kvalitetno upravljiv5 Stalna poboljšanja

Takvom ocjenom procesa (ldquoProcess Assessmentrdquo) dolazi se do sljedećih rezultata- karakteriziramo pravilno primijenjene metode identificirajući jake slabe i

rizične točke u procesu- dobivamo uvid u situacije u kojima primijenjene metode dozvoljavaju efikasno

postizanje postavljenih ciljeva- dobivamo uvid u situacije u kojima primijenjene metode rezultiraju sukladne

primijenjenom standarduVeć je napomenuto da se SPICE projektom nastojalo uzeti najbolja iskustva iz raznih standarda i metoda ocjenjivanja PIS-a Tako je iz normi ISO 9001 ISO 90003 i TickIT metode preuuzet koncept sustava upravljanja kvalitetom Principi poboljšanja upravljanja kvalitete uzeti su iz ISO 9004-45 Modeli ocjenjivanja sposobnosti uzeti su iz SEI - CMM i Trillium metoda ocjenjivanja Dok je ISO 12207 dao svoj doprinos sa principima koji se koriste za definiciju i klasifikaciju softverskih procesa Trenutno je izdano pokusno izdanje norme (SPICE Trials) kako bi se mogla ispitat u praksi i otklonili mogući nedostaci Uzimajući u obzir da su se razvoju ovog standarda kojeg vode ISO i IEC ( International Electrotecnical Commission) pridružile mnoge druge institucije koje se bave problematikom softverske kvalitete za očekivati je da će ovaj standard bit prihvaćen u cijelom svijetu Tome u prilog SEI (Software Engineering Institute) je 1997 godine izdao novu

5 ISO 9004-4 Quality management and quality system elements Part 4 Guidelines for quality improvements

Nivo sposobnosti okarakteriziran je

nizom atributa koji zajedno obezbjeđuju

glavna povećanja sposobnosti da se

izvrši bilo koji proces0

I

II

III

IV

V

predvidiv - kvantitativno upravljiv- Postizanje kvantitativnih ciljeva- Mjerenje karakteristika procesa- Upravlj procesom pomoću podataka

Stalna poboljšanja- Postizanje strategijskih ciljeva- Poboljšani procesi- Poboljšanja zasnovana na podacima

Uspostavljen - dobro definiran- Razvoj organizacijskih std procesa- Projekti koriste std i verif procese- Dijeljenje organizacijskih iskustava

Upravljiv - planski nadziran- Rad je planiran i upravljan- Projekti koriste definirane procese- Rezultati rada zadovoljavaju zahtijeve

Neformalno izvršiv- Individualni heroizam - bez plana- Esencijalni elementi se izvršavaju- Identificirani rezultati rada

Nekompletan - nije izvršiv- SW procesi se ne izvršavaju- Polazna točka organiziranja

SPICE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

14

verziju CMM metode koja je sukladna SPICE projektu Nakon što je 1998 godine izdan i trenutačno važeći TR (Technical Report) očekivalo se da će 2001 godine biti izdana prva službena verzija standarda ali prvi dijelovi su objavljeni tek 2004 a neki su dijelovi još u izradiJedan od nedostataka norme ISO 15504 je da je preopširna ukupno oko 500 stranica no svakako treba istaknuti i neke prednosti middot Proizvođači koji razvijaju softvere koristit će samo jedan model ocjenjivanja

procesa proizvodnje (sad se koriste raznim metodama ocjenjivanja)middot Proizvođači koji razvijaju softvere imati će alat s kojim će postići kontinuirano

poboljšanje procesamiddot Kupci softvera će moči utvrditi sposobnosti proizvođača softvera i odmjeriti

rizik u kojeg se upuštaju s obzirom na izabranog proizvođača

44 Norma ISO 20002005 Information technology - Service management

Slika 6 Područja koje pokriva ISO 20000Izvor Izradili autoriNorma je prvi put objavljena 2005 godine i kao što naziv kazuje bavi se IT uslugama Potreba za tim standardom rasla je se pojavom procesa eksternaliziranje (outsourcing) informatičkih usluga koje je uz potporu Interneta prerasla u oblak računarstvo (cloud computing) Na slici 6 prikazuju se osnovna područja koja pokriva ova norma

I ovaj se standard temelji na procesnom pristupu i Demingovom krugu te se može dobiti certifikacija

44 Model ocjenjivanja zrelosti procesa (Capability Maturity Model)CMM je najstarija metoda ocjenjivanja kvalitete u proizvodnji softvera Razvijena je u razdoblju od 1984 do 1987 godine od strane Watts Humphrey-a i Instituta za softverski inženjering (SEI)6 SEI je dio sveučilišta Carnegie Mellon u Pitsburgu (SAD) Istraživanje je financirano od strane Američkog ministarstva obrane koje je željelo naći načine za usporedbu i mjerenje različitih kooperanata koji su za ministarstvo razvijali softvere Iako SEI nastavlja poboljšavati i proširivati opseg i područje djelovanja različitih CMM modela njegov osnovni fokus za većinu kompanija je razvijanje softvera Suština CMM metode je u tome da predstavlja skup ciljeva koje jedna razvojna organizacija treba da postigne da bi poslovala brzo efikasno i kvalitetno - model definira što je potrebno uraditi da bi se ostvarilo poboljšanje a ne - kako Baza CMM metode je opis evolucije razvojnih firmi od ad-hoc izvedenih projekata do zrelog - discipliniranog okruženja u kojem se oni nesmetano i racionalno odvijaju CMM metoda ocjenjuje procese poduzeća koje se bave razvojem softverskih proizvoda na temelju pet nivoa zrelosti1 Inicijalni Ad hoc krizno stanje - U organizaciji su zajednički postupci malobrojni Uspjeh projekta ovisi o sposobnosti i vještinama angažiranih ljudi Organizacija se ne trudi dovoljno da bi svi projekti bili uspješni Većina tvrtki

6 SEI Software Engineering Institute

nalazi se na ovoj razini iako se u šali ponekad kaže da su na razini 0 ili čak -1 2 ponovljivi Standardno upravljanje projektima - Organizacija implementira standardne procese upravljanja projektima U ovom se slučaju želi uspostaviti osnovna linija prema kojoj će se u budućnosti poboljšavati procesi Većina tvrtki koja započinje sa CMM metodom pokušava dosegnuti ovu razinu 3 Definirani Standardno razvijanje softvera - Pokušava se postići standardizacija u postupcima razvijanja slično kao s upravljanjem projektima iz razine 2 Ovo uključuje zajedničke i ponovljive postupke razvijanja softvera rezultate alate itd Studija urađena još 1994 (Larry Putman) pokazala je da se vrijeme razvoja softvera u organizaciji koja pređe put od nivoa 1 do nivoa 3 u prosjeku smanjuje za 70 Zrelost nivoa 3 podrazumijeva ostvarene ciljeve definirane za nivo 24 Upravljani Obrada povratnih informacija - Na svim aspektima upravljanja projektima i procesima razvijanja prikuplja se podaci Podaci i naučene vještine iz prethodnih projekata se spremaju ne bi li ih se moglo prilagoditi novim projektima5 optimalizacija Neprestano poboljšanje - Postoji zatvorena petlja izvršavanja procesa mjerenja i kontinuiranog poboljšanja Kontinuirano se provode mjerenja povratne informacije i kreativnost da bi se postupci optimizirali Iako se nivo optimizacije procesa veoma teško dostiže većina organizacija sa implementiranim nivoom 4 dostiže i nivo 5 (u prosjeku za 13 mjeseci od početka implementacije)

Donja granica podjele opisuje organizacije bez ponovljivih procesa u kojima se velik dio posla obavlja kaotično i ldquoad hocrdquo sa karakterističnim osobnih heroizmima Gornja granica podjele opisuje tvrtke koje koriste definirane i ponovljive procese i prikupljaju podatke koji pomaže u neprestanom poboljšanju procesa Takve tvrtke neprestano traže kreativne načine za kontinuirana poboljšanja Svaki nivo se karakterizira sa ključnim područjima procesa (KPA - Key Process Area) u okviru kojih se ostvaruju određeni ciljevi Svaku od KPA čini grupa ključnih aktivnosti (Key Practices) - one predstavljaju infrastrukturu aktivnosti akcije ili zadatke koji moraju biti ostvareni ili izvedeni da bi ciljevi definirani ključnim područjem procesa mogli biti ispunjeni CMM dalje definira grupe ključnih aktivnosti u okviru kojih se vrši postizanje ciljeva

Slika 7 CMM ndash Capability Maturity Model

prVI NIVo - definira sljedeće ključne aktivnosti- Ostvarivanje široke korporativne podrške (Commitment to perform)- Stvaranje potrebnih uvjeta za implementaciju (Ability to perform)- Izvršene aktivnosti (Activities performed)- Analiza izvršenih aktivnosti (Measurement and analysis)- Verifikacija implementiranih procesa (Verifying implementation)DrUgI NIVo- Upravljanje zahtjevima (Requirements Management)- Planiranje projekta (Software Project Planning)- Praćenje projekta (Software Project Tracking and Oversight)- Upravljanje eksternim procesima razvoja (Software Subcontract Management)- Upravljanje kvalitetom (Software Quality Assurance)- Upravljanje životnim vijkom proizvoda (Software Configuration Management)

5 optimalizacija

SKoK

oVIT

o Level 2 - Key Process Arearsquos- reuirements management- software project planning- software project tracing and oversight- software quality assurance- software subcontract management- software configuration managementMORAJU BITI IMPLEMENTIRANI SVI PROCESI

4 Upravljivi

3 Definirani

2 ponovljivi

1 Inicijalni

CMM - NIVOI ZRELOSTI SPOSOBNOSTISOFTVERSKE ORGANIZACIJE

6 procesi isporuke usluge

65 Upravljanje kapacitetima63 Upravljanje kontinuitetom i raspoloživosti usluge

10 procesi izdavanja101 Upravljanje izdanjima

61 Upravljanje opsegom usluge62 Izvještavanje

8 procesi odlučivanja82 Upravljanje incidentima83 Upravljanje problemima

66 Upravljanje sigurnosti informacija64 Proračun i obračun za usluge IT

7 Upravljanje odnosima72 Upravljanje poslovnim odnosima73 Upravljanje dobavljačima

9 Kontrolni procesi91 Upravljanje konfiguracijom

92 Upravljanje izmjenama

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

15

TreĆI NIVo- Fokus na značaj procesa u organizaciji (Organization Process Focus)- Definiranje procesa razvoja i upravljanja razvojem (Organization Process

Definition)- Program obuke (Training Program)- Integrisano upravljanje razvojem (Integrated Software Management)- Primjena standarda za kodiranje (Software Product Engineering)- Koordinacija timova i radnih grupa (Inter-Group Coordination)- Diskusija o projektu (Peer Reviews)čeTVrTI NIVo- Kvantitativno upravljanje procesima (Quantitative Process Management)- Upravljanje kvalitetom softvera (Software Quality Management)peTI NIVo- Prevencija grešaka i bagova (Defect Prevention)- Postepeno uvođenje novih tehnologija u organizaciji (Technology Change

Management)- Poboljšanje postojećih procesa (Process Change Management)

Značajan broj autora ukazuje da je postizanje CMM nivo 3 u razini sa ISO 90011994 standardom a da je nivo 5 u razini sa ISO 90012000 Napomenimo da kod primjene ovog modela nemamo problem identifikacije procesa (prisutan kod ISO 90012000) potrebnih za realizaciju proizvoda i postizanje zadovoljstva kupcaIzmeđu 1997 i 2001 godine 1018 poduzeća u SAD ispitano je po CMM modelu s prosječnom zaposlenošću od 100 stručnjaka dalo je sljedeće rezultate 27 poduzeća bilo je na nivou 1 39 - nivo2 23 - nivo 3 6 - nivo 4 i 5 - nivo 5 U tablici je prikazuje se utjecaj stupnja zrelosti proizvođača na kvalitetu i troškove razvoja softvera Izvršeno je istraživanje projekata slične veličine koji sadrže 200000 linija izvornog koda7

Cmm stupanj zrelosti

Trajanje projekta (mjeseci)

Broj angažiranih

osobamjeseci

Isporučeni broj

grešaka

prosječni ostvareni troškovi

1 30 600 61 55

2 185 143 12 13

3 15 80 7 073

Tablica 1 CMM statistika za projekte od 200000 LOCIzvor httpwwwsoeucscedu~yizism58fileslecture-3pdf na dan 260907

Može se vidjeti da proizvođač na stupnju zrelosti 3 ostvaruje gotovo osam puta niže troškove od proizvođača na stupnju zrelosti 1 Vrijeme izrade takvog softvera je upola kraće i isporučuju gotovo deset puta manje grešaka u softveru

45 Project TickIT Projektu TickIT je nastao kao rezultata inicijative British Computem Society (BSC) koju su podržale UKAS (United Kingdom Accreditation Service) i SWEDAC (Swedish Board for Accreditation and Conformity Assessment) i još 12 organizacija ovlašteno za njegovo izdavanje od kojih neke

djeluju i u Hrvatskoj kao Lloyd`s Register QA DNV Bureau Veritas i SGS TickIT se neposredno oslanja na normu ISO 9001 Jedna od važnih svrha projekta TickIT koji je započeo sa radom 1991 godine je stimuliranje proizvođača softvera da razmišljaju što je zapravo kvaliteta u kontekstu razvitka softvera te kako se ona može postići Naime norma ISO 90012000 s oznakom TickIT dokazuje da je vaš sustav upravljanja kvalitetom usuglašen sa najboljim praktičnim saznanjima o sustavu upravljanja kvalitetom softvera Primjenjiv na proizvođače softvera

7 LOC -Line Of Code

TickIT se može koristiti samo u kombinaciji s ISo 9001 Projekt TickIT obuhvaća procjenu i certifikaciju sheme upravljanja kvalitetom softvera u organizaciji prema ISO 9001 Uključuje proizvodnju softvera i usluge Projekt TickIT je prvenstveno bio zamišljen za tržište Velike Britanije ali kroz godine raširio se i na mnoge druge države Bio je povezan uz velika očekivanja koja se nisu ostvarila Do listopada 2005 godine bilo je izdano 10938 TickIT certifikata raspodijeljenih u 44 države Tako da je najviše 807 (738) u Velikoj Britaniji 131 (12) u ostatku Europe 89 (81) u sjevernoj Americi (SAD i Kanada) te 66 (61 ) u ostatku svijeta Zanimljivo je još napomenuti da je TickIT-om certificiran cijeli niz poznatih proizvođača softvera kao Oracle IBM Hawlet - Packard Eriksson Siemens ali Microsoft nije među njimaOdmah nakon što je 2001 godine izdan revidirani standard ISO 9000 izdan je i novi TickIT vodič peti po redu Tako ta dva dokumenta zajednički čine temelj za aplikaciju i certifikaciju kvalitete kod proizvođača softvera prema TickIT konceptuKao što je već navedeno TickIT daje eksplicitnu potvrdu da je ISO 9001 certifikacijska provjera provedena od strane poznavatelja softverskih procesa koji su koristili internacionalno prihvaćene upute specifično po jedinstvenim pitanjima vezanih za razvoj softvera

46 Ostale norme i metode (Bootstrap9 Trillium Mil - STD - 498)461 Bootstrap metoda

Bootstrap metoda je derivat projekta Esprit 5441 kojeg je vodila Europska unija između 1990-1993 godine Bootstrap

institut osnovan 1994 godine je neprofitna organizacija koja vodi promovira i poboljšava metodu koju zastupa Ova metoda je specifična po tome što je elemente SEI-CMM metode proširila na karakteristike standarda ISO 9000-310 pritom pojednostavljujući i prilagođavajući ih i za manja poduzeća Metoda je najraširenija na Europskom područjuNivo zrelosti poduzeća određuje se putem upitnika koji skupljaju informacije o kriterijima analize postignutih rezultata Metoda se koristi i softverskim alatom auto-analize nazvanog Bootcheck kojom se dobiva uvid u jakosti i slabosti ispitanih projekata

462 Trillium metodaMetoda je razvijena od strane Bell - Canada 1994 godine I ova metoda je razvijena po primjeru SEI-CMM metode

Najvažniji ciljevi Trillium metode jesu middot Stvaranje kriterija za ocjenjivanje proizvođačamiddot Pomoći poduzećima da identificiraju procese u kojima su moguća poboljšanja

te da razviju primjeren plan poboljšanja na razini poduzećaPrema stavovima normemiddot Poduzeće koje ne zadovoljava zahtjevima drugog nivoa smatra se poduzećem

ldquovelikog rizikardquo middot Poduzeće koje ne zadovoljava zahtjevima drugog nivoa pod hitno treba razradit

plan kako ga dostićimiddot Cilj svakog poduzeća trebao bi biti nivo tri kako bi ukratko poslije mogao

zadovoljit ISO 9001 normi

463 mIl - STD - 498 Software Development and DocumentationMIL - STD - 498 standard je razvijen u SAD-u za potrebe ministarstva obrane Može se aplicirat na sve faze životnog ciklusa softvera MIL standard podržava sve procese razvoja i dokumentaciju koju predlaže ISO 12207 te sve upute koja predlaže ISO 9001 vezanih uz softver

8 Vidi wwwtickitorg9 Vidi wwwbootstrap-institutecom10 Ova je norma prethodila današnjoj ISO 90003

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

16

Primarni cilj norme je da odredi jednake karakteristike za razvoj softvera i popratne dokumentacije

47 Međuzavisnosti i zastupljenost pojedinih normiU prethodnim točka vidjeli smo da se većina normi preklapa ili se baziraju jedni na druge Slikovito je to prikazano slikom 1811 koja pokazuje međusobne odnose normimetoda

Slika 8 Međusobni odnosi normi

6 ZaključakKvaliteta informacijskog sustava u velikoj mjeri ovisi od kvalitete njegove nematerijalne komponente odnosno softvera Kvaliteta softverskog proizvoda se može definirati na isti način kao i za ostale proizvode no zbog specifičnosti softvera potrebno je definirati dodatne atribute kvalitete i način njihovog mjerenja Bez obzira da li je riječ o hardveru ili softveru kvaliteta nije fiksna značajka proizvoda nego ovisi o tome tko je ocjenjuje Gledajući iz poslovne perspektive osnovni kriterij za procjenu kvalitete je zadovoljstvo kupca Samo u tom kontekstu ona postaje značajka koje je bitna za postizanje konkurentnosti na tržištu Kvaliteta nije besplatna kao što se često naglašava ona ima svoju cijenu ali i nekvaliteta ima svoju cijenu koja je često veća od cijene kvalitete Racionalno upravljanje kvalitetom treba biti usmjereno prema cilju da troškovi vezani za osiguranje kvalitete proizvoda budu manji od pozitivnog efekta koji se sastoji u smanjenju troškova vezanih za ne kvalitetu u koje treba ubrojiti i propuštene prilike na tržištu

11 Vidi wwwtantaraabcaiso_relgif

S obzirom specifičnosti softverskih proizvoda kupac ne može neposredno donijeti zaključke u vezi s njegovom kvalitetom Kupci softverskih proizvoda trebaju znati da su oni odnosno njihovi zahtjevi temeljni kriterij za ocjenu kvalitete proizvoda i zbog toga zahtijevati od proizvođača da uvedu primjereni sustav upravljanja kvalitetom jer se tako značajno smanjuju mogućnosti izrade nekvalitetnog softvera Na taj način kupci mogu neposredno utjecati na povećanje kvalitete softvera i ostvariti dvostruki pozitivni ekonomski efekt S jedne strane će troškovi vezani za softver padati zbog većeg stupnja oslobođenosti od nedostataka i s druge strane postizati će bolje ekonomske efekte u osnovnoj djelatnosti zbog poboljšanih značajki softvera

Literatura[1] Juran JM-Gryna FM Planiranje i analiza kvalitete (treće izdanje) MATE Zagreb1999[2] ISOIEC 25000 Software engineering- Software product Quality Requirements and Evaluation (SQuaRe)- Guide to SQuaRe 2005 [3] HR EN ISO 9001 2008 Sustavi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi[4] ISOIEC 90003 2004 Software engineering- Guidelines for the application of ISO 90012000 to computer softver[5] Krasner H Using cost of quality approach for software httpwwwcompaidcomcaiInternetcasestudieskrasner-CoSQ-xtalkpdf str 4 na dan 2592007[6] Petrasch R The definition of lsquoSoftware Qualityrsquo A practical Approachhttpwwwchillaregecomfastabstractsissre9999124pdf na dan 170907[7] Webster M Leveraging Static Analysis for MultidimensionalView of Software Quality and Security Klocworkrsquos Solution White paper 2005 (wwwidccom)[8] Sinković Đ Quality Management in Software Production Proceedings of the 14th International Scientific Conference on Information and Intelligent Systems Varaždin 2003[9] Sinković G-Bevanda V Standardi informacijsko komunikacijske tehnologije (IKT) The 14th International scientific conference ldquoSociety and Technology 2007rdquo (The Position and Role of Electronic Media - Convergence of the Media) Split June 28-30 2007 Informatologia Separat Speciale 11 2007 1-97[10] Injac N Mala enciklopedija kvalitete OSCAR Zagreb 2002[11] Drljača M Troškovi kvalitete OSCAR Zagreb 2004

SummaryThe quality of information system as a software product can be defined based on the same parameters that are usually implemented for assessing of any other product but given the specificity of the software it is necessary to define additional quality attributes and the modality of their measurement Regardless of the fact whether the hardware or software is concerned quality is not a fixed characteristic of a product but greatly depends on who is appraising it Looking at the problem from the business point of view the basic criteria to evaluate quality is clientrsquos satisfaction In most cases neither the client nor the manufacturer have clear picture of neither the product nor of its quality Even if they have it it certainly is subject to changes throughout the life cycle of software product development The client changes his requests throughout the product development By doing so he also changes basic criteria of quality assessment The characteristics and subcharacteristics of quality of the software products are not new They have been taken over from the original ISO 9126 standard which dates back in 1991 They have been analysed and adjusted to modern era conditions in order to create a reminder and guidelines to software product clientThe software product characteristics mostly cover the aspect of external quality and quality in use although there are some elements related to internal quality The question that still remains unanswered is the relative importance of each individual characteristic and that depends on the type of product but also on the clientrsquos preferences

KeyworDS Quality Information systems International standards ISO

Quality management in information systemsDrsc Giorgio Sinković Franko Trošt diplinž

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

17

E-learningom do kontinuiranogunaprijeđenja kvalitete znanja

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Mrsc Iva Ćulumović ŽupanovićHT ddCiottina 17a 51000 Rijekaivaculumovicththr ivaculumovicrihtnethr

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakTvrtke mijenjaju svoj odnos prema zaposlenicima i njihovom znanju osobito prema njegovom velikom utjecaju na postizanje ciljeva tvrtke One moraju stalno ulagati u zaposlenike i njihovo znanje u informiranje kupaca i poslovnih partnera o novim proizvodima i uslugama posebice u današnje vrijeme nove znanjem intenzivne ekonomije Postoji mnogo načina stjecanja znanja a novi i vrlo učinkovit način učenja na daljinu je e-učenje (engl e-learning) Korištenje Interneta i web tehnologija znatno utječe na poslovanje i omogućuje obrazovanje na daljinu kao i e-learning te rad u virtualnim uredima Ovaj rad se fokusira na utvrđivanje prednosti e-learninga u korporacijama koristeći primjer e-learninga u Hrvatskom Telekomu dd (u daljnjem tekstu HT dd) Tvrtke trebaju provoditi upravljanje znanjem i postati učeće organizacije s glavnim zadatkom stalnog poboljšanja kvalitete znanja zaposlenika i managementa

KljUčNe rIječI e-learning upravljanje znanjem web-based tehnologija virtualni ured

1 UvodZaposlenici se danas moraju smatrati najvažnijom imovinom tvrtki u koju je potrebno ulagati Upravljanje znanjem ima za cilj unaprijediti kompetencije na svim razinama organizacije na način da se organizacija bavi više svjesno znanjem Razlika između upravljanja znanjem (engl Knowledge Management (KM)) te organizacijskog učenja je u tome što se potonji uglavnom bavi uvjetnim okvirom funkcijama i barijerama organizacijskog učenja dok je suština tih procesa učenja a koju čine unaprjeđenje znanja i kompetencija nedovoljno razmatrana Upravljanje znanjem i e-learning1 odnosno on-line učenje omogućuje stvaranje distribuciju i

1 U daljnjem tekstu se alternativno koriste izrazi e-learning e-učenje i on-line učenje

korištenje znanja na raznim mjestima moguće i u raznim državama u isto vrijeme Infrastruktura informacijsko komunikacije tehnologije (engl Information and Communication Technology (ICT)) omogućuje brzo i učinkovito širenje stvorenog znanja unutar tvrtke Kako bi se osiguralo zadržavanje bitnog znanja unutar organizacije potrebno je koristiti niz alata za upravljanje informacijama kao što su Intranet stranice (portali2) u sklopu kojih i stranice e-learninga Isti mogu imati veliki utjecaj na KM posebno u području prikupljanja podataka suradnje i komunikacije educiranja i provjere znanja te mogu značajno unaprijediti učinkovitost i korisnost obrazovnog sustava unutar organizacije Korištenje Interneta web tehnologije i e-learninga u modernoj kompaniji kao što je HT dd važan je element u postizanju poslovnog uspjeha i ciljeva

2 U daljnjem tekstu izraz će se alternativno koristi

UDK 37004]650124](4975)Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

18

2 Upravljanje znanjemUčinkovita provedba KM-a zahtijeva strategiju cjelovitog rješavanja problema Organizacije moraju upravljati tehnološkim rješenjima s fokusom na informacije znanje u smislu stručnosti kadrova i procese kojima se dijeli i poboljšava to znanje To je srce stvaranja vrijednosti jer omogućuje stvaranje novih proizvoda i usluga te poboljšanih poslovnih procesa Potrebna je organizacijska kultura razmjene znanja koja potiče slobodan tijek znanja otvoren dijalog među granicama organizacijskih jedinica te njegovanje mreže znanja Ako se navedeno implementira ono diferencira takve kompanije od konkurencije te iste njeguju cjelovito upravljanje znanjem kao ključnu dimenziju poslovne strategije Prema Probst-u osam je međuzavisnih elemenata KM-a koji se mogu definirati [3]

1) Ciljevi upravljanja znanjem Osiguravaju davanje smjernica organizacijskih procesa učenja i omogućuju mjerenje uspjeha KM-a Normativni ciljevi imaju za cilj stvaranje organizacijske kulture ldquosvjesne znanjardquo koja podupire širenje i razvoj pojedinačnih znanja u znanja koja su dostupna cijeloj tvrtki Strateški ciljevi definiraju organizacijsku ldquojezgru znanjardquo a time i buduće kompetencije potrebne za tvrtku Predstavljaju portfolio ciljanih budućih kompetencija operativni ciljevi osiguravaju ostvarenje normativnih i strateških ciljeva KM-a Tipični ciljevi na toj razini su osiguravanje dostupnosti svih relevantnih organizacijskih dokumenata na Intranetu

2) Identifikacija Vrlo je često organizacijsko neznanje o unutarnjim snagama o radnicima znanja i mrežama znanja Dakle znanje potrebno u ključnim poslovnim procesima i odlukama mora biti identificirano U tom smislu kompanije moraju paziti da ne budu ni ldquopreobavješteneldquo ali ni nedovoljno informiranerdquo Ključni unutarnji i vanjski izvori moraju biti transparentni kako bi se zaposlenicima olakšalo pretraživanje izvora znanja 3) Prikupljanje znanja Zbog svjetske ldquoeksplozijerdquo znanja i njegove fragmentacije razvijanje potrebnih znanja unutar organizacije predstavlja sve više i više izazovan zadatak Potrebna je učinkovita strategija pribavljanja znanja Moguće strategije su stjecanje znanja iz drugih organizacija od klijenata zaposlenika medija dobavljača politike javnosti vlasnika tvrtke financijskog svijeta iz proizvoda znanja (softvera patenata CD-ROM-ova)

4) Razvoj Razvoj znanja služi za proizvodnju novih kapaciteta novih proizvoda boljih ideja i učinkovitijih procesa Pojedinačni procesi razvoja znanja se temelje na kreativnosti i sposobnosti sustavnog rješavanja problema Instrumenti kao što su prijedlozi metode su koje se moraju revitalizirati i interpretirati na nov način Kolektivni proces razvoja znanja unutar timova smatra se ldquostanicomldquo kolektivnog učenja Ako je atmosfera u kompaniji otvorena ako postoji povjerenje i dovoljan intenzitet komunikacije kolektivni procesi su učinkovitiji za tvrtku nego pojedinac sam za sebe Uspostavom unutarnjih ldquotrustova mozgovardquo ldquopodručja učenja ldquo internih ldquocentara kompetencijardquo i ldquoproizvodnih klinikardquo kolektivni procesi mogu biti podržani Po završetku projekta svaki tim može dokumentirati ldquonaučene lekcijerdquo koje mogu pomoći budućim timovima koji će se baviti sličnim problemima ldquoNaučene lekcijerdquo predstavljaju sažetak bitnog vezano za iskustvo u radu na projektu ili su rezultat kolektivnog procesa učenja5) Širenje znanja Kako bi se osiguralo da stvoreno znanje bude dostupno svim članovima kompanije mora biti proslijeđeno unutar organizacije kroz tehničke infrastrukture i interaktivan sustav upravljanja informacijama koji podržava razmjenu znanja i povezivanje nekad odvojenih stručnjaka a sada povezanih putem elektroničkih mreža [4] Presudan faktor za učinkovito upravljanje znanjem je razumijevanje činjenice da ne mora svatko znati sve nego je potrebno pružiti alate koji pomažu ljudima da pronađu znanja koja su relevantna za njih Tu se mogu pojaviti prepreke koje sprječavaju dijeljenje znanja npr uvriježeno je mišljenje da

je znanje moć zbog čega se ono ne dijeli [5] Za prevladavanje tih prepreka često se javlja potreba nužne promjene u organizacijskoj kulturi i strukturi

6) Korištenje Osnovni cilj upravljanja znanjem je jamčiti učinkovito korištenje stvorenog znanja od strane svih članova društva

7) Održavanje Kao što stečeno znanje neće biti automatski dostupno za buduću uporabu ono se mora aktivno birati spremati i ažurirati Nakon odabira relevantnih podataka oni moraju biti spremljeni u ldquomemorijuldquo poduzeća koja se sastoji od pojedinih zaposlenika timova i elektronskih baza podataka Održavanje znanja je kontinuirani proces čija se kvaliteta treba osigurati stalnom aktualizacijom pohranjenog znanja Ako je kvaliteta podataka zajamčena zaposlenici imaju povjerenja u sustav i koriste ga redovito što doprinosi poboljšanju kvalitete i učinkovitosti proširivanja znanja pa samim time i poslovanja 8) Vrednovanje Od velike je važnosti definiranje metoda za mjerenje normativnih strategijskih i operativnih ciljeva znanja Analiza organizacijske kulture vještina te balansiranje istog s kontrolom troškova izobrazbe i obuke mogu pomoći u vrednovanju upravljanja znanjem i istoga čine integriranim dijelom korporativnog upravljanja Mjerenje učinaka upravljanja znanjem izvodi se na tri različita načina [6]1 prema količini dokumenata dostupnih u bazama podataka2 koristeći pokazatelje zadovoljstva zaposlenika klijenata3 računajući broj elektroničkih ulazaka u bazu podataka

Uprava morati prenijeti zaposlenicima prednosti KM-a u cilju povećanja svijesti svakog pojedinog zaposlenika o važnosti kontinuiranog poboljšanja znanja i time postizanja uspjeha upravljanja znanjemmiddot Važni čimbenici za uspješan sustav upravljanja znanjem moraju se uzeti u obzir

svi zaposlenici moraju shvatiti da upravljanje znanjem pruža osobnu koristmiddot prije uvođenja KM programa specifičnosti kompanije moraju biti analizirane

kako bi se definirale moguće buduće prepreke u provođenju KM-amiddot bitna je kontinuirana komunikacija između ldquoureda znanjardquo i svih ostalih razina

u hijerarhiji (top menadžmenta kao i zaposlenika)middot potrebna je aktivna vidljiva angažiranost top-menadžmentamiddot prvi primjeri uspješnog upravljanja znanjem trebaju biti prikazani unutar

organizacije kako bi se prevladale unutarnje barijere i stvorila motivacija

3 On-line učenjeOn-line učenje koje se realizira može biti dio inicijative upravljanja znanjem koje koristi stečeno znanje u kompaniji za maksimiziranje konkurentske prednosti iste ldquoE-learning i upravljanje znanjem idu ruku pod ruku ldquoOni su dvije strane istog novčićardquo kaže Tom Brailsford voditelj Sektora za istraživanje u Hallmarku specijaliziranom za trgovinu elektroničkim čestitkama U budućnosti više korporativnih edukacija biti će izvršeno putem Interneta Niz problema se eliminira e-learningom kao što su putni troškovi organiziranje termina učenja pa i oportunitetni troškovi korištenja radnog vremena zaposlenika - daju prednost on-line učenju u odnosu na tradicionalno učenje u učionicama posebice u većim korporacijama Tvrtke se sve više koriste ldquoweb-basedrdquo edukacijskim rješenjima kako bi se zadovoljile potrebe za obukom svojih zaposlenika On-line učenje pruža mnogo brži ekonomičniji način educiranja u odnosu na tradicionalne metode učenja Podaci o povratu ulaganja u e-learning (ROI) su jasni e-učenjem se štedi 30 do 60 posto troškova u odnosu na tradicionalne načine učenja u učionicama prema Brandon Hallu savjetniku kompanija s popisa Fortune 500reg kompanija vezano uz provedbu e-learning programa vodećem istraživaču i direktoru Brandon-hallcom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

19

Zbog takvog uvjerljivog podatka e-učenju se prognozira rast tijekom sljedećih godina uz pretpostavku da će mu rasti i udio u korporativnim troškovima edukacija Tržište korporativnog e-učenja će rasti Prema Američkom društvu za obuku i razvoj (American Society for Training and Development (ASTD)) prosječna američka tvrtka educira više svojih zaposlenika nego ikada ranije više dolara utroše na tehničko osposobljavanje nego bilo koji drugi tip treninga te e-učenje dobiva sve veću ulogu u educiranju unutar velikih tvrtki To su bili ključni rezultati 2001 ASTD izvješća Izvješće je utvrdilo da se korporacije opredjeljuju za ldquomiješanrdquo pristup koji kombinira najbolje elemente tradicionalnog načina učenja u učionicama i e-učenja Oba načina će i dalje postojati i međusobno se nadopunjavati Tako tradicionalni način učenja nikada neće biti ukinut u cijelosti ali će rasti značaj ldquoweb-basedrdquo učenja Najbrže rastuće područje korporativne edukacije je e-učenje zahvaljujući sveprisutnosti Interneta Dakle potražnja za softverima koji mogu pretvoriti pojedina znanja u organizacijsku inteligenciju nikad nije bila većaE-učenje ima širu upotrebu unutar tvrtke kao edukacijski alat Može se koristiti za edukaciju zaposlenika klijenata o novim proizvodima i uslugama distributera i dobavljača te za koordinaciju procesa upravljanja opskrbnim lancem Dijeljenje znanja može generirati nove ideje koje su glavni generator rasta Karakter e-učenja ldquou pravo vrijemeldquo (engl ldquoJust-in-Timerdquo (JIT)) omogućuje zaposlenicima pristup dijelu informacija koje se odnose na njihov posao točno onda kada im je to potrebno To omogućuje da zaposlenici obavljaju zadatke produktivnije Učenje vezano za stvarni poslovni proces omogućuje stvaranje dodane vrijednosti Nova klasa softverskih rješenja poznate pod nazivom ldquotehnologije znanjardquo učinkovito upravljaju organiziraju i povezuju strateške dijelove informacija za stvaranje naprednijih oblika korporativne edukacije Zahvaljujući Internetu ova informacija je lako dostupna na ldquodesktopu znanjaldquo na zaposlenikovu računalu Najjače svjetske tvrtke koriste dijeljenje znanja i transfer znanja što je presudno za njihovu konkurentsku prednost i uspjehStudija AT Kearney-a je utvrdila da vodeći proizvođači koji su sudjelovali u istraživanju ldquonajbolje prakserdquo vis-a-vis dijeljenja znanja imaju povrat na aktivu (ROA) od 40 posto u odnosu na prosječnu skupinu koja ima u prosjeku 18 posto povrat od prodaje (ROS) od 21 posto u odnosu na prosječnu skupinu čiji je takav pokazatelj 9 posto a povrat ukupne imovine od 98 puta u usporedbi s prosjekom od 29 puta [7]

McDonaldrsquos procjenjuje da će njegov program e-učenja smanjiti vrijeme obuke za 40 do 60 posto te ističe da će ldquoJust-in-Timerdquo (JIT) učenje udvostručiti stopu zadržavanja zaposlenika McDonaldrsquos provodi sustavno upravljanje sadržajem namijenjenim za učenje (engl Learning Content Management) koji omogućava da se zaposlenici registriraju koriste dokumentaciju i automatski uče te se pratiti uspješnost kroz specijalizirane izvještaje kontrolira i ažurira sadržaj kao što je to nužno i potrebno Neki ključni razlozi za prijelaz s tradicionalnog obrazovanja na e-učenjemiddot neučinkovita nastava ili prenesen sadržaj materijali ne ldquotrajurdquo dugoročno

ciljni zaposlenici ne mogu ili iz nekog razloga ne zadržavaju materijalmiddot nesposobnost da se dokažu prednosti tradicionalnog načina učenjamiddot tradicionalno učenje zahtjeva udaljavanje djelatnika s radnog mjesta što remeti

tijek rada i ne opravdava krajnji rezultat edukacijemiddot tehničke neusklađenosti u ranijim fazama implementacije automatiziranja

edukacije paketa i medija

1 Danas se ta ograničenja eliminiraju usmjeravanjem na konvergenciju tehnologije strategije teorije i marketinga Ova nova era proizvodnje znanja putem tehnologije ili on-line učenja uključuje koncepte koji bi se činili radikalnim samo prije nekoliko godina Dvije fraze često se čuju za opisivanje novije edukacije temeljene na tehnologiji (engl Technology-Based Training (TBT)) su on-line učenje na daljinu i ldquoJust in Timerdquo isporuka sadržaja Oba su proizvodi brzog širenja Interneta i brzog razvoja računalnih mreža velikih kompanija u Intranet koji nosi do korisnika aplikacije temeljene na web-u

Hvatanje know-how i najbolje prakse vodećih kompanija te ponovno korištenje istog unutar organizacija biti će od velikog značaja za razvoj e-learning sadržaja Vrijednost ovog specifična znanja je vrlo visoka zbog neposrednog utjecaja na performanse zaposlenika Jezgra e-learning infrastrukture je poznata kao sustav za upravljanje učenjem (engl Learning management system (LMS)) Osnovna funkcija LMS je upravljanje i isporuka sadržaja za učenje za ciljane korisnike na sustavan način Jezgra LMS funkcije [8]

middot identificiranje individualnog i grupnog jaza u znanju i učenjumiddot katalozi dostupnih on-line resursa za učenjemiddot dodjeljivanje odgovarajućih tečajeva i sadržaja za pojedince i grupe za

rješavanje tog jazamiddot donosi on-line ocjenjivanjemiddot prati i mjeri korištenje i poboljšavanje performansimiddot generira izvješća za procjenu uspješnosti rezultata

Resursi za e-učenje moraju zadovoljiti slijedeće kriterije middot dostupnost svima middot kratko vrijeme odaziva middot jednostavnost za korištenje middot dobra struktura middot lokalni i međunarodni sadržaji i lako mjerljivi

4 On-line educiranje u poduzeću HT ddČinjenice koje ukazuju na potrebu implementacije e-učenja u telekomunikacijsku industrijsku granu su middot na znanju utemeljeno gospodarstvo i industrijska granamiddot znanje zaposlenika i managementa kao glavni izvor konkurentske prednostimiddot pomak prema visoko kvalificiranoj radnoj snazimiddot visoko konkurentno globalno tržištemiddot brzina tehnoloških promjena koja izaziva kratak vijek specifičnih znanja

Uspješnost poslovanja temelji se na uspješnosti ljudskih performansa Organizacije imaju rastuću potrebu za educiranjem zaposlenika partnera i klijenata a najbolji način za postizanje toga je putem e-učenja Cilj e-learninga je da staviti na raspolaganje točne informacije iz izvora znanja i učiniti ih dostupnim svim zainteresiranim korisnicima menadžerima analitičarima planerima poslovanja i drugima u cilju pružanja relevantnih podataka za poslovne odluke

Hrvatski Telekom dd (HT dd) je vodeća telekomunikacijska tvrtka u Hrvatskoj Komunicira kulturu ldquosvjesnosti znanja i njegovog dijeljenjardquo na svim razinama organizacije To je osnova normativnih ciljeva KM-a u HT-u dd i njegove obrazovne politike Operativni ciljevi KM-a tvrtke se ostvaruju nudeći djelatnicima edukaciju vezanu za specifična znanja Čimbenici okoline koji dovode do specifičnih zahtjeva KM-a se vide u shemi I i također su relevantni za e-učenje [9] Oni se razmatraju u HT-u dd u procesu provedbe e-learninga u društvu

Shema 1 Čimbenici okruženja koji dovode do određenih zahtjeva KM-a

Okruženje Zahtjevi za upravljanje znanjem

TijekInformacija

Znanje mora biti strukturirano Sadržaj mora biti relevantan

Troškovna učinkovitost Tijek mora biti učinkovit

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

20

Rastuća potražnja za kvalitetom

Ažurirani podaciOsiguranje visoke kvalitete

Tehnologija Optimalni sustav odabira usvajanja i educiranja

Rastuća konkurencija Potrebno znanje mora se moći lako pronaći

Vremenski pritisak Jednostavno ponovno korištenje postojećeg znanjaKomuniciranje sadržaja iz izvora znanja za sve zaposlenike i potrebno je pokazati im kako se učinkovito koristi ovim izvorima

Izvor I Ćulumović ldquoE-learning for the purpose of permanent improvement of knowledge quality in HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE ddldquo MIPRO 2007 Opatija

Upravljanje znanjem je ključni dio HT dd strategije poslovanja i metodologije Interna komunikacija on-line edukacija i dr su dizajnirani da naglase važnost dijeljenja znanja KM i e-učenje su integrirani u organizaciju sustave procese i mjerenje performansi kompanije Obrazovanje pruža prednosti za tvrtku i zaposlenike Tvrtka koja ulaže u obrazovanje može ostvariti svoje strateške ciljeve lakše od drugih a zaposlenici poboljšavaju svoje potencijale njihove kompetencije rastu kao i vrijednost tvrtke i njezina pozicija na tržištu Znanje tako postaje ključni faktor za uspjeh tvrtkeHT dd ulaže u zaposlenike i menadžere kroz educiranje E-učenje društva se oslanja na dokumentiran pristup a zaposlenici mogu pristupiti svim relevantnim potrebnim podacima modemom bez (ili s minimalno) osobnog kontakta

Portali za učenje pružaju pristup konsolidiranom katalogu za pretraživanje resursa za učenje Ti resursi mogu biti dostupni putem Interneta iz javnog portal (za klijente i poslovne partnere) ili putem privatnog portala na Intranetu tvrtke (za zaposlenike) Korisnici mogu pretraživati katalog i odabrati e- learning sadržaj Za funkcioniranje portala ni korisniku ni organizacijama nije potrebno koristiti posebne hardvere ili softvere osim standardnih Internet veza i preglednika Sustav za upravljanje učenjem obično se izvodi ldquonevidljivo iza scenerdquo na portalu Većina takvih portala mogu biti prilagođeni kako bi usvojili brendirane i posebno selekcionirane resurse učenja za potrebe određene tvrtke Ova ldquoza korisnika prijateljskardquo (engl user-friendly) širom organizacije korištena platforma je Intranet stranica poput Intranet stranice koju koristi HTdd Svi zaposlenici imaju jednostavan pristup svim dokumentima na portalu e-learninga putem svojeg računala Centralno administriran ovaj sustav pruža različite vrste informacija visoku kvalitetu i dobru strukturu tražilice koja osigurava učinkovito trženje potrebnih informacija Sustav obuke putem Intraneta podržava učenje i omogućuje da se koordinirano pratite sve aktivnosti on-line edukacije

Takva vrsta educiranja daje mogućnost neposrednog pristupa informacijama o novim telekomunikacijskim uslugama i temama onim zaposlenicima koji se educiraju putem e-learninaga Sustav upravljanja web-based edukacijama u tvrtci HT dd usmjeren je na učinkovito konstantno i u trenutku aktualno educiranje te nudi mogućnost iskorištavanja prednosti korištenja on-line edukacija (putem Intraneta i Interneta) partnera u prodajnim kanalima poput agenata i zastupnika preprodavača zaposlenika i klijenata u korporacijskom okruženju Primjer za to je HT-ova MAXtv usluga [11] koja je objašnjena detaljnije na Internetu i na Intranet stranici za e-learning kao i druge usluge i proizvodi Kompanija zaposlenicima i kupcima nudi aktivan glas u tvrtci te trajni dijalog upotrebom Interneta i Intraneta

HT dd Intranet stranica sadrži sigurnu bazu podataka i informacija korisnih za zaposlenike i management virtualni ured e-obrazovanje forume za rasprave kontakte korisne linkove stranice pojedinih sektora s svojim bazama znanja informacije i vijesti o kompaniji uslugama i proizvodima užem poslovnom i makro okruženju te tržišnim trendovima relevantnog poslovnog okruženja Na Intranetu se mogu pronaći interne prezentacije podaci dijagrami dokumenti i izvješća prvenstveno namijenjeni za bolje razumijevanje poslovanja kretanja na tržištu i educiranja Na stranicama se mogu dobiti uže informacije o pojedinim sektorima unutar kompanije Sektor ljudskih resursa primjerice ima poseban interni portal na Intranetu koji informira zaposlenike o svom radu nudi pregled informacija pravilnika i zakona posebnih pogodnosti za zaposlenike e-learning te ulaz u pojedinačnu stranicu svakog zaposlenika s posebnim korisničkim imenom i lozinkom Na Intranet portalu svaki djelatnik može korištenjem pretraživača doći do potrebnih dokumenata iz knjižnice dokumenata informacija i publikacijaKoncept e-learninga u HT-u dd koristi tehnologiju za učenje Web based koncept učenja stavlja fokus na lokalne aktivnosti i interakcije te naglašava dinamičan i alternativni načini organizacije i kontrole učenja Nakon redizajnirane Intranet stranice kompanije kreirana je stranica za učenje koja sadrži on-line edukacije Stranica je jednostavna za korištenje i stalno se aktualizira dodavanjem novih edukacija te se na taj način svim zaposlenicima pruža mogućnost stjecanja novog znanja Uspješno dijeljenje znanja ovisi ne samo o korištenju određenih informacijskih tehnologija nego i o uspješnom stvaranju okruženja koje je voljno dijeliti znanje uz uvjet postojanja Managementa ljudskih resursa koji je orijentiran na upravljanje znanjem (engl Human Resources Management (HRM)) [10] kao koordinatora aktivnostiUprava Društva je uvidjela potrebu za bržim i lakšim širenjem znanja kroz društvo te je osnovan Odjel za edukacije u rujnu 2005 koji je implementirao interaktivni sustav obrazovanja - e-learning prilagođen poslovnim zahtjevima u listopadu 2006 Odjel za obrazovanje je usmjeren na poboljšanje ključnih kompetencija zaposlenika u smislu znanja vještina i stručnosti potrebnih za uspješan pristup tržištu i zahtjevima kupacaOn-line obrazovanje novi lakši i brži način širenja znanja među zaposlenicima pomaže zaposlenicima kako bi dobili nova znanja i informacije o poduzeću uslugama i proizvodima i drugim informacijama koje su im potrebne u svakodnevnom radu E-učenje je komunikacijski kanal za učenje komunikaciju i provjeru znanja Zaposlenici mogu sudjelovati u učenju kada to najbolje odgovara za njih Oni mogu izabrati vrste edukacija i preispitivati svoje znanje testovima pripremljenim na stranicama te osvježiti znanje u svakom trenutku kada to žele Obrazovanje je usmjereno na osnovna i specifična znanja relevantna za poslovanje i specifična područja poslovanja Na HT dd e-learning stranici zaposlenicima se nudi nekoliko tema o iz pojedinih poslovnih područja a i druga znanja za poboljšanje rada u svakodnevnim procesima E-learning Intranet portal tako sadrži web-stranice s informacijama i dokumentima vezanim za educiranje novih zaposlenika o samoj kompaniji informacije o Hrvatskoj za zaposlenike iz zemalja u kojima posluje T-Grupa a na radu su u Hrvatskoj informacije i interaktivne edukacije vezane za najnovije telekomunikacijske usluge koje kompanija pruža korisnicima Djelatnici se mogu educirati o uslužnoj kulturi kako bi se unaprijedila uslužnost prema korisnicima Na stranicama e-learninga mogu savladati alate ICT-e (Microsoft Office alati i dr) za korištenje u svakodnevnom radu te osnovne poslovne vještine (pisanje e-mailova vođenje sastanka i dr) konzultirati rječnik pojmova iz područja telekomunikacija financija ljudskih resursa marketinga prodaje i sl) kao i jezični savjetnik Zaposlenici mogu sudjelovati u poboljšanju obrazovnih stranica sa svojim prijedlozima Korištenjem e-učenja za nova znanja o novim proizvodima i uslugama zaposlenici postaju prvi koji dobivaju pristup ovim novim znanjima i tako se pripremaju za klijente i njihova moguća pitanja Informacije se ažuriraju i dostupne su za zaposlenike u bilo koje vrijeme

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

21

Za pristup on-line edukacijama zaposlenici se moraju prijaviti na Intranet on-line edukacijske stranice gdje sustav prepoznaje korisnika Na stranici je moguće kontaktirati administratora putem e-mail adrese za prijedloge za dodatne potrebne edukacije Kada zaposlenik odluči upisati jednu edukaciju on ili ona je u mogućnosti vidjeti on-line klikom na specifične lekcije kako bi dobili ideju o tome što sadrži ista Osoba uči on-line i rješava testove te dobiva informaciju o uspješnosti provedene i testirane edukacije Da bi se našlo samo ono što je zaposlenicima potrebno i ništa više mnogi on-line tečajevi se sažimaju u objekte za učenje gdje je znanje pakirano u manjim samodovoljnim sadržajnim dijelovima koji se odnose na posebna znanja

Koristi od korištenja e-learninga i upravljanja znanjem u HT dd sumiddot Edukacija je sada dostupna bilo kada i bilo gdje kada zaposlenik želi ili treba

nova znanja nitko ne treba napustiti radno mjesto to je ušteda vremena kada su u potrazi za informacijama a nastaje i snižavanje troškova E-learning karakterizira globalni doseg geografska distribucija znanja ograničena je samo pristupom Internetu

middot Centralno upravljano obrazovanje može biti dizajnirano testirano dorađeno i dostavljano na isti način bilo kojem Internetom povezanom zaposleniku Sustav pratiti - tko je završio obuku kada i kako su prošli testove To je važna korist za organizacije koje su se ranije mučile s praćenjem fragmentiranih aktivnosti obuke Konačno povezivanje omogućuje postizanje uistinu distribuiranog učenja koje se može dinamički ažurirati u bilo kojem trenutku i za svakoga bez obzira gdje su u svijetu Centar za učenje putem weba je djelotvoran sustav koji administrira i isporučuje on-line edukaciju a koji lako upravlja s više trening lokacija administratori lako razvijaju testove i informacije o dostupnim edukacijama kao i učinkovit raspored nastavnih materijala

middot Sve aktivnosti se bilježe u bazu podataka gdje administratori mogu pratiti i izvještavati o korištenju dostupnih edukacija

middot Web-based multimedijalna aplikacija za e-learning može biti učinkovita na Internetu ili Intranetu bez smanjenja propusnosti mrežnog prometa

middot Znanje se standardizira (za iste vrste poslova nude se iste edukacije) a standardno sučelje koje omogućuje e-learning temelji se na komadu moćnog softvera

middot Razvoj i primjena ldquonajbolje prakserdquo kako bi se zajamčila brza razmjena uspješnih ideja i koncepata te kako bi se izbjegao dvostruki rad (u razmišljanju i ponašanju)

middot Poboljšanje specifičnih znanjem-intenzivnih procesa npr uspješnije upravljanje odnosima s kupcima

middot Ubrzanje procesa stalnog poboljšanja performansi - poboljšanja produktivnosti kroz učenje na zahtjev razvoj ldquoorganizacije koja učirdquo

middot Omogućuje fleksibilnost i praktičnost učenja jer se ono može uklopiti u brzi stil života

middot Pruža neposrednost i personaliziranost isporuka ciljanih edukacija za zadovoljenje individualnih potreba (ldquou pravo vrijeme - engl just in timerdquo ldquodovoljno - engl just enoughrdquo i ldquosamo za mene - engl just for merdquo) omogućuje trenutni pristup ciljanom znanju i edukaciji za hitne potrebe

middot Omogućuje laku mjerljivost centralizirano praćene aktivnostimiddot E-učenje potiče zaposlenike da budu proaktivni prema svojim karijerama

Zaposlenicima daje drugačiju percepciju njihove uloge kao pripadnike tima uz mogućnost poboljšanja znanja korištenjem e-učenja koji je izuzetno vrijedan

middot Konstantan rast znanja se odvija korištenjem e-edukacija Edukacija pomaže ljudima učiti mijenjati se i rasti To je ono što čini zdrave organizacije

middot Utječe na zadržavanje dobrih djelatnika i privlačenje novih Nove sposobnosti tvrtke da ponudi zaposlenicima edukaciju putem Intraneta utječu na osjećaj zaposlenika da njihov potencijal može rasti na radnom mjestu

U kompanije se uči i na neformalnoj osnovi kroz komunikaciju i suradnju s drugima E-učenje omogućava brzo usvajanje alata i tehnologija kako bi se podržala ova vrsta učenja od e-maila foruma i chata do virtualnih ureda

Virtualni ured na Intranet portalu kompanije je način za razmjenu znanja i informacija na Intranetu spremljenih u knjižnice dokumenata Zaposlenici mogu koristiti virtualni ured kao zatvoreno mjesto na Intranetu kao u stvarnom svijetu osim s udaljenosti a pomoću informacijskih sustava tehničke podrške Prednosti korištenja virtualnog ureda za zaposlenike HT-a dd- jedno mjesto pristupa s kojeg se može doći do svih internih informacija potrebnih za efikasno obavljanje posla- publiciranje novih informacija omogućuje svakom djelatniku da na jednostavan način publicira novu informaciju ili da se pretplati na postojeću (recimo kad se kreira nova verzija izvješća da mu bude poslana mailom)- Sigurnost na razini grupe i korisnika koja osigurava da svako ima pristup informacijama koje su mu potrebne ali ne i onima koje ne smije vidjeti- Suradnja među korisnicima mora biti jednostavna što podrazumijeva zajedničko kreiranje i rad na dokumentima i projektima te automatsku mail notifikaciju o predstojećim zadacima- Integracija poslovnih aplikacija korporacije u jedan sustav jednostavan za korištenje - personalizacija je vrlo bitna značajka a omogućuje svakom korisniku da si (slično kao na ldquoobičnimrdquo portalima) definira što od informacija koje su mu dostupne želi vidjeti na ekranu- pretraživanje mora omogućiti da korisnik dobije rezultate samo iz onih područja za koje ima ovlaštenja te također da u te rezultate budu uključeni i strukturirani i nestrukturirani podaci- otvorenost podrazumijeva mogućnost pristupa i novim izvorima informacija koji u početku nisu definirani ali se u međuvremenu pojave- jednostavno administriranje osigurava potpunu kontrolu nad sustavom svakodnevnim funkcioniranjem i proširivanjem E-učenje pruža nove i uzbudljive mogućnosti za pružanje visoke kvalitete ciljano znanje i edukaciju izravno na stolna računala preko standardnog Internet ili Intranet veza Predstavlja nove perspektive o tome kako se tehnologija može primijeniti na uvođenje novih inovativnih načina kako bi se povećala dostupnost korištenje i učinkovitost učenja za pojedinca i organizacije Web-based alat je transformirao virtualne učionice u izvediv koncept u posljednjih nekoliko godina uz pomoć naprednih dodataka kao što su streaming video i audio videokonferencija te multimedijalnih sadržajaUčenje na daljinu predstavlja budućnost korporativnog obrazovanja Upravo je tek u povojima ali je već dokazalo svoju vrijednost [12]

5 ZaključakTvrtke se nalaze u visoko konkurentnom okruženju Povećanje tržišne transparentnosti uzrokovane novim snagama medija organizacije postaju inovativnije da bi preživjele Znanje je postalo strateški čimbenik za uspjeh Upravljanje znanjem je jedini način kako bi se omogućilo učinkovito korištenje resursa ldquoznanjardquo Znanje se smatra najvažnijim kapitalom i proizvodom u isto vrijeme Pogotovo u ldquoznanjem - intenzivnojrdquo industriji kao što su telekomunikacije uspjeh se uglavnom temelji na dostupnosti poslovno relevantnih znanja Proces globalizacije i informatizacije koji se događa traži nove upravljačke strukture kao što su dinamičan i fleksibilan tim koji omogućuje brže reagiranje na promjene uvjeta na tržištu Inovativni komunikacijski i informacijski sustav stekli su velik značaj u olakšavanju i podržavanju rada Sveukupno upravljanje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

22

znanjem zahtijeva IT-rješenja koja podupiru kulturu dijeljenja znanja a ona mora

biti dio strategije i procesa poslovanja suvremenih kompanija Ljudska stručnost

je glavni izvor znanja u tvrtki Educiranje ldquoradnika znalacaldquo je preduvjet za uspjeh

u ldquoeri znanjardquo

Iako je još uvijek u svojim ranim fazama e-učenje je sada u fokusu svake velike

tvrtke Pozitivni učinci e-učenja na poslovanje objašnjeni su na primjeru e-učenja

u Hrvatskom Telekomu dd te pokazuju prednosti korištenja ovakvog načina

obrazovanja za svaku tvrtku

Sa Internet tehnologijom znanje može biti preneseno brže i jeftinije koristeći

e-learning alat nego što to mogu učiniti ljudi Kraće vrijeme koje je potrebno

za osobu da postane produktivnija korištenjem novog znanja i vještina može

utjecati na konkurentsku poziciju cijele tvrtke Ako su pitanja koja se odnose

na cijenu prostor i vrijeme prepreka e-učenje treba uzeti u obzir kao rješenje

takve prepreke

E-učenje pruža novu ldquosnaguldquo znanja i informacija te predstavlja njihov distribucijski

kanal E-učenje ima za cilj poboljšati učinkovitost korisnika što je važno u

postizanju ciljeva tvrtke

Novi trend u telekomunikacijskoj industriji je rast upotrebe i mogućnosti bežične

mobilne tehnologije kao sredstvo za komunikaciju e-učenja

Sljedeća generacija on-line učenja je m-learning odnosno mobilno učenje

dostupno je putem mobitela i ručnih uređaja prilagođenih za upotrebu Interneta

Sadržaj će biti posebno dobro prilagođen za isporuku malih komada znanja -

poznatih kao ldquoobjekti učenjardquo Specijalizirani sadržaj može biti dostavljen putem

Interneta bilo gdje u svijetu

Tvrtke koje ne iskorištavaju mogućnosti ovog napretka temeljenog na znanju u

konačici neće moći nadoknaditi Učinkovito okruženje za učenje je jedan čimbenik

koji dokazano dovodi do bržeg i boljeg učenja Važno je naučiti kako se protežu

granice tehnologije za učenje te uključiti tehnologiju ne samo za e-učenje već i

m-učenje E-učenje je već postala važan dio korporativnog obrazovanja

Ako je znanje imovina upotreba ldquoIT basedldquo edukacija može najbrže polučiti

korporativni uspjeh E-učenje postaje važan čimbenik u postizanju strateških

ciljeva organizacije

Literatura[1] G J Probst K Romhardt Bausteine des Wissensmanagement - ein praxisorientierter Ansatz Wiesbaden 1997[2] D Morey M Maybury Thuraisingham B Knowledge Management classic and contemporary works Chapter 3 Developing a Knowledge Strategy From Management to Leadership Massachuserrs Intitute of Thnology p83 2000[3] G J B Probst Bausteine des Wissensmanagement Working Paper Universtaumlt Genf 1996[4] H D Buumlrgel Wissensmanagement Schritte zum intelligenten Unternehmen 1998[5] A Bendt Wissenstransfer in mulitnationalen Unternehmen 2000 [6] UnivProf Dr R Vetschera Dr S Koumlszegi Interorganizational Knowledge Management in the Consultancy Industry - Case Studies Center for Business Studies University of Vienna 200102[7] M Gotschall E-learning Fortune httpwwwtimeincnetfortuneservicessectionsfortuneedu2001_05elearninghtml 10122010[8] P English ldquoYour guide to eLearningrdquo Personnel Today and Training magazines of Futuremedia Plc 2001 httpwwwfuturemediacoukelearning_guide_settingthescenephp 16th of January 2009[9] Wozu brauchen wir Wissenmanagement Source Schulz Wulkow A Knowledge Management bei Cap Gemini Ernst amp Young Power Point Presentation[10] Shan L Pan Ming-Huei Hsieh Helen Chen Knowledge Sharing Through Intranet-Based Learning A Case Study of an Online Learning Center Journal of Organizational Computing and Electronic Commerce Lawrence Erlbaum Associates Inc Vol 11 No 3 Pages 179-195 2001 httpwwwleaonlinecomdoiabs101207S15327744J0CE1103_03 26112010[11] httpwwwt-comhrprivatnitelevizijamaxtv 05122010[12] S Greengard Going for Distance As the Technology Advances More and More Employees are Reaping the Benefits of Distance LearningIndustry Week May 4 v247 n9 p22(3) 1998[13] R Nelson Learning Abilities Knowledge Management Magazine1999 httpwwwdestinationkmcomarticlesdefaultaspArticleID=637 03112010[14] I Ćulumović ldquoE-learning for the purpose of permanent improvement of knowledge quality in HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE ddldquo MIPRO 2007 Opatija

SummaryCompanies are changing their relationship toward employees and their knowledge especially toward its impact in achievement companyrsquos goals They must constantlyinvest in employees and their knowledge invest to inform customers and business partners about new products and services especially in these days of new knowledgeintensive economy There are many ways to learn but new and highly efficient way of distance learning is e-learning Use of the Internet andWeb technology significantly affects the business and provides a distance education like e-learning and working in virtual office This paper focuses on determinebenefits of e-learning in corporations using the example of e-learning in Croatian Telecom Inc (hereinafter referred to as HT dd) The companies should implement Knowledge Management and become learning organizations with as the main task continuous improvement of knowledge quality of their management and employees

KeyworDS e-learning Knowledge Management Web-based technologies virtual office

E-learning for continuous improvement of knowledge qualityMrsc Iva Ćulumović Županović

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

23

Dobro upravljanje

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

dr sc Rosana Lucijetić Viši predavač na Specijalističkom diplomskom studiju Kreativni menadžment u procesima na Politehnici Pula Visoko tehničko-poslovnoj školi s pravom javnostiRiva 6 52100 Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakPostizanje efikasnog i odgovornog sustava upravljanja ndash dobrog upravljanja podrazumijeva reforme državnog upravnog i političkog sustava Polazeći od određenja pojma dobrog upravljanja u radu se prikazuju i pokazatelji dobrog upravljanja Odrediti da li u nekoj zemlji javna vlast upravlja prema principima dobrog upravljanja zahtjevan je zadatak Najčešći elementi prema kojima se neko upravljanje smatra dobrim odnose se na političku stabilnost djelotvornost države vladavinu prava razvijenost demokracije rasprostranjenost korupcije veličina administrativnih prepreka

KljUčNe rIječI Dobro upravljanje politička stabilnost politički sustav vladavina prava efikasna država

1 Određenje pojma dobrog upravljanja Prilikom prikaza određenja dobrog upravljanja1 valja naglasiti da je ovaj pojam vrlo širok iz čega se odražava različito definiranje ovisno o organizaciji koja taj pojam i ideju promiče tim više što dobro upravljanje može biti globalno državno regionalno lokalnoNajjednostavnije i najšire objašnjenje pojma dobrog upravljanja polazilo bi od načina na koji javna vlast (država županije gradovi i općine ali i javna poduzeća i privatni poduzetnici koji interaktivno sudjeluju u procesu ostvarivanja javnih interesa) upravlja javnim dobrima

1 U literaturi se upotrebljavaju različiti termini kojima se označava pojam upravljanje odno-sno dobro upravljanje U engleskoj literaturi najčešće se upotrebljava riječ GOVERNANCE i GOOD GOVERNANCE u francuskoj GOUVERNANCE i LA BONNE GOUVERNANCE u talijanskoj LA GOVERNANCE odnosno LA BUONA GOVERNANCE ali i naziv IL BUON CONTROLLO U hrvatskoj literaturi upotrebljavaju se riječi UPRAVLJANJE i DOBRO UPRAVLJANJE GOVERNANCE I GOOD GOVERNANCE DOBRA VLAST JAVNO UPRAVLJANJE DOBRO JAVNO UPRAVLJANJE KVALITETA JAVNOG UPRAVLJANJA Za potrebe ovog rada koristit će se termini UPRAVLJANE i DOBRO UPRAVLJANJE

No jednoznačno odrediti kakvo upravljanje mora biti da bi ga se smatralo dobrim još uvijek predstavlja izazov za sve analitičare ovog pojmaDobro upravljanje temeljeno je na političkom konceptu odgovarajućih reformi Ideja je oblik i sadržaj preuzela od političkih uvjetovanja koje su koristili multilateralni i bilateralni donatori pomažući tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju2 Dragičević smatra da dobro upravljanje pretpostavlja poboljšanje kvalitete upravljanja povećanom efikasnošću smanjenjem troškova i podizanjem kvalitete isporuke javnih usluga Standardizacija funkcija upravljanja kroz porast efikasnosti izgradnju sposobnosti institucionalnu kvalitetu i nisku korumpiranost predstavlja rješavanje tehničkog dijela problema uvjetovanosti daljnje financijske potpore međunarodnih institucija3 Prema Kregaru ideja dobrog upravljanja formulira se kao program reforme upravno-političkog sustava kojim se zahtjeva jeftina mala učinkovita te cijenjena uprava efikasan upravno politički sustav pošteno pravosuđe i odgovorna i legitimna vlast a teorijski znači uklanjanje prepreka koje se svode na slijedeće elemente

2 Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4 p 31-433 Dragičević M ldquoModel upravljanja i uspjeh tranzicijerdquo Politička misao Vol XLI(2004) br3 p 119-131

UDK 650124Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

24

middot ldquobirokratizacijurdquo koja podrazumijeva logiku i načela djelovanja klasične inertne uprave koja je usmjerena samo na rutinske metode rada

middot ldquoetatizacijurdquo odnosno veliku uloga države u gospodarstvu kao i relokaciju sredstava kroz proračun

middot ldquopermanentnu reorganizacijurdquo koja uslijed neuspješnih promjena ustroja uzrokuje nestabilnost organizacijskih planova

middot brzi porast zadataka (društvenih poslova) koje je potrebno obavljati što za posljedicu ima porast broja zaposlenih i osoba ovisnih o djelovanju državne uprave

middot negativnu sliku o upravi koja nastaje negativnom selekcija osoba za rad u upravi neodgovarajućom motivacija i radnom etikom Negativnu sliku uprave uzrokuje i tradicionalna predodžba da je država trošak i opasnost a da zaposlenje u državi daje status i sigurnost

middot zatvorenosti prema korisnicima službi i građanima4

Šimac smatra da dobro upravljanje uz pravne propise mora jasno definirati i deontološke i etičke principe i vrijednosti Prema Šimcu postoje demokratski principi javne uprave primjenjivi na javne službenike to su nepristranost lojalnost materijalna nezainteresiranost diskrecija i suzdržanost kvalitetu propisa i postupaka koje čine jednostavnost jasnoća i što manje formalnosti i na značajke javnih usluga - stalnost i dostupnost5

Svjetska banka prva je organizacija koja je pokrenula niz istraživanja kojima se želi poboljšati kvaliteta upravljanja Pripisujući dobrom upravljanju značajnu ulogu opisuje ga kao način na koji se vlast koristi u upravljanju ekonomskim i društvenim resursima za razvoj neke zemlje6 ldquoDobro upravljanje obilježeno je predvidljivim otvorenim i prosvijećenim utvrđivanjem politike birokracijom koju prožima profesionalna etika i koja djeluje u korist javnog dobra vladavinom prava transparentnim postupcima i snažnim građanskim društvom koje sudjeluje u javnim stvarima Loše upravljanje (s druge strane) obilježava proizvoljno donošenje politike neodgovorna birokracijaneprovođeni ili nepravedni pravni sustavi zlouporaba izvršnih ovlasti građansko društvo isključeno iz javnog života i raširena korupcijardquo7

Koncept dobrog upravljanja Međunarodnog monetarnog fonda8 uključuje ekonomsku efikasnost i razvoj uz podizanje razine odgovornosti raspolaganja proračunskim sredstvima prikupljanja poreza izbjegavanja plaćanja poreza i korištenja javnih sredstava pažnjom dobrog gospodaraPrema Organizaciji ujedinjenih naroda dobro upravljane je skup mjera i načina upravljanja javnim resursima i javnim poslovima kao i ostvarivanje ljudskih prava isključivo bez zloupotreba i korupcije uz poštivanje zakonskih propisa Dobro upravljanje podrazumijeva i djelovanje institucija javne vlasti da za svoje građane osiguravaju efikasnu zdravstvenu zaštitu adekvatno stanovanje dovoljno hrane kvalitetno obrazovanje pravedne zakone i osobnu sigurnost 9 U programu razvoja Organizacije ujedinjenih naroda - UNDP10 (u daljnjem tekstu UNDP) potvrđuje se nedjeljivost dobrog upravljanja i održivog ekonomskog i društvenog razvoja pri čemu ekonomske i socijalne prioritete podržava široka

4 Kregar J Predavanje na temu rdquoŠto je dobra vlast Što je korupcija I kako to popravitirdquo u sklopu javne tribine održane u Zagrebu 02 prosinca 2002 godine u organizaciji udruge Gornji Gradlthttpwwwgornji gradorgGornji Gradnsfsazetak6DAC8CEA66FFDA34C1256C7EOgt (0505 2009)5 Šimac N Europski principi javne uprave Od vladanja do služenja građanima Udruga za demokratsko društvo (UDD) Zagreb 2002 p 986 World Bank Governance and Development The World Bankm Washinton DC 1992lthttp infoworldbankorgetoolsdocslibrarygt (25052009)7 World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 19948 International Monetary Fund ldquoThe role of the IMF in Governance Issues Guidance Noterdquo (Approved by the IMF Executive Bord July 251997)lthttpwwwimforgexternalpubsftexrpgoverngovindexhtmgt (25052009)9 UNOHCHRGood governancendashHuman Rightin Development lthttpwwwunhchrchdeve-lopmentgovernance-01htmlgt (25052009)10 UNDP (United Nations Development Programme) Good governance - and sustainable human developmentlthttpmagnetundporgpolicychapter 1htmgt (30052009)

društvena zajednica a potrebe najugroženijih slojeva građanstva uvrštene su u programe raspodijele dobiti ostvarene razvojem

Prema UNDP-u karakteristike dobrog upravljanja su sudjelovanje svih građana kao značajka razvijene demokracije vladavina prava transparentnost i otvorenost administrativna sposobnost davanja odgovora svima i pod jednakim uvjetima zastupanje interesa većine pravednost učinkovitost i djelotvornost odgovornost strateška vizija Pravi test za dobro upravljanje predstavlja stupanj uvažavanja ljudskih prava kao što su građanska prava kulturalna prava ekonomska prava politička i socijalna prava Spomenute međunarodne organizacije najčešće određuju definicije dobrog upravljanja jer upravo one preko mehanizama pomoći nastoje nametnuti određeni model upravljanja tj globalni model reformi države i upravljanja11

U okviru Europske unije među zemljama članicama kao ključni elementi dobrog upravljanja javljaju se pouzdanost predvidivost odgovornost učinkovitost djelotvornost transparentnost tehnička i upravljačka sposobnost i sudjelovanje građana

2 Pokazatelji dobrog upravljanja Najčešći elementi kojima se neko upravljanje ima smatrati dobrim odnose se na političku stabilnost djelotvornost države vladavinu prava razvijenost demokracije rasprostranjenost korupcije veličina administrativnih prepreka Do danas razvili su se brojni multidisciplinarni pokazatelji za ocjenu dobrog upravljanja U nastavku ovog rada navest ćemo neke od najčešće upotrebljavanih u posljednjih desetak godina koji su ujedno i doprinos analitičara Svjetske banke

Prema Hutheru i Shahu12 dobro upravljanje raste s odgovornošću javnog sektora odnosno prilagođavanjem države potrebama građana Da bi izmjerili stupanj takve odgovornosti odnosno dobrog upravljanja koriste četiri grupe pokazatelja od kojih se svaka sastoji od različitih elemenata middot Prva grupa se odnosi na sudjelovanje građana a sastoji se od političke

stabilnosti i političkih slobodamiddot Druga grupa je državno opredjeljenje koje obuhvaća efikasno sudstvo efikasnu

administraciju raširenost korupcije middot Društveni razvoj je treća grupa pokazatelja a čine ga ljudski razvoj i

ravnomjerna raspodjela dobaramiddot Posljednji četvrti pokazatelj dobrog upravljanja prema Hutheru i Shahu je

ekonomsko upravljanje koje se određuje na osnovu udjela državnog duga u BDP-u međunarodnoj otvorenosti države te nezavisnosti centralne banke

Kaufman Kraay i Mastruzzi13 definiraju upravljanje kao tradicije i institucije putem kojih se u nekoj zemlji provodi vlast što uključuje proces izbora praćenja i promjene vlade osposobljenost vlade za učinkovito oblikovanje i provođenje jasnih politika i poštivanje od strane građana i države institucija koje upravljaju ekonomskim i socijalnim interakcijama među njima U sedmom izdanju Svjetskih pokazatelja upravljanja (2008)14 ovi su istraživači

11 World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 1994 prema Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4 p 31-4312 Huther J Shah A ldquoA Simple Measure of Good Governancerdquo u Shah A Public Services Delivery Public Sector Governance and Accountability Series Washington DC World Bank 2005 p39-6213 Kaufmann D Kray A Mastruzzi M Governance Matters VII Aggregate and Individual Go-vernance Indicators 1996-2007 World Bank Policy Research Working Paper No 4654 2008 14 ldquoCilj projekta Svjetski pokazatelji upravljanja je pokušati izmjeriti kvalitetu upravljanja sintetizirajući stavove i izvješća dobivena iz različitih izvora koji između ostalog uključuju Economist Intelligence Unit Latinobarometro Afrobarometer Svjetski ekonomski forum (WEF) Freedom House Gallupovo ispitivanje svjetskoga javnog mnijenja (Gallup World Poll) Transformacijski indeks zaklade Bertelsmann (Bertelsmann Transformation Indeks) Institutional Profile Database agencija francuske vlade Razvojni centar OECD-a izvješće Gospodarska perspektiva Afrike Pokazatelj globalnog integriteta (Global Integrity Index) Political i Economic Risk Consultancy u Aziji i Reporteri bez granicardquohttpwebworldbankorgWBSITEEXTERNALWBIEXTWBIGOVANTCOR0contentMDK20725248~menuPK1976990~pagePK64168445~piPK64168309~theSitePK174053000html

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

25

i autori objedinili desetogodišnja nastojanja stručnjaka da se ažurira grupa sveobuhvatnih dostupnih pokazatelja dobrog upravljanja po zemljama Svjetski pokazatelji upravljanja 2008 mjere šest širokih definicija upravljanja obuhvaćajući ključne elemente pojedine definicijemiddot Građanske slobode i odgovornost vlasti procjenjuje se do koje mjere je

građanima neke zemlje omogućeno sudjelovati u izboru vlade i sloboda izražavanja udruživanja i sloboda medija

middot Politička stabilnost i odsustvo nasilja procjenjuje se vjerojatnost destabiliziranja vlade nasilnim ili protuustavnim metodama uključujući terorizam

middot Učinkovitost vlasti procjenjuje se kvaliteta javnih usluga osposobljenost javnih službi i njene neovisnosti od političkih pritisaka kvaliteta formiranja politike

middot Regulatorna kvaliteta procjenjuje se sposobnost vlade da donosi jasne politike i propise koji omogućuju i stimuliraju razvoj privatnog sektora

middot Vladavina prava procjenjuje se do koje mjere djelatni čimbenici imaju povjerenja u i pridržavaju se pravila koja vladaju u društvu uključujući kvalitetu izvršenja ugovora poštivanje imovinskih prava kvalitetu rada policije i sudova te mogućnost za kriminal i nasilje

middot Kontrola korupcije procjenjuje se do koje mjere javna vlast koristi svoje pozicije za osobnu korist uključujući sitne i krupne oblike korupcije te ldquozarobljenostrdquo države od strane elite i privatnih interesa15

Zaključak Definicije dobrog upravljanja a time i njegovog sadržaja kao i pokazatelji dobrog upravljanja kojima se nastoji izmjeriti da li je upravljanje u nekoj zemlji dobro brojni su i podložni promjenama Razlikuju se u odnosu na zahtjeve institucija ili organizacija koje ih određuju No iako je jedinstveno određenje nemoguće ovim se istraživanjem nastojalo pokazati da je širina pojma dobrog upravljanja u svojoj biti satkana od niza osnovnih elemenata bez kojih se niti jedno upravljanje ne može smatrati dobrimDobro upravljanje podrazumijeva reforme državnog regionalnog i lokalnog upravnog i političkog sustava radi kompetentnog pravednog zakonitog odgovornog pouzdanog transparentnog učinkovitog djelotvornog obavljanja povjerenih javnih poslova i zadovoljavanja općih javnih interesa Samo snažna i moderna uprava u skladu s principima dobrog upravljanja u mogućnosti je udovoljiti izazovima prilagodbe te stoga ovim istraživanje autor nastoji dati vlastiti doprinos u procesu pristupanja Europskoj uniji svih tranzicijskih zemalja

15 Ibid

Literatura[1] Dragičević M ldquoModel upravljanja i uspjeh tranzicijerdquo Politička misao Vol XLI(2004) br 3[2] Huther J Shah A ldquoA Simple Measure of Good Governancerdquo Shah A Public Services Delivery Public Sector Governance and Accountability Series Washington DC World Bank 2005 [3] International Monetary Fund The role of the IMF in Governance Issues Guidance Note (Approved by the IMF Executive Bord July 251997)lthttpwwwimforgexternalpubsftexrpgoverngovindexhtmgt [4] Kaufmann D Kray A Mastruzzi M Governance Matters VII Aggregate and Individual Governance Indicators 1996-2007rdquo World Bank Policy Research Working Paper No 4654 2008 [5] Kaufmann D Kraay A Zoido-Lobaton P Governance Matters II Updated Indicators for 20001 The World Banklthttpwwwworldbankorgwbigovernancegt [6] Kregar J Predavanje na temu rdquoŠto je dobra vlast Što je korupcija I kako to popravitirdquo u sklopu javne tribine održane u Zagrebu 02 prosinca 2002 godine u organizaciji udruge Gornji GradlthttpwwwgornjigradorgGornjiGradnsfsazetak6DAC8CEA66FFDA34C1256C7EOgt[7] Perko ŠeparovićI Izazovi javnog menadžmenta dileme javne uprave Golden marketing-Tehnička knjiga Zagreb 2006[8] Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4[9] ŠimacN Europski principi javne uprave Od vladanja do služenja građanima Udruga za demokratsko društvo (UDD) Zagreb 2002[10] The World Bank Governance and Development The World Bankm Washinton DC 1992 lthttpinfoworldbankorgetoolsdocslibrarygt [11] The World Bank lthttpwwwworldbankorgWBSITEEXTERNALWBIEXTWBIGOVANTCOR0contentMDK20725248~menuPK1976990~pagePK64168445~piPK64168309~theSitePK174053000htmlgt[12] World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 1994[13] UNOHCHR Good governancendashHuman Rightin Development lthttpwwwunhchrchdevelopmentgovernance-01htmlgt [14] UNDP Good governance - and sustainable human development lthttpmagnetundporgpolicychapter 1htmlgt

SummaryAchieving an efficient and accountable system of governance ndashgood governance involvers reforms of the state administrative and political system Starting from the definition of good governance the papers also presents the indicators of good governance To determine whether a country is managed by a public authority according to the principles of good governance is a demanding task The most common elements on which the governance is considered good governancw refer to political stability government effectiveness rule of law development of democracy spread of corruption the size of administrative barriers

KeyworDS Good governance political stability political system rule of law efficient state

Good governancedr sc Rosana Lucijetićsenior lecturer at the specialist graduate study laquoCreative process managementraquo at Polytechnic Pula High Technical-Business School with public rightsRiva 6 52100 Pula Croatia

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

26

1 UvodOsnovna vizija Lisabonske deklaracije je stvaranje najkonkurentnijega i najdinamičnijega svjetskog gospodarstva utemeljenog na znanju do 2010 godine Budući da idemo prema društvu znanja dobro je proučiti i naći optimalan pristup koji će osigurati ostvarenje krajnjeg cilja Radi navedenog u radu se osvrće na upravljanje znanjem s posebnim naglaskom na upravljanje humanim kapitalom i povećanje njegove efikasnosti te njezin utjecaj na konkurentnost poslovnog subjekta

2 Upravljanje i znanjeSam pojam upravljanja znanjem ili eng Knowledge Management sastoji se od dvije riječi koje je za početak dobro definirati ldquoUpravljanje je usmjeravanje djelovanja i razvoja te briga o poslovima određenog poduzeća i ustanoverdquo1 Nekad se upravljanje svodilo na izravan odnos nadređeni ndash podređeni međutim danas se u upravljanju pretežno nalaze timovi ljudi koji donose odluke vezane uz poslovanje na operativnoj taktičkoj i strateškoj razini Teži se uklanjanju funkcijskih barijera i efikasnoj organizacijskoj strukturi Kao

1 Dragičević A Dragičević D ldquoLeksikon ekonomije i informatikerdquo Informator Zagreb 1999 str724

Upravljanje znanjem s posebnim osvrtom na efikasnost humanog kapitala

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Pred Barbara Marušnik univ spec oecPolitehnika Pula Visoka tehničko-poslovna školaRiva 6

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakPraćenjem trendova suvremenog poslovanja sve se više javlja potreba za upravljanjem prije svega u kontekstu upravljanja ljudskim resursima odnosno njihovim znanjem a u drugom redu upravljanje podacima i informacijama primjenom ekspertnih sustava Cilj rada je približiti pojam upravljanja znanjem upoznati pravce njegove primjene u poduzeću i osvijestiti potrebu upravljanja znanjem onima koji njime još ne upravljaju Osim toga uvidjeti potrebu mjerenja i praćenja povrata investicije u humani kapital te rezultate koji potom utječu na produktivnost povećanje obujma i smanjenje troškova proizvodnje Znanje je moć 21 stoljeća Ključ uspjeha poduzeća u suvremenim uvjetima poslovanja leži upravo u otkrivanju i dodjeljivanju vrijednosti tj valoriziranju ljudskog znanja

KljUčNe rIječI upravljanje znanjem ICT management upravljanje humanim kapitalom efikasnost humanog kapitala

UDK 650124001Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

27

rezultat toga neka poduzeća su prešla na suvremeniji tip organizacijske strukture npr s funkcijski orijentirane na procesno orijentiranu organizacijsku strukturu (Uljanik) Pojam znanja obuhvaća ldquosveukupnost stečenih spoznaja o prirodi društvu povijesti i čovjeku Stječe se odgojem i obrazovanjem upoznavanjem i iskustvom izmjenom misli i izučavanjem Stalno se proširuje i mijenja usporedo s razvojem čovjeka i sredine kojoj pripada Osobitu važnost ima u novije vrijeme te se sve više pojavljuje i ističe kao vodeći faktor proizvodnje ndash prvenstveno ukoliko proistječe iz aktualne znanstveno ndash tehničke revolucije i djeluje kao organizirano znanjerdquo2 Znanje se različito definira i vrlo je moderan pojam u zadnje vrijeme ali je također čest slučaj različitog poimanja sadržaja i primjene znanja Radi toga će se u nastavku detaljnije objasniti pojam znanja

Iz slike 1 je vidljivo da se podaci i informacije nalaze na drugoj odnosno trećoj stepenici ljestvice znanja dok se znanje nalazi na četvrtoj Hijerarhijski najniži nivo predstavljaju podaci koji tek pridruživanjem značenja postaju informacije koje umrežene u značenju iskustvu i očekivanjima prelaze u znanje Dakle znanje nikako ne može biti jednako informaciji a tako niti informacija ne može imati podjednaku vrijednost kao podatak Vrlo je važno razlučiti značenje ta tri pojma Budući da u poslovanju kontinuirano teku različiti podaci i informacije smatra se da su oni dovoljni za donošenje kvalitetnih odluka Međutim upravljanje na osnovu podataka i informacija koji nisu obrađeni i nisu dobili vrijednost znanja ne može rezultirati kvalitetnim odlučivanjem Prema Michaelu Polanyiu znanje se dijeli na ldquoeksplicitno i tiho ili iskustveno znanjerdquo3 Eksplicitno znanje je znanje koje se nalazi u knjigama i kojeg se apsolvira tijekom procesa obrazovanja npr tehničke specifikacije nacrti i sl Prilikom zapošljavanja eksplicitno znanje se obično podrazumijeva a ono što se dodatno traži je iskustveno znanje To je znanje personalizirano osobno i predstavlja iskustvo pojedinca njegove osobne vrijednosti uvjerenja i vještine Do ovog znanja je vrlo teško doći jer ono stoji skriveno u pojedincu i ne dolazi do izražaja iako ima veću vrijednost od eksplicitnog znanja S jedne strane ostane li neuporabljeno nema vrijednosti s druge strane uporabljeno a ne dokumentirano ili preneseno dalje gubi vrijednost odlaskom pojedinca u mirovinu Na taj način i samo poduzeće gubi jer se u iskustvenom znanju pojedinca nalazi ujedno i njegova vrijednostPostavlja se pitanje na koji način izvršiti prijenos i razmjenu znanja i iskustva zaposlenika te kako pohraniti i sačuvati njihovo znanje

2 Op cit str 7803 Frappaolo C ldquoKnowledge Managementrdquo Capstone Publishing Oxford UK 2002 str 10

3 Upravljanje znanjemUpravljanje znanjem obuhvaća ldquoprikupljanje organiziranje skladištenje i distribuciju znanja i iskustva individualnih grupa u organizacijirdquo4 Svrha upravljanja znanjem je povezivanje pojedinaca kojima je znanje potrebno s onima koji to znanje posjeduju Ono mora biti u funkciji ispunjavanja ciljeva poduzeća Kada se govori o upravljanju znanjem u literaturi se mogu naći dva načina shvaćanja1 Upravljanje znanjem je ujedno upravljanje efikasnošću humanog kapitala

(znanjem vještinama i iskustvom ljudi) i2 Upravljanje znanjem je upravljanje podacima i informacijama (ICT5)Slika 2 prikazuje dva različita načina poimanja znanja ovisno o području rada Iz slike 2 je vidljivo da je znanje = objekt kojim se upravlja u području informacijske tehnologije dok je u području rada s ljudima znanje = proces

Upravljanje znanjem

područjerazina IT područje Znanje = objekt

Područje rada s ljudima Znanje = proces

organizacijska razina

ldquoRe-inženjerirdquo ldquoOrganizacijski teoretičarirdquo

Individualna razina ldquoAI-stručnjacirdquo ldquoE-stručnjacirdquo

ldquoPsiholozirdquo

Slika 2 matrica upravljanja znanjem Izvor httpwwwsveibycomarticlesKnowledgemanagementhtml (1009 2004)

ldquoIako matrica na slici 2 puno pojednostavljuje stvari ona obuhvaća jednu važnu činjenicu postoje pragmatične razlike u shvaćanju onoga što je zapravo znanje Istraživači i praktičari u lsquorsquoznanje = objektrsquorsquo koloni teže temeljenju svojeg koncepta iz informacijske teorije u njihovom shvaćanju znanja Istraživači i praktičari u koloni lsquorsquoznanje = procesrsquorsquo teže temeljenju svog koncepta na filozofiji psihologiji ili sociologiji Zbog njihovih različitih korijena dva područja koriste različite jezike u svojim dijalozima i to vodi do međusobne zbrke i nerazumijevanja kad se sastajurdquo6

Ovisno o tome kako shvaćamo znanje i kako ga definiramo njegov oblik se razlikuje pa tako i proizvod njegova korištenja Npr ako koristimo znanje u području informacijske tehnologije proizvod tog znanja može biti softversko rješenje dok primjena znanja u području rada s ljudima može biti novo rješenje organizacijske strukture poduzeća

31 Upravljanje znanjem u kontekstu informacijsko ndash komunikacijske tehnologijeUpravljanje znanjem u kontekstu informacijsko ndash komunikacijske tehnologije odnosi se na upravljanje podacima i informacijama Zato možemo reći da se znanje u ovom području rada smatra objektom koji se prenosi pohranjuje i sl Ono što je važno za upravljanje podacima i informacijama za ovo područje rada je da su oni dobro strukturirani i pripremljeni za analizu tj za proces donošenja odluka Za tu svrhu postoji višedimenzionalno pohranjivanje podataka koje je sadržaj novijih informatičkih sustava Stariji informatički sustavi su imali samo operativni dio i klasične baze podataka zasnovane na relacijskom modelu koje

4 NetLingo The Internet Dictionary httpwwwnetlingocomrightcfmterm=KM (0309 2006)5 Informacijsko komunikacijska tehnologija6 Knowledge Management httpwwwsveibycomarticlesKnowledgeManagementhtml (1009 2004)

Slika 1 Težišta po stepenicama ljestvice znanjaIzvor North K Wissensorientierte Unternehmensfuumlhrung - Wertschoumlpfung durch Wissen Wiesbaden Gabler 1998 str 41

znak

PREMA ZNANJU ORIJENTIRANO VOĐENJE PODUZEĆA

SPECIFIČNA POJEDINAČNA RJEŠENJA

PROFESIONALNA ORGANIZACIJA ZNANJA

+ sintaksa

podatak + značenje

informacija + umreženost(kontekstiskustvaočekivanja)

znanje + veza sprimjenom

umijeće + htjenje

djelovanje + ispravno djelovanje

kompetencija + jedinstvenost(ldquobiti bolji oddrugihrdquo)

konkurentnost

RJEŠENJE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

28

nisu mogle generirati podatke u stvarnom vremenu što je usporavalo proces donošenja odluka Noviji informatički sustavi imaju ugrađeno višedimenzionalno pohranjivanje podataka koje sadrži podatke prikupljene iz različitih izvora a kod njega postoji mogućnost za pretraživanjem analitičkom obradom izvješćivanjem itd što olakšava proces donošenja odluka Takvi sustavi nazivaju se ekspertnim sustavima i pripadaju području umjetne inteligencije (eng Artificial Intelligence ndash AI) ldquoEkspertni sustavi su računalni programi temeljeni na znanju iz nekog specijalističkog područja sa ciljem da pomognu ekspertima (stručnjacima) u rješavanju problema Pripadaju sustavima za potporu odlučivanju i koriste znanje eksperata za rješavanje problema Oni zaključuju korištenjem znanja u simboličkom obliku mogu naći približno rješenje i kada podaci o problemu nisu potpuni te mogu objasniti način na koji su došli do rješenja Prikladni su za situacije kada nema algoritamskog rješenja a to su slabo strukturirani problemirdquo7 Iz slike 3 je vidljivo da se u strukturi ekspertnih sustava nalaze dvije različite baze i mehanizam zaključivanja Baza činjenica obuhvaća specifične elemente znanja o konkretnom problemu dok baza znanja obuhvaća dokumentirana rješenja prethodnih problema Ove dvije baze su u međusobnoj interakciji i u interakciji s mehanizmom zaključivanja Mehanizam zaključivanja funkcionira na način da koristi pravila i činjenice koje postoje u sustavu i na temelju njih zaključuje i rješava problem

Slika 3 Struktura ekspertnih sustava Izvor http efzg g lobalnet hrUserDocsImages INFvargaU m j e t n a 2 0 i n t e l i g e n c i j a 2 0 i 2 0 e k s p e r t n i 2 0 s u s t a v i pdfsearch=2222ekspertni20sustavi2222 (0309 2006)

Svrha ekspertnih sustava je podrška u procesu odlučivanja Rješenja iz baze znanja dostupna su svima koji se nalaze u procesu odlučivanja i na način koji je pojedincu razumljiv Odgovor na upit moguće je dobiti u stvarnom vremenu i u roku od nekoliko sekundi Na ovaj način uvođenjem ekspertnih sustava operativne baze podataka (starijih verzija računalnih sustava) nisu više opterećene složenim upitima i cijeli sustav postaje brži i učinkovitiji

32 Upravljanje znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala

Upravljanje znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala odnosi se na upravljanje znanjem vještinama i kompetencijama ljudi Na slici 1 je vidljiv hijerarhijski odnos između znanja vještina (umijeća) i kompetencija Znanje je na četvrtoj stepenici ljestvice znanja i na pola puta do konkurentnosti To nam govori

7 Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi httpefzgglobalnethrUserDo-csImagesINFvargaUmjetna20inteligencija20i20ekspertni20sustavipdfsearch=2222Ekspertni20sustavi2222 (03092006)

da pojedinci unutar poslovnog subjekta uz znanje moraju posjedovati vještine (umijeće) moraju djelovati u skladu s njima i moraju posjedovati kompetencije da bi poduzeće u kojem rade ostvarilo preduvjet konkurentnosti Možemo reći da je to strategija upravljanja znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala dok je njegov cilj postizavanje konkurentnosti te dalje i održive konkurentske prednosti ldquoU ekonomiji gdje je jedino sigurno nesigurnost jedini siguran izvor održive konkurentske prednosti je znanje Kada se tržište širi tehnologije bujaju konkurencija se umnožava i proizvodi postaju zastarjeli gotovo preko noći uspješne kompanije su one koje konzistentno stvaraju novo znanje dijele ga sa cijelom organizacijom i brzo utjelovljuju u nove tehnologije i proizvode Ove aktivnosti definiraju kompaniju koja ldquostvara znanjerdquo čije je isključivo poslovanje kontinuirana inovacijardquo8 Znanje je ključni faktor u ekonomiji 21 stoljeća Budući da smo država koja ne može konkurirati na globalnom tržištu financijskim sredstvima ili bilo kojom materijalnom imovinom naša je obveza mjeriti cijeniti i investirati u ljudsko znanje Brodogradilište bdquoUljanikldquo nije moglo konkurirati Japanu i Kini na drugačiji način osim znanjem vještinama i kompetencijama vlastitih ljudi Tako da su istraživanjem tržišta došli do tržišnih niša i u njima pronašli područje svojeg budućeg proizvoda ndash brodove za prijevoz kamiona i automobila To je proizvod koji je zadovoljavao tržište i bio dovoljan za njihovo poslovanje nekoliko godina u nazad Danas brodogradilište bdquoUljanikldquo ulazi u novu tržišnu nišu s početkom proizvodnje nove vrste brodova a to su tzv Drageri (koriste se za stvaranje umjetnih otoka i za razne radove pod vodom) Važno je kod toga istaknuti da se svaki proizvod gradi dva puta Prvi put u mentalnoj (projektantskoj) fazi a drugi put u fizičkoj (proizvodnoj) fazi Propusti prve faze donose velike propuste i gubitke u drugoj fazi Gubici u proizvodnji ove vrste proizvoda su enormni a o tome svjedoči i činjenica da je tržišna vrijednost jednog takvog broda od 7000000 do 8000000 USD9 Za poslovni subjekt je važno pronaći eksperte za određena područja i iskoristiti njihovo znanje i iskustvo koje treba prenijeti mlađoj osobi koja će nastaviti raditi u tom području Na taj način odlaskom pojedinca u mirovinu kolektivno znanje se ne gubi jer je ekspert prenio svoje znanje i iskustvo mlađem kolegi koji nastavlja tamo gdje je on stao Takav način rada zove se mentorstvo i obično zahtjeva period od pet do deset godina zajedničkog rada kako bi se prenijelo znanje i iskustvo u što većoj mjeri Jedino na ovakav način je moguće zadržati nečije iskustveno znanje u poduzeću Postoje situacije kad ovakav način rada nije moguć jer se poduzeće nalazi na više lokacija U tom slučaju dolaze do izražaja razni softverski paketi on ndash line komunikacija intranet i sl koji su osnovni resursi za kvalitetno prenošenje informacija znanja i iskustva radom u virtualnoj mreži Općenito takav način komunikacije funkcionira na način da postoji virtualna mreža ljudi koji rade zajedno i međusobno su povezani intranetom (ili na neki drugi on ndash line način) i komuniciraju upitima Tako se stvara grupa ljudi podjednakih područja interesa (vrsta posla projekti i sl) koji uče jedni od drugih kad naiđu na neki problem u svom radu a koji ne znaju riješiti Kada se neki problem riješi on se dokumentira i pohranjuje u bazi znanja te je u bilo kojem trenutku dostupan osobi kojoj će trebati u budućnosti Na taj se način ljudi povezuju i znanje pojedinca postaje kolektivno znanje poduzeća te možemo reći da je poduzeće razvilo strategiju stvaranje humanog kapitala

321 Humani kapitalHumani kapital (Human Capital ndash HC) ldquosu zaposleni sa cjelokupnim rasponom individualnog i kolektivnog znanja sposobnosti stavova mogućnosti ponašanja iskustva i emocija Iznimno je važno istaknuti da zaposleni nisu sami po sebi humani kapital za poslodavca nego to postaju tek onda kada svoje znanje i sposobnosti transformiraju u djela (usklađena sa strategijom poslovanja) koja doprinose stvaranju (materijalne ili nematerijalne) vrijednosti za tvrtku (profit novi klijenti bolji imidž uspješnija organizacija rada profitabilan proizvod)rdquo10 8 Ikujiro Nonaka ldquoThe Knowledge-Creating Companyrdquo Harvard Business Review Novem-ber-December 19919 Cijena broda za prijevoz kamiona i automobila 10 HGK ldquoPriručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkamardquo Zagreb HGK 2001 str21

baza znanja baza činjenica

mehanizamzaključivanja

korisničkosučelje

korisnik

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

29

Humani kapital čine kompetencije odnosi i vrijednosti Kod čega se kompetencije nalaze na sedmoj stepenici ljestvice znanja (vidi sliku 1) i predstavljaju preduvjet za konkurentnost tvrtke U području kompetencija razlikujemo profesionalne (20 područja) i socijalne kompetencije (13 područja) Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori postoji još i komercijalna kompetencija koja podrazumijeva ldquosposobnost zaposlenih da svoje akcije usmjeravaju k stvaranju vrijednostirdquo11 Prema Ivici Osliću iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla biti kompetentan znači ldquostjecati koristiti razvijati i dijeliti znanje vještine i iskustvardquo12 Kad se govori o odnosima kao sastavni dio humanog kapitala misli se na odnose koje izgrađuju zaposlenici s klijentima dobavljačima drugim radnim kolegama a koji imaju za cilj stvaranje vrijednosti Kao treću komponentu koja čini dio humanog kapitala su vrijednosti odnosno investicije koje poslodavac vrši sa ciljem povećanja razine znanja vještina i sposobnosti zaposlenih Za poslovne subjekte neće imati nikakvo posebno značenje da one investiraju u svoj humani kapital ako ne shvaćaju zašto to čine i ako ne mjere rezultate investicije odnosno efikasnost humanog kapitala Dakle efikasnost humanog kapitala je mjerna veličina koja je pokazatelj opravdanosti investicije a trebala bi se nalaziti u izvještajima o poslovanju poslovnog subjekta Efikasnost humanog kapitala pokazuje koliko je novčana jedinica uložena u zaposlene stvorila dodane vrijednosti

4 Case StudyEfikasnost humanog kapitala izračunati će se na uzorku od 12 brodova (gradnji) za prijevoz automobila i kamiona proizvedenih u razdoblju od 1999 do 2004 godine u brodogradilištu ldquoUljanikrdquo dd Navedeni brodovi proizvedeni su u tri serijemiddot prvu seriju čine gradnje 419 420 421 422 425 ndash kapaciteta 4300

automobila i približne nosivosti 12780 tmiddot drugu seriju čine gradnje 437 438 439 440 ndash kapaciteta 4300 automobila

ali manje nosivosti u odnosu na prethodnu seriju odnosno približne nosivosti 12600 t

middot treću seriju čine gradnje 441 442 452 ndash kapaciteta 5000 automobila i nosivosti 14500 t

Efikasnost humanog kapitala prema VAICTM metodi13 izračunava se izrazom

Gdje je HCE = koeficijent efikasnosti humanog kapitala VA = dodana vrijednost HC = izdvajanja za zaposleneHCE pokazuje koliko je 1kn uložena u zaposlene stvorila nove vrijednosti

Prema navedenom izrazu izračunate su vrijednosti HCE za sve gradnje i one su prikazane u tablici broj 1

Tablica 1 efikasnost humanog kapitala po gradnjama

Broj gradnje

Datum primopredaje

Kupac HCe

419 6kolovoz lsquo99 Dyviship IV AS 153

420 10siječanj lsquo00 Dyviship IV AS 171

421 31svibanj lsquo00 Providence Shipping Inc 307

11 Op cit str21 12 Oslić I Upravljanje znanjem ndash prezentacija Ericsson Nikola Tesla dd 2002 13 VAICTM je metoda profesora Pulića koja se koristi za izračunavanje ukupne efikasnosti poslovnog subjekta i predstavlja njegovu intelektualnu sposobnost odnosno pokazuje koliko je nove vrijednosti stvoreno na svaku kunu uloženu u resurse U radu je obrađeno pitanje efikasnosti humanog kapitala te drugi resursi koji se koriste za izračunavanje ukupne efikasnosti u ovoj metodi nisu uzeti u obzir

422 9studeni lsquo00 Providence Shipping Inc 322

425 31kolovoz lsquo00 Montagu Bay Shipping Ltd 330

437 6kolovoz lsquo01 Atlantica SpA di Navigazione 229

438 29listopad lsquo01 Atlantica SpA di Navigazione 276

439 5travanj lsquo02 Atlantica SpA di Navigazione 282

440 12srpanj lsquo02 Atlantica SpA di Navigazione 239

441 21ožujak lsquo03 Grimaldi 296

442 7kolovoz lsquo03 Grimaldi 283

452 25svibanj lsquo04 Grimaldi 171

Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Iz tablice broj 1 dobiveni su rezultati koji su prikazani u grafu broj 1 Indikator HCE raste od gradnje broj 419 kada je njegova vrijednost iznosila 153 do gradnje broj 425 (prva serija brodova) kad je njegova vrijednost iznosila 330 nakon koje naglo pada na gradnji 437 na vrijednost 229 Razlog pada efikasnosti humanog kapitala na gradnji 437 je početak druge serije brodova nešto manje nosivosti i ta serija završava sa gradnjom 440 kad je vrijednost HCE iznosila 239 Pad HCE na gradnji 440 uzrokovan je padom vrijednosti USD koji razara efikasnost humanog kapitala za 12 Drugi razlog razaranja HCE leži u povećanju plaća koje u usporedbi sa prethodnom gradnjom razaraju HCE za 9

graf 1 efikasnost humanog kapitala po gradnjama Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Efikasnost humanog kapitala na gradnji 441 raste do vrijednosti 296 iako je započela treća serija brodova veće nosivosti i kapaciteta Na gradnji 442 HCE pada na vrijednost 283 razorenu isključivo zbog razlike u tečaju Daljnji pad HCE na gradnji 452 uzrokovan je manjom ostvarenom vrijednosti gradnje 452 što je uzrokovalo i manji iznos subvencije u odnosu na prethodne dvije gradnje Osim toga udio plaća u troškovima procesa iznosi 80 Plaće se izračunavaju u HRK ali su vezane za EUR a odnos između EUR i USD 2004 godine iznosio je 13 U tim uvjetima troškovi procesa enormno rastu pa nije moguće postići dovoljnu razinu produktivnosti koja bi mogla to kompenzirati

Nakon prve serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 330 kuna nove vrijednosti Nakon druge serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 239 kuna nove vrijednosti Ove dvije serije brodova koriste se za prijevoz 4300 automobila a njihova razlika je u nosivosti Nakon treće serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 171 kuna nove vrijednosti Treća serija brodova koristi se za prijevoz 5000 automobila Gledano po serijama izgrađenih brodova HCE ima stalnu tendenciju pada

Broj gradnje

efikasnost humanog kapitala (HCe)

Fakt

or H

Ce

HCE

419000

100

200

300

050

150

250

350

420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

30

Kako bi dobili cjelovite zaključke potrebno je promotriti i tablicu broj 2 koja prikazuje efektivne sate koji su bili potrebni za izgradnju pojedinih brodova Iz tablice broj 2 dobiven je graf broj 2

Tablica 2 ostvareni efektivni sati izgradnje po gradnjama

Broj gradnje

Datum primopredaje

Kupac ostvareni eS

419 6kolovoz lsquo99 Dyviship IV AS 1002531

420 10siječanj lsquo00 Dyviship IV AS 873155

421 31svibanj lsquo00 Providence Shipping Inc 816984

422 9studeni lsquo00 Providence Shipping Inc 792971

425 31kolovoz lsquo00Montagu Bay Shipping Ltd

809092

437 6kolovoz lsquo01Atlantica SpA di Navigazione

794818

438 29listopad lsquo01Atlantica SpA di Navigazione

767553

439 5travanj lsquo02Atlantica SpA di Navigazione

765236

440 12srpanj lsquo02Atlantica SpA di Navigazione

750059

441 21ožujak lsquo03 Grimaldi 810801

442 7kolovoz lsquo03 Grimaldi 736285

452 25svibanj lsquo04 Grimaldi 718188

Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Iz grafa broj 2 vidljivo je da je za gradnju 419 bilo potrebno najviše sati i nakon te gradnje sve je manje sati bilo potrebno za sljedeće gradnje Već na gradnji 420 efektivni sati su se smanjili za 129376 u odnosu na gradnju 419 što znači da se proizvodnja ubrzala za 13 odnosno za isti postotak se povećala produktivnost Razdoblje između primopredaje gradnje 419 i gradnje 420 iznosi 157 dana Gradnja 419 je bila isporučena 1999 godine dok je gradnja 420 bila isporučena 2000 godine Iz grafa broj 2 je dalje vidljivo da se efektivni sati smanjuju sve do gradnje 425 Na gradnji 425 se za 2 smanjila produktivnost u odnosu na prethodnu gradnju Sa gradnjom 437 započinje druga serija gradnji i na njoj se smanjuju efektivni sati u odnosu na prethodnu gradnju ES su veći u odnosu na gradnju 422 Početkom svake serije je normalno da je potrebno nešto više vremena za izgradnju Vidljiv je trend smanjenja ES sve do gradnje 441 na kojoj se ES povećavaju zbog toga što počinje treća serija brodova koji su veće nosivosti i kapaciteta 5000 automobila

graf 2 ostvareni efektivni sati izgradnje po gradnjama Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Na gradnji 442 ES se smanjuju i povećava se produktivnost za 9 u odnosu na gradnju 441 Na gradnji 452 ES su smanjeni na 718188 U razdoblju od pet godina (1999 do 2004) brodogradilište ldquoUljanikrdquo je povećalo produktivnost smanjenjem ES za 28

Kako su ES utjecali na HCE vidi se iz grafa broj 3 dobivenog iz tablice broj 2 Vidi se da je na gradnji 420 efikasnost humanog kapitala ndash HCE porasla za 105 smanjenjem ES za 13 u odnosu na gradnju 419 Na gradnji 422 imamo skok HCE za 5 sa smanjenjem ES za 3 Do gradnje 425 HCE raste i ima najveću vrijednost od 330 iako su se na toj gradnji ES malo povećali Na gradnji 437 ES se smanjuju i HCE ima nagli pad vrijednosti koji nije uvjetovan padom ES već drugim promjenama Gradnja 437 ima 15 nižu ostvarenu vrijednost broda a samo 2 niže ukupne troškove u odnosu na gradnju 425 što je uzrokovalo pad HCE

graf 3 Utjecaj efektivnih sati na efikasnost humanog kapitala Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Do gradnje 439 HCE raste padom ES Efektivni sati se smanjuju do gradnje 441 kad počinje nova serija brodova Pad efikasnosti humanog kapitala na gradnji 440 uzrokovan je padom vrijednosti USD i porastom plaća Na gradnji 441 je vidljiv rast HCE i porast ES potrebnih za izgradnju tog broda Nakon te gradnje vidljiv je trend smanjivanja ES i pad efikasnosti HCE uzrokovan smanjenjem vrijednosti USD na gradnji 442 i smanjenjem ostvarene vrijednosti broda subvencije i povećanjem plaća na gradnji 452

Iz grafa 2 i 3 vidljivo je da je u razdoblju od pet godina smanjeno vrijeme potrebno za izgradnju broda a i dalje se teži skraćivanju tog vremena Ono što je važno istaknuti je da se tim skraćivanjem povećava produktivnost a samim time i efikasnost humanog kapitala te da se povećava obujam proizvodnje a troškovi procesa se smanjuju

5 ZaključakEkonomija bazirana na znanju je činjenica koja hrvatskom društvu predstoji kao podloga stvaranja konkurentnosti našeg gospodarstva u odnosu na članice Europske unije Ljudsko znanje ključni je resurs u koji treba ulagati kako bi kao rezultat te investicije podigli sposobnost stvaranja nove vrijednosti poslovnog subjekta a u konačnici gospodarstva naše zemlje VAICTM metoda dr Pulića je alat koji se koristi za mjerenje sposobnosti poslovnog subjekta u stvaranju nove vrijednosti u obliku indeksa koja korištena u ovom radu pokazuje interesantne rezultate na primjeru brodogradilišta ldquoUljanikrdquomiddot Od 1999 do 2004 godine proizvedeno je tri serije brodova za prijevoz

automobila u brodogradilištu lsquorsquoUljanikrsquorsquo Prva serija brodova je nosivosti 12780t i kapaciteta 4300 automobila Druga serija brodova je nosivosti 12600t i kapaciteta 5300 automobila Treća serija brodova je nosivosti 14500t i kapaciteta 5300 automobila

middot Efikasnost humanog kapitala (HCE) 1999 godine imala je vrijednost 153

ostv

aren

i efik

asni

sat

i

Broj gradnje ostvareni eS

ostvareni eS

419650000

750000

850000

950000

700000

800000

900000

1000000

1050000

420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

Broj gradnje

ostv

aren

i eS

ostvareni eS

HCe

Utjecaj eS na HCe

419 420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

Fakt

or H

Ce

0000

100

200

300

050200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

150

250

350

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

31

što znači da je svaka kuna uložena u humani kapital lsquorsquostvorilarsquorsquo 153 kuna

nove vrijednosti Na gradnji 425 HCE ima najveću vrijednost kroz posljednjih

pet godina i iznosi 330 Nakon toga se HCE smanjuje uz variranje vrijednosti

u razdoblju od 2001 do 2004 godine pada na 171 na posljednjoj gradnji

Često je variranje vrijednosti USD kao vanjskog čimbenika utjecalo na

razaranje efikasnosti humanog kapitala Zbog toga nije indikativno gledati da

se efikasnost humanog kapitala kroz pet godina povećala sa 153 (na gradnji

419) na 171 (na gradnji 452) Ako uzmemo prosjek HCE za ostale gradnje

vidi se da HCE iznosi 273 jer je HCE bio dosta visok u odnosu na gradnje 419

i 452

middot Brodogradilište ldquoUljanikrdquo je kroz pet godina radilo na smanjivanju efektivnih

sati potrebnih za izradu broda Kao rezultat toga ES su skraćeni za 28 Ako

izostavimo da je efikasnost humanog kapitala bila razarana povećanjem plaća

iili smanjenjem vrijednosti USD dolazimo do zaključka da se smanjenjem ES

povećava HCE Smanjivanjem efektivnih sati povećao se obujam proizvodnje

smanjili su se troškovi procesa a produktivnost se povećala za 28

Iz dobivenih rezultata moguće je zaključiti da je mnogo čimbenika koji

utječu na stvaranje i razaranje vrijednosti na brodovima pa je stoga potrebno

detaljnije analiziranje uzroka poremećaja u stvaranju nove vrijednosti Daljnji

porast efikasnosti humanog kapitala moguć je investiranjem u humani kapital

i razvijanjem individualnih sposobnosti zaposlenika Takvim sustavnim podizanjem

razine znanja i poticanjem kreativne napetosti poslovni subjekt se razvija i postaje

konkurentan

ldquoPostoji izrazita povezanost ljudskog kapitala i poslovne produktivnosti i direktni

je izvor inovativnosti i dugoročne konkurentnosti Cjeloživotno učenje pokazuje

se kao nužnost koja ubrzava tehnološke inovacije ndash one mogu biti efikasne samo ako ih primjenjuje dobro obrazovana prilagodljiva rada snagardquo14

Literatura[1] Dragičević A Dragičević D ldquoLeksikon ekonomije i informatikerdquo Informator Zagreb 1999[2] North K ldquoWissensorientierte Unternehmensfuumlhrung ndash Wertschoumlpfung durch Wissenrdquo Wiesbaden Gabler 1998[3] Frappaolo C ldquoKnowledge Managementrdquo Capstone Publishing Oxford UK 2002[4] NetLingo The Internet Dictionary httpwwwnetlingocomrightcfmterm=KM[5] Knowledge Management h t tp wwwsve iby comar t i c les KnowledgeManagementhtml[6] Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi httpefzgglobalnethrUserDocsImagesINFvargaUmjetna20inteligencija20i20ekspertni20sustavipdfsearch=2222Eespertni20sustavi2222[7] Ikujiro Nonaka ldquoThe Knowledge-Creating Companyrdquo Harvard Business Review November-December 1991[8] HGK ldquoPriručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkamardquo Zagreb HGK 2001[9] Oslić I Upravljanje znanjem ndash prezentacija Ericsson Nikola Tesla dd 2002[10] Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo dd[11] Tempus projekt ndash Vesna Štefica httpwwwunizghrtempusprojectsFurtherBolognazadarVesna20Steficapdf14 Tempus projekt ndash Vesna Štefica httpwwwunizghrtempusprojectsFurtherBolognazadarVesna20Steficapdf (17032008)

SummaryFollowing the trends of modern business it is increasing a need for managing especially in the context of Human Resource Management regarding human knowledge and secondly data management and information through the use of expert systemsThe aim of this paper is better understanding the concept of Knowledge Management to show ways of its implementation in the company and raise awareness of the need for managing the knowledge to those who still do not manage it It is important to recognize the need for measuring and monitoring the return on investment in Human Capital and the results which influence the productivity increase capacity production and reduce its costs Knowledge is the power of the 21st century The key to success in the modern business trends lies down in revealing and evaluating the human knowledge

KeyworDS Knowledge Management ICT Management Competences Human Capital Management Human Capital Efficiency

Knowledge Management with Special Reference on the Human Capital EfficiencyPred Barbara Marušnik univ spec oec

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

32

1 Uvod Andrew Chen nam u članku ldquoThe Ethic of Nanotechnology [5] predlaže da si

pokušamo zamisliti svijet u kojem npr

bull automobilimogubitisastavljenimolekulupomolekulu

bull otpadrazgrađenipretvorenuhranu

bull ljudisemoguliječitipomoćurobotaveličinestanice

bull možemonačiniti čipove (elektroničke logičke sklopove) veličine10

nanometara (reda veličine do 100 atoma)

bull smosposobnirazvijatiračunalairobotemolekularnihdimenzijaitd

Inženjeri fizičari i biolozi smatraju da je moguća nova tehnološka i industrijska

revolucija i ubrzano razvijaju novu tehnologiju koja se naziva nanotehnologija

Multidisciplinarni timovi po svijetu otkrivaju nove tehničke istine kako bi

potkrijepili tvrdnju američkog nobelovca Richarda Feynmana iz 1959 godine da

ldquoprincipi fizike ne govore protiv mogućnosti manevriranja atomimardquo tj atom po

atom

Nanotehnologija se temelji na sposobnosti manipuliranja materijalima uređajima

i sustavima u nanometarskim razmjerama

Nanotehnologija i etika

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

prof emer dr sc Zijad HaznadarFakultet elektrotehnike i računarstva Zagrebdr sc Luciano Delbianco prof visoke školePolitehnika Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakNanotehnologija je jedno od najbrže rastućih područja znanosti i predmet je velikog broja istraživanja u današnjici Upotreba nanotehnologije u medicini proizvodnji materijala s posebnim svojstvima poljoprivredi u vojne svrhe i u drugim područjima ima ogroman razvojni potencijal Međutim istovremeno javljaju se i dvojbe oko korištenja nanotehnologije jer je utjecaj kvantne mehanike na nanoskali i dalje predmet istraživanja Potencijalna mogućnost toksičnosti nanočestica upotreba nanotehnologije u proizvodnji oružja i utjecaj primjene na svjetsku ekonomiju samo su neke od mogućih posljedica intenzivne primjene nanotehnologije U okviru ovog rada bit će razmotrena značajna etička pitanja u primjeni nanotehnologije

KljUčNe rIječI nanotehnologija etika nanomaterijali ugljikove nano cijevi nanomemorije

UDK 539117Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

33

2 Nanotehnologija A Višnjevac u [8] navodi da se za nanotehnologiju može reći da je novi revolucionarni pristup u dizajniranju i konstruiranju struktura koje se grade od atomske (dakle nanometarske) razine ciljanim trodimenzionalnim pozicioniranjem atoma unutar molekularne strukture te molekula unutar dirigirano građenih agregata Nešto jednostavniju definiciju daje A Chen u [5] navodeći da je ldquoNanotehnologija također nazvana i molekularna proizvodnja grana tehnike koja se bavi projektiranjem i proizvodnjom ekstremno malih elemenata i uređaja građenih na nivou molekulardquo K E Drexler s MIT-a u SAD-u kao i mnogi drugi predviđa da će nanotehnologija dovesti do nanoračunala ne većih od bakterije i do nanostrojeva poznatih pod imenom naniti Danas se u brojnim sveučilištima kao na University of Washington te Northwestern University i drugima osnivaju centri i instituti za studij nanotehnologije Vlada SAD-a je osnovala National Nanotechnology Initiative (NNI) koja će usmjeravati istraživanja Defense Advanced Research Projects Agency (DARPA) i National Science Foundation (NSF) su trenutno dva najjača izvora financiranja nanotehnoloških istraživanja u SAD-u Slična je situacija i u drugim razvijenim zemljama u svijetu Kod nas u Hrvatskoj 2002 godine je na Institutu za fiziku u Zagrebu pokrenuta inicijativa za okupljanje i formiranje Koordinacijskog odbora za pomaganje u istraživanju na području nanotehnologije Procjena je da se u Hrvatskoj oko 80 istraživača uglavnom s Instituta ldquoRuđer Boškovićrdquo Instituta za fiziku PMF-a i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu bavi i zanima za nanotehnologiju

3 Primjena nanotehnologije Nanotehnološki postupci i procesi omogućuju stvaranje organsko-anorganskih materijala u obliku prahova vlakana membrana slojeva kompozitnih struktura i drugih oblika punog volumena Za izradu nanostrukturiranih materijala postoji već čitav niz razrađenih tehnoloških postupaka u svijetu Nanostrukturirani (nanofazni) materijali punog volumena imaju faze veličine do 100 nanometara (1nm = 10

-9m)

Takvi materijali su npr bullnanokristalnelegureželjezabullnanokristalnipolimeriikompozitnimaterijalibullnanostrukturnialatnimaterijalibullnanomaterijalizaautomobile(odgumakočnicastaklalakovasvjećicaitd)bullžilavakeramikabullnanomaterijalizadijelovezrakoplovnihkonstrukcijaitd

U elektrotehnici naročito u elektronici najavljuju se revolucionarne promjene primjenom nanomaterijala posebno ugljikovih nanocijevi i to za bullnanoFET(FieldEffectTranzistori)tranzistorebullnanomemorijebullmikroelektronikubullsuperkapacitete(donevjerojatnih5000F)bullbaterijeiakumulatorevisokegustoćeenergijebullsolarnestanicebullzaslonevisokerezolucije(TViPCidruge)bullvisokoosjetljivesenzoreitd

K E Drexler s MIT-a 1986 godine navijestio je dolazak molekularnih strojeva u

knjizi ldquoEngines of Creationrdquo Danas se najavljuju prema [2] i [5] ldquoMikro elektromehanički sustavirdquo MEMS u vidu sićušnih mehaničkih naprava kao što su bullsenzoribullventilibullzupčanicibullzrcalabullaktuatoriugrađeniupoluvodičkečipoveitd

Prema [7] postoji nekoliko ključnih nanopodručja koja se mogu sažeti u pet principijelnih nanotehnoloških platformi ugljikove nanocijevi kvantni doti fulereni nanožice i dendrimeri Zanimljiv je pregled patentnih prijava u SAD-u od 1985 do 2004 godine u poljima energetike elektronike i medicine prema tablici 1

Nanotehnologija opisUSa patent

Ugljikove nanocijeviMreža nanocijevi od ugljika koje se mogu ponašati kao poluvodiči ili kao metali

293146

Kvantni dotiKristali poluvodiča nanometarske veličine kao npr kadmij-selenid

319109

Fulereni Sferni kavezi od ugljika 21534

NanožiceŽice i štapovi napravljeni od jednog ili više poluvodiča kao npr galij-arsenid ili indij-fosfid

5124

Dendrimeri

Sferni polimeri koji se eksperminetalno koriste za prijenos lijekova i kao emiteri svjetla

2296

Tablica 1 Pregled patentnih prijava iz područja nanotehnologije u SAD

Iz tablice 1 je vidljivo da se od oko ukupno 1100 patenata skoro trećina koristi u elektronici U elektronici se najviše koriste ugljikove nanocijevi a najmanje dendrimeri Ugljikove nanocijevi su glavna moguća zamjena za silicij koji u pogledu minijaturizacije čipova dosiže svoje granice

4 Ugljikove nanocijevi u elektronici Najavljuje se da će ugljikove nanocijevi biti čudo od materijala 21 stoljeća One mogu biti mnogo čvršće od čelika lakše od aluminija i mnogo vodljivije od bakra Iako je Sumio Iijima u NEC Corp Tokyo tek 1991 g prvi opazio nanocijevi [9] istraživači su već izradili različite elektroničke i optoelektroničke prototipove uređaja od ugljikovih nanocijevi kao npr bulltranzistorebulldiodebullemiteresvjetlaibulldetektore

Značajno je da se sve ove različite funkcije postižu samo jednim te istim uređajem Nanocijevi su strukturno slične grafitu Možemo ih promatrati kao jednoslojne grafitne ravne strukture savijene u bešavnu cijev

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

34

Slika 1 Ugljikova nanocijev

Temeljno svojstvo ugljikovih nanocijevi je da im se električne karakteristike mogu mijenjati samo promjenom fizičkih osobina nanocijevi Karakteristike im određuju bullpromjernanocijevi(do2nmoko10atoma)bullorijentacijasaća(uodnosunaoscijevi)

Saće može biti u smjeru osi cijevi ili pak u obliku spirale oko osi cijevi Kombinacija promjera i zakretanja rešetke određuje karakter nanocijevi bullvodljiviilibullpoluvodički

U analizi ovih pojava mora se uzeti u obzir dualna teorija Elektroni nisu samo sitne nabijene čestice nego imaju i valna svojstva Idejajeupotrijebitiugljikovenanocijevizaizradufield-effecttranzistora(FET)Titranzistori će postati sastavni blokovi Complementary Metal-Oxide Semicondictor Integrated Circuits (CMOS IC-a) t j čipova

Slika 2 Rani prototip FET-a s nanocijevi

Slika 3 Nanocijevni tranzistor druge generacije

5 Etički problemi i propisi Poznata je biološka i ekološka toksičnost nanomaterijala Studije [6] pokazuju da tehnički nanomaterijali mogu biti toksični za biljke ljude životinje i mikrobe Toksičnost za pojedine organizme je samo jedan dio problema a konačna ekološka zagađenost tehničkim nanomaterijalima bit će određena intenzitetom kontaminacije načinom kretanja kroz okoliš i vremenom izloženosti biljaka i životinja Budući da su izvori nanomaterijala rasprostranjeni receptori (mikrobiološki bilje životinje ljudska naselja) ne mogu biti jednostavno premješteni i zaštićeni Transportni procesi ne mijenjaju strukture i svojstva nanomaterijala Razni su oblici transporta u fazama voda ndash zrak ili voda ndash organski materijal u interakciji s nečistoćama i sedimentima (izvorske i otpadne vode rijeke jezera oceani) itd S druge strane transformacija nanomaterijala uključuje fizičku (agregatna stanja) kemijsku (dekompenzacija kiselost ndash lužnatost) fotokemijsku kao i biološke reakcije sa ili bez prisutnosti organizama Budući da pored tehničkih nanomaterijala postoje i prirodni problemi zaštite postaju još većiPrirodni nanomaterijali takvi kao fulereni postojali su u zemlji prije približno 2 mi-lijarde godina Bili su uobičajeni sastojci u izgarajućoj razmjeni u to vrijeme Mogli su biti proizvedeni s velikom raznolikošću sastava oblika morfologije čistoće itdDanas ima već više od 800 komercijalnih proizvoda koji sadrže nanomaterijale [6]Klasična koloidalna znanost (o dispergnim sustavima s fazama veličine do 01 mikron) i pristup preko kemije okoliša ne mogu odgovoriti na pitanja kaomiddot Mogu li nanomaterijali poslužiti kao nosioci za organske zagađivače u orga-

nizmima i stanicama slično kao ldquoTrojanski konjrdquomiddot Takvi postupci se već koriste na nanočesticama temeljen prijenos lijekovaVeliko je također pitanje može li nanomaterijal ući u lanac hrane i kakav će to učinak imati

6 Zaključak Može se zaključiti da su etičke implikacije razvoja nanotehnologije još neistražene i da ih treba istražiti što prije U svijetu se organiziraju savjetovanja i konferencije o etičkim problemima povezanim s razvojem nanotehnologije [5] i [10] Činjenica je da mnogi istraživači pripisuju nanomaterijalima ključnu ulogu u 21 stoljeću Nezaobilazna su etička i ekološka pitanja povezana s razvojem nanotehnologije Moramo formulirati i donijeti etičke propise prije nego nanotehnologija bude prihvaćena Ti nas propisi trebaju štititi tako da eliminiraju ili minimiziraju opasne utjecaje nanotehnologije na društvo Pogotovu kada smo s nekim primjenama u medicini i genetici na granici intervencije u žive stanice što otvara mogućnosti za manipulacije

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

35

Literatura [1] Z Haznadar Mogućnosti primjene nanotehnologije u elektrotehnici FER

Zagreb 2004

[2] T Filetin Primjena nanomaterijala u tehnici Bilten HAZU 2003

[3] H Goldstein Race to the Bottom IEEE Spectrum March 2005

[4] N Hey Nanorevolucija IEEE Review April 2003

[5] A Chen The Ethic of Nanotechnology 2009

[6] J D Posner Engineered nanomaterials Where they go nobody knows Science

Direct Elsevier 2009

[7] S K Moore The Nanotech Patent Trap IEEE Spectrum July 2005

[8] A Višnjevac Žongliranje atomima do superčipova Poslovni dnevnik V 2005

[9] P Avouris Supertubes IEEE Spectrum August 2004

[10] K E Drexler Unbounding the Future NY Quill 1991

SummaryNanotechnology is one of the fastet growing fields of science and the subject of significant number of recent researches The use of nanotechnology in medicine manufacture of material with special properties agriculture military and other fields ha san enormous developing potential However at the same time there are some doubts related to the use of nanotechnology because the influence of quantum mechanics on nano-scale is still the subject of research Potential possibility of toxicity of nano-particles the use of nanotechnology in weapons manufacture and the influence of its implementation on the world economy are only several of possible consequences of the intense use of nanotechnology Within the frame of this paper some of the important ethical questions in use of nanotechnology will be addressed

KeyworDS nanotechnology ethics nanomaterials carbon nanotubes nanomemories

Nanotechnology and ethicsPred Barbara Marušnik univ spec oec

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

36

1 UvodNova ekonomska kategorija intelektualni kapital jedna je od temelja nove ekonomske znanosti gdje vladaju zakoni drugačiji od onih u klasičnoj ekonomiji Sve veći broj kompanija osjeća jaz između suvremenog i klasičnog pristupa vrednovanja svojih rezultata Novi kriteriji suvremene ekonomije zahtijevaju nove indikatore za ispravno donošenje poslovnih odluka a rješenje se može vidjeti u primjeni koncepcije upravljanja intelektualnim kapitalom Koncept intelektualnog kapitala danas je najsuvremeniji menadžerski i teorijski trend nužan za djelovanje u ekonomiji znanja Telekomunikacijske kompanije poput davatelja usluga mobilne komunikacije i poduzeća T- Mobile Hrvatska doo kao primjera vodeće kompanije u području mobilne komunikacije su znanjem intenzivne a ujedno su i jedne od pokretača društvenog razvoja okruženja u kojem

djeluju posredstvom napredne tehnologije i sve inovativnijih telekomunikacijskih proizvoda i usluga koje pružaju sve kvalitetnije usluge komuniciranja Budućnost njihovog suvremenog poslovanja je u stvaranju novih metoda sposobnosti i procesa stvaranja vrijednosti Stoga je od velike važnosti da telekomunikacijske kompanije budu svjesne i vrednuju svoju nematerijalnu imovinu odnosno intelektualni kapital kao stvaratelja nove vrijednosti te ga mjere i njime upravljaju u cilju stvaranja veće vrijednosti rasta i razvoja telekomunikacijskog sustava O uspješnosti koordinacije i sinergije dijelova intelektualnog kapitala ovisit će uspješnost i razvoj telekomunikacijskih poduzeća trećeg milenija Koncepcija upravljanja intelektualnim kapitalom nedovoljno se prepoznaje kao dominantni razvojni resurs i ključni čimbenik razvoja telekomunikacijskih poduzeća Hrvatske iako se naziru smjernice poduzimanja određenih koraka prema navedenoj koncepciji

Mjerenje uspješnosti intelektualnog kapitala metodom BSC

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Mr sc Iva Ćulumović ŽupanovićHT ddRijeka

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakUspješni gospodarski subjekti fokusiraju se na nematerijalnu imovinu i okreću znanju i sposobnostima svojih djelatnika a materijalni resursi prelaze u drugi plan Znanje i nematerijalna imovina odnosno intelektualni kapital diferencira današnja poduzeća Ovakve promjene koje je donijela nova znanjem intenzivna ekonomija zahvaćaju sva poduzeća pa tako i davatelje usluga mobilne komunikacije koji igraju važnu ulogu u ovoj novoj eri znanja kao graditelji infrastrukture prijenosa pravovremenih i relevantnih informacija koje su potrebne u stvaranju novog znanja i gospodarskog napretka Takva suvremena kretanja zahtijevaju istraživanja u smjeru izučavanja koncepcije intelektualnog kapitala u teorijskom smislu i njene implementacije u praksiIntelektualni kapital odlučujući je strateški čimbenik ne samo za poduzeće T-Mobile Hrvatska doo za ostale davatelje usluga mobilne komunikacije nego i za sve sudionike u suvremenoj ekonomiji znanja a njegovo prepoznavanje razvijanje mjerenje nekom od priznatih metoda i upravljanje njime ključ je stvaranja i održavanja konkurentske prednosti suvremenog poduzeća ako želi biti uspješno kako na lokalnoj tako i na svjetskoj razini Stoga je implementacija koncepcije intelektualnog kapitala nužna za održiv rast razvoj i uspješnost svih gospodarskih subjekata Republike Hrvatske

KljUčNe rIječI nova ekonomija znanje nematerijalni čimbenici intelektualni kapital elementi intelektualnog kapitala identificiranje mjerenje i upravljanje intelektualnim kapitalom održiva konkurentska prednost rast i razvoj poduzeća Uravnotežena karta zgoditka (Balanced Scorecard ndash BSC)

UDK 650114Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

37

Pri procesu smanjivanja jaza između globalnih i domaćih procesa poslovanja veliku pozornost treba posvetiti kadrovima koji su nositelji promjena i znanja kao temeljnog resursa uspješnog poslovanja

2 Intelektualni kapitalPojam ldquointelektualni kapitalrdquo u današnjem smislu prvi put je 1969 god spomenuo John Kenneth Galbraith u svom pismu ekonomistu Michaelu Kaleckom Smatrao je da intelektualni kapital znači više nego samo intelekt da to nije samo statička nematerijalna imovina već da ima dinamične komponente koje stvaraju vrijednost u poslovnoj praksi Isto vjeruju i Leif Edvinson1 i Pat Sullivan koji smatraju da je intelektualni kapital znanje koje je pretvorivo u vrijednost Dakle intelektualni kapital znači znanje kao dinamičan ljudski proces transformirano u vrijednost za poduzeće Znanje koje ne stvori vrijednost ostaje neiskorišten ljudski potencijal Značaj intelektualnog kapitala se očituje u činjenici da fizički kapital pridonosi vrijednosti konačnog proizvoda ili usluge mnogo manje nego nedodirljiva imovina poduzeća Ista je relacija i s profitom Dakle Velimir Srića s opravdanim razlogom intelektualni kapital naziva IQ-om2 poduzećaKako je znanje najvažniji sastojak intelektualnog kapitala može se reći da se maksimalnim angažiranjem ljudskog znanja stvara bogatstvo3 Da bi se tvrdnja bolje potkrijepila ističe se da ljudski kapital generira 67 bogatstva 29 razvijenih zemalja čije bogatstvo čini 794 ukupnog svjetskog bogatstva4 Na primjeru poduzeća 96 vrijednosti dionice tvrtke Coca Cola generira nematerijalna imovina kao što je reputacija brand i znanje 5

Za bolje razumijevanje samog pojma intelektualni kapital potrebno je objasniti njegovu strukturu prema A Puliću i D Sundaću koji navode tri bitne komponente6

bull Ljudskikapital - sposobnost znanjevještine i iskustvokompanijinihzaposlenika i menedžera plus dinamika djelovanja inteligentne organizacije u promjeni konkurencijske okoline

bull Strukturalnikapital-podrškainfrastrukturiljudskogkapitalakojauključujesustav informacijske tehnologije korporacijske imidže vlasničke baze podataka organizacijske koncepte dokumente patente licence i copyrights

bull Potrošačkikapital-međuodnoskompanijeinjenihklijenata

Potrebno je istaknuti da je ljudski kapital pokretač intelektualnog kapitalaIntelektualni kapital se ne sastoji od odijeljenih sektora ljudskog kapitala strukturnog kapitala i kapitala kupaca nego od njihove međusobne interakcije (Shema 1)

Ako neka kompanija želi imati koristi od svog intelektualnog kapitala ova tri elementa moraju međusobno djelovati7 Zbog navedenog ističe se da poduzeća moraju identificirati elemente intelektualnog kapitala i njime upravljati

1 Korporativni je direktor Sektora za upravne intelektualnim kapitalom u švedskoj osigu-ravajućoj kući Skandia AFS zaslužan je za kreiranje i implementaciju modela upravljanja intelektualnim kapitalom u toj osiguravajućoj kući koja objavljuje Dodatak financijskim izvješćima koji prikazuje pokazatelje o intelektualnom kapitalu i načinu njegove upotrebe2 U ovom kontekstu IQ predstavlja korporativnu inteligenciju3 Više od 50 razvojnih faktora odnosi se na tehnološke inovacije i know-how (R Solow u radu o čimbenicima razvoja koji pokreču američku ekonomiju od 1948 do 1982) cf Sundać D Dujanić M Zrilić N Fleksibilnost i adaptabilnost novi pokazatelji uspješnosti poslovanja IBCC doo Rijeka 1997 p 314 Sundać D Dujanić M Zrilić N op cit p 445 Jackson F Financial and non financial reporting httpwwwferraraonintangiblesnetOECD-FerrraIntangiblesConference (30042008)6 Pulić A Sundać D Intelektualni kapital IBCC Rijeka 1998 p887 Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 59

Shema 1 Međusobno djelovanje sastavnih dijelova intelektualnog kapitala pri stvaranju vrijednosti

Izvor izradila autorica prema Pulić A Kolaković M Intelektualni kapital poduzeća Konkurentska sposobnost poduzeća (Tipurić D ur) Sinergija Zagreb 1999 p 221

3 BSC metodaT Steward u časopisu Fortune piše da intelektualni kapital postaje konkurencijsko najoštrije oružje i da izazov leži u pronalaženju onoga što posjedujemo i njegovog iskorištavanja Skrivena imovina koja se ne vidi u bilanci ističe se kao najvažnijom za poduzeće jer je bitno da direktori poduzeća znaju zahvaćati održavati i balansirati znanjem zaposlenika8

U nastavku objašnjena metoda omogućava gore navedeno kao i interno identificiranje mjerenje i upravljanje intelektualnim kapitalom te je znanstveno priznata Jedna je od niza objavljenih metoda za mjerenje intelektualnog kapitalaUravnoteženu kartu zgoditka (u daljnjem tekstu BSC9) su razvili Robert Kaplan i David Norton 1990 godine istražujući nove metode mjerenja učinka10

Velik broj organizacija usvojio je BSC i postigao trenutačne rezultate Kaplan i Norton su otkrili da one ne koriste BSC samo kako bi nadopunile financijske mjere pokretačima budućeg učinka već prenose svoju strategiju kroz mjere koje su odabrale za svoj balanced scorecard Kako je BSC dobivao na važnosti u organizacijama diljem svijeta kao ključan alat u provedbi strategije Kaplan i Norton saželi su koncept i učenje u svojoj knjizi iz 1996 The Balanced Scorecard Od tada preko polovice svih organizacija s popisa Fortune 100011

usvojilo je BSC a velika mala i srednja društva koriste jednostavnost i djelotvornost ovog alata BSC je široko prihvaćen i djelotvoran te ga je Harvard Business Review nedavno predstavio kao jednu od 75 najutjecajnijih ideja 20 stoljeća12

Niven P R opisao je BSC kao pažljivo odabran skup mjera dobivenih iz strategije neke organizacije koje se mogu kvantificirati BSC ldquomenadžerski je alat koji omogućuje definiranje provedbu i kontrolu ostvarenja zacrtane strategije Ne jamči uspješno poslovanje ali kroz razne perspektive promatranja poduzeća osigurava bolje razumijevanje poslovanjardquo13 Kroz BSC viziju i strategiju treba podijeliti sa zaposlenima te omogućiti kontinuirano mjerenje učinkovitosti poslovanja kako bi se vidjelo je li u skladu sa strateškim ciljevima Metoda je adekvatna za izradu detaljne slike poslovanja jer za razliku od tradicionalnih mjerenja rezultata putem financijskih pokazatelja

8 Pulić A Sundać D opcit p 509 engl Balanced Scorecard10 Gouillart F J Kelly J N Transforming the Organization McGraw-Hill New York 199511 Uspješne kompanije koje koriste BSC metodu su primjerice Coca-cola General Motors SKF Skandia Insurance ABB i Nordica12 Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007 p 3313 Božić V Rasprave ndash veza uprave i zaposlenika Poslovni tjednik Europapess holding doo Zagreb 2002 br24 p 46

Ljudski kapital Strukturalni kapital

Potrošački kapital

Tijek znanja

Vrijednost

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

38

nudi i druge perspektive kroz koje se ogleda kvaliteta poslovanja BSC zahtijeva praćenje zadovoljstva kupaca analizu i razvoj poslovnih procesa te osiguranje rasta poduzeća kroz stalno učenje i inovacije u poslovanju Dakle omogućuje obuhvaćanje i nekih nedodirljivih aspekata poslovanja Pomaže organizacijama da uspješno mjeri učinak prati i iskorištava vrijednosti nematerijalne imovine i uspješno provodi strategijeEtape provedbe metode141 Definicije temeljnog posla poduzeća opis njegova razvoja i definiranje uloge

kompanije na tržištu2 Definiranje ili potvrđivanje vizije poduzeća Na shemi br 2 vidi se da je BSC u

centru misije vizije vrijednosti i strategije i sve ih objedinjuje omogućavajući njihovo ostvarenje

Shema 2 BSC provodi misiju vrijednosti viziju i strategiju

Izvor Izradila autorica prema Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007 p 97

BSC je sredstvo usklađivanja vrijednosti u organizaciji i omogućava prevođenje misije u ciljeve koji usklađuju sve zaposlenike Za osiguranje uspješnog smjera mjere na BSC-u moraju odražavati težnje navedene u misiji

3 Definiranje perspektiva na koje se odnosi strategijaNa shemi niže je vidljiv odnos perspektiva i strategije

Izvor Izradila autorica prema Kaplan R Norton D The Balanced Scorecard Harvard Business School Press 1996 p 9

Ciljevi unutar perspektiva se određuju elastično na rok od 3 do 5 godina a godišnji ciljevi omogućuju da se viši ciljevi ostvare15

14 Ćulumović I Intelektualni kapital u poduzeću HT ndash Hrvatske telekomunikacije dd Znanje ndash temeljni ekonomski resurs (ur Sundać D) Ekonomski fakultet Rijeka Sveučilište u Rijeci Rijeka 2002 p 25315 Niven P R op cit p 236

4 Detaljiziranje strategije i formuliranje strateških ciljeva5 Definiranje mjerila rezultata i pokretača izvođenja otkrivanje uzroka i

posljedica te postavljanje ravnoteže - Za svaku definiranu perspektivu valja odrediti pet do deset mjerila Uzročno-posljedične veze treba definirati i u poslovanju Primjerice da bi se ovladalo novom tehnologijom (potrebnom zbog poboljšanja internog procesa) treba educirati ljude (perspektiva učenja i rasta)

6 Postavljanje razumljiva pregleda rezultata7 Detaljiziranje BSC-a prema organizacijskim jedinicama Budući da BSC metoda

osigurava podjelu vizije među svim zaposlenima svaki strateški cilj treba prevesti u nekoliko ciljeva koji su mjerljivi i realni Potrebno je uvesti ldquokaskadnirdquo BSC koji provodi i prati realizaciju misije vrijednosti vizije i strategije kroz sve dijelove organizacije od najviše razine preko scorecarda poslovnih jedinica odjela grupe i timova pa do scorecarda svakog djelatnika16

8 Razvoj akcijskog plana ndash obavezno izvještavanje uprave o ostvarivanju strategije

9 Uvođenje BSC-a ndash informacijske tehnologije BSC tako da je svaki dan dostupan menadžerima Raspravama koje su osnova BSC-a povećava se komunikacija između uprave i zaposlenika pa uprava dobiva povratne informacije važne za bolje upravljanje a zaposlenici su zadovoljniji jer imaju osjećaj da mogu pridonijeti boljem poslovanju Rezultat su metode bolje poslovanje i što je najvažnije mjerljivost učinkovitosti

Primjerice Coca-cola General Motors SKF Skandia ABB i NordicaBSC otkriva koja znanja vještine i sustave trebaju zaposleni (perspektiva učenja i rasta) da bi inovacijama izgradili strateške mogućnosti i učinkovitost (perspektiva unutarnjih procesa) koja će pružati vrijednost tržištu (perspektiva klijenta) a što će rezultirati stvaranjem veće vrijednosti za dioničare (financijska perspektiva) Potrebno je da menadžeri prevedu svoje strategije u ciljeve mjere ciljne vrijednosti i inicijative u četiri uravnotežene perspektive financije klijenti unutarnji procesi te učenje i rast Ciljevi se provode iz strategije a mjere iz ciljeva17

Primjenom metode BSC-a poduzeća postiže se kontinuirano praćenje izvršavanja strategije i ciljeva na svakom radnom mjestu te se razvija svijest doprinosa svakog djelatnika o ostvarenju istih kao i praćenje promjena dobivanjem podataka koji postaju informacije a one prerastaju u znanje čijom se upotrebom razvija intelektualni kapital kompanije Znanje dobiveno iz takvih novih ili već obrađenih informacija stvara vrijednost Upravljanje znanjem njegovo pronalaženje njegovanje i razvijanje pohranjivanje i prodavanje postaje stoga najvažniji pojedinačni ekonomski zadatak poduzeća18

4 BSC metoda na primjeru T-Mobile Hrvatska dooHT dd je 01012003 god osnovao trgovačko društvo HT mobilne komunikacije doo za pružanje usluga pokretne telefonije Kasnije je preimenovano u T-Mobile Hrvatska doo te je 31122009 ponovno pripojen HT-u ddNa primjeru poslovanja T-Mobile Hrvatska doo za 2006 godinu primijenjena je BSC metoda Iste godine tvrtka je imala većinski udio pretplatnika na tržištu mobilne komunikacije koji je iznosio je 477

19

Kako bi se postavili ciljevi i mjere po perspektivama u ovoj metodi važno je krenuti od strategije kompanije Dio strategije

20 T-Mobil-a je da i ubuduće ostane lider

16 Cf Ibidem p 243 U kaskadne BSC-e upisuju se ciljevi mjere ciljne vrijednosti i inicijative Navedeno proizlazi iz misije vrijednosti vizije te strategije kompanije Perspektive nižih nivoa u funkciji su realizacije perspektiva viših nivoa BSC-a17 Cf Ibidem p 211 Mjere za vrednovanje unutar perspektiva moraju sadržavati mjere prošlih rezultata (tržišni udio prodaja zadovoljstvo zaposlenika) i vodeće mjere učinka (sati provedeni s klijentima prijedlozi odsutnost s posla može pokazati zadovoljstvo za-poslenika) koji imaju predvidivu narav koja omogućava usklađenje na temelju rezultata Takve mjere prate napredak18 Znanje koje može biti pretvoreno u vrijednost Privredni vjesnik br 3067 listopad 119819 Izvor Prospekt ponude 16377707 redovnih dionica i Globalnih potvrda depozitara (GDR-a) UKLA 2007 p 11420 Ibid I Godišnje izvješće 2006

misija

aktivnosti koje diferencirajuStrategija

Slika budućnostiVizija

Vodeća načelaVrijednosti

Zašto postojimo

BSC

Financijska perspektivaKako dodati vrijednost kupcu

ciljevi mjere ciljne vrijednosti inicijative

Perspektiva učenja i razvojaKako razvijati ljudski kapital i poticati inovacije

ciljevi mjere ciljne vrijednosti inicijative

Perspektiva klijenataKako se predstaviti

klijentimaciljevi mjere ciljne

vrijednosti inicijative

Interna perspektivaKakve procese treba

usvršavaticiljevi mjere ciljne

vrijednosti inicijative

Strategija i vizija

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

39

na hrvatskom tržištu da među korisnicima uživa ugled drugačiji od drugih zbog naglaska na odnose s korisnicima i pristupa koji je usmjeren na korisnika Naglasak se daje na rast inovacije širenje na tržištu kroz nove korisničke segmente liderstvo u uvođenju novih telekomunikacijskih tehnologija s naglaskom na kvalitetu usluge i pouzdanost mreže Strategija razvoja T-Mobile-a fokusirana je na dugoročno zadovoljstvo korisnika s kojim gradi odnos partnerstva i povjerenja uz najbolju ponudu rješenja iz moderne tehnološke produkcije Na temelju strategije i ciljeva kompanije određuju se ciljevi i mjere unutar perspektiva Mogući ciljevi po perspektivama prikazani su na prikazu strateške mape (niže navedene) s uzročno posljedičnim vezama među perspektivama

Shema 4 Strateška mapa za BSC metodu na mogućem primjeru T-Mobile Hrvatska doo

Izvor Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 119

Kroz navedene mjere i pokazatelje perspektiva u Tablici 1 vidljivo je da je moguće promatrati pojedine elemente intelektualnog kapitala Tako se očituje rast strukturalnog kapitala prikazanog kroz pokazatelje interne perspektive i perspektive učenja i rasta Znatna ulaganja u ljudski kapital prikazana su kroz pokazatelje perspektive učenja i rasta Troškovi obrazovanja i savjetovanja opadaju te se kompaniji preporuča odvojeno praćenje troškova obrazovanja od savjetovanja kako bi podaci bili transparentniji Kapital kupca mjeren je kroz perspektivu klijenta te je vidljivo da je isti u rastu a rezultat je napora ljudskog i strukturalnog kapitalaPrikazana uspješnost T-Mobile-a kao vodećeg davatelja mobilnih komunikacija upućuje na to da je ista rezultat sinergije ljudskog strukturalnog i kapitala kupca kompanije te unatoč konkurenciji i cjenovnom pritisku (zbog kojih je nastao pad profita kao pokazatelja financijske perspektive) na tržištu T-Mobile ostvaruje zavidne rezultateNakon potrebnog identificiranja mapiranja i mjerenja ldquoimovine znanjardquo menadžeri poduzeća koja primjene BSC metodu (što vrijedi i za T-Mobile Hrvatska doo) moraju održavati i razvijati postojeći intelektualni kapital primjenom procesa upravljanja intelektualnim kapitalom i znanjem dobivenim mjerenjem intelektualnog kapitala te se orijentirati na mjerenje učinkovitosti stvaranja vrijednosti a manje na troškovne uštede Cilj menadžmenta mora biti konstantno praćenje stvaranja vrijednosti prema aktivnostima u tvrtki a što im BSC metoda i omogućuje Jedino takav pristup omogućiti će održivi rast i razvoj te uspješnost poslovanja poduzeća

pokazatelji perspektiva 2006 godina 2005 godina Indeks (20062005)

pokazatelji financijske perspektive

Ukupna imovina 352079272702 339932129454 104

Profit nakon odbitka poreza (neto dobit) 97242639550 102223457000 95

Prihod 419501775800 391050284700 107

Ukupni rashodi 2972170400 2624340206 113

Ekonomičnost poslovanja =UPUR 141 149 95

pokazatelji perspektive klijenta

Broj pre-paid pretplatnika u 000 16033 14861 108

Broj post-paid pretplatnika u 000 5547 4164 133

Ukupno T-Mobile pretplatnika 2158000 1902500 113

postotak post-paid pretplatnika 26 22 118

Tržišni udio pretplatnika 491 521 94

Tržišni udio po prihodima 494 513 96

Stopa odljeva korisnika 108 103 105

Ukupan broj prodanih mobilnih uređaja 692357 647376 107

Korištenje glasovnih usluga 419 241 17386

Korištenje SMS usluga 4 11 3636

Korištenje MMS usluga 60 176 3409

Korištenje GPRS usluge 373 209 17847

Korištenja podat usluga ukupno (SMS MMS GPRS) 437 396 11035

pokazatelji interne perspektive

Dostupnost korisnicima putem Službe za korisnike

24 hdan 7 dana u tjednu

24 hdan 7 dana u tjednu 100

Broj unaprjeđenja u odnosima s korisnicima 14 12 117

pokazatelji perspektive učenja i rasta

Troškovi obrazovanja i savjetovanja 3400000000 4800000000 71

Udio troškova obrazovanja i savjetovanja u ukupnim troškovima 12 19 63

Trošak obrazovanja i savjetovanja po zaposleniku 3288201 4809619 68

Trošak obrazovanja i savjetovanja po korisniku usluga 1576 2523 62

Broj zaposlenih 1034 998 104

Ukupni prihod po zaposlenom (u kn) 405707714 391833953 104

Financijska perspektiva

Maksimalno poveaeligati održivu vrijednost za dioniegraveare

Poveaeligati prihode i profit veaeliga troškovna uegraveinkovitost

Poboljšati iskorištenost imovine postiaeligi optimalne razine povrata na uloženi kapital

Izgraditi i održati lojalnost klijenata kroz

izvrsnost u svemušto kompanija radi

Optimizirati unutarnje procese

Ponuditi superiorne vrijednosti u uslugama

Pružanje individualnih rješenjavisoke vrijednosti

Komunicirati prema van vrijednosti kompanije

koje pokreaeligu integritet lanca vrijednosti

Uvesti nove i poboljšati

postojeaelige tarifne paketei usluge uz

jednostavnostza klijenta

Istražiti novetrendove Poboljšat unutarnju

i vanjsku komunikaciju

Iskoristiti Najbolje prakseda bi kompanija

bila najbolja u grani

Nadzirati poštivanje

zakona i propisa i postojanje djelotvornih

unutarnjih kontrola

Razumjeti klijenta i s njim izgraditi dugotrajne odnose

Osigurati zaštitu okoliša donacije sponzorstva

Pružiti jednostavnepouzdane i dosljedne

procese uz optimizaciju kontakta s klijentima uz kontrole kvalitete

usluge

Perspektiva klijenta

inovacije

poslovanje

Upravljanje klijentima

Društvena odgovornost

Perspektiva unutarnjih procesa

Zaposliti razviti zadržati ljude koji postižu

najbolje rezultate

Iskoristiti tehnologijuza uspjeh

Poticati kulturu izvrsnosti koja nagraethuje timski rad i promiegravee zdravo

radno okruženje

Perspektiva uegraveenja i rasta

Premašiti oegraveekivanja

klijenata

Tablica 1 Neke od mogućih mjera perspektiva BSC-a za T-Mobile Hrvatska doo

Izvor Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 120 121 122 131141

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

40

Upravljanje intelektualnim kapitalom i upravljanje znanjem su međusobno nadopunjujući procesi BSC je jedan od alata sustava poslovne inteligencije (engl Businesss Intelligence - u daljnjem tekstu BI21) koje davatelji usluga mobilne komunikacije u današnje vrijeme moraju implementirati BI je sustav koji informacije pretvara u znanje alat je strateškog upravljanja intelektualnim kapitalom i upravljanja znanjem što naglašava nužnu primjenu BSC metode u Hrvatskom gospodarstvu

5 ZaključakKontinuirano praćenje i upravljanje intelektualnim kapitalom te ulaganje u znanje kao u stvaratelja nove vrijednosti ključni su preduvjet za stvaranje i održanje konkurentne prednosti te za kontinuirani rast razvoj i uspješnost poduzeća Navedeno vrijedi za poduzeće T-Mobile Hrvatska doo ali i za ostale gospodarske subjekte Republike Hrvatske

Pomoću BSC metode se može ciljano djelovati na unaprjeđenje pojedinih segmenata intelektualnog kapitala kompanije poboljšat učinkovitost u poslovanju i povećati vrijednost i uspješnost kompanijeStoga bi primjena BSC metode trebala predstavljati upravljačku bazu svakog poduzeća pa tako i poduzeća T-Mobile Hrvatska doo Prihvaćanjem ove odrednice menadžment dobiva potpuniji uvid u poslovanje kako poduzeća u cjelini tako i njegovih sastavnih dijelova Ostvarila bi se mogućnost aktivnog upravljanja budućim poslovnim rezultatima jer vrlo je važno znati anticipirati buduće trendove težiti novim perspektivama i misliti unaprijed Kontinuirano praćenje intelektualnog kapitala potaknulo bi čelne ljude poduzeća da potiču svoje zaposlene nagrađuju njihove ideje i tako optimalno upravljaju poduzećem jer su pojedinci zaposlenici ti koji stvaraju svojim intelektualnim sposobnostima konkurentnu prednost za poduzećeHrvatskoj državi koja je u teškoj gospodarskoj situaciji upotrebom BSC metode za mjerenje intelektualnog kapitala u poduzećima i upravljanje istim na temeljnim 21 engl Businesss Intelligence Više o BI cf Bajakić I Business intelligence u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva Znanje i konkurentnost (ur Bušelić Mi suradnici) Sveučilište JDobrile u Puli Pula 2007 p 269 - 296

načelima nove ekonomije pruža se šansa da vidi svoje zaposlene ljude kao

potencijal i nadu za svjetliju budućnost jer bi se globalno gledajući ojačala

konkurentnost nacionalne ekonomije

Literatura[1] Sundać D Dujanić M Zrilić N Fleksibilnost i adaptabilnost novi pokazatelji

uspješnosti poslovanja IBCC doo Rijeka 1997

[2] Jackson F Financial and non financial reporting httpwww

ferraraonintangiblesnetOECD-FerrraIntangiblesConference (30042008)

[3] Pulić A Sundać D Intelektualni kapital IBCC Rijeka 1998

[4] Pulić A Kolaković M Intelektualni kapital poduzeća Konkurentska

sposobnost poduzeća (Tipurić D ur) Sinergija Zagreb 1999

[5] Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti

poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski

fakultet u Rijeci Rijeka 2008

[6] Gouillart F J Kelly J N Transforming the Organization McGraw-Hill New

York 1995

[7] Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007

[8] Božić V Rasprave ndash veza uprave i zaposlenika Poslovni tjednik Europapess

holding doo Zagreb 2002 br24

[9] Ćulumović I Intelektualni kapital u poduzeću HT ndash Hrvatske telekomunikacije

dd Znanje ndash temeljni ekonomski resurs (ur Sundać D) Ekonomski fakultet

Rijeka Sveučilište u Rijeci Rijeka 2002

[10] Kaplan R Norton D The Balanced Scorecard Harvard Business School

Press 1996

[11] Prospekt ponude 16377707 redovnih dionica i Globalnih potvrda depozitara

(GDR-a) UKLA 2007

[12] Znanje koje može biti pretvoreno u vrijednost Privredni vjesnik br

3067 listopad 1198

[13] Bajakić I Business intelligence u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva

Znanje i konkurentnost (ur Bušelić Mi suradnici) Sveučilište JDobrile u Puli

Pula 2007

SummarySuccessful companies are focusing on intangible assets knowledge and skills of its employees and material resources are moving to another plan Knowledge and intangible assets or intellectual capital differentiates todayrsquos businesses These changes brought by new knowledge-intensive economy affect all companies including mobile communications service providers who play an important role in this new era of knowledge as a builders of transfer infrastructure for just in time and relevant information needed to create new knowledge and economic progress Such modern trends require researching and studying the concept of intellectual capital in theoretical terms and its implementation in practice Intellectual capital is a decisive strategic factor not only for the company T-Mobile Croatia for other providers of mobile communications but also for all participants in the knowledge economy and its identification development measurement with one of the recognized methods and management is key for creating and maintaining competitive advantages of the modern enterprise if it wants to be successful both on local and global level Therefore the implementation of the concept of intellectual capital is necessary for sustainable growth development and success of Croatian companies

KeyworDS The new economy knowledge intangible factors intellectual capital intellectual capital elements identifying measuring and managing intellectual capital sustainable competitive advantage business development and growth Balanced Scorecard - BSC

Measuring the performance of intellectual capital using BSCMrsc Iva Ćulumović Županović

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

41

Mogućnost primjene grafenske nanotehnologije u izradi tranzistora (2011)

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Sanja Grbac Babić mag računarstvaPolitehnika Pula Visoka tehničko ndash poslovna školaRiva 6 Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakNanotehnologija je nauka o upravljanju čestica na gotovo atomskoj razini U današnje vrijeme primjenjuje se u proizvodnji mnogih proizvoda koje svakodnevno koristimo Grafen je čudotvoran materijal koji nastaje iz ugljika Zasad predstavlja najtanju ali ujedno i najčvršću strukturu Pri sobnoj temperatura ima jako veliki broj nosilaca naboja pa odlično provodi električnu energiju Ovaj članak prikazuje rezultate istraživanja usmjerenih ka korištenju grafena u nanoelektronici kao moguću zamjenu za silicij Svojstva grafena jednako su interesantna i fizičarima čvrstog stanja i inženjerima elektrotehnike iz cijelog niza razloga od kojih je vjerojatno najvažnija mogućnost izrade sklopova koji će biti manji i brži od onih zasnovanih na siliciju Postoje dokazi nepreglednog broja mogućnosti primjene grafena a najvažnija bi područja inovacija bila elektronička industrija računalna tehnologija energetika komunikacijske tehnologije i medicina

KljUčNe rIječI nanotehnologija grafen atom silicij zabranjeni pojas nanoelektronika tranzistor FET

1 Uvod Riječ nanotehnologija upotrebljava se sve češće u raznim značenjima a odnosi se na znanost i tehnologiju Kao znanost nanotehnologija proučava fizička kemijska i biološka svojstva molekula i atomskih čestica a odnosi se na veličine do 100nm Kao tehnologija odnosi se na stvaranje ili rad sa uređajima tako malima da ih je moguće promatrati samo pomoću najboljih mikroskopa Taj drugi smisao često se označava kao molekularna nanotehnologija a ima za osnovu pozicioniranje molekula onako kako to mi želimoNaime kada se kristali nekog materijala znatno smanje on tada potpuno mijenja svoja kemijsko-fizička svojstva i može poslužiti za mnoge namjene za koje inače ne bi bio primjeren Kao primjer otrovne tvari mogu postati potpuno bezopasne ali i obrnutoIstraživanje i razvoj nano tehnologije uključuje kontroliranu manipulaciju nanos-kopskim strukturama i njihovu integraciju u veće komponente materijala sisteme i arhitekture Cilj je stvaranje bilo koje željene strukture u skladu s zakonima fizike

i kemije postavljanjem svakog pojedinačnog atoma na odgovarajuće mjesto a da

pri tom sve bude i ekonomično

Nanotehnologija se već dulje vrijeme bavi ispitivanjem grafena jer ima posebna

svojstva vodljivosti i čvrstoće Proučavajući molekularna svojstva ugljika dvojica

znanstvenika ruskog porijekla profesori Andre Geim i Konstantin Novoselov sa

Sveučilišta u Manchesteru 2004 godine došli su do revolucionarnog otkrića Našli

su izvanredna svojstva alotropske modifikacije ugljika grafena Ta izrazito tanka

dvodimenzionalna mreža atoma ugljika poslagana u strukture nalik pčelinjem saću

odlično provodi električnu i toplinsku energiju Ta bi se svojstva mogla primijeniti

u razvoju današnje tehnologije a posebno u području nanoelektronike

Za to otkriće temeljeno na nanotehnologiji nagrađeni su Nobelovom nagradom

za fiziku 2010 godine Nagradu su osvojili zahvaljujući jedinstvenom istraživanju

grafena lista ugljika debljine jednog atoma čija su svojstva (čvrstoća fleksibilnost

i jedinstvena električna vodljivost) otvorila posve nove horizonte za istraživanja

kako na području čiste fizike tako i na području visoke tehnike

UDK 53916213823Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

42

Slika1 Molekularna struktura grafena

2 Struktura i karakteristike grafenaGrafen je prvi puta proizveden točnije izdvojen iz grafita 2004 godine i trenutno je najčvršći i najtanji poznati materijal a osim toga vrlo dobro provodi strujuGrafen (monosloj grafita) je dvodimenzionalna šesterokutna mreža ugljikovih atoma (slika 1) Možemo ga zamisliti kao jedan veliki kristal debljine svega jednog atoma Dobiven je opetovanim guljenjem slojeva grafita pomoću ljepljive trake i na taj način je moguće izolirati minijaturne fragmente tog materijala Tako na primjer grafit debljine jednog milimetra sadrži tri milijuna slojeva grafena naslaganih jedan na drugi koji su međusobno labavo povezaniGrafen je gotovo potpuno proziran ali je istodobno i toliko gust da ni najmanji atomi plina ne mogu proći kroz njega Ova fantastično snažna membrana grafena ne propušta vodu između dva spremnika ali ujedno precizno mjeri protok iona ako se izbuši rupica široka samo nekoliko nanometara Ponaša se kao metal i jednako je dobar provodnik struje kao i bakar čvršći je i krući od dijamanta sto puta jači od čelika a može se rastegnuti za četvrtinu duljine poput gume (slika 4) Površina plohe grafena najveća je od svih poznatih materijala za određenu masu zbog toga se njegova struktura prostire poput beskonačne ravnine (slika 2) Grafen apsorbira vrlo malo svjetlosti odnosno samo oko 3 dok ostatak prolazi kroz materijal ne sudjelujući u generiranju električne energije

Slika 2 Grafen ndash beskonačna ravnina

Slika 3 Valovitost grafena

Mikroskopski gledano grafen je valne prirode što znači da se njegove čestice ponašaju kao valovi (slika 3) a upravo to vrijedi za elektrone u metalima i omogućuje da elektroni djelomično savladavaju potencijalne prepreke Uzimajući u obzir da su to čestice koje se gibaju jako brzo usporedivo sa brzinom svjetlosti dolazimo do zaključka da te čestice mogu proći u potpunosti kroz potencijalne prepreke iako nemaju dovoljno energije da ih preskoče Upravo se tako ponašaju elektroni u grafenu Osim toga kroz grafen može migrirati istovremeno veliki broj elektrona što se označava kao velika mobilnost nosioca naboja Mobilnost elektrona u grafenu veća je nego u bilo kojem drugom poznatom materijalu Veoma je značajno naglasiti da sva istaknuta svojstva dolaze do izražaja na sobnoj temperaturi

Slika4 Shematski prikaz eksperimenta kojim je mjerena čvrstoća grafena

3 Zabranjeni pojas U svom prirodnom stanju grafen posjeduje neobičnu strukturu ali ne i zabranjeni pojas To je energetski pojas između valentnog i vodljivog pojasa (slika 5) Simetrija kristalne rešetke grafena razlog je nedostatka zabranjenog pojasa kod grafena

Slika 5 Stvaranje zabranjenog pojasa primjenom električnog polja

Ponaša se kao metal i dobar je vodič naravno u usporedbi s gumom ili većinom plastika koji su izolatori i ne provode električnu struju Izolatore karakterizira širok zabranjeni pojas koji onemogućuje vođenje struje tj prijelaz elektrona iz valentnog u vodljivi pojas Između izolatora i vodiča smjestila se skupina poluvodiča koji

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

43

se mogu ponašati i kao vodiči i kao izolatori Poluvodiči posjeduju iznimno uzak zabranjeni pojas što znači da pod utjecajem električnog polja elektroni lako preskaču u vodljivi pojas Sposobnost brzog prelaska iz jednog stanja u drugo čini poluvodiče osnovnim materijalom mikroelektronike Nikhil Koratkar profesor i znanstvenik na Rensselaer institutu i njegovi kolege uspjeli su stvoriti zabranjeni pojas u grafenu izlaganjem tankog filma grafena utjecaju vlage Ta skupina znanstvenika otkrila je kako otvoriti zabranjeni pojas u grafenu preko količine vode apsorbirane s jedne strane materijala te kako precizno prilagođavati zabranjeni pojas na bilo koju vrijednost od 0 do 02 elektron volta Efekt je u potpunosti reverzibilan i zabranjeni pojas se vraća na 0 u vakuumu Metoda ne uključuje nikakve komplicirane tehničke zahvate ili modifikacije na grafenu ali s druge strane zahtijeva kućište u kojem se može precizno kontrolirati razina vlage što je vrlo bitno zbog kontroliranja zabranjenog pojasaZnanstvenik Koratkar je istražio ideju razlamanja simetrije grafena vezanjem molekula na samo jednu stranu grafena Ne bi li to postigao izradio je grafen na površini silicija i silicijevog dioksida te potom izložio grafen kontroliranom utjecaju vlage u posebno izrađenoj komori Unutar komore molekule vode apsorbirale su se samo na izloženoj strani grafena ali ne i na onoj strani koja bila okrenuta prema silicijevom dioksidu Kao rezultat narušavanja simetrije ubrzo se stvorio zabranjeni pojas Tome je doprinijela i interakcija vlage s defektima u supstratu silicijeva dioksidaStvaranje zabranjenog pojasa je ključan uvjet za proizvodnju grafenskih tranzistora koji će raditi po principima nanoelektronike koja je u današnje sve popularnija i sve traženija

Prednosti grafena su višestruke u odnosu na silicij no dvije najviše dolaze do izražaja Prolazeći kroz grafen elektroni nailaze na mnogo manji otpor no što je to slučaj sa silicijem koji je sada na samoj granici svojih fizikalnih mogućnosti Druga bitna prednost grafena jest njegova debljina tj debljina njegovog vodljivog sloja koja iznosi svega jedan atom (manje od 035nm) Stoga bi prelazak na grafen omogućio mnogo manju potrošnju energije smanjeno zagrijavanje kom-ponenti produžujući vijek trajanja uređaja čije bi se pak dimenzije mogle još znatno smanjiti

4 Nanoelektronika Nanotehnologija ima značajan utjecaj na područje elektronike gdje se minijaturizacija nezaustavljivo nastavlja Nanoelektronika se odnosi na korištenje nanotehnologije kod izrade elektroničkih komponenti posebno tranzistora Veličina tranzistora smanjuje se eksponencijalno (Mooreov zakon) već nekoliko desetljeća rezultirajući integriranim krugovima koji sadrže nekoliko desetina milijuna tranzistora Kako se veličina tranzistora smanjuje približavamo se fizikalnoj granici Kada se dosegne ta granica eksponencijalni porast računalne snage doći će kraju To se očekuje u narednih desetak godina što predstavlja kraj za čisto silicijsku tehnologiju Tada će biti potrebne potpuno nove tehnologijeGrafen kao materijal ima izuzetno specifična svojstva pa je iz tog razloga postao najizgledniji nasljednik silicija koji se danas koristi pri izradi poluvodičkih komponenti Ključna prednost grafena leži u brzini prolaska elektrona što omogućava postizanje visokih frekvencija bez znatnijeg mijenjanja dimenzija

5 Grafenski tranzistor Najviše obećava primjena grafena u elektronici (za izradu tranzistora) pri izradi detektora (kao senzornih elemenata) i upravljanju toplinomTranzistori su elektronički uređaji koji čine okosnicu moderne elektronike Mogu se isključiti ili uključiti te na taj način preusmjeravaju električni signal Računalni mikroprocesori sačinjeni su od milijuna tranzistora napravljenih od poluvodičkog

materijala silicija Industrija se trenutačno nalazi u fazi potrage za odgovarajućim nasljednikom silicijaTijekom posljednja dva desetljeća brzina kompjutora znatno se povećala Ipak zbog fizikalnih ograničenja silicija računalna tehnika zasnovana na tom elementu teško će u budućnosti moći povećati svoje performanse i memorijska kapacitete Stoga znanstvenici smatraju da se trebamo okrenuti grafenu Predviđeno je da bi se grafen kao materijal mogao koristiti u tranzistorima koji bi bili više od stotinu puta brži od današnjih silicijskih tranzistora

Slika 6 3D modeli grafenskog tranzistora

Grafen je privukao veliki interes u svijetu zbog svojih karakteristika koje omogućavaju realizaciju tranzistora puno bržih od onih u silicijskoj tehnologiji Brzina tranzistora je određena njegovom veličinom i brzinom prolaska elektrona Upravo zbog toga se teži minijaturizaciji uređaja iako znamo da će se naići na fizikalnu granicuGrafenski FET je teoretski bio zamišljen još 2004 godine ali je tada imao dosta slaba svojstva Tek je 2006 godine predstavljen prvi planarni FET u potpunosti od grafena Ubrzo 2008 godine tim u Manchesteru je napravio nanometarski grafenski tranzistor debljine 1 i 10 atoma širok Tom je prigodom Novoselov izjavio da je to apsolutna granica Mooreovog zakona koji propisuje odnos između smanjenja računalnih procesora i povećanja njihove brzine S obzirom da su tranzistori u siliciju osjetno veći zaključuje da manje od toga ne može ići Znanstvenici u IBM-u su krajem 2008 godine napravili grafenski tranzistor koji funkcioniraju dobro na 26GHz pri duljini kanala od 150nm (slika 7)

Slika 7 Grafenski tranzistor pri 26GHz

U veljači 2010 su u IBM-u brzine grafenskih tranzistora digli na 100 GHz što je višestruko nadvisilo dotadašnje brzine s grafenskim tranzistorima ali i silicijskih tranzistora s zasunom iste veličine Ovo je također najmanji IBM-ov tranzistor

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

44

(slika 8) koji su napravili s veličinom zasuna od 40 nm dok je grafenski tranzistor koji je postigao brzinu od 100 GHz imao zasun veličine 240 nanometara Te su pokazali da se grafen opravdano može smatrati nasljednikom silicija Nedavno je IBM je objavio da je oborio svoj vlastiti brzinski rekord za grafenske tranzistore sa 100 na 155GHz

Prvi Intel-ov tranzistor napravljen od grafena je dostigao brzine od 100GHz a proračuni kažu da bi prvi procesor dobiven kombiniranjem grafena i silicija sa multiplajerima mogao postići i brojku od 1000GHz (1THz)Grafenski tranzistor dijelom financira američka agencija DARPA koja radi na razvoju radiofrekvencijskih tranzistora za buduće ratne telekomunikacijske primjeneOsim pojedinog tranzistora raznim istraživanjima uspjeli su skrojiti nizove od stotinu grafenskih tranzistora u jednom čipu Pritom su koristili tehnike koje se danas rabe u proizvodnji silicijskih čipova

Grafenski tranzistori su još uvijek pod budnim okom istraživača koji su neočekivano otkrili još jednu prednost ove vrste tranzistora U eksperimentima s ovim tranzistorima primijećen je efekt u kojem grafenski tranzistor u nekim područjima pri dodiru s metalnim kontaktima ima veće termoelektrično hlađenje od standardne proizvodnje topline izazvane prolaskom struje kroz otpornikePojava je nazvana samohlađenje (slika 11) za posljedicu ima da će eventualni budući čipovi zasnovani na ovoj tehnologiji zahtijevati manja hlađenja ili će moći raditi bez hlađenja uopće Trenutna tehnologija tranzistora bazirana na silicijskom materijalu veliki problem nalazi upravo u zagrijavanju tranzistora

Slika 11 samohlađenje tranzistora

Po pitanju stvarne upotrebe grafenski tranzistori su još uvijek realno daleko od masovne proizvodnje kako zbog tehničkih problema tako i zbog ekonomske isplativosti Si baziranih tranzistora

6 Primjene grafenaJedan od bdquonajmlađihldquo postojećih materijala grafen već ima mnogobrojne primjeneIako su grafenski tranzistori još daleko od konačne primjene uvjerljiv su dokaz da bi se grafen uvelike mogao koristiti u elektroničkoj industriji Osim što bi se mogao koristiti u proizvodnji novih bržih računala grafen bi se mogao primijeniti i kod komunikacijskih čipova te različitih tehnologija koje iziskuju ultrabrze tranzistore U svijetu računala traže se radikalne promjene i sasvim novi princip rada računala Silicij primarni materijal u izradi današnjih računala zamijenit će ugljikZnanstvenici diljem svijeta već koriste grafen Tim sa sveučilišta Rice konstruirao je novi uređaj zasnovan na grafenu tip flash memorije s mnogo većim kapacitetom i bržim radnim odlikama u odnosu na postojeću tehnologiju pohrane podatakaBritanski su znanstvenici razvili ideju o mogućnosti provodnje svjetlosti te našli način za korištenje grafena za hvatanje i pretvorbu svjetlosti u uređajima za

Slika 8 IBM-ov najmanji tranzistor zasuna od 40nm

Slika 9 IBM-ov grafenski FET

Slika 10 Integralni krug s grafenom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

45

optičku komunikaciju Zbog toga što je praktično proziran a istovremeno dobar vodič grafen se pokazao kao dobar kandidat za proizvodnju ekrana osjetljivih na dodir (touchscreen) te svjetlećih panoa Na taj bi način čvrsti fleksibilni i svjetlosno-osjetljiv grafen mogao popraviti efikasnost solarnih čelija i LEDica kao i zamijeniti rijetke i skupe metale poput platine i iridija u laserima i svjetlosnim detektorima obavljajući isti posao ali uz osjetno manji trošakGrafen se može koristiti i u energetici Graphene Energy iz Teksasa je napravio ultrakondenzatore od grafena za pohranu i transmisiju električne energije Osim za pohranu grafen je našao svoje mjesto i u proizvodnji električne energije kao zamjena za silicij u solarnim kolektorima A kompanije koje trenutno koriste karbonske nano cijevi za proizvodnju nosive elektronike polagano počinju prelazak na grafen koji je tanji ali i jeftiniji za proizvodnju Mnogo istraživanja se provode kako bi se proizvodnja dodatno pojeftinilaNa području čiste znanosti prema Geimu grafen ldquoomogućuje vršenje eksperimenata koji uključuju kvantne čestice velikih brzina o kojima znanstvenici u CERN-u mogu samo sanjatirdquo Budući da je grafen gotovo dvodimenzionalan elektroni se mogu kretati kroz njegovu mrežastu strukturu gotovo bez ikakvog otpora U stvari ponašaju se poput Heisenbergovih relativnih čestica čija je masa mirovanja nula Stvar je ipak nešto kompliciranija ali ima brzo i prljavo objašnjenje Želimo li masu u tradicionalnom smislu predmeti moraju zauzimati neki volumen Elektroni potisnuti kroz dvodimenzionalni grafen nemaju ni jedno ni drugo Drugim riječima ista svojstva koja grafen čine toliko učinkovitim medijem za pohranu i prijenos energije govore i o osnovama prirode subatomskog svijetaTim s Harvarda na čelu s hrvatskim znanstvenikom dr Slavenom Garajem nedavno je otkrio način na koji jedan atom tanak sloj ugljika brzo i jeftino čita kod ljudskog DNA te uvidio jednu od mogućih primjena grafena u analizi velikih molekula

7 ZaključakRazvoj nanotehnologije omogućava poboljšanje kvalitete života Može se zaključiti

da ultra brzi napredak tehnologije koji iziskuje sve veću minijaturizaciju tranzistora

pomalo dolazi do svoje granice ukoliko se ne prijeđe na neku drugu tehnologiju

pored čistog silicija Grafen bi mogao biti jedan od najsvestranijih materijala koji

uistinu mnogo obećava Proučavajući njegova svojstva proizlazi da bi mogao biti

jeftin materijal za prozirnu i fleksibilnu elektroniku zasnovanu na ugljiku kojeg

se iz tog razloga i intenzivno proučava Nadalje u njemu bi mogao ležati ključ

konstrukcije sićušnih računala ali i baterija nevjerojatnog životnog vijeka

Ovo je dakle još jedno u nizu otkrića temeljenih na nanotehnologiji koje će vrlo

skoro svoju primjenu naći i u složenijim elektroničkim sustavima ali i običnoj

elektronici te malo kasnije omogućiti neslućene prednosti srodnim znanostima

i medicini

8 Literatura[1] httpwwwgrapheneenergynettechnologyhtml

[2] httpwwwznanostcom

[3] httpwwwnanowerkcom

[4] httpwwwnaturecomnphotonindexhtml

[5] httpwwwnanowerkcomnanotechnology

[6] httpwwwtech360eu

[7] httpwwwsciencemagorg

[8] httpspectrumieeeorg

SummaryNanotechnology is the science of managing particles almost on atomic level Nowadays it is applied in the manufacture of many products of everyday useGraphene is a miraculous material which is produced from carbon At the moment it represents the finest but at the same time also the strongest structure At room temperature it has a high number of electric charges so it conducts electric energy very wellThis article shows the results of researches focused on the use of graphene in nanoelectronics as a possible substitute for silicon The properties of graphene are equally interesting for physicists studying the solid state as they are for engineers of electrotechnics for a whole array of reasons of which the most important is probably the possibility of making circuits that would be smaller and work faster than those made of siliconThere are evidences of a huge number of possibilities to apply graphene and the most important field of innovation would concern the electronic industry computer technology energetics communication technologies and medicine

KeyworDS nanotechnology graphene atom silicon band gap nanoelectronics transistor FET

The possibility of using graphene nanotechnology in the production of transistors (2011)Sanja Grbac Babić mag računarstvaPolytechnic Pula High Technical-Business School with public rightsRiva 6 52100 Pula Croatia

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

46

Innalzamento della tensione per via elettrostatica

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Prof Roberto Bosaz Pistoia

Un esperimento con un condensatore pianoEffetto Bosaz

RiasuntoQuesto documento tratta un nuovo modo di aumentare la tensione tra cariche elettriche che si trovano su le pistre del condensatore Le cariche elettrostatiche sono attratti in base alla legge di Coulomb Con la generazione di un movimento delle piastre del condensatore vine svolto un lavoro Questo provoca un aumento dellrsquoenergia sotto forma di tensione Il lavoro svolto puograve essere calcolato conoscendo la forza tra gli stessi usando il calcolo di Lord Kelvin della forza elettrometra

F = eoV2

E = sumaring Fdx

since E = Q V V = 2 E

where F = Forceεo = Vacuum dielectric constantV=PotentialdifferenceS = Capacitor plate aread = Capacitor plates distanceE = Energy

parole CHIaVe Differenza di potenziale condensatori le cariche elettrostatiche legge di Coulomb Lord Kelvin elettrometro

S2d2

2 Q

UDK 6211754537222Stručni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

47

Descrizione del condensatoreLrsquoesperimento egrave stato fatto utilizzando un condensatore in aria appositamente costruito Esso presenta armature metalliche (alluminio) circolari aventi un diametro di 280 mm con un foro centrale di 6 mm e poste inizialmente ad una distanza di 05 mm Il sostegno delle armature egrave stato realizzato utilizzando polizene materiale che presenta unrsquoalta resistivitagrave (resistivitagrave di massa gt 1015 ohmcm resistivitagrave di superficie gt 1013 ohm) Delle due armature una egrave fissata al sostegno lrsquoaltra puograve traslare lungo lrsquoasse comune dei due dischi mantenendosi parallela alla prima per mezzo di un meccanismo a vite Lrsquoazionamento avviene quindi ruotando una manovella collegata alla vite stessa in modo da determinare lrsquoallontanamento fra le due armature

Descrizione della misuraLa misura viene eseguita allontanando rapidamente al fine di limitare la scarica del condensatore unrsquoarmatura dallrsquoaltra subito dopo aver scollegato la tensione di alimentazione Ne risulta dopo lrsquoallontanamento che la tensione si innalzaIl piccolo valore della capacitagrave del condensatore impiegato crea non poche difficoltagrave per ciograve che riguarda la misura della tensione infatti la misura della tensione induce una rapida scarica del condensatore sulla resistenza di ingresso delle apparecchiature di misura stesse rendendo di difficile valutazione lrsquoaumento della tensioneProprio per questa ragione sono state inserite in serie alla sonda dellrsquooscilloscopio utilizzato per la misura delle resistenze di elevato valore al fine di incrementare la costante di tempoLa tensione di alimentazione del circuito egrave di 50 V mentre la tensione rilevata dal sistema di misura attraverso il partitore resistivo di ingresso di cui sopra e visualizzata sullrsquooscilloscopio egrave di circa 6V

Il valore della capacitagrave di un condensatore piano egrave dato dalla seguente formulaCapacitagrave = εo εr Area distanza che applicata al condensatore in esame fornisceArea = r r π = 140 x 140 x πndash 3 x 3 x π = (61544 ndash 2826) mm2 = 61516 x 10-6 m2

εo = 885 x 10-12

Єr(aria) = 1 d=05 mm C=11 nFLa capacitagrave del condensatore quando la distanza fra le armature egrave di 05 mm egrave circa 11 nFIl valore della resistenza di scarica egrave stimato intorno a 280 MΩ comprensivo delle resistenze in serie alla sonda e della resistenza di ingresso del sistema sonda-oscilloscopioConseguentemente la costante di tempo di scarica uguale al prodotto fra la resistenza e la capacitagrave vale circa 300 ms

La costante di tempo di scarica ( τ = tau) consente di calcolare la durata del transitorio che comunemente viene considerato esaurito trascorso un tempo di tre-cinque volte la costante di tempo

Dal primo grafico (asse verticale 1Vdiv asse orizzontale 100 msdiv) che mostra la scarica del condensatore senza allontanamento delle armature si evidenzia che la costante di tempo pratica (che corrisponde al tempo necessario alla tensione per passare dal valore massimo ndash circa 6 V - al suo 37 - circa 22 V ) egrave paragonabile con quella teorica calcolata (circa 3 divisioni corrispondenti a 300 ms) Questo fatto ci porta ritenere che le perdite di carica dovute al non perfetto isolamento del dielettrico posto fra le armature (aria) sono trascurabili

Dal secondo grafico (asse verticale 1Vdiv asse orizzontale 100 msdiv) si rileva come lrsquoallontanamento delle armature provoca un aumento significativo della tensione presente ai capi delle stesse in corrispondenza della diminuzione del valore della capacitagrave del condensatore Nel secondo tratto della curva di scarica

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

48

si evidenzia dalla maggior pendenza della curva stessa una significativa riduzione della costante di tempo Il picco negativo presente nella zona ove la tensione si innalza egrave dovuto alla vibrazione delle armature indotta dal rapido allontanamento delle stesse

Allo scopo di aumentare la capacitagrave sarebbe auspicabile incrementare le dimensioni geometriche del condensatore ed impiegare un dielettrico diverso dallrsquoaria

Le misure sono state effettuate nel laboratorio di elettronica dellrsquoIstituto Professionale ldquoA Pacinottirdquo di Pistoia impiegando strumentazione di tipo didattico I risultati sono stati riprodotti e discussi presso il Dipartimento di Fisica dellrsquoUniversitagrave di Pisa un particolare ringraziamento al Prof Leone Fronzoni Direttore del Centro per gli Studi Interdisciplinari dei Sistemi Complessi

ConclusioniLa realizzazione del prototipo del condensatore variabile cosigrave come descritto precedentemente ha consentito di verificare tramite un esperimento ed un procedimento di misura quanto ci si puograve attendere dalla teoria e cioegrave che ogni qualvolta delle cariche di segno opposto vengono allontanate il lavoro compiuto nellrsquoallontanamento si ripartisce fra le cariche determinando un aumento della tensione elettricaIn alternativa il fenomeno puograve essere spiegato anche considerando che il condensatore egrave isolato e quindi a carica costante una diminuzione della capacitagrave comporteragrave un aumento della tensione in maniera inversamente proporzionale V=QC

Inoltre rimanendo costante anche il campo elettrico E potremo calcolare rapidamente la tensione ai capi del condensatore dopo lrsquoallontanamento delle armature

E = Vi d

i da cui V

f = Emiddotd

f

dove E = campo elettrico Vi = tensione iniziale

Vf = tensione finale d

i = distanza iniziale d

f = distanza finale

Queste relazioni ci consentono di programmare la tensione presente fra le due armature modificando la distanza fra le stesse

Lrsquointento del lavoro proposto sta oltre che nella realizzazione del prototipo nellrsquoaver sperimentato un metodo di misura efficace per provare e documentare latrasformazioneinoggetto(effettoBosaz)

ApplicazioniQuestoeffettopresentainteressantissimipossibilicampidiapplicazionedeiqualisi rappresentano soltanto alcuni aspettiInnanzi tutto pur essendo la corrente erogabile limitata dalla quantitagrave di carica iniziale grazie a questa trasformazione egrave possibile raggiungere anche notevoli valori di tensione pur partendo da valori bassi della stessa e questo innalzamento di tensione avviene per via elettrostatica

Un dispositivo cosigrave realizzato potrebbe essere impiegato per esempio nel settore biomedico laddove si richieda di regolare la tensione elettrica con continuitagrave programmando la scarica in maniera precisa e tutto questo mantenendo il sistema isolato dalla rete di alimentazione (con la massima sicurezza) come nellrsquoeletrtrostimolazione Infatti un dispositivo fisico realizzato secondo il principio illustrato in questa esperienza consentirebbe di stabilire in maniera sicura il valore della tensione elettrica raggiunto e quello della quantitagrave di carica erogata nel tempo senza richiedere lrsquoimpiego di sofisticati sistemi di controllo elettronici

Unrsquoulteriore applicazione del dispositivo in questione egrave come trasduttore di posizione lineare con elevata sensibilitagrave per piccoli spostamenti in quanto la conversione fra distanza e tensione puograve essere rilevata con circuiti ad elevata impedenza drsquoingresso mentre la separazione dalla tensione di alimentazione verrebbe ottenuta tramite interruttori di tipo elettronico

SažetakOvaj rad opisuje način povećavanja napona električnih naboja koji se nalaze na kondenzatorskim pločama Elektrostatičko punjenje događa se po Coulomb-ovom zakonuGibanjem kondenzatorskih ploča obavlja se rad koji uzrokuje povećanje naknadne energije koja se manifestira u obliku povećanja napona Koristeći Kelvinov elektrometar može se izvesti izračun

KljUčNe rIječI Razlika potencijala kondenzator elektrostatsko punjenje Colulomb-ov zakon Kelvinov elektrometar

Povećavanje napona elektrostatskim putemEksperiment s pločastim kondenzatoromprof Roberto Bosaz

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

49

Un sguardo verso il cielo

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Luciano Kuhar prof viši predavačPolitehnika PulaPula Riva 6

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

ldquoVedo lrsquoUniverso tale comrsquo egrave perche se sarebbe diverso io non sarei qui a guardarlordquo (Stephan Howking)

Che cosrsquo egrave lrsquoastronomia domandograve qualcuno al grande fisico Stephan Howking (lrsquoEinstein vivente)ldquoPer gli specialist oggi egrave lo studio fisico dei corpi celesti mentre allrsquoinizio del secolo XX era soprattutto lo studio dei loro movimenti ma per i non specialisti lrsquoastronomia puograve essere qualcosa di totalmente diverso Per un religioso puograve essere la ricerca di Dio per un ateo la ricerca di leggi fisiche chimiche biologiche che spieghino lrsquoesistenza di quanto si osserva sulla Terra e nellrsquouniverso per un letterato puograve essere un insieme di parole o una raccolta di peotiche impressioni per un agricoltore o un pescatore puograve ridursi allrsquoosservazione delle fasi lunari per lo storico o il filosofo si puograve identificare con lo studio dellrsquoevoluzione del pensiero umano per il tecnologo moderno puograve limitarsi allo studio del Sole con lrsquointento di sfruttarne lrsquoenergia Insomma ogni uomo cerca nellrsquoastronomia una risposta alle sue esigenze spirituali o materiali alcune le trova noiose altre eccitanti altre ancora troppo difficili Rispondere a tutte le esigenze sarebbe illusoriordquo - rispose Stephan Howking

Tutte le ricerche e osservazioni sullrsquouniverso sono tuttora geocentriche cioegrave hanno per oggetto i diversi punti di quella cupola che simile a una semisfera e limitata al cerchio dellrsquoorizzonte prende il nome di cielo Forse un giorno lrsquouomo potragrave viaggiare per lrsquouniverso ma per il momento resta legato alla Terra I viaggi sulla Luna hanno coperto distanze insignificanti del punto di vista astronomico (appena circa 384 000 km quindi un pograve di piugrave di 128 secondo-luce) Fino al 1609 lrsquounico mezzo di osservazione per lrsquouomo egrave stato lrsquoocchio Poi sono stati costruiti il cannocchiale e i telescopi via via migliori nella lavorazione piugrave grandi di diametro e perciorsquo capaci di vedere meglio e piugrave lontano nellrsquouniverso Nel secolo scorso spettroscopi lastre fotografiche e altri strumenti ausiliari hanno reso piugrave efficaci i cannocchiali e i telescopi per lscrutare il cielo Dalla metagrave del secolo XX il radiotelescopio ha dato il suo contributo allrsquoanalisi degli astri Satelliti artificiali e sonde lanciati dallrsquouomo hanno cominciato a vagare nello spazio

Tuttavia nessuno strumento egrave capace di fornire immediatamente allrsquouomo lrsquoinformazione captata Con i mezzi attuali le possibilitarsquo di contatto diretto finiscono per essere inesistenti Un segnale radio impiega circa 128 secondi

per andare dalla Terra alla Luna ma le sonde o gli astronauti impiegano circa tre giorni per compiere lo stesso viaggio Il rapporto tra la velocitagrave delle sonde attuali (circa 22 000 kmh) e quella delle onde radio e della luce (300 000 kmsec) il rapporto egrave quindi di circa 1 a 50000 Se applichiamo lo stesso rapporto di velocitagrave per un viaggio verso la stella piugrave vicina che si trova a una distanza di 43 anni-luce (lrsquoAlpha Centauri) costatiamo che per compiere il solo viaggio di andata unrsquoastronave impiegherebbe circa 215 000 anni Dal 12 ottobre 1992 (cinquecentesimo anniversario della scoperta dellrsquoAmerica) nel deserto do Mojave in California un centinaio di radiotelescopi mobili su rotaie si dedicano alla ricerca di extraterrestri in base al progetto SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) studiando un migliaio di stelle poco diverse dal nostro Sole in un raggio di 100 anni-luce Aspettiamo i risultati Il 12 dicembre 1974 egrave stato inviato un messaggio radio in codice binario (un linguaggio matematico) sui pianeti che potrebbero esistere sottoforma di un ammasso globulareSi prevede che la eventuale risposta arriverarsquo fra 50 000 anni

Sommario Esistono almeno 10 miliardi di galassie ciascuna delle quali comprende in media 100 miliardi di stelle I due numeri suddetti sono evidentemente approsimativi ma se li moltiplichiamo fra loro troviamo che le stelle dellrsquouniverso conosciuto o conoscibile sono circa 1000 miliardi di miliardi un numero che si puo scrivere facendo seguire 21 zeri alla cifra iniziale 1 Siccome non possiamo cercare forme viventi sulle stelle percheacute la temperatura egrave sempre troppo elevata neacute dentro alle nebulose diffuse percheacute hanno densitagrave irrisoria Soltanto i pianeti (o satelliti) possono ospitare qualche forma di vita Ma quanti saranno questi ogetti nellrsquouniverso Dove e come cercarli

parole CHIaVI astronomia spazio sistema Solare lrsquoesplorazione spaziale intelligenza axtraterrestre biomeccanica SETI ezobiologia satelliti artificiali sonde spaziali

UDK 523629785Stručni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

50

Vita nellrsquouniversoLrsquoastronomia moderna afferma la presenza di almeno 10 miliardi di galassie (1010) ciascuna delle quali comprende in media 100 miliardi di stelle (1011) I due numeri suddetti sono evidentemente approssimativi ma se li moltiplichiamo troviamo che le stelle dellrsquouniverso sono circa 1021 che nonostante un errore di molti percento restano molte Se consideriamo che il nostro Sole ha nove pianeti e ammettendo che ogni stella sia il centro di un sistema planetario simile al nostro dobbiamo moltiplicare per nove o dieci il numero trovato in precedenza Le stelle si riuniscono spesso in gruppi come per esempio le stelle doppie o ammassi aperti ed egrave quindi possibile che non tutte abbiano una famiglia di pianeti Lrsquounica cosa certa egrave che per quanto si riduca il numero iniziale le stelle dotate di pianeti restano sempre moltissime Lrsquoidea che soltanto il nostro Sole abbia generato una forma di vita e solo su uno dei suoi pianeti appare assolutamente ridicola anche in base al calcolo della probabilitarsquo Nonostante implicazioni di carattere religioso oggi tutti accettano questa posibilitagrave

Vicino a molte stelle come il Sole probabilmente esistono pianeti e qualche satellite capaci di presentare qualche forma di vita Le sonde spaziali che da qualcheannohannoiniziatolostudiodelsistemasolarepermettonodiaffermarloForse cercar segni di vita soltanto sui pianeti e non sui satelliti potrebbe essere un errore sistematico derivato dalla nostra esperienza di esseri che vivono sul pianeta Terra e che hanno sostenuto fermamante lrsquoinesistenza di vita sul satellite Luna Le fotografie dei satelliti di Giove inviateci da Voyager 2 sono estremamente significative Le configurazioni che si osservano su Europa Ganimede Callisto e Io fanno pansare a lunghi periodi durante i quali si sono manifesate varie forme di attivitagrave glaciali e tettoniche dovute alla caduta di enormi meteoriti o comete Il 30 giugno 1908 una gigantesca massa incandescente investi taiga di Tunguski nella Siberia centrale Lrsquoimpatto fu cosigrave forte che generograve unrsquoonda elastica atmosferica che orbitograve intorno al globo per tre volte consecutive Per due giorni lrsquoatmosfera fu piena diparticelledipolverediffusasifinoaLondraadiecimillachilometrididistanza Il satellite che piugrave di ogni altro scatena la fantasia egrave Io per i suoi vulcani in attivitagrave e per la sua minima distanza da Giove che gli consente di integrare la poca energia ricevuta dal Sole con quella emessa dal grande pianeta Quanti satelliti nelle condizioni di Io esistono nellrsquouniverso La possibilitagrave che le stelle vecchie conservino ancora un sistema planetario viene generalmente esclusa Perograve restano tantissime altre stelle non troppo calde negrave troppo frede non troppo grandi negrave troppo piccole (sia per quanto riguarda le dimensioni sia per quanto riguarda la massa) Nel 1959 un gruppo di astronomi e radioastronomi americani del progetto OZMA hanno cercato di captare dallo spazio eventuali segnali radio emessi da qualche civiltagrave

extraterrestre La ricerca non ha dato alcun esito ma lrsquoidea non egrave stata abbandonata Dal 12 ottobre 1992 (cinquecentesimo anniversario della scoperta dellrsquoAmerica) nel deserto di Mojave in California si continua con il progetto ora denominato SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) Le uniche scoperte rese pubbliche (gli scienziati americani ci nascondono qualcosa) si riferiscono ai pulsar cioegrave alle stelle morte esplodendo e rodotte a un piccolo globo compatto formato in prevalenza di neutroni La vita puorsquo presentarsi in tante forme diverse alcune molto semplici alcune estremamente complesse Alcuni microorganismi conosciuti sulla Terra potrebbero trovarsi anche su Marte (sonda Sorveyor) Forse sui pianeti lontani che ruotano intorno ad altre stelle o addiritura sui satelliti di Giove (Io per primo) esiste una vita vegetale molto complessa o una vita animale analoga a quella terrestre di 70 milioni di anni fa

E la vita intelligente egrave possibile escluderlaLa cosa meno probabile tanto da apparire inverosimile egrave che in tutto lrsquouniverso soltanto lrsquouomo qui sulla Terra sia capace di pensare di riflettere di ricordare di scrivere di creare opere artistiche o di formulare teorie scientifiche Egrave molto probabile che anche altrove esistano esseri pensanti piugrave o meno progrediti dellrsquouomo - dire piugrave o meno intelligenti non mi sembra corretto perchegrave bisognerebbe prima concordarci sulla definizione di intelligenza Credo che esistonoaddiritturadodicidefinizionidifferentiLa domanda essenziale egrave la seguente perchegrave non siamo riusciti (ma neanche loro) ad attuare nessuna comunicazione La risposta egrave difficile ossia sono tre le risposte possibiliPrima risposta probabile qualche possibilitarsquo potrebbe esistere se esistono esseri allo stesso nostro livello tecnologico sui pianeti (o satelliti) di stelle relativamente vicine al Sole In questo caso si potrebbero scambiare messaggi via radio tenendo conto che devono passare numerosi anni fra lrsquoinvio di una domanda e la ricezione della risposta Seconda risposta probabile se esistono esseri molto meno avanzati di noi dal punto di vista tecnologico incontrano molte difficolta nel ricevere e decifrare i nostri radio segnali Sarebbe come comunicare via Internet con Archimede Terza risposta probabile (personalmente la mia preferita) se esistono esseri molto piugrave avanzati di noi dal punto di vista tecnologico incontriamo noi molte difficoltagrave nellacomunicazioneChipuograveescludereinffatichesullaTerrastianoarrivandoda molti anni segnali che noi non siamo in grado di ricevere con i mezzi di cui disponiamo e che neppure il progetto SETI riesce a decifrareLa domanda che posso farmi a questo punto egrave dunque vedrograve un giorno gli extraterrestri che vivono su un pianeta (o satellite) lontano dal nostro sistema solareCon i mezzi di cui disponiamo attualmente appare chiaro che non li vedro mai

Immagine relativa a Via Lattea

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

51

Naturalmente si puograve pensare che siano loro a compiere il grande viaggio Molti esseriintelligentichevivonosullaTerraaffermanodiaverlivistioaddiritturache stiano in contatto permanente con gli extraterrestri Esistono associazioni di ricercatori e osservatori di UFO (oggetti volanti non identificati) e si egrave arrivati a creare una nuova ldquoscienzardquo lrsquoufologia Le indagini pero compiute da gente scientificamente seria e competente hanno dimostrato che molti UFO si potevano spiegare con fenomeni naturali (riflessioni o rifrazioni luminose fulminiglubulariecc)oconlrsquoeffettivapresenzadioggettilanciatidallrsquouomo(satelliti artificiali razzi aerei non di linea ecc) ma gli ufologi non credono a queste spiegazioni ufficiali e talvolta descrivono gli oggetti osservati in modo cosigrave inverosimilecheeffettivamentenessunascienzasarebbeingradodigiustificarli Evidentemente la storia insegna poco agli uomini Quando non si trova una soluzione egrave molto comodo inventare angeli o demoni divinitarsquo o altro In genere una persona scientificamente preparata che si trovi a osservare un fenomeno in apparenza strano cerca (e normalmente trova) la spiegazione giusta Personalmente resto dellrsquoidea che saragrave molto difficile mettersi in contatto con gli esseri intelligenti che vivono al di fuori del nostro pianeta Noi non conosciamo certo tutte le leggi della fisica (dalla nascita di Galilei alla morte di Einstein sono passati appena 391 anni) e si puograve supporre che gli extraterrestri siano molto ma molto piugrave avanzati di noi Le leggi che conosciamo sembrano escludere la possibilitagrave di viaggi lunghissimi per esseri di costituzione biologica simile allrsquouomo la limitazione vale non soltanto per noi ma probabilmente anche per loro Non li vedremo mai ma tuttavia nellrsquoUniverso non siamo soli

La questione dellrsquoesistenza di altri mondi come luoghi abitabili si egrave dibattuta prevalentemente solo dopo lrsquoinvenzione del telescopio e la sua diffusione a partire dal XVII secolo (lrsquoidea generale in precedenza infatti era che le stelle e i pianeti - che apparivano come semplici punti luminosi fissati nel firmamento - non fossero veri e propri corpi fisici) Lo studio scientifico sulla possibile base biomeccanica della vita extraterrestre egrave noto con i l nome di esobiologia o xenobiologia Lrsquoastronomo astrofisico cosmologo astrobiologo e pioniere dellrsquoesobiologia consulente della NASA per le piugrave importanti missioni spaziali planetarie americane e ideatore del progetto SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) era precedentemente lrsquoamericano Carl Sagan (New York 1934 ndash Seattle 1996) Per alcuni la vita nellrsquouniverso egrave nata e si egrave evoluta autonomamente in punti diversi differenziandosi Mentre per altri sostenitori della teoria

detta panspermia la vita egrave stata generata da un unico tipo di spore che hanno provveduto a una base comune per ogni specie su ogni pianeta Oggi il cosmologo con una grande credibilitaacute e scientificamente serio egrave Stephan Howking docente di matematica allrsquoUniversoitagrave di Cambridge (la stessa che fu di Isaac Newton) Certamente i vari ldquoufologildquo e varie ldquoufologieldquo non vale la penna neanche citare La stessa cosa vale anche per le teorie creazionistiche

Literatura[1] CavedonM Astronomia Arnoldo Mondadori Editore Milano 1992[2] Howking S Kratka povijest vremena O Keršovani Opatija 1988[3] EinsteinA Moja teorija Izvori Zagreb 2000[4] SaganC Cosmos Random House Edition 1980

Io - satellite di Giove

SažetakTeza o vazemaljskom postojanju neke vrste života počela se razvijati tijekom XVII stoljeća sa konstrukcijom prvog teleskopa (Galileo 1609) unatoč tomu što se zbog snažnog utjecaja katoličke crkve to pitanje smatralo heretičkim Znansvena spoznaja o mogućoj biomehaničkoj osnovi vanzemaljskog života danas je poznata pod nazivom ezobiologija ili ksenobiologija Osnivač te znanstvene discipline je američki astronom astrofizičar kozmolog astrobiolog pionir i idejni začetnik prejekta SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) Carl Sagan (New York 1934 ndash Seattle 1996) Danas se ezobiolozi dijele na one koji smatraju da je život (ili neka vrsta biomehanike) nastao na različitim svemirskim kumulacijama ili planetima te evoluirao i diferencirao i one druge koji smatraju da se život generirao od jedne jedinstvene spore koja se prilagodila uvjetima na različitim kumulacijama ili planetima Danas kozmolog s najvećim znanstvenim kredibilitetom je Stephan Howking voditelj katedre za matematiku na Sveučilištu Cambridge (katedru koju je prije oko 290 godina vodio veliki fizičar i matematičar Isaac Newton) Naravno razni bdquoufolozildquo i bdquoufologijeldquo ne zaslužuju spomena Isto vrijedi i za razne kreacionističke teorije

KljUčNe rIječI Astronomija svemir Sunčev sustav svemirska istraživanja izvanzemaljska inteligencija biomehanika SETI ezobiologija Howking Sagan umjetni sateliti svemirske sonde

Jedan pogled prema nebuLuciano Kuhar

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

˝Vidim Svemir onakvog kakav je jer da nije takav ni ja ne bih bio tu da ga gledamldquo (Stephan Howking)

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

52

1 Postojeće stanjeNa lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo nisu izgrađeni objekti elektroenergetskog

sustava te samim time nije moguće osigurati kvalitetnu opskrbu električnom

energijom za potrebe eksploatacije bez izgradnje novih transformatorskih stanica

sa srednjenaponskim priključkom kao i niskonaponskih razvoda do glavnih

samostojećih razvodnih ormara koje će osigurati dovoljne količine snage i energije

za pogon strojeva te proizvodnju i obradu kamena pogotovo s obzirom na padove

napona u niskonaponskom sustavu

Trenutno se dio potreba za električnom energijom pri eksploataciji arhitektonsko

ndash građevinskog kamena na lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo pokriva iz tri

prijevozna diesel ndash električna agregata snage 115kVA 125kVA i 136kVA Ovakav

način proizvodnje električne energije je neekonomičan jer uvijek postoji velika

mogućnost ispada sustava ali i mogućnost nastanka nepovoljnog događaja kojim

može doći do onečišćenja okoliša Zbog navedenih činjenica ovakav način opskrbe

električnom energijom ne predstavlja povoljan način napajanja za potrebe radova

na lokciji kamenoloma bdquoKorenićildquo za koje je već u ovoj fazi radova potrebna

priključna snaga od po najmanje 200kW i to na dvije lokacije tj ukupno najmanje

400kW

Kako bi se osiguralo kvalitetno i ekonomično napajanje električnom energijom

kao i smanjila mogućnost onečišćenja okoliša planira se izgraditi dvije nove

transformatorske stanice 10(20)04kV i to

1 Tipsku transformatorsku stanicu bdquoKorenići 1ldquo tipa 630(1000) kVA sa betonskim

kućištem dimenzija 42x32x28 m i

2 Tipsku transformatorsku stanicu bdquoKorenići 2ldquo tipa 250kVA na betonskom stupu

2 Opis izrade transformatorskih stanica bdquoKorenići 1ldquo i bdquoKorenići 2ldquoU nastavku će biti navedeni važniji podaci karakteristike za obje transformatorske

stanice kao i način na koji će se izvesti uzemljenje istih

21 Transformatorska stanica bdquoKorenići 1ldquoTip trafostanice MTS-KK 1x630(1000) kVA

Sukladno potrebama tvrtke bdquoKamen ddldquo iz Pazina na željenoj lokaciji pokraj

Analiza elektroenergetskog napajanja kamenoloma Korenići

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Diego Dobrila bacc ing politehSeparat završnog rada na Politehnici PulaVisokoj tehničko poslovnoj školimentor dr sc Luciano Delbianco

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakEksploatacija arhitektonsko ndash građevinskog kamena stvara potrebu za znatnim količinama električne snage i energije za pogon strojeva za obradu kamena Zbog toga je na lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo potrebno izgraditi objekte elektroenergetskog sustava tj dvije transformatorske stanice čija je gradnja zapravo i tema ovog rada Uz to provesti će se i procjena buduće potrošnje električne energije uz analizu isplativosti predaje elektroenergetskog sustava tog postrojenja na upravljanje i održavanje HEP-u

KljUčNe rIječI električna energija elektroenergetski sustav transformatorske stanice transformatori srednji napon niski napon uzemljenje

UDK 62131462235](4975 Korenići)Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

53

kamenoloma izgraditi će se tipska transformatorska stanica sa betonskim kućištem sljedećih dimenzija

- dužina 42m- širina 32m- visina 28m

Oprema transformatorske stanice 10(20)04 kV je ugrađena u montažno betonsko kućište a ugraditi će se sljedeće- jedan preklopivi energetski transformator nazivnog prijenosnog omjera

10(20)04 kV i snage do 1000 kVA U ovom slučaju ugraditi će se transformator navedenog prijenosnog omjera i snage 400 kVA

- srednjenaponski distribucijski sklopni blok sa 4 polja (vodno mjerno vodno i transformatorsko polje)

- sklopni blok niskonaponskog razvoda sa jednim dovodnim poljem i 10 odvodaTransformatorska će stanica biti priključena na elektroenergetsku mrežu 10(20) kV kabelima položenima u zemljani rov do uvoda u transformatorsku stanicu Uvod visokonaponskih i niskonaponskih kabela u transformatorsku stanicu izvesti će se kroz kabelske uvodnice ugrađene u betonski temelj Kućište transformatorske stanice se sastoji od prostora transformacijske komore ispod kojeg se nalazi uljna jama i od sklopnog prostora u kojem su smješteni srednjenaponski i niskonaponski sklopni blok Kao što je navedeno ispod transformatora nalazi se uljnonepropusna i vodonepropusna kada dovoljnog kapaciteta za prihvat cjelokupne količine ulja eventualno iscurjelog iz energetskog transformatora Time je izbjegnuta mogućnost eventualnog razlijevanja transformatorskog ulja odnosno širenja požara u okolni prostor

211 energetski transformatorTransformator je smješten u transformatorsku komoru dovoljnih dimezija za smještaj transformatora do 1000 kVA U transformatorsku stanicu bdquoKorenići 1ldquo u ovoj fazi izgradnje ugrađuje se transformator snage 400 kVA koji zadovoljava trenutne potrebe kamenoloma Transformator je opremljen kotačima i postavlja se na nosače pripremljene posebno za tu svrhu Nosači međusobno nisu fiksno pričvršćeni čime je omogućeno jednostavno prilagođavanje razmaka nosača ovisno o snazi ugrađenog energetskog transformatoraHlađenje transformatora (u koji je ugrađeno ulje za hlađenje) predviđeno je prirodno tj putem cirkulacije zraka kroz predviđene otvore na vratima i na zidu transformatorske komorePristup transformatoru je sa strane ulaznih vrata u transformatorsku komoru tako da je omogućen nesmetan prilaz djelovima transformatora koji se kontroliraju tijekom pogona (uljokaz termoprotektor preklopka) a sve u skladu sa tehničkim i zakonskim propisimaU transformacijsku stanicu se ugrađuje jedan energetski transformator i to- nazivne snage 400 kVA- naponskog omjera 10k(20k)420 V- preklopiv na 10 ndash 20 kV - sa regulacijskom preklopkom plusmn 25 i plusmn 5 za ručnu regulaciju na strani višeg

napona u beznaponskom stanjuNaravno u transformatorsku stanicu je moguće po potrebi ugraditi i druge transformatore a sve prema zahtjevima i obimu posla navedenog kamenoloma Neovisno o njihovoj snazi transformatori se ugrađuju u isto betonsko kućište a isporučuju se bez konzervatora a obzirom na raspoloživ prostor kućišta transformatori nazivne snage 250 kVA 400 kVA 630 kVA i 1000 kVA na poseban zahtjev mogu se naručiti te biti isporučeni sa konzervatorom i zaštitnim relejem Svi transformatori su standardno opremljeni termoprotektorom za zaštitu od preopterećenja Na svakom transformatoru je vidljivo istaknuta pločica sa tehničkim podacima transformatora a na njegovom kućištu su izvedeni posebni priključci za uzemljenje sa vijkom M12

212 Srednjenaponski sklopni blokSrednjenaponski sklopni blok tip ABB ndash Safe plus 24kV 630A čini plinom izolirano potpuno oklopljeno i od dodira opasnog napona zaštićeno sklopno postrojenje bdquoRing Main Unitldquo (RMU)

Važno je napomenuti da je sklopni blok ABB ndash Safe plus proizveden po najstrožim kriterijima te posjeduje certifikate ISO 9001 za kvalitetu u proizvodnji te ISO 14001 koji se odnosi na očuvanje okoliša a 90 ndash 95 dijelova skolpnog bloka moguće je recikliratiPo konstrukciji sklopno postrojenje je ustvari samostojeći ormar s lako pristupačnim priključcima i elementima upravljanja Prednja strana je opremljena shemom sa signalizacijom stanja pojedinih sklopnih uređaja a samo postrojenje sastoji se od sljedećih modula

- Vodno polje- Mjerno polje- Vodno polje i- Transformatorsko polje

213 Niskonaponski sklopni blokNiskonaponski sklopni blok tipa MP NNB-160010 izveden je kao radionički zgotovljen i ispitan samostojeći ormar Sastavljen je od dva dijela a predviđen je za učvršćivanje na pod transformatorske stanice iznad kabelskog kanala za smještaj kabela niskonaponskog odvodaSastavljeni ormar čine dva polja odvodno polje i dovodno ndash odvodno polje ukupnih dimenzija

- Širina 12 m- Visina 195 m i- Dubina 0325 m

U samostojeći ormar ugrađuje se oprema slijedećih tehničkih karakteristika - nazivni napon04 kV - nazivna struja sabirnica 1600 A - nazivna struja odvoda 400 A - nazivna kratkotrajna podnosiva struja kod 04 kV25 kA1s

U dovodno ndash odvodnom polju u gornjem dijelu ormara ugrađena je oprema za prihvat spojnog voda sa niskonaponske strane energetskog transformatora U donjem dijelu ormara se ugrađuju niskonaponski odvodi sa rastavnim osigurač ndash sklopkama nazivna struje 400 A (odnosno prema potrebi trošila) sabirnice neutralnog vodiča (N) sabirnice zaštitnog vodiča (PE) i konzole za pričvršćivanje niskonaponskih kabelaU niskonaponskom dovodu s energetskog transformatora snage 400 kVA u gornjem dijelu ormara ugrađen je kompaktni prekidač 400230 V 50 Hz fiksne izvedbe s priključcima sa prednje strane opremljen elektronskom zaštitom okidačem za daljinski isklop i pomoćnim kontaktima

Slika 1 izgled ABB ndash Safe plus SN sklopnog bloka

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

54

Preporučuje se ugradnja prekidača za 1250 A jer omogućuje kasniju zamjenu transformatora jačim ndash snage 630 kVA bez rekonstrukcije razvodnog ormara To je važno ukoliko investitor želi povećati instaliranu i vršnu snagu trošila prema planovima razvoja kamenoloma U gornjem dijelu odvodnog polja ugrađuje se mjerni terminal tipa MT ndash 10S namjenjen za lokalno i daljinsko mjerenje napona struje snage energije frekvencije i faktora snage Tu se još ugrađuju odvodnici prenapona i automatski instalacijski prekidači za zaštitu pomoćnih strujnih krugova a predviđen je i odgovarajući prostor za smještaj niskonaponske kondenzatorske baterije za kompenzaciju jalove snage energetskog transformatora u praznom hodu Za napajanje kondenzatorskih baterija za kompenzaciju struje praznog hoda energetskog transformatora predviđena je u istom polju ugradnja osigurač ndash sklopke nazivne struje 160 A sa topivim uloškom osigurača od 125 A (odnosi se na kondenzatorsku bateriju od 50 kVAr)

214 Uzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoUzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquo izvodi se kao združeno zaštitno i radno uzemljenje uz uvjet mogućeg lakog razdvajanja u slučaju potrebe što znači da će uzemljenje biti izvedeno razdvojeno tj posebno zaštitno i posebno radno U ovoj prvoj fazi rada na samoj stanici uzemljenje će biti međusobno povezanoUnutar transformatorske stanice izvedena je zaštita od indirektnog dodira izjednačenjem potencijala tj spajanjem svih metalnih dijelova postrojenja (koji u normalnom pogonu nisu pod naponom) na zaštitno uzemljenjeZaštitno uzemljenje se izvodi kao spoj paralelnih uzemljivača sabirnog voda uzemljenja unutar kućišta transformatorske stanice i tri vanjska prstena zaštitnog uzemljenja oko betonske kućice izvedenih FeZn trakom dimenzija 30x4mm Pogonsko se uzemljenje izvodi kao izdvojeno na 20 metara od transformatorske stanice energetskim kabelom PP00 1x95mm2 uvučenim u zaštitnu cijev PEHD 50 i tri kraka izvedena FeZn trakom 30x4 mm dužine 50 metara Na sabirni vod unutarnjeg uzemljenja se na više mjesta spaja i galvanski povezana armatura armirano ndash betonskih konstruktivnih elemenata kućišta transformatorske stanice Sa sabirnog voda unutarnjeg uzemljenja se izvode i odcjepi za uzemljenje svih metalnih konstrukcija kotla energetskog transformatora i sklopnih blokova s ugrađenom elektroopremom Sva metalna kućišta elektroopreme povezuju se preko predviđenih vijaka na zaštitno uzemljenje

Povezanost metalnih masa potrebno je provjeriti mjerenjem i potvrditi odgovarajućim atestom Nakon kontrolnih mjerenja može se po potrebi izvršiti odgovarajuća korekcija uzemljivača

22 Transformatorska stanica bdquoKorenići 2ldquoU ovom slučaju radi se o tipskoj transformatorskoj stanici proizvođača bdquoKončarldquo snage 250 kVA ugrađenoj na betonskom stupu Sukladno potrebama investitora pri eksploataciji i obradi kamena u navedenom kamenolomu na istoj lokaciji izgraditi će se tipska transformatorska stanica na betonskom stupu visine 10 metara koja će biti udaljena približno 200 metara od transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoStanica na betonskom stupu proizvod je tvrtke bdquoKončarldquo te je ovjerena kao tipska transformatorska stanica na betonskom stupu HEP-a i za istu su izrađeni tipski projekti pa se dokumentacija za njezinu izgradnju svodi na projekt prilagodbe lokaciji i eventualnim posebnim uvjetimaObzirom na zahtjevanu priključnu snagu trošila od približno 200 kW ugraditi će se primarno preklopivi transformator 10(20)04 kV 250 kVA a iz niskonaponskog ormara transformatorske stanice napajati će se razvodni ormari na samom radilištuNiskonaponski ormar transformatorske stanice sastoji se od dva dijela U prvom je ugrađena sljedeća oprema- prekidač AS 500 A- jedna tropolna pruga 400 A (paralelan izlaz niskonaponskog kabela)- dvije izlazne pruge 250 A (rezerva)- voltmetar i- instalacija unutarnje rasvjete ormaraU drugom dijelu je oprema za rasvjetu radilišta (bez brojila) te kondenzator za kompenzaciju jalove energije transformatora 250 kVA u prazom hodu koji se na sustav priključuje preko osigurača

221 Uzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 2ldquoUzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 2ldquo izvodi se isto kao kod prethodno opisane transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquo tj kao združeno zaštitno i radno uzemljenje uz uvjet mogućeg lakog razdvajanja u slučaju potrebe Na samoj stanici izvedena je zaštita od indirektnog dodira izjednačavanjem potencijala odnosno spajanjem svih metalnih dijelova postrojenja (koji nisu pod naponom) na zaštitno uzemljenje Zaštitno uzemljenje se izvodi kao spoj paralelnih uzemljivača ndash dva vanjska prstena zaštitnog uzemljenja oko betonskog temelja stanice izvedenih FeZn trakom 30x4 mmS obzirom na činjenicu da je u samoj trasi napojnog 20 kV kabela položena FeZn traka dimenzija 30x4 mm uzemljivač ove transformatorske stanice će biti povezan i na taj uzemljivač a samim time i na uzemljivač transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoPogonsko se uzemljenje izvodi kao izdvojeno na 20m od stanice na prvom stupu NN mreže sa dva kraka po 50m i posebno još jednom sa dva kraka po 50m

3 Analiza isplativosti predaje EES postrojenja kamenoloma bdquoKorenićildquo na upravljanje i održavanje HEP-uRad na eksploataciji arhitektonsko ndash građevinskog kamena na lokaciji bdquoKorenićildquo obavlja se tokom cijele godine svim radnim danima (od ponedjeljka do subote 8 sati dnevno) dok je nedjeljom kamenolom zatvoren

Slika 2 niskonaponski sklopni blok

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

55

Na toj lokaciji izgraditi će se 2 transformatorske stanice ukupne snage 650 kVA

(zidana TS 400 kVA i stupna TS 250 kVA) a buduće prosječno opterećenje u

kamenolomu procijenjeno je na 07 odnosno 70 Ovako visok prosjek posljedica

je činjenice da će ukupna snaga instalirane opreme u kamenolomu biti oko 800

kW što je i više od snage transformatorskih stanica ali rad je moguć jer se faktor

istovremenosti rada instalirane opreme kreće između 05 i 06

31 Procjena godišnje potrošnje električne energije po mjesecima

Radna energija

VT (kWh)Radna energija NT

(kWh)Radna snaga

(kW)

Siječanj 87360 0 475

Veljača 87360 0 475

Ožujak 96915 1365 475

Travanj 79625 11375 475

Svibanj 79625 11375 490

Lipanj 73255 10465 490

Srpanj 85995 12285 490

Kolovoz 79625 11375 490

Rujan 82810 11830 490

Listopad 79625 11375 475

Studeni 91000 0 475

Prosinac 83720 0 475

UKUPNO 1006915 81445 5775

Tablica 1 procjena potrošnje el energije kamenoloma

Pod a) prikazana je procjena troškova potrošnje električne energije za 2011

godinu za tarifni model srednji napon u koji spada kupac bdquoKamen ddldquo iz Pazina

dok je pod b) prikazana jednaka potrošnja za navedenog kupca ali za tarifni

model niski napon

a) Poduzetništvo mjerenje na srednjem naponu

Radna energija VT

Radna energija NT

Radna snaga

Naknada za mjernu uslugu i opskrbu

Cijena za poduzetništvo -srednji napon

045 023 5839 106

Godišje vrijednosti potrošnje

1006915 81445 5775 12

Ukupno bez PDV-a

45311175 1873235 33720225 1272

Tablica 2 procjena troškova srednji napon

Ako se zbroje ukupne cijene za radnu energiju VT radnu energiju NT radnu

snagu i nakandu za mjernu uslugu i opskrbu dolazi se do ukupne godišnje

cijene za potrošnju električne energije koja onaj tarifni model bez PDV ndash a iznosi

81031835 kn

U slučaju da poduzeće za opskrbu električnom energijom u ovom slučaju Elektroistra preuzme na održavanje i upravljanje srednjenaponsku mrežu kamenoloma bdquoKorenićildquo a da se postojeća snaga isto tako rasporedi potrošačima na niskom naponu tj razvodnim ormarima RO1 RO2 RO3 i RO4 tada bi kupac dobio drugi tarifni model a mjerenje bi se vršilo na niskom naponu u svakoj transformatorskoj stanici posebno

b) Poduzetništvo mjerenje na niskom naponu

Radna energija VT

Radna energija

NT

Radna snaga

Naknada za mjernu uslugu i opskrbu

Cijena za poduzetništvo -srednji napon

052 026 7097 65

Godišje vrijednosti potrošnje

1006915 81445 5775 12

Ukupno bez PDV-a

52359580 2117570 40985175 780

Tablica 3 procjena troškova niski napon

Ako se zbroje ukupne cijene za radnu energiju VT radnu energiju NT radnu snagu i nakandu za mjernu uslugu i opskrbu dolazi se do ukupne godišnje cijene za potrošnju električne energije koja onaj tarifni model bez PDV ndash a iznosi 95540325 knUkoliko potrošač ostane kupac na srednjem naponu tada se osim troškova potrošene električne energije i troškova za isporučenu radnu snagu mora računati na još nekoliko dodatnih troškova a to su- održavanje ovlaštene tvrtke za održavanje TS bdquoKorenići 1ldquo 710000 kn- održavanje ovlaštene tvrtke za održavanje TS bdquoKorenići 2ldquo 500000 kn- ukupni troškovi po ugovoru o pogonskim manipulacijama i uslugama pogonske

spremnosti1200000 kn Razlika u cijeni tada bi iznosila 12098490 kn godišnje

4 ZaključakElektroenergetski sustav je danas jedan od glavnih pokretača industrijske proizvodnje razvoja i gospodarstva općenito pa ni Istarska županija nije iznimka Teško je zamisliti moderan život bez energetike i elektroenergetskog sustava Primjer tvrtke bdquoKamen ddldquo tipičan je primjer ulaganja u buduću proizvodnju tj eksploataciju kamena i širenje kamenoloma bdquoKorenićildquo

Pitanje na koje se tražio odgovor je isplativost ulaganja i isplativost predaje transformatorskih stanica na upravljanje i održavanje HEP-u

Isplativost ulaganja u elektroenergetski sustav je višestruko isplativa počevši od saznanja da će u kamenolomu biti mnogo veća zaliha instalirane snage nego do sada pa do činjenice da sada postoji mogućnost širenja eksploatacije na toj lokacijiSadašnjim stanjem na terenu kamenoloma gdje su strojevi i oprema napajani električnom energijom iz tri agregata često dolazi do problema pokretanja pojedinih strojeva u trenutku dok su ostali strojevi pod velikim opterećenjem a to je vrlo često Tada agregati jednostavno nemaju dovoljno snage da isporuče zahtijevanu količinu električne energijeNe treba zaboraviti ni ekološki aspekt ove problematike Naime diesel ndash električni agregati velikih snaga pokretani motorima vrlo velikog obujma postaju i znatni zagađivači okoliša a moguće je i onečišćenje prirode naftom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

56

Nadalje preciznim izračunima gdje su uzeti u obzir svi parametri kao što su

potrošnja električne energije troškovi održavanja transformatorskih stanica

bdquoKorenići 1ldquo i bdquoKorenići 2ldquo te troškovi ugovora o manipulacijama došlo se

do jednostavnog zaključka da je u interesu poduzeća bdquoKamen ddldquo da zadrži

transformatorske stanice u svojem vlasništvu Tada će to poduzeće ostati kupac

na srednjem naponu što podrazumijeva jeftinije tarife električne energije ali je

kupac dužan pronaći ovlaštenu tvrtku za održavanje transformatorskih stanica a

HEP-u je dužan isplatiti troškove po ugovoru o manipulacijama Kada se podmire

svi navedeni troškovi tvrtka bdquoKamen ddldquo može računati na oko 12000000 kuna

godišnje uštede financijskih sredstava

Kako se ovdje radi o novim transformatorskim stanicama ovaj zaključak još više

dobiva na težini jer se očekuje pouzdan rad cijelog elektroenergetskog sustava

kamenoloma sljedećih 20 ndash 30 godina a nakon tog vremena moguće je da će i

resursi kamenoloma biti iscrpljeni

Uz sve to tvrtka bdquoKamen ddldquo ima pravo prodaje transformatorskih stanica skupa

sa kamenolomom a to znači da 144000000 kn uloženih sredstava ostaje u

njihovom vlasništvu te samim time povećava vrijednost kamenoloma

5 Literatura[1] Pinter V bdquoOsnove elektrotehnikeldquo 7 izdanje Tehnička knjiga Zagreb 1989

[2] Niemand T bdquoSustavi uzemljenja u razdjelnim mrežamaldquo Die Deutsche

bibliothek Berlin 1995

[3] Kamen dd ndash Pazin Glavni projekt izrade transformatorskih stanica bdquoKorenići

1ldquo i bdquoKorenići 2ldquo 2010

[4] Kamen dd ndash Pazin Godišnji izvještaj o radu strojeva i diesel ndash električnih

agregata u kamenolomu bdquoKorenićildquo 2010

[5] HEP-Vjesnik Bilten broj 184 Pravilnik o održavanju elektrodistribucijskih

objekata i postrojenja

[6] Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i

pripadajućih trafostanica (Narodne novine broj 5391)

[7] httpwwwabbcomproductdb0003db004279

c125739900636470c125683f36fd39aspx (10 09 2010)

[8] httpwww05abbcomglobalscotscot235nsfveritydisplaydda78943be8

d0fc1256f4a004aaa7b$Filekatalogcpdf (10 09 2010)

[9] httpwww05abbcomglobalscotscot235nsfveritydisplay49077072471

9c5cc1256f4a004a1693$FileSECTOS-inst-pogonpdf (10 09 2010)

[10] Analiza razine kvalitete opskrbe električnom energijim NP Brijuni diplomski

rad Lorenzo Belci Pula 2008

SummaryExploitation of architectural and building stone makes a need for substantial amounts of electric power and energy to run machinery for stone quarrying Therefore at the location of the quarry ldquoKorenićirdquo is necessary to build an electro ndash energetic system objects that is two transformer stations whose construction is actually the theme of this work In addition there will be measures and estimates of future electricity demand with cost-benefit analysis of electro ndash energetic system of this quarry to be operated and maintained by HEP

Key worDS electric energy electro ndash energetic system transformer stations transformers medium voltage low voltage earthing

Analysis of Electric Power Supply for Querry of bdquoKorenićildquoDiego Dobrila bacc ing politeh

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

57

Upute suradnicimaČasopis ldquoTechnerdquo objavljuje radove koji se recenziraju i one koji ne podliježu recenzentskom postupku u kojima se neposredno reflektiraju pitanja politehničkog odgoja i obrazovnja Recenzirani radovi kategoriziraju se u sljedeće kategorije- izvorni znanstveni članak - original scientific papers- prethodno priopćenje - preliminary communication- pregledni članak - author reviews- izlaganje sa znanstvenog skupa - conference papers - stručni članak - profesional papers- ostale radove koji neposredno ili posredno referiraju tematiku politehničkog obrazovanja kao i prikaze radova diplomiranih studenata Politehnike radove nastavnika i stručnjaka udruženja inženjera

Izvorni znanstveni radovi sadrže rezultate izvornih istraživanja orginalne teorijske ili praktične rezultate do sada još neobjavljenih istraživanja iskazana na objektivno provjerljiv način

prethodno priopćenje sadrži jedan ili više novih znanstvenih podataka ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omogućavale provjeru kao kod izvornih znanstvenih članaka Prethodno priopćenje sadrži nove rezultate istraživanja koji zahtjevaju brzo objavljivanje uz naglašenu ulogu autorovog izvornog doprinosa u tom području na već publicirane radove U priopćenju se opisuju rezultati eksperimentalnih istraživanja odnosno istraživanja u tijeku

pregledni članak ima karakter izvornih znanstvenih radova sadrži cjelovit prikaz stanja i tendencija razvoja određenog područja teorije i prakse s kritičkim osvrtom ili procjenom na orginalan sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegovog dijela u kojem autor i sam aktivno sudjeluje Citirana literatura mora biti dovoljno cjelovita da omogućuje dobar uvid i uključivanje u prikazano područje u odnosu na već publicirane radove

Izlaganje sa znanstvenog skupa je priopćenje podneseno i prezentirano na takvom skupu u pisanom obliku Ono se objavljuje ako nije prije toga objavljeno u zborniku skupa

Stručni članak sadrži opis rada dostignuća i rezultate stručnih istraživanja korisne prijedloge i doprinose iz određene struke te njihove primjene u praksi i ne mora predstavljati izvorna istraživanja

ostalo su svi radovi (recenzije prikazi vijesti obavijesti preporuke) koji se ne mogu kategorizirati i ne podliježu recenziji

Opće napomene1 Časopis izlazi dva puta godišnje i tiska se na hrvatskom jeziku formata A42 Rukopisi se dostavljaju Uredništvu na adresu Uredništvo časopisa TECHNE Politehnika Pula Riva 6 52100 Pula Tel 052 381 - 410 381 - 411 fax 381 - 412 wwwpolitehnika-pulahr3 Odluku o kategorizaciji i redosljedu objavljivanja radova ili prikaza donosi Uredništvo nakon recenzentnog postupka

recenzenata4 Poželjni opseg znanstvenih i stručnih radova je do 16 kartica (jedan autorski arak) koji se dostavljaju na disketi

odnosno CD uz dva otisnuta primjerka na papiru formata A4 i veličini slova Times New Roman 12 Sve stranice treba uredno numerirati

5 Nalov rada treba biti kratak i jasan Na prvoj stranici rukopisa treba navesti ime (na) i prezime (na) autora i naziv ustanove u kojoj autor (i) radi (e)

6 Uz svaki rad treba izraditi sažetak do 200 riječi koji sadržava opći prikaz rada metodologiju rada najvažnije rezultate i zaključak te navesti ključne riječi od 5 do 7 pojmova i naziv rada na hrvatskom i jednom stranom jeziku

7 Literatura se navodi na kraju rada po abecednom radu autora8 Rukopisi se ne vraćaju9 Prihvaćanje kategoriziranih radova za objavljivanje obvezuje autorae da isti rad ne smijeu objaviti na drugom

mjestu bez naznake da je rad već objavljen u časopisu TECHNE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

58

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

59

VLADIMIR GORTAN ddPAZIN Dinka Trinajstića 10

65 godina iskustvaTel (052) 624 234 bull Fax (052) 624 362 bull OIB 30162737179e-mail vg put-comhr bull wwwvladimir-gortanhr

- građevinarstvo - bravarija -betonara - bijeli strop -pvc stolarija

Page 3: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

UDK 371 ISSN 1333-2643 osnivač i nakladnik nakladnik I Founder and publisher politehnika pula ndash Visoka tehničko - poslovna škola spj ndash Udruženje inženjera pula52100 pula riva 6 Tel 052 381 410 381 412 wwwpolitehnika-pulahr

Za nakladnika I For publisher Drsc luciano Delbianco

Uredništvo I Editorial Board Mrsc Davor MiškovićDrsc Luciano Delbianco Drsc Branimir Ružojčić Drsc Klaudio Tominović Profdrsc Vladimir Rosić Mrsc Denis Brajković Nenad Rudan Glavni urednik I Editor Luciano Kuhar Lektor za hrvatski jezik Višnja Mijandrušić-Miloš

Lektor i prijevod sažetaka za engleski jezik docdr sc Moira Kostić - Bobanović

Lektor i prijevod sažetaka za talijanski jezik Loredana Slacki

Likovni urednik Igor Zirojević

Grafički urednikGordana Brborović

Časopis izlazi dva puta godišnje

TisakPrintera grupa

Naklada200 primjeraka Časopis izlazi dva puta godišnje na hrvatskom jeziku a sažeci i ključne riječi na engleskom i talijanskom jeziku

Recenzenti ReviewersU ovom broju časopisa recenzenti su

prof dr sc Vidoje Vujućprof dr sc Julijan Dobrinićprof dr sc Duško Pavletić

prof dr sc Berto Šalajprof dr sc Vladimir Rosić

prof dr sc Giorgio Sinkovićprof dr sc Klaudio Tominovićprof dr sc Luciano Delbiancoprof dr sc Branimir Ružojčić

Sadržaj

Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskojde lege lata i de lege ferenda

Desanka Sarvan dipliur

Upravljanje kvalitetom informacijskih sustavaDrscGiorgio Sinković Franko Trošt diplinž

E-learningom do kontinuiranog unaprijeđenja kvalitete znanjaMrsc Iva Ćulumović Županović

Dobro upravljanjedr sc Rosana Lucijetić

Upravljanje znanjem s posebnim osvrtom na efikasnost humanog kapitala

Barbara Marušnik univ spec oec

Nanotehnologija i etikaprof emer dr sc Zijad Haznadar

dr sc Luciano Delbianco prof visoke škole

Mjerenje uspješnosti intelektualnog kapitala metodom BSCMr sc Iva Ćulumović Županović

Mogućnost primjene grafenske nanotehnologije u izradi tranzistoraSanja Grbac Babić mag računarstva

Innalzamento della tensione per via elettrostaticaProf Roberto Bosaz Pavia

Un sguardo verso il cieloLuciano Kuhar prof viši predavač

Analiza elektroenergetskog napajanja kamenoloma KorenićiDiego Dobrila bacc ing politeh

3

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

4

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

5

Uvodna riječU razvoju stručnog politehničkog obrazovanja značajnu ulogu ima i list Udruženja inženjera Techne koji je počeo izlaziti 1988 godine a od svibnja 2001 godine odnosno petog broja Techne-a je zajednički list Udruženja inženjera i kako se tada zvala Visoke tehničke škole ndash politehnike u Puli

Koncept se od tada promijenio tako da je list počeo objavljivati članke iz raznih područja ljudske djelatnosti tehnike znanosti ekologije ekonomije obrazovanja agronomije strojar-stva elektrotehnike tehnologije medicine nutricionizma menadžmenta informacijskih znanosti i drugih općih tema koje su interdisciplinarno vezana uz politehnički teoriju i praksu

Od trinajstog broja u 2012 godini list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i ISSN uredu za Hrvatsku kao časopis za politehničku obrazovnu teoriju i praksu s ISSN oznakom 1333-2643 i oznakom Sveučilišne knjižnice u Puli UDK 371 koji će izlaziti dva puta godinje Pred Vama je trinajsti broj Techne-a časopisa za politehničku obrazovnu teoriji u praksu čiji su osnivači i nakladnici Politehnika Pula - Visoka tehničko-poslovna škola s pravom javnosti i Udruženje inženjera Pula koji recenziranim i objavljenim radovima u ovom briju čine određeni pomak u načinu prezentiranja rada na hrvatskom i stranom jeziku uz navođenje UDK oznake za svaki rad i njene klasifikacije

Suradnici u časopisu su poznati stručnjaci iz raznih područja ali i mladi još neafirmirani visoko obrazovni autori Novina u zadnja dva broja je u tome što smo počeli objavljivati određene separate diplomski radnji diplomanata Politehnike što je vidljivo u sadržaju časopisa

Mišljenja smo da u ovom časopisu za politehničku obrazovnu teoriju i praksu ima dovoljno prostora i mogućnosti da svoje radove izrade i objave ne samo stručnjaci iz gospodarstva već i nastavnici nositelji pojedinih predmeta na Politehnici kako bi stekli i potrebne uvjetre za svoj izbor ili reizbor Neupitno je i poželjno da se u časopisu objavljuju separati studenata koji su završili Politehniku po Bolonjskom konceptu i koji su trenutno na specijalističkom studiju Kreativni menadžment procesima

Zahvaljujemo se svim činiteljima časopisa Techne i pozivamo Vas na zajedničku suradnju u unapređivanju teorije i prakse politehničkog obrazovanja te da Vaše radove izrađujete prema uputama navedenim na kraju časopisa

Urednik i uredništvo

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

6

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

7

1 Uvod Za komunalni standard stanovnika ali i za uvjete poslovanja gospodskih subjekata naročito u turizmu i ugostiteljstvu parkovi i javne zelene površine u naselju od izuzetnog su značajaŠto više reći nego da još u inventuri komunalnih objekata Grada Rima iz IV stoljeća Strabon pored ostalog navodi ldquohellip 8 campusa prekrivenih travom cijele godine na kojima su se gomile građana igrale loptom tjerale kolutove ili se hrvale te 30 parkova i vrtova koje su osnivali bogati građani za privatno uživanje ali su kasnije prešli u javno vlasništvohellipldquo

2 Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege lataPravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj je podnormirano Zakoni koji djelomično uređuju ovaj segment su sljedećia) Parkovi zemljište za sport i rekreaciju dječja igrališta1 nisu neizgrađeno

građevinsko zemljište već se smatraju zemljištem privedenim svrsi Prema članku 17 Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (Nar nov br 1607) podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabeVrste uporabe za zemljište privedeno svrsi mogu biti izgrađeno zemljište zemljište pod zgradama dvorište park

1 Članak 17 Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (Nar nov br 1607)Podaci o nači-nu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabeVrste uporabe za zemljište privedeno svrsi mogu biti izgrađeno zemljište zemljište pod zgradama dvorište park zemljište za sport i rekreaciju dječje igralište tržnica sajmište groblje uređena plaža luka marina zračna luka kamenolom šljunčara pješčenjak otvoreni kop nasip usjek ustava deponija ulica trg cesta put autocesta i željeznička pruga

zemljište za sport i rekreaciju dječje igralište tržnica sajmište groblje uređena plaža luka marina zračna luka kamenolom šljunčara pješčenjak otvoreni kop nasip usjek ustava deponija ulica trg cesta put autocesta i željeznička pruga

b) Zakon o komunalnom gospodarstvu2 određuje javne zelene površine parkove dječja igra lišta kao komunalne objekte - javne površine Osim navedenih javnim površinama smatraju se i pješačke staze pješačke zone otvorene odvodnih kanali trgovi i javne prometne površine

c) Prema definiciji iz točke 19 članka 2 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar nov br 7607 i 3809) ) površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste ulice trgovi tržnice igrališta parkirališta groblja parkovne i zelene površine u naselju rekreacijske površine i sl) Namjena i uređenje zelenih parkovnih i rekreacijskih površina određuje se Urbanističkim planom uređenja naselja3

d) Parkovi i javne zelene površine mogu se graditi bez akta o odobrenju gradnje jer se smatraju se jednostavnim građevinama ukoliko ispunjavaju uvjete iz Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (Nar nov br 10107) odnosno kada obuhvaćaju izgradnju dječjeg igrališta ograde građevinske visine do 16 m i potpornog zida građevinske visine do 08 m spomeničkog ili sakralnog obilježja građevinske (bruto) površine do 400 m2 i visine do 40 m od razine okolnog tla koje se gradi u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo te pješačke staze Ne može se isključiti mogućnost izgradnje složenijih parkovnih građevina za čiju je gradnju potreban akt na temelju kojega se može graditi Za određivanje samog izgleda parka i javnih zelenih površina u svezi sa hortikulturnim uređenjem i uporabom određenih vrsti

2 Stavak 7 članka 3 Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar nov br 3695 10995 - Uredba 2196 - Uredba 7097 12899 572000 1292000 i 5901 2603 -proč tekst i 8204 11004 - Uredba i 17804 3809 7909 i 15309 - u daljnjem tekstu ZKG) 3 Članak 76 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar nov br 7607) urbanistički plan uređenja određuje osobitopodjelu područja na posebne prostorne cjeline te područja i koncept urbane obnove naselja ili dijelova naselja osnovu namjene površina i prikaz površina javne namjene razmještaj djelatnosti u prostoru osnovu prometne komunalne i druge infrastrukture mjere za zaštitu okoliša očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti uređenje zelenih parkovnih i rekreacijskih površina zahvate u prostoru značajne za pro-storno uređenje naselja i izradu detaljnih planova uređenjauvjete uređenja i korištenja površina i građevina i zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća

Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskojde lege lata i de lege ferenda

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Desanka Sarvan dipliur Politehnika Pula

UDK 3467712253](4975)Pregledni članak

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

8

biljaka ne postoji obveza ishodovanja kakvog upravnog akta - odobrenja od tijela državne ili lokalne uprave ali JLS kao investitor određuje pobliže izgled tih površina putem svojih službi nadležnih za zaštitu okoliša4

e) Izgradnja parkova i javnih zelenih površina financira se iz komunalnog doprinosa i proračuna JLS Komunalni doprinos plaćaju prema obujmu građevine investitori drugih građevina za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture5 a ova su sredstva prihod proračuna JLS Korištenje navedenih sredstava određeno je godišnjim Programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture6 koji sadrži opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja te za nabavu opreme i iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja djelatnosti Investitor izgradnje parkova i javnih zelenih površina je JLS

f) Održavanje parkova i javnih zelenih površina financira se iz komunalne naknade koju plaćaju vlasnici odnosno korisnici stambenog poslovnog prostora i garažnog prostora te građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađenoga građevnog zemljišta Komunalna naknada je prihod proračuna JLS a koristi se prema godišnjem Programu održavanja komunalne infrastrukture Održavanje javnih površina je komunalna djelatnost a JLS mogu organizirati obavljanje komunalnih djelatnosti na svom području7 u okviru upravnih tijela (vlastiti pogon) ili osnivanjem pravne osobe za obavljanje tih djelatnosti - trgovačkog društva ili javne ustanove (in-house service providers) ili davanjem prava za obavljanje komunalne djelatnosti trećim osobama - zaključenjem pisanog ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti održavanja javnih površina8 Naručitelj komunalnih usluga održavanja javnih površina je JLS osim ako isto obavlja putem vlastitog pogona

g) Prihodi od korištenja javnih površina su prihod proračuna JLS Prema odredbi članka 43 Zakona o financiranju JLS i JPRS (Nar nov br 117936997 3300 12700 5901 10701 11701 - ispr 15002 14703 13206 2607 - Odluka USH) porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine Porez se plaća se u visini na način i pod uvjetima koje propišu općina ili grad a što se smatra javnom površinom svojom odlukom propisuje općina ili grad

h) Prema članku 16 ZKG JLS su ovlaštene donijeti odluku o komunalnom redu koja sadrži odredbe o 1 uređenju naselja 2 održavanju čistoće i čuvanju javnih površina 3 korištenju javnih površina 4 skupljanju odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom 5 uklanjanju snijega i leda 6 uklanjanju protupravno postavljenih predmeta 7 mjere za provođenje komunalnog reda i 8 kaznene odredbe

Prekršajnim zakonom (Nar nov br 10707) propisano je da za prekršaj propisan odlukom JLS i JPRS

- za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 50000 kuna ni većem od 1000000 kuna

4 Pojedine JLS odlukom o komunalnom redu utvrđuju obvezu investitora na ishodovanje odobrenja o uređenju zelenih površina koje donosi upravno tijelo JLS u čijem je djelokrugu zaštita okoliša5 Stavak 1 članka 32 ZKG Iz sredstava komunalnog doprinosa financira se izgradnja javnih površina nerazvrstanih cesta javne rasvjete te groblja i krematorija6 Stavak 1 članka 32 ZKG7 Stavak 1 članka 4 ZKG8 Na osnovi ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti mogu se obavljati ko-munalne djelatnosti koje se financiraju isključivo iz proračuna JLS (stavak 1 članak 15 ZKG) To su komunalne djelatnosti koje se financiraju iz sredstava komunalne naknade koja je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave odvodnja atmosferska voda održavanje čisto-će u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina održavanje javnih površina održavanje nerazvrstanih cesta javna rasvjeta Komunalna djelatnost održavanja grblja ne financira se isključivo iz proračuna JLS već i iz sredstava grobnih naknada te se stoga ova djelatnost ne može obavljati na temelju pisanog ugovora o obavljanju komunalnih djelatnosti

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

9

- za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu

samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi obavljanja njezina obrta ili

druge samostalne djelatnosti ne može biti propisana ni izrečena novčana

kazna u iznosu manjem od 30000 kuna ni većem od 500000 kuna

- za počinitelja prekršaja fizičku osobu ne može biti propisana ni izrečena

novčana kazna u iznosu manjem od 10000 kuna ni većem od 200000 kuna

Tako je odluka o komunalnom redu de facto jedini pravni akt koji zaštićuje

parkove i javne zelene površine kao komunalne objekte ukoliko isti nemaju

značajnije vrijednosti u kojem slučaju bi mogli biti proglašeni zaštićenim

područjem prirode (primjerice spomenik parkovne arhitekture) kada se

njihova zaštita ostvaruje prema odredbama posebnog zakona - Zakona o

zaštiti prirode (NN br 7007)

i) Pitanje pravnog statusa parkova i javnih zelenih površina9 nije pravno

definirano u pozitivnom zakonodavstvu Republike Hrvatske ali je nakon

burne stručne rasprave o tom pravnom pitanju u aktualnoj pravnoj teoriji i

praksi zaključeno jer su parkovi i javne zelene površine su po definiciji javne

površine stvari namijenjene uporabi svih čije je korištenje namijenjeno

svima i pod jednakim uvjetima javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu

JLS sukladno odredbI stavka 4 i 8 članka 35 Zakona o vlasništvu i drugim

stvarnim pravima (Nar nov br 9196 6898 13799 222000 732000

11401 i 7906 14106 14608 3809 i 15309)

2 Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege ferendaPobliže pravno uređenje pravnog statusa parkova i javnih zelenih površina u

JLS i donošenje standarda za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja

javnih površina nameće kao značajno pravno pitanje zbog njihovog očuvanja

i zaštite10 Zelene površine u naseljima obuhvaćaju različite kategorije - kako

uređene parkove i javne zelene površine kao samostalne objekte tako i uređene

okućnice (dvorišta) građevina u privatnom ili javnom vlasništvu te neizgrađeno

građevinsko zemljište koje je namijenjeno za izgradnju ali se privremeno koristi

kao zelena površina a mogu obuhvatiti i površine namjene sporta i rekreacije a

njihov je značaj za komunalni standard građana ali i za gospodarstvo (naročito

turizam i ugostiteljstvo) na području JLS od izuzetnog značaja

Valja napomenuti da su određene komunalne djelatnosti pobliže uređene

posebnim zakonima - tako je primjerice Zakon o vodama (Nar nov br 15309)

odredio što se smatra komunalnim vodnim građevinama i javnim vodnim 9 Problem se u pravnoj literaturi obrađuje kao pravni status nerazvrstanih cesta i javnih površina Postoje različita mišljenja da se radi o nekretninama u vlasništvu JLS odnosno pravnih osoba u vlasništvu JLS (trgovačkih društava i javnih ustanova koje obavljaju ko-munalne djelatnosti) da se radi o javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno o javnim dobrima u vlasništvu JLSU pravnoj literaturi vodi se intenzivna rasprava o pravnom statusu nerazvrstanih cesta za koje se zaključuje da su javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS10 U ovom radu nije obuhvaćeno pitanje pravnog statusa parkova koji su proglašeni zaštiće-nim dijelovima prirode (spomenik parkovne arhitekture) za koje je kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku određen poseban pravni režim Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj botanički vrt arboretum gradski park drvored kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja) odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala koji ima estetsku stilsku umjetničku kulturno-povijesnu ekološku ili znanstvenu vrijednost (stavak 1 članka 18 Zakona o zaštiti prirode - Nar nov br 7005)

uslugama te uvjete pod kojima se ove mogu obavljati11 Isto Zakon o grobljima

(Nar nov br 1997) i Pravilniku o grobljima (Nar nov br 9902) pobliže uređuju

uvjete i način obavljanja komunalne djelatnosti upravljanja grobljem i definira

groblje kao komunalni objekt12 Nadalje Zakon o otpadu (Nar nov br 17804

15305 11106 11007 6008 i 8709) pored ostalog određuje uvjete i način

obavljanja komunalne djelatnosti zbrinjavanja komunalnog otpada te pravno

uređuje građevine za zbrinjavanje otpada Od navedenih komunalnih djelatnosti

ništa manje važna nije komunalna djelatnost održavanja javnih zelenih površina

te smatramo da je u praksi iskazana potreba da Sabor RH donese zakon kojim

bi se uredilo pravni status javnih zelenih površina standardi zaštita zelenih

površina lokalnog značaja te uvjeti i način obavljanja te komunalne djelatnosti

kao i prateći podzakonski akti (pravilnici)

Zakonom bi bilo potrebno

a) definirati pojmove odlučne za navedenu djelatnost

b) definirati pravni status javnih zelenih površina kao javnog dobra u općoj

uporabi u vlasništvu JLS te postupak proglašenja javnog dobra odnosno

njegovog ukidanja kada za to postoje opravdani razlozi

c) definirati lokalne kategorije zaštite urbanog zelenila

d) odrediti standarde za obavljanje djelatnosti održavanja javnih zelenih

površina (uvjeti - stručna sprema licenca i sl i oprema koju mora

zadovoljavati operater)

e) ovlastiti JLS na donošenje općeg akta o redu na javnim zelenim površinama

f) kaznene odredbe za prekršaje

3 ZaključakPravni status vrlo vrijednih komunalnih objekata - parkova i javnih zelenih

površina kao javnih površina nije pravno određen u pozitivnom zakonodavstvu

Republike Hrvatske ali se interpretacijom pojedinih propisa može zaključiti da

se radi o javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu JLS Isto uvjeti i način

obavljanja komunalne djelatnosti održavanja javnih zelenih površina minimalni

standardi zaštita tih objekata i druga značajna pitanja nisu pobliže uređena pa

je u cilju unaprjeđenja standarda građana i uvjeta rada gospodarstva potrebno

donijeti odgovarajuće zakone i podzakonske akte kako bi i ova komunalna

djelatnost doprinijela konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

11 Stavak 1 točka 2 članka 22 Zakona o vodama (Nar nov br 15309) ldquoKomunalne vodne građevine21 građevine za javnu vodoopskrbu - akumulacije vodozahvati (zdenci kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima) uređaji za kondicioniranje vode vodospreme crpne stanice glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža22 građevine za javnu odvodnju - kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda mje-šoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda kolektori crpne stanice uređaji za pročišćavanje otpadnih voda uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda lagune ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama uključujući sekundarnu mrežuldquo12 Stavak 1članka 2 Pravilniku o grobljima (Nar nov br 9902) ldquoGroblje je prostor na kojemu se vrši polaganje posmrtnih ostataka umrlih a sastoji se od unutrašnjeg prostora (površine za ukop oproštajni prateći i pogonski dio) i vanjskog prostora (prometne površine parkiralište i ostale usluge)rdquo Člankom 7 Pravilnika određeno je da groblje naročito čine površine za ukop površine i građevine za ispraćaj pokojnika prostori za pogon unutrašnje prometnice i zelenilo te prateće funkcije za posjetitelje groblja prateće funkcije za za-poslene servis i održavanje te vanjske prometne površine i usluge Groblje se sastoji od grobnog mjesta (groba)grobnih redova koje čine niz grobnih mjesta (grobova) grobnih polja (više grobnih redova s ne više od 200 grobova sa pristupnim stazama) staza koje povezuju grupe grobova u grobnom polju ili red grobova glavnih staza koje povezuju grobna polja s odmorištima i proširenjima internih i eksternih prometnica za kolni promet s parkiralištem zelenila (grupirano i prateće) oproštajno-ceremonijalnog sklopa s otvorenim iili zatvorenim oproštajnim prostorom službeno-pogonskog dijela za prijem i obradu pokojnika servisnih funkcija za održavanje i upravljanje grobljem pratećih usluga prodaje a može sadržavati i prateće usluge proizvodnje vijenaca svijeća nadgrobnih obilježja i vrtlariju Groblje može imati kapelu zvonik i poseban memorijalni dio za posebne vrste ukopa te prateće manje proizvodne pogone za izradu vijenaca i nadgrobnih obilježja izvan prostora groblja

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

10

1 Uvod Globalizacija gospodarstva i ubrzani tehnološki razvoj su procesi koji su posljednjih godina utjecali na širenje tržišta ali i na povećanje konkurencije na njemu Kvaliteta postaje jedna od najznačajnijih značajki proizvoda o kojoj ovisi njegova konkurentnost Informatička tehnologija (IT) koju čine računala (hardver) softver i komunikacija predstavlja jedan od značajnih katalizatora ovih procesa i postala je ključnim resursom poslovanja u svim granama gospodarstva Za proizvodnju hardvera pa i za same hardverske proizvode mogu se dobrim dijelom primijeniti iskustva i načela koja se koriste u proizvodnji drugih opipljivih proizvoda Kada je u pitanju softver kao proizvod a i sam proces njegove izrade postoje mnoge specifičnosti zbog kojih se iskustva s drugim proizvodim često ne mogu koristiti Uzme li se u obzir relativno kratko iskustvo u proizvodnji softvera

kompleksnost samog proizvoda i druge specifičnosti nije iznenađujuće da je postotak promašaja tj loše kvalitete proizvoda vrlo visok Istraživanja pokazuju1 da je kod izrade softverskog proizvoda veća vjerojatnost da će on biti neuspješan nego uspješan Od prilike samo 20 softverskih projekata rezultira s potpunim zadovoljstvom zainteresiranih strana dakle samo se na jednom od pet projekata za izradu softvera postiže očekivana kvaliteta Gotovo isto toliko projekata se napusti u fazi razvoja ili neposredno nakon početka primjene Problemi s razvojem softverskih proizvoda neposredno utječu i na informacijske sustave u kojima softver predstavlja jednu od temeljnih komponenti Imamo paradoksalno stanje da informatička djelatnost koja u suštini treba povećati djelotvornost i učinkovitost cijelog gospodarskog sustava ima velikih problema u postizanju učinkovitosti i kvalitete u svojoj proizvodnji Radi se o ogromnim izgubljenim sredstvima koji se mjere u stotinama milijuna eura

1 Vidjeti na primjer httpwwwit-cortexcomStat_Failure_Ratehtm na dan 190907

Upravljanje kvalitetom informacijskih sustava

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Drsc Giorgio Sinković Franko Trošt diplinž

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakKvaliteta informacijskog sustava odnosno softverskog proizvoda može se definirati na jednak način kao i za ostale proizvode no zbog specifičnosti softvera potrebno je definirati dodatne atribute kvalitete i način njihovog mjerenja Bez obzira da li je riječ o hardveru ili softveru kvaliteta nije fiksna značajka proizvoda nego ovisi o tome tko je ocjenjuje Gledajući iz poslovne perspektive osnovni kriterij za procjenu kvalitete je zadovoljstvo kupca Kada je u pitanju izrada informacijskog sustava u većini slučajeva ni kupac ni proizvođač nemaju točnu predodžbu ni konačnog proizvoda niti njegove kvalitete a ukoliko ju i imaju podložna je promjenama tijekom životnog ciklusa razvoja softverskog proizvoda Kupac mijenja svoje zahtjeve tijekom razvoja i s time i temeljne kriterije za ocjenu kvaliteteZnačajke i podznačajke kvalitete softverskog proizvoda nisu nove i preuzete su iz izvornog standarda ISO 9126 iz 1991 godine Izvršena je njihova analiza i prilagođavanje suvremenim uvjetima u cilju stvaranja podsjetnika i smjernica kupcu softverskog proizvodaPrikazane značajke softverskog proizvoda pretežito pokrivaju aspekte vanjske kvalitete i kvalitete u usporedbi iako ima i elemenata koji se odnose na unutarnju kvalitetu Neriješeno je pitanje relativne važnosti pojedine značajke što ovisi o vrsti proizvoda ali i o kupcu

KljUčNe rIječI Kvaliteta Informacijski sustavi Međunarodni standardi ISO

UDK 658562007007658562

Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

11

2 Definicija kvaliteteZa pojam kvalitete koji je danas često u uporabi postoje različite definicije Iako se radi o apstraktnom pojmu postoji analogija sa fizičkim predmetima čiji izgled često ovisi o položaju s kojih ih gledamo Među najkraćima definicijama i koje ne ovise neposredno o točki promatranja mogle bi se istaknuti lsquoKvaliteta je zadovoljstvo kupcarsquo ili lsquo Kvaliteta je prikladnost za uporabursquo Bez obzira što se ove definicije mogu činiti nepotpunima one naglašavaju jedno važno svojstvo kvalitete ključnu ulogu kupca Iako se i sam pojam lsquokupacrsquo može dodatno pojašnjavati za potrebe ovog rada može se prihvatiti da je kupac svatko tko je na neki način zainteresiran za proizvod Ovo potvrđuje da je za kvalitetu najznačajniji pogled sa stajališta kupca Nameće se pitanje koje značajke proizvoda utječu na zadovoljstvo kupca Postoje dvije grupe značajki1 Svojstva proizvoda- koja je kupac specificirao ili ih je podrazumijevao kao na

primjer želi automobil koji je pouzdan prostran udoban klimatiziran itd 2 Oslobođenost od nedostataka - odnosno da proizvod nema greške kao na

primjer da se automobil ne gasi u tijeku vožnje da nema slabe kočnice i slično

Kvalitetan proizvod mora zadovoljiti kupca dakle mora imati svojstva iz obje navedene grupeMeđunarodni standard ISO 9000 definirao je kvalitetu kao lsquostupanj u kojem skup bitnih značajki zadovoljava zahtjeversquo Pri tome je zahtjev definiran kao lsquoiskazana potreba ili očekivanje obično se podrazumijeva ili je obvezatanrsquo Navedena definicija uključuje obje dimenzije kvalitete proizvoda jer očekivanja kupca mogu biti vezana i za svojstva proizvoda kao i za oslobođenost od nedostataka Štoviše neka očekivanja ne moraju ni biti eksplicitno iskazana ako se lsquoobično podrazumijevaju ili su obvezatnarsquo Ovo posljednje je naročito važno kada kupac nema jasnu predodžbu o samom proizvodu pa ni o njegovoj kvaliteti što je kod informacijskih sustava čest slučaj Kod većine proizvoda može se reći da se njihova svojstva definiraju u fazi oblikovanja i razvoja tj dizajna dok su nedostaci mogu pojavljuju i kao rezultat propusta u proizvodnji Zamislimo nekog proizvođača X koji je proizveo deset identičnih proizvoda Dakle svi su proizvodi prošli kroz isti proces proizvodnje korišteni su sirovine jednake kvalitete obrađene su na isti način i u toku procesa su na njima izvršene iste kontrole kvalitete Proizvođač može s pravom tvrditi da su svih deset proizvoda jednake kvalitete Međutim nakon što je tih deset proizvoda isporučeno različitim kupcima oni nisu pokazali jednak stupanj zadovoljstva s navedenim proizvodom Razlog tome je jednostavan iako se radi o proizvodima jednakih svojstava i jednake razine oslobođenosti od nedostataka očekivanja kupaca bila su različita pa je i različit stupanj njihovog zadovoljstva Tako se dolazi do pojma unutarnje kvalitete koja je rezultat percepcije proizvođača o proizvodu i vanjske kvalitete koja je rezultat percepcije kupca i drugih zainteresiranih strana o tom istom proizvodu Naglašavanje vanjske kvalitete u gore navedenim definicijama nije slučajno niti predstavlja zanemarivanje unutarnje kvalitete na račun vanjske jer je razumljivo da se određeni stupanj vanjske kvalitete tj zadovoljstva kupca ne može ostvariti bez odgovarajuće razine unutarnje kvalitete

3 Specifičnosti softverskog proizvodaSoftverski se proizvodi po mnogim elementima razlikuju od hardverskih jer njihova neopipljivost ograničava mogućnosti ocjenjivanja nekih svojstava Proces proizvodnje hardverskih proizvoda može se podijeliti u dvije faze dizajn proizvoda i proizvodnja Kod softverskog proizvoda nakon završetkom faze razvoja ne postoji proizvodnja u klasičnom smislu Naime ako se softver razvija za jednog korisnika

onda ni nema proizvodnje a ako se radi za više korisnika on se jednostavno replicira Replikacija softvera se može smatrati proizvodnjom ali su mogućnosti da se svojstva pojedinih repliciranih kopija softvera razlikuju više teorijske nego praktičke prirode Dakle ako se govori o trenutku kada je proizvod isporučen i implementiran kod korisnika tj o unutarnjoj kvaliteti softvera ona nastaje u fazi razvoja bez obzira radi li se o njegovim svojstvima ili oslobođenosti od nedostataka Vanjska kvaliteta softvera kao i kod drugih proizvoda ovisi o zadovoljstvu kupca2 Zbog toga se pri upravljanju kvalitetom softvera velika pozornost posvećuje procesu razvoja Uporabom softverskog proizvoda kupac u većoj ili manjoj mjeri ostvaruje zacrtane ciljeve o čemu ovisi njegovo zadovoljstvo i to se naziva djelotvornost softverskog proizvoda Pri ostvarenje tih ciljeva dolaze na vidjelo još neka svojstva proizvoda kao učinkovitost tj koliko resursa troši za ispunjavanje zahtjeva sigurnost itd Ta svojstva čine kvalitetu proizvoda u uporabi3 Softverski proizvod se vremenom i uporabom ne troši poput hardverskog proizvoda Ipak održavanje softverskog proizvoda je značajan element koji utječe na zadovoljstvo kupca Praksa je pokazala da za realizaciju određenog softverskog proizvoda potrebno određeno vrijeme koje ovisi od veličine i kompleksnosti softvera i to se vrijeme ne može bitno skratiti bez obzira na povećanje broja ljudi koje rade na njegovoj realizaciji Vrijeme je i inače kritičan činitelj kod razvoja softvera Pokazalo se da korisnik s vremenom mijenja svoje zahtjeve pa što je duže vrijeme razvoja softverskog proizvoda mogu se očekivati veće izmjene u zahtjevima Kod proizvoda čiji razvoj traje 9 do 12 mjeseci u prosjeku se promijeni oko 25 zahtjeva4 dakle zahtjevi se mijenjaju po stopi od oko 2 mjesečno Uzevši u obzir presudan značaj ispunjenja zahtjeva za kvalitetu proizvoda ova činjenica predstavlja ozbiljan problem Pokazalo se da troškovi otklanjanja grešaka u softveru a grešku predstavlja svaka nesukladnost sa zahtjevima progresivno rastu s vremenom kako je prikazano na slici 1 Izmjena zahtjeva u tijeku razvoja softvera ima isti učinak kao i otklanjanje utvrđenih nesukladnosti sa zahtjevima

Slika 1 Rast troškova za pronalaženje i otklanjanje greške tokom životnog ciklusaIzvor [7] str 3

Definicija kvalitete softverskog proizvoda je u cijelosti u skladu s definicijom kvalitete za ostale proizvode ali je praksa pokazala da primjena tako uopćenih definicija na softver nije zadovoljavajuća Razlog tome su navedene specifičnosti softvera koje utječu na to da se u fazi iniciranja rada na izradi novog softverskog proizvoda dakle kada treba utvrditi eksplicitne i implicitne zahtjeve na temelju kojih se utvrđuju značajne osobine tog proizvoda kao što su kvaliteta rok izrade cijena itd ni kupac ni proizvođač često nemaju točnu predodžbu konačnog proizvoda Ta činjenica značajno utječe na već izneseni veliki postotak promašaja

2 Iako su pojmovi kupac i korisnik u načelu sinonimi uobičajeno je da se pod pojmom kupac podrazumijevaju sve zainteresirane strane za proizvod dok pojam korisnik asocira na onog tko ga neposredno koristi3 Vidjeti [2] str 64 Preuzeto sa httpcodebettercomblogsdarrellnortonarticles50341aspx na dan 230907

Troškovi za pronalaženje i otklanjanjegreške za vrijeme integralnog testiranjasu 15 do 90 puta veći nego u fazidizajna i kodiranja

Dizajn Kodiranje

Kontrola koda

Pojedinačno testiranje

Integralno testiranje

Testiranje sustava

Troškovi za pronalaženje iotklanjanje greške

Testiranje Uporaba

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

12

u softverskim projektima Na slici 2 je istaknuta neophodnost mjerenja koje s jedne strane omogućava utvrđivanje kvalitete proizvoda ali predstavlja i veliki izazov Predodžba o kvaliteti softverskog proizvoda mijenja se ovisno o tome tko ga tijekom životnog ciklusa ocjenjuje proizvođač kupac ili netko treći Kupac mijenja svoje zahtjeve u tijeku razvoja pa s time i temeljne kriterije za ocjenu kvalitete Kako količina promjena ovisi o vremenu prirodna su nastojanja proizvođača da isporuči proizvod u što kraćem roku odnosno kada se radi o velikim projektima da ga isporučuje u manjim dijelovima koji omogućavaju brzu isporuku

Slika 2 Kvaliteta u životnom ciklusu softveraIzvor [2] str 22

Na slici 1 se vidi da troškovi otklanjanje greške u fazi eksploatacije softvera mogu i stotinjak i više puta premašiti troškove koji bi nastali za njeno otklanjanje u fazi dizajna Zbog toga je kvaliteta softvera u konkretnom slučaju njena komponenta oslobođenost od nedostataka u ranim fazama razvoja značajna za izbjegavanje velikih troškova vezanih za naknadno otklanjanje tih nedostataka S druge strane ako težnja za većom kvalitetom usporava realizaciju softvera nastaju troškovi vezani uz produženje rada na projektu na koje treba pribrojiti povećane troškove zbog vjerojatnih izmjena zahtjeva

4 Standardi kvalitete u proizvodnji informacijskih sustava (softvera)

41 Upravljanje sustavom kvalitete prema ISO 9000 ISO 9000 je opć i naz iv za grupu standarda koje od 1987 godine objavljuje

Međunarodna organizacija za standarde ISO sa sjedištem u Ženevi Aktualni standard koji sadrži zahtjeve za sustav upravljanja kvalitetom je ISO 90012008 Ovaj standard nije specifičan za softverske proizvode nego se odnosi na procese proizvodnje svih vrsta proizvoda i uslugaAmerička institucija American Society for Quality (ASQ) je kao glavne prednosti ISO 90002000 izabrala sljedećemiddot Primjena na sve kategorije proizvoda u svim područjima i bez obzira na veličinu

poduzećamiddot Jednostavna upotreba jednostavno pisan lako prevodiv razumljivmiddot Značajno smanjenje količine potrebne dokumentacijemiddot Povezanost menadžmenta kvalitete i organizacijskih procesamiddot Prirodno kretanje prema poboljšanju organizacijskih performansimiddot Bolja nastrojenost prema kontinuiranom poboljšanju i zadovoljstvu kupcamiddot Kompatibilnost sa ostalim standardima kao npr ISO 14000

Glavna odlika norme ISO 9001 je u tome što se ne odnosi samo na jedno područje već se po njoj mogu certificirati razna područja od proizvodnje do servisiranja Norma određuje zahtjeve dakle rdquoŠto treba učinitildquo ali ne daje rješenja rdquoKako to učinitildquo Pri pisanju ove norme autori su željeli da pokrije što više mogućih područja neovisno o različitim proizvodima proizvodnim postupcima i koncepcijom

proizvodnje zato norma ima cijeli niz vodiča koji služe za pomoć pri snalaženju i primjeni norme ISO 9001 Za primjenu norme ISO 9001 objavljen je standard ISOIEC 900032004 Software engineering -- Guidelines for the application of ISO 90012000 to computer software Zanimljivo je da je ISO 90003 po svom opsegu veća od ISO 9001 Ona je na neki način i rigoroznija pa se mnogi proizvođači softvera odlučuju certificirati prema zahtjevima norme ISO 9001 bez uključivanja norme ISO 90003

Slika 3 Koncept norme ISO 90012000Izvor [3] str 11

42 Norma ISO 25000 Software engineering - Software product Quality Requirements and Evaluation (SQuaRE) - Guide to SQuaRE

Norma ISO 25000 privi je put objavljena 2005 godine ali je naslijedila odrednice ranije objavljene norme ISO 9126 Za razliku od norme ISO 9001 koja je orijentirana na procese norma ISO 25000 je orijentirana na sam proizvod Prva verzija norme ISO 9126 objavljena je 1991 godine a 2001 godine posljednja verzija Iz naslova je vidljivo da norma definira karakteristike softverskog proizvoda i daje nam smjernice za njihovu upotrebuPo modelu kojeg norma predlaže zahtjevi koje softver mora zadovoljiti su podijeljeni u 6 glavnih i 21 pod karakteristiku raspodijeljene na temelju vanjskih (orijentiranih na korisnika) i unutarnjih (orijentiranih na poboljšanja i održavanje) karakteristika

Slika 4 ISO 9126 - glavne grupe karakteristika

Karakteristike i pod karakteristike norme su raspodijeljene po sljedećem modelu1 FUNFCIONALNOST - sposobnost softvera da zadovolji zahtjevima korisnika middot Prilagodljivost - sposobnost realizacije specifičnih zadatakamiddot Točnost - preciznost rezultatamiddot Interoperativnost - sposobnost interakcije sa raznim aplikacijamamiddot Sigurnost - sposobnost zaštite od manipulacije podacima i programima od

strane neautoriziranih korisnika

proces

Mjere procesa Mjere kvalitete u uporabi

Kvaliteta procesa

Atributi unutarnjekvalitete

Atributi vanjskekvalitete

Atributi kvalitete u uporabi

Unutarnje mjere Vanjske mjere

utječe na utječe na utječe na

ovisi odovisi odovisi od

Softverski proizvod (Sp) Učinak Sp

Zahtjevi Zadovoljstvo

ISO 90012008

Proizvod

Koris

nici

i dr

uge

zain

tere

sira

ne s

tran

e

Koris

nici

i dr

uge

zain

tere

sira

ne s

tran

e

6Upravljenjeresursima

7Realizacijaproizvoda

8 Mjerenjeanaliza i

poboljšanje

5Odgovornost

uprave

Neprekidno poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom

Jesu li zahtijevanefunkcije raspoložive

Koliko je jednostavno prebaciti softver na

drugu okolinu

Koliko je jednostavno obavljati izmjene u

softveru

Koliko je softver pouzdan

Je li softver jednostavno

koristiti

Koliko je softver efikasan

Functionality

Efficiency

Usability

ReliabilityPortability

Maintainability

IOSIEC9126

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

13

middot Sukladnost - softvera prema raznim normama i pravilima zahtijevanih od strane zakona i sl

2 POUZDANOST - sposobnost softvera da održi nivo performansi sistema kada

se koristi pod specifičnim okolnostimamiddot Zrelost - sposobnost softvera da spriječi otkaz sistema uslijed greške u softverumiddot Tolerantnost na greške - sposobnost softvera da održi nivo operativnosti uslijed

greške softveramiddot Oporavljivost - sposobnost softvera povratka u prvobitno stanje nakon ispravka

greške softvera

3 UPOTREBLJIVOST - osobina softvera koja zahtijeva da bude lagan za upotrebu od strane korisnika

middot Shvatljivost - sposobnost softvera da smanji napore korisnika u prepoznavanju logičkih koncepata i aplikacija softvera

middot Pogodnost za učenje - atribut softvera koji utječe na smanjenje napora korisnika za shvaćanje osnovnih aplikacija

middot Operativnost - atribut softvera koji utječe na smanjenje napora korisnika pri upotrebi i kontroli softvera

4 EFIKASNOST - sposobnost softvera da pruži adekvatne performansemiddot Vremenski odziv - karakteristika softvera koji utječe na brzinu odziva i izvršenje

zadatka s obzirom na vanjske naredbe od strane korisnikamiddot Korištenje resursa - sposobnost softvera da primjereno koristi vlastite resurse5 POGODNOST ZA ODRŽAVANJE - sposobnost softvera da se promjeni Promjene

mogu obuhvatiti korekcije poboljšanja ili prilagodbe promjenama u okolini softvera i u zahtjevima funkcionalnosti

middot Mogućnost analize - sposobnost softvera da se lakoćom dijagnosticiraju uzroci grešaka ili identificiraju dijelovi softvera koje treba mijenjati

middot Izmjenjivost - sposobnost softvera da se smanje napori pri promjeni softvera uklanjanju grešaka ili izmjeni okoline

middot Stabilnost - ograničavanje neželjenih efekata uslijed promjene softvera ili neočekivanih događaja

middot Mogućnost testiranja - lakoća testiranja novih promjena6 PRENOSIVOST - osobina softvera koja omogućava njegovo premještanje iz

jednog okruženja u drugo middot Prilagodljivost - sposobnost softvera da se s lakoćom prilagodi raznim

mogućim okruženjimamiddot Mogućnost instalacije - sposobnost softvera da se s lakoćom instalira u neko

specifično okruženjemiddot Koegzistencija - odlika softvera da funkcionira u interakciji sa raznim

aplikacijama koje se nalaze u njegovom okruženjumiddot Promjenjivost - odlika softvera da zamjeni druge namjenske softvere sličnih

karakteristika u njihovim okruženjimaSvaka od navedenih karakteristika se ispituje putem specijalno zato napravljenih upitnika i tabela

43 ISO 15504 - Project SPICEISO grupa normi koje uređuju različite aspekta osiguranja kvalitete PIS-a je ISO 15504 nazvana još i SPICE prema nazivu Software process Improvement Capability Determination Cilj ove skupine bio je da prilagodi metode i kriterije potrebne za ocjenu softverskih procesa i da ih ukomponira u jednu normu koja bi bila prihvatljiva tržištu Upravo zbog mnogobrojnih standarda koji su već opisani i koji će bit opisani naknadno vladala je nedorečenost zbog nemogućnosti da se usporede dva proizvoda koji su bili ocjenjeni različitim standardima Zbog inovativnosti koju je pokazao projekt SPICE pristupilo mu je više od dvadeset zemalja 1998 godine je po prvi puta objavljen opsežan standard sa TR (Technical Report) statusom sa više od 500 stranica raspodijeljenih u 9 poglavlja Projekt SPICE nastoji iskoristiti najbolja iskustva iz ISO 9001 i SEI - CMM (Capability Maturity Model) metode o kojoj će bit govora naknadno Norma određuje sve

korake i aktivnosti potrebne za ocjenjivanje različitih procesa Po primjeru iz SEI - CMM metode postoji šest mogućih ocjena procesa nazvanih nivoi sposobnosti

Slika 5 Nivoi sposobnosti procesa prema ISO 15504Izvor httpwwwspice12drivecomenglishimagesSpice15504Capabilitygif na dan 211111

Prema slici 5 procesi u proizvodnji softvera se dijele na0 Nekompletan1 Neformalno izvršiv2 Upravljiv - planski nadziran3 Uspostavljen - dobro definiran4 Predvidiv - kvalitetno upravljiv5 Stalna poboljšanja

Takvom ocjenom procesa (ldquoProcess Assessmentrdquo) dolazi se do sljedećih rezultata- karakteriziramo pravilno primijenjene metode identificirajući jake slabe i

rizične točke u procesu- dobivamo uvid u situacije u kojima primijenjene metode dozvoljavaju efikasno

postizanje postavljenih ciljeva- dobivamo uvid u situacije u kojima primijenjene metode rezultiraju sukladne

primijenjenom standarduVeć je napomenuto da se SPICE projektom nastojalo uzeti najbolja iskustva iz raznih standarda i metoda ocjenjivanja PIS-a Tako je iz normi ISO 9001 ISO 90003 i TickIT metode preuuzet koncept sustava upravljanja kvalitetom Principi poboljšanja upravljanja kvalitete uzeti su iz ISO 9004-45 Modeli ocjenjivanja sposobnosti uzeti su iz SEI - CMM i Trillium metoda ocjenjivanja Dok je ISO 12207 dao svoj doprinos sa principima koji se koriste za definiciju i klasifikaciju softverskih procesa Trenutno je izdano pokusno izdanje norme (SPICE Trials) kako bi se mogla ispitat u praksi i otklonili mogući nedostaci Uzimajući u obzir da su se razvoju ovog standarda kojeg vode ISO i IEC ( International Electrotecnical Commission) pridružile mnoge druge institucije koje se bave problematikom softverske kvalitete za očekivati je da će ovaj standard bit prihvaćen u cijelom svijetu Tome u prilog SEI (Software Engineering Institute) je 1997 godine izdao novu

5 ISO 9004-4 Quality management and quality system elements Part 4 Guidelines for quality improvements

Nivo sposobnosti okarakteriziran je

nizom atributa koji zajedno obezbjeđuju

glavna povećanja sposobnosti da se

izvrši bilo koji proces0

I

II

III

IV

V

predvidiv - kvantitativno upravljiv- Postizanje kvantitativnih ciljeva- Mjerenje karakteristika procesa- Upravlj procesom pomoću podataka

Stalna poboljšanja- Postizanje strategijskih ciljeva- Poboljšani procesi- Poboljšanja zasnovana na podacima

Uspostavljen - dobro definiran- Razvoj organizacijskih std procesa- Projekti koriste std i verif procese- Dijeljenje organizacijskih iskustava

Upravljiv - planski nadziran- Rad je planiran i upravljan- Projekti koriste definirane procese- Rezultati rada zadovoljavaju zahtijeve

Neformalno izvršiv- Individualni heroizam - bez plana- Esencijalni elementi se izvršavaju- Identificirani rezultati rada

Nekompletan - nije izvršiv- SW procesi se ne izvršavaju- Polazna točka organiziranja

SPICE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

14

verziju CMM metode koja je sukladna SPICE projektu Nakon što je 1998 godine izdan i trenutačno važeći TR (Technical Report) očekivalo se da će 2001 godine biti izdana prva službena verzija standarda ali prvi dijelovi su objavljeni tek 2004 a neki su dijelovi još u izradiJedan od nedostataka norme ISO 15504 je da je preopširna ukupno oko 500 stranica no svakako treba istaknuti i neke prednosti middot Proizvođači koji razvijaju softvere koristit će samo jedan model ocjenjivanja

procesa proizvodnje (sad se koriste raznim metodama ocjenjivanja)middot Proizvođači koji razvijaju softvere imati će alat s kojim će postići kontinuirano

poboljšanje procesamiddot Kupci softvera će moči utvrditi sposobnosti proizvođača softvera i odmjeriti

rizik u kojeg se upuštaju s obzirom na izabranog proizvođača

44 Norma ISO 20002005 Information technology - Service management

Slika 6 Područja koje pokriva ISO 20000Izvor Izradili autoriNorma je prvi put objavljena 2005 godine i kao što naziv kazuje bavi se IT uslugama Potreba za tim standardom rasla je se pojavom procesa eksternaliziranje (outsourcing) informatičkih usluga koje je uz potporu Interneta prerasla u oblak računarstvo (cloud computing) Na slici 6 prikazuju se osnovna područja koja pokriva ova norma

I ovaj se standard temelji na procesnom pristupu i Demingovom krugu te se može dobiti certifikacija

44 Model ocjenjivanja zrelosti procesa (Capability Maturity Model)CMM je najstarija metoda ocjenjivanja kvalitete u proizvodnji softvera Razvijena je u razdoblju od 1984 do 1987 godine od strane Watts Humphrey-a i Instituta za softverski inženjering (SEI)6 SEI je dio sveučilišta Carnegie Mellon u Pitsburgu (SAD) Istraživanje je financirano od strane Američkog ministarstva obrane koje je željelo naći načine za usporedbu i mjerenje različitih kooperanata koji su za ministarstvo razvijali softvere Iako SEI nastavlja poboljšavati i proširivati opseg i područje djelovanja različitih CMM modela njegov osnovni fokus za većinu kompanija je razvijanje softvera Suština CMM metode je u tome da predstavlja skup ciljeva koje jedna razvojna organizacija treba da postigne da bi poslovala brzo efikasno i kvalitetno - model definira što je potrebno uraditi da bi se ostvarilo poboljšanje a ne - kako Baza CMM metode je opis evolucije razvojnih firmi od ad-hoc izvedenih projekata do zrelog - discipliniranog okruženja u kojem se oni nesmetano i racionalno odvijaju CMM metoda ocjenjuje procese poduzeća koje se bave razvojem softverskih proizvoda na temelju pet nivoa zrelosti1 Inicijalni Ad hoc krizno stanje - U organizaciji su zajednički postupci malobrojni Uspjeh projekta ovisi o sposobnosti i vještinama angažiranih ljudi Organizacija se ne trudi dovoljno da bi svi projekti bili uspješni Većina tvrtki

6 SEI Software Engineering Institute

nalazi se na ovoj razini iako se u šali ponekad kaže da su na razini 0 ili čak -1 2 ponovljivi Standardno upravljanje projektima - Organizacija implementira standardne procese upravljanja projektima U ovom se slučaju želi uspostaviti osnovna linija prema kojoj će se u budućnosti poboljšavati procesi Većina tvrtki koja započinje sa CMM metodom pokušava dosegnuti ovu razinu 3 Definirani Standardno razvijanje softvera - Pokušava se postići standardizacija u postupcima razvijanja slično kao s upravljanjem projektima iz razine 2 Ovo uključuje zajedničke i ponovljive postupke razvijanja softvera rezultate alate itd Studija urađena još 1994 (Larry Putman) pokazala je da se vrijeme razvoja softvera u organizaciji koja pređe put od nivoa 1 do nivoa 3 u prosjeku smanjuje za 70 Zrelost nivoa 3 podrazumijeva ostvarene ciljeve definirane za nivo 24 Upravljani Obrada povratnih informacija - Na svim aspektima upravljanja projektima i procesima razvijanja prikuplja se podaci Podaci i naučene vještine iz prethodnih projekata se spremaju ne bi li ih se moglo prilagoditi novim projektima5 optimalizacija Neprestano poboljšanje - Postoji zatvorena petlja izvršavanja procesa mjerenja i kontinuiranog poboljšanja Kontinuirano se provode mjerenja povratne informacije i kreativnost da bi se postupci optimizirali Iako se nivo optimizacije procesa veoma teško dostiže većina organizacija sa implementiranim nivoom 4 dostiže i nivo 5 (u prosjeku za 13 mjeseci od početka implementacije)

Donja granica podjele opisuje organizacije bez ponovljivih procesa u kojima se velik dio posla obavlja kaotično i ldquoad hocrdquo sa karakterističnim osobnih heroizmima Gornja granica podjele opisuje tvrtke koje koriste definirane i ponovljive procese i prikupljaju podatke koji pomaže u neprestanom poboljšanju procesa Takve tvrtke neprestano traže kreativne načine za kontinuirana poboljšanja Svaki nivo se karakterizira sa ključnim područjima procesa (KPA - Key Process Area) u okviru kojih se ostvaruju određeni ciljevi Svaku od KPA čini grupa ključnih aktivnosti (Key Practices) - one predstavljaju infrastrukturu aktivnosti akcije ili zadatke koji moraju biti ostvareni ili izvedeni da bi ciljevi definirani ključnim područjem procesa mogli biti ispunjeni CMM dalje definira grupe ključnih aktivnosti u okviru kojih se vrši postizanje ciljeva

Slika 7 CMM ndash Capability Maturity Model

prVI NIVo - definira sljedeće ključne aktivnosti- Ostvarivanje široke korporativne podrške (Commitment to perform)- Stvaranje potrebnih uvjeta za implementaciju (Ability to perform)- Izvršene aktivnosti (Activities performed)- Analiza izvršenih aktivnosti (Measurement and analysis)- Verifikacija implementiranih procesa (Verifying implementation)DrUgI NIVo- Upravljanje zahtjevima (Requirements Management)- Planiranje projekta (Software Project Planning)- Praćenje projekta (Software Project Tracking and Oversight)- Upravljanje eksternim procesima razvoja (Software Subcontract Management)- Upravljanje kvalitetom (Software Quality Assurance)- Upravljanje životnim vijkom proizvoda (Software Configuration Management)

5 optimalizacija

SKoK

oVIT

o Level 2 - Key Process Arearsquos- reuirements management- software project planning- software project tracing and oversight- software quality assurance- software subcontract management- software configuration managementMORAJU BITI IMPLEMENTIRANI SVI PROCESI

4 Upravljivi

3 Definirani

2 ponovljivi

1 Inicijalni

CMM - NIVOI ZRELOSTI SPOSOBNOSTISOFTVERSKE ORGANIZACIJE

6 procesi isporuke usluge

65 Upravljanje kapacitetima63 Upravljanje kontinuitetom i raspoloživosti usluge

10 procesi izdavanja101 Upravljanje izdanjima

61 Upravljanje opsegom usluge62 Izvještavanje

8 procesi odlučivanja82 Upravljanje incidentima83 Upravljanje problemima

66 Upravljanje sigurnosti informacija64 Proračun i obračun za usluge IT

7 Upravljanje odnosima72 Upravljanje poslovnim odnosima73 Upravljanje dobavljačima

9 Kontrolni procesi91 Upravljanje konfiguracijom

92 Upravljanje izmjenama

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

15

TreĆI NIVo- Fokus na značaj procesa u organizaciji (Organization Process Focus)- Definiranje procesa razvoja i upravljanja razvojem (Organization Process

Definition)- Program obuke (Training Program)- Integrisano upravljanje razvojem (Integrated Software Management)- Primjena standarda za kodiranje (Software Product Engineering)- Koordinacija timova i radnih grupa (Inter-Group Coordination)- Diskusija o projektu (Peer Reviews)čeTVrTI NIVo- Kvantitativno upravljanje procesima (Quantitative Process Management)- Upravljanje kvalitetom softvera (Software Quality Management)peTI NIVo- Prevencija grešaka i bagova (Defect Prevention)- Postepeno uvođenje novih tehnologija u organizaciji (Technology Change

Management)- Poboljšanje postojećih procesa (Process Change Management)

Značajan broj autora ukazuje da je postizanje CMM nivo 3 u razini sa ISO 90011994 standardom a da je nivo 5 u razini sa ISO 90012000 Napomenimo da kod primjene ovog modela nemamo problem identifikacije procesa (prisutan kod ISO 90012000) potrebnih za realizaciju proizvoda i postizanje zadovoljstva kupcaIzmeđu 1997 i 2001 godine 1018 poduzeća u SAD ispitano je po CMM modelu s prosječnom zaposlenošću od 100 stručnjaka dalo je sljedeće rezultate 27 poduzeća bilo je na nivou 1 39 - nivo2 23 - nivo 3 6 - nivo 4 i 5 - nivo 5 U tablici je prikazuje se utjecaj stupnja zrelosti proizvođača na kvalitetu i troškove razvoja softvera Izvršeno je istraživanje projekata slične veličine koji sadrže 200000 linija izvornog koda7

Cmm stupanj zrelosti

Trajanje projekta (mjeseci)

Broj angažiranih

osobamjeseci

Isporučeni broj

grešaka

prosječni ostvareni troškovi

1 30 600 61 55

2 185 143 12 13

3 15 80 7 073

Tablica 1 CMM statistika za projekte od 200000 LOCIzvor httpwwwsoeucscedu~yizism58fileslecture-3pdf na dan 260907

Može se vidjeti da proizvođač na stupnju zrelosti 3 ostvaruje gotovo osam puta niže troškove od proizvođača na stupnju zrelosti 1 Vrijeme izrade takvog softvera je upola kraće i isporučuju gotovo deset puta manje grešaka u softveru

45 Project TickIT Projektu TickIT je nastao kao rezultata inicijative British Computem Society (BSC) koju su podržale UKAS (United Kingdom Accreditation Service) i SWEDAC (Swedish Board for Accreditation and Conformity Assessment) i još 12 organizacija ovlašteno za njegovo izdavanje od kojih neke

djeluju i u Hrvatskoj kao Lloyd`s Register QA DNV Bureau Veritas i SGS TickIT se neposredno oslanja na normu ISO 9001 Jedna od važnih svrha projekta TickIT koji je započeo sa radom 1991 godine je stimuliranje proizvođača softvera da razmišljaju što je zapravo kvaliteta u kontekstu razvitka softvera te kako se ona može postići Naime norma ISO 90012000 s oznakom TickIT dokazuje da je vaš sustav upravljanja kvalitetom usuglašen sa najboljim praktičnim saznanjima o sustavu upravljanja kvalitetom softvera Primjenjiv na proizvođače softvera

7 LOC -Line Of Code

TickIT se može koristiti samo u kombinaciji s ISo 9001 Projekt TickIT obuhvaća procjenu i certifikaciju sheme upravljanja kvalitetom softvera u organizaciji prema ISO 9001 Uključuje proizvodnju softvera i usluge Projekt TickIT je prvenstveno bio zamišljen za tržište Velike Britanije ali kroz godine raširio se i na mnoge druge države Bio je povezan uz velika očekivanja koja se nisu ostvarila Do listopada 2005 godine bilo je izdano 10938 TickIT certifikata raspodijeljenih u 44 države Tako da je najviše 807 (738) u Velikoj Britaniji 131 (12) u ostatku Europe 89 (81) u sjevernoj Americi (SAD i Kanada) te 66 (61 ) u ostatku svijeta Zanimljivo je još napomenuti da je TickIT-om certificiran cijeli niz poznatih proizvođača softvera kao Oracle IBM Hawlet - Packard Eriksson Siemens ali Microsoft nije među njimaOdmah nakon što je 2001 godine izdan revidirani standard ISO 9000 izdan je i novi TickIT vodič peti po redu Tako ta dva dokumenta zajednički čine temelj za aplikaciju i certifikaciju kvalitete kod proizvođača softvera prema TickIT konceptuKao što je već navedeno TickIT daje eksplicitnu potvrdu da je ISO 9001 certifikacijska provjera provedena od strane poznavatelja softverskih procesa koji su koristili internacionalno prihvaćene upute specifično po jedinstvenim pitanjima vezanih za razvoj softvera

46 Ostale norme i metode (Bootstrap9 Trillium Mil - STD - 498)461 Bootstrap metoda

Bootstrap metoda je derivat projekta Esprit 5441 kojeg je vodila Europska unija između 1990-1993 godine Bootstrap

institut osnovan 1994 godine je neprofitna organizacija koja vodi promovira i poboljšava metodu koju zastupa Ova metoda je specifična po tome što je elemente SEI-CMM metode proširila na karakteristike standarda ISO 9000-310 pritom pojednostavljujući i prilagođavajući ih i za manja poduzeća Metoda je najraširenija na Europskom područjuNivo zrelosti poduzeća određuje se putem upitnika koji skupljaju informacije o kriterijima analize postignutih rezultata Metoda se koristi i softverskim alatom auto-analize nazvanog Bootcheck kojom se dobiva uvid u jakosti i slabosti ispitanih projekata

462 Trillium metodaMetoda je razvijena od strane Bell - Canada 1994 godine I ova metoda je razvijena po primjeru SEI-CMM metode

Najvažniji ciljevi Trillium metode jesu middot Stvaranje kriterija za ocjenjivanje proizvođačamiddot Pomoći poduzećima da identificiraju procese u kojima su moguća poboljšanja

te da razviju primjeren plan poboljšanja na razini poduzećaPrema stavovima normemiddot Poduzeće koje ne zadovoljava zahtjevima drugog nivoa smatra se poduzećem

ldquovelikog rizikardquo middot Poduzeće koje ne zadovoljava zahtjevima drugog nivoa pod hitno treba razradit

plan kako ga dostićimiddot Cilj svakog poduzeća trebao bi biti nivo tri kako bi ukratko poslije mogao

zadovoljit ISO 9001 normi

463 mIl - STD - 498 Software Development and DocumentationMIL - STD - 498 standard je razvijen u SAD-u za potrebe ministarstva obrane Može se aplicirat na sve faze životnog ciklusa softvera MIL standard podržava sve procese razvoja i dokumentaciju koju predlaže ISO 12207 te sve upute koja predlaže ISO 9001 vezanih uz softver

8 Vidi wwwtickitorg9 Vidi wwwbootstrap-institutecom10 Ova je norma prethodila današnjoj ISO 90003

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

16

Primarni cilj norme je da odredi jednake karakteristike za razvoj softvera i popratne dokumentacije

47 Međuzavisnosti i zastupljenost pojedinih normiU prethodnim točka vidjeli smo da se većina normi preklapa ili se baziraju jedni na druge Slikovito je to prikazano slikom 1811 koja pokazuje međusobne odnose normimetoda

Slika 8 Međusobni odnosi normi

6 ZaključakKvaliteta informacijskog sustava u velikoj mjeri ovisi od kvalitete njegove nematerijalne komponente odnosno softvera Kvaliteta softverskog proizvoda se može definirati na isti način kao i za ostale proizvode no zbog specifičnosti softvera potrebno je definirati dodatne atribute kvalitete i način njihovog mjerenja Bez obzira da li je riječ o hardveru ili softveru kvaliteta nije fiksna značajka proizvoda nego ovisi o tome tko je ocjenjuje Gledajući iz poslovne perspektive osnovni kriterij za procjenu kvalitete je zadovoljstvo kupca Samo u tom kontekstu ona postaje značajka koje je bitna za postizanje konkurentnosti na tržištu Kvaliteta nije besplatna kao što se često naglašava ona ima svoju cijenu ali i nekvaliteta ima svoju cijenu koja je često veća od cijene kvalitete Racionalno upravljanje kvalitetom treba biti usmjereno prema cilju da troškovi vezani za osiguranje kvalitete proizvoda budu manji od pozitivnog efekta koji se sastoji u smanjenju troškova vezanih za ne kvalitetu u koje treba ubrojiti i propuštene prilike na tržištu

11 Vidi wwwtantaraabcaiso_relgif

S obzirom specifičnosti softverskih proizvoda kupac ne može neposredno donijeti zaključke u vezi s njegovom kvalitetom Kupci softverskih proizvoda trebaju znati da su oni odnosno njihovi zahtjevi temeljni kriterij za ocjenu kvalitete proizvoda i zbog toga zahtijevati od proizvođača da uvedu primjereni sustav upravljanja kvalitetom jer se tako značajno smanjuju mogućnosti izrade nekvalitetnog softvera Na taj način kupci mogu neposredno utjecati na povećanje kvalitete softvera i ostvariti dvostruki pozitivni ekonomski efekt S jedne strane će troškovi vezani za softver padati zbog većeg stupnja oslobođenosti od nedostataka i s druge strane postizati će bolje ekonomske efekte u osnovnoj djelatnosti zbog poboljšanih značajki softvera

Literatura[1] Juran JM-Gryna FM Planiranje i analiza kvalitete (treće izdanje) MATE Zagreb1999[2] ISOIEC 25000 Software engineering- Software product Quality Requirements and Evaluation (SQuaRe)- Guide to SQuaRe 2005 [3] HR EN ISO 9001 2008 Sustavi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi[4] ISOIEC 90003 2004 Software engineering- Guidelines for the application of ISO 90012000 to computer softver[5] Krasner H Using cost of quality approach for software httpwwwcompaidcomcaiInternetcasestudieskrasner-CoSQ-xtalkpdf str 4 na dan 2592007[6] Petrasch R The definition of lsquoSoftware Qualityrsquo A practical Approachhttpwwwchillaregecomfastabstractsissre9999124pdf na dan 170907[7] Webster M Leveraging Static Analysis for MultidimensionalView of Software Quality and Security Klocworkrsquos Solution White paper 2005 (wwwidccom)[8] Sinković Đ Quality Management in Software Production Proceedings of the 14th International Scientific Conference on Information and Intelligent Systems Varaždin 2003[9] Sinković G-Bevanda V Standardi informacijsko komunikacijske tehnologije (IKT) The 14th International scientific conference ldquoSociety and Technology 2007rdquo (The Position and Role of Electronic Media - Convergence of the Media) Split June 28-30 2007 Informatologia Separat Speciale 11 2007 1-97[10] Injac N Mala enciklopedija kvalitete OSCAR Zagreb 2002[11] Drljača M Troškovi kvalitete OSCAR Zagreb 2004

SummaryThe quality of information system as a software product can be defined based on the same parameters that are usually implemented for assessing of any other product but given the specificity of the software it is necessary to define additional quality attributes and the modality of their measurement Regardless of the fact whether the hardware or software is concerned quality is not a fixed characteristic of a product but greatly depends on who is appraising it Looking at the problem from the business point of view the basic criteria to evaluate quality is clientrsquos satisfaction In most cases neither the client nor the manufacturer have clear picture of neither the product nor of its quality Even if they have it it certainly is subject to changes throughout the life cycle of software product development The client changes his requests throughout the product development By doing so he also changes basic criteria of quality assessment The characteristics and subcharacteristics of quality of the software products are not new They have been taken over from the original ISO 9126 standard which dates back in 1991 They have been analysed and adjusted to modern era conditions in order to create a reminder and guidelines to software product clientThe software product characteristics mostly cover the aspect of external quality and quality in use although there are some elements related to internal quality The question that still remains unanswered is the relative importance of each individual characteristic and that depends on the type of product but also on the clientrsquos preferences

KeyworDS Quality Information systems International standards ISO

Quality management in information systemsDrsc Giorgio Sinković Franko Trošt diplinž

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

17

E-learningom do kontinuiranogunaprijeđenja kvalitete znanja

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Mrsc Iva Ćulumović ŽupanovićHT ddCiottina 17a 51000 Rijekaivaculumovicththr ivaculumovicrihtnethr

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakTvrtke mijenjaju svoj odnos prema zaposlenicima i njihovom znanju osobito prema njegovom velikom utjecaju na postizanje ciljeva tvrtke One moraju stalno ulagati u zaposlenike i njihovo znanje u informiranje kupaca i poslovnih partnera o novim proizvodima i uslugama posebice u današnje vrijeme nove znanjem intenzivne ekonomije Postoji mnogo načina stjecanja znanja a novi i vrlo učinkovit način učenja na daljinu je e-učenje (engl e-learning) Korištenje Interneta i web tehnologija znatno utječe na poslovanje i omogućuje obrazovanje na daljinu kao i e-learning te rad u virtualnim uredima Ovaj rad se fokusira na utvrđivanje prednosti e-learninga u korporacijama koristeći primjer e-learninga u Hrvatskom Telekomu dd (u daljnjem tekstu HT dd) Tvrtke trebaju provoditi upravljanje znanjem i postati učeće organizacije s glavnim zadatkom stalnog poboljšanja kvalitete znanja zaposlenika i managementa

KljUčNe rIječI e-learning upravljanje znanjem web-based tehnologija virtualni ured

1 UvodZaposlenici se danas moraju smatrati najvažnijom imovinom tvrtki u koju je potrebno ulagati Upravljanje znanjem ima za cilj unaprijediti kompetencije na svim razinama organizacije na način da se organizacija bavi više svjesno znanjem Razlika između upravljanja znanjem (engl Knowledge Management (KM)) te organizacijskog učenja je u tome što se potonji uglavnom bavi uvjetnim okvirom funkcijama i barijerama organizacijskog učenja dok je suština tih procesa učenja a koju čine unaprjeđenje znanja i kompetencija nedovoljno razmatrana Upravljanje znanjem i e-learning1 odnosno on-line učenje omogućuje stvaranje distribuciju i

1 U daljnjem tekstu se alternativno koriste izrazi e-learning e-učenje i on-line učenje

korištenje znanja na raznim mjestima moguće i u raznim državama u isto vrijeme Infrastruktura informacijsko komunikacije tehnologije (engl Information and Communication Technology (ICT)) omogućuje brzo i učinkovito širenje stvorenog znanja unutar tvrtke Kako bi se osiguralo zadržavanje bitnog znanja unutar organizacije potrebno je koristiti niz alata za upravljanje informacijama kao što su Intranet stranice (portali2) u sklopu kojih i stranice e-learninga Isti mogu imati veliki utjecaj na KM posebno u području prikupljanja podataka suradnje i komunikacije educiranja i provjere znanja te mogu značajno unaprijediti učinkovitost i korisnost obrazovnog sustava unutar organizacije Korištenje Interneta web tehnologije i e-learninga u modernoj kompaniji kao što je HT dd važan je element u postizanju poslovnog uspjeha i ciljeva

2 U daljnjem tekstu izraz će se alternativno koristi

UDK 37004]650124](4975)Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

18

2 Upravljanje znanjemUčinkovita provedba KM-a zahtijeva strategiju cjelovitog rješavanja problema Organizacije moraju upravljati tehnološkim rješenjima s fokusom na informacije znanje u smislu stručnosti kadrova i procese kojima se dijeli i poboljšava to znanje To je srce stvaranja vrijednosti jer omogućuje stvaranje novih proizvoda i usluga te poboljšanih poslovnih procesa Potrebna je organizacijska kultura razmjene znanja koja potiče slobodan tijek znanja otvoren dijalog među granicama organizacijskih jedinica te njegovanje mreže znanja Ako se navedeno implementira ono diferencira takve kompanije od konkurencije te iste njeguju cjelovito upravljanje znanjem kao ključnu dimenziju poslovne strategije Prema Probst-u osam je međuzavisnih elemenata KM-a koji se mogu definirati [3]

1) Ciljevi upravljanja znanjem Osiguravaju davanje smjernica organizacijskih procesa učenja i omogućuju mjerenje uspjeha KM-a Normativni ciljevi imaju za cilj stvaranje organizacijske kulture ldquosvjesne znanjardquo koja podupire širenje i razvoj pojedinačnih znanja u znanja koja su dostupna cijeloj tvrtki Strateški ciljevi definiraju organizacijsku ldquojezgru znanjardquo a time i buduće kompetencije potrebne za tvrtku Predstavljaju portfolio ciljanih budućih kompetencija operativni ciljevi osiguravaju ostvarenje normativnih i strateških ciljeva KM-a Tipični ciljevi na toj razini su osiguravanje dostupnosti svih relevantnih organizacijskih dokumenata na Intranetu

2) Identifikacija Vrlo je često organizacijsko neznanje o unutarnjim snagama o radnicima znanja i mrežama znanja Dakle znanje potrebno u ključnim poslovnim procesima i odlukama mora biti identificirano U tom smislu kompanije moraju paziti da ne budu ni ldquopreobavješteneldquo ali ni nedovoljno informiranerdquo Ključni unutarnji i vanjski izvori moraju biti transparentni kako bi se zaposlenicima olakšalo pretraživanje izvora znanja 3) Prikupljanje znanja Zbog svjetske ldquoeksplozijerdquo znanja i njegove fragmentacije razvijanje potrebnih znanja unutar organizacije predstavlja sve više i više izazovan zadatak Potrebna je učinkovita strategija pribavljanja znanja Moguće strategije su stjecanje znanja iz drugih organizacija od klijenata zaposlenika medija dobavljača politike javnosti vlasnika tvrtke financijskog svijeta iz proizvoda znanja (softvera patenata CD-ROM-ova)

4) Razvoj Razvoj znanja služi za proizvodnju novih kapaciteta novih proizvoda boljih ideja i učinkovitijih procesa Pojedinačni procesi razvoja znanja se temelje na kreativnosti i sposobnosti sustavnog rješavanja problema Instrumenti kao što su prijedlozi metode su koje se moraju revitalizirati i interpretirati na nov način Kolektivni proces razvoja znanja unutar timova smatra se ldquostanicomldquo kolektivnog učenja Ako je atmosfera u kompaniji otvorena ako postoji povjerenje i dovoljan intenzitet komunikacije kolektivni procesi su učinkovitiji za tvrtku nego pojedinac sam za sebe Uspostavom unutarnjih ldquotrustova mozgovardquo ldquopodručja učenja ldquo internih ldquocentara kompetencijardquo i ldquoproizvodnih klinikardquo kolektivni procesi mogu biti podržani Po završetku projekta svaki tim može dokumentirati ldquonaučene lekcijerdquo koje mogu pomoći budućim timovima koji će se baviti sličnim problemima ldquoNaučene lekcijerdquo predstavljaju sažetak bitnog vezano za iskustvo u radu na projektu ili su rezultat kolektivnog procesa učenja5) Širenje znanja Kako bi se osiguralo da stvoreno znanje bude dostupno svim članovima kompanije mora biti proslijeđeno unutar organizacije kroz tehničke infrastrukture i interaktivan sustav upravljanja informacijama koji podržava razmjenu znanja i povezivanje nekad odvojenih stručnjaka a sada povezanih putem elektroničkih mreža [4] Presudan faktor za učinkovito upravljanje znanjem je razumijevanje činjenice da ne mora svatko znati sve nego je potrebno pružiti alate koji pomažu ljudima da pronađu znanja koja su relevantna za njih Tu se mogu pojaviti prepreke koje sprječavaju dijeljenje znanja npr uvriježeno je mišljenje da

je znanje moć zbog čega se ono ne dijeli [5] Za prevladavanje tih prepreka često se javlja potreba nužne promjene u organizacijskoj kulturi i strukturi

6) Korištenje Osnovni cilj upravljanja znanjem je jamčiti učinkovito korištenje stvorenog znanja od strane svih članova društva

7) Održavanje Kao što stečeno znanje neće biti automatski dostupno za buduću uporabu ono se mora aktivno birati spremati i ažurirati Nakon odabira relevantnih podataka oni moraju biti spremljeni u ldquomemorijuldquo poduzeća koja se sastoji od pojedinih zaposlenika timova i elektronskih baza podataka Održavanje znanja je kontinuirani proces čija se kvaliteta treba osigurati stalnom aktualizacijom pohranjenog znanja Ako je kvaliteta podataka zajamčena zaposlenici imaju povjerenja u sustav i koriste ga redovito što doprinosi poboljšanju kvalitete i učinkovitosti proširivanja znanja pa samim time i poslovanja 8) Vrednovanje Od velike je važnosti definiranje metoda za mjerenje normativnih strategijskih i operativnih ciljeva znanja Analiza organizacijske kulture vještina te balansiranje istog s kontrolom troškova izobrazbe i obuke mogu pomoći u vrednovanju upravljanja znanjem i istoga čine integriranim dijelom korporativnog upravljanja Mjerenje učinaka upravljanja znanjem izvodi se na tri različita načina [6]1 prema količini dokumenata dostupnih u bazama podataka2 koristeći pokazatelje zadovoljstva zaposlenika klijenata3 računajući broj elektroničkih ulazaka u bazu podataka

Uprava morati prenijeti zaposlenicima prednosti KM-a u cilju povećanja svijesti svakog pojedinog zaposlenika o važnosti kontinuiranog poboljšanja znanja i time postizanja uspjeha upravljanja znanjemmiddot Važni čimbenici za uspješan sustav upravljanja znanjem moraju se uzeti u obzir

svi zaposlenici moraju shvatiti da upravljanje znanjem pruža osobnu koristmiddot prije uvođenja KM programa specifičnosti kompanije moraju biti analizirane

kako bi se definirale moguće buduće prepreke u provođenju KM-amiddot bitna je kontinuirana komunikacija između ldquoureda znanjardquo i svih ostalih razina

u hijerarhiji (top menadžmenta kao i zaposlenika)middot potrebna je aktivna vidljiva angažiranost top-menadžmentamiddot prvi primjeri uspješnog upravljanja znanjem trebaju biti prikazani unutar

organizacije kako bi se prevladale unutarnje barijere i stvorila motivacija

3 On-line učenjeOn-line učenje koje se realizira može biti dio inicijative upravljanja znanjem koje koristi stečeno znanje u kompaniji za maksimiziranje konkurentske prednosti iste ldquoE-learning i upravljanje znanjem idu ruku pod ruku ldquoOni su dvije strane istog novčićardquo kaže Tom Brailsford voditelj Sektora za istraživanje u Hallmarku specijaliziranom za trgovinu elektroničkim čestitkama U budućnosti više korporativnih edukacija biti će izvršeno putem Interneta Niz problema se eliminira e-learningom kao što su putni troškovi organiziranje termina učenja pa i oportunitetni troškovi korištenja radnog vremena zaposlenika - daju prednost on-line učenju u odnosu na tradicionalno učenje u učionicama posebice u većim korporacijama Tvrtke se sve više koriste ldquoweb-basedrdquo edukacijskim rješenjima kako bi se zadovoljile potrebe za obukom svojih zaposlenika On-line učenje pruža mnogo brži ekonomičniji način educiranja u odnosu na tradicionalne metode učenja Podaci o povratu ulaganja u e-learning (ROI) su jasni e-učenjem se štedi 30 do 60 posto troškova u odnosu na tradicionalne načine učenja u učionicama prema Brandon Hallu savjetniku kompanija s popisa Fortune 500reg kompanija vezano uz provedbu e-learning programa vodećem istraživaču i direktoru Brandon-hallcom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

19

Zbog takvog uvjerljivog podatka e-učenju se prognozira rast tijekom sljedećih godina uz pretpostavku da će mu rasti i udio u korporativnim troškovima edukacija Tržište korporativnog e-učenja će rasti Prema Američkom društvu za obuku i razvoj (American Society for Training and Development (ASTD)) prosječna američka tvrtka educira više svojih zaposlenika nego ikada ranije više dolara utroše na tehničko osposobljavanje nego bilo koji drugi tip treninga te e-učenje dobiva sve veću ulogu u educiranju unutar velikih tvrtki To su bili ključni rezultati 2001 ASTD izvješća Izvješće je utvrdilo da se korporacije opredjeljuju za ldquomiješanrdquo pristup koji kombinira najbolje elemente tradicionalnog načina učenja u učionicama i e-učenja Oba načina će i dalje postojati i međusobno se nadopunjavati Tako tradicionalni način učenja nikada neće biti ukinut u cijelosti ali će rasti značaj ldquoweb-basedrdquo učenja Najbrže rastuće područje korporativne edukacije je e-učenje zahvaljujući sveprisutnosti Interneta Dakle potražnja za softverima koji mogu pretvoriti pojedina znanja u organizacijsku inteligenciju nikad nije bila većaE-učenje ima širu upotrebu unutar tvrtke kao edukacijski alat Može se koristiti za edukaciju zaposlenika klijenata o novim proizvodima i uslugama distributera i dobavljača te za koordinaciju procesa upravljanja opskrbnim lancem Dijeljenje znanja može generirati nove ideje koje su glavni generator rasta Karakter e-učenja ldquou pravo vrijemeldquo (engl ldquoJust-in-Timerdquo (JIT)) omogućuje zaposlenicima pristup dijelu informacija koje se odnose na njihov posao točno onda kada im je to potrebno To omogućuje da zaposlenici obavljaju zadatke produktivnije Učenje vezano za stvarni poslovni proces omogućuje stvaranje dodane vrijednosti Nova klasa softverskih rješenja poznate pod nazivom ldquotehnologije znanjardquo učinkovito upravljaju organiziraju i povezuju strateške dijelove informacija za stvaranje naprednijih oblika korporativne edukacije Zahvaljujući Internetu ova informacija je lako dostupna na ldquodesktopu znanjaldquo na zaposlenikovu računalu Najjače svjetske tvrtke koriste dijeljenje znanja i transfer znanja što je presudno za njihovu konkurentsku prednost i uspjehStudija AT Kearney-a je utvrdila da vodeći proizvođači koji su sudjelovali u istraživanju ldquonajbolje prakserdquo vis-a-vis dijeljenja znanja imaju povrat na aktivu (ROA) od 40 posto u odnosu na prosječnu skupinu koja ima u prosjeku 18 posto povrat od prodaje (ROS) od 21 posto u odnosu na prosječnu skupinu čiji je takav pokazatelj 9 posto a povrat ukupne imovine od 98 puta u usporedbi s prosjekom od 29 puta [7]

McDonaldrsquos procjenjuje da će njegov program e-učenja smanjiti vrijeme obuke za 40 do 60 posto te ističe da će ldquoJust-in-Timerdquo (JIT) učenje udvostručiti stopu zadržavanja zaposlenika McDonaldrsquos provodi sustavno upravljanje sadržajem namijenjenim za učenje (engl Learning Content Management) koji omogućava da se zaposlenici registriraju koriste dokumentaciju i automatski uče te se pratiti uspješnost kroz specijalizirane izvještaje kontrolira i ažurira sadržaj kao što je to nužno i potrebno Neki ključni razlozi za prijelaz s tradicionalnog obrazovanja na e-učenjemiddot neučinkovita nastava ili prenesen sadržaj materijali ne ldquotrajurdquo dugoročno

ciljni zaposlenici ne mogu ili iz nekog razloga ne zadržavaju materijalmiddot nesposobnost da se dokažu prednosti tradicionalnog načina učenjamiddot tradicionalno učenje zahtjeva udaljavanje djelatnika s radnog mjesta što remeti

tijek rada i ne opravdava krajnji rezultat edukacijemiddot tehničke neusklađenosti u ranijim fazama implementacije automatiziranja

edukacije paketa i medija

1 Danas se ta ograničenja eliminiraju usmjeravanjem na konvergenciju tehnologije strategije teorije i marketinga Ova nova era proizvodnje znanja putem tehnologije ili on-line učenja uključuje koncepte koji bi se činili radikalnim samo prije nekoliko godina Dvije fraze često se čuju za opisivanje novije edukacije temeljene na tehnologiji (engl Technology-Based Training (TBT)) su on-line učenje na daljinu i ldquoJust in Timerdquo isporuka sadržaja Oba su proizvodi brzog širenja Interneta i brzog razvoja računalnih mreža velikih kompanija u Intranet koji nosi do korisnika aplikacije temeljene na web-u

Hvatanje know-how i najbolje prakse vodećih kompanija te ponovno korištenje istog unutar organizacija biti će od velikog značaja za razvoj e-learning sadržaja Vrijednost ovog specifična znanja je vrlo visoka zbog neposrednog utjecaja na performanse zaposlenika Jezgra e-learning infrastrukture je poznata kao sustav za upravljanje učenjem (engl Learning management system (LMS)) Osnovna funkcija LMS je upravljanje i isporuka sadržaja za učenje za ciljane korisnike na sustavan način Jezgra LMS funkcije [8]

middot identificiranje individualnog i grupnog jaza u znanju i učenjumiddot katalozi dostupnih on-line resursa za učenjemiddot dodjeljivanje odgovarajućih tečajeva i sadržaja za pojedince i grupe za

rješavanje tog jazamiddot donosi on-line ocjenjivanjemiddot prati i mjeri korištenje i poboljšavanje performansimiddot generira izvješća za procjenu uspješnosti rezultata

Resursi za e-učenje moraju zadovoljiti slijedeće kriterije middot dostupnost svima middot kratko vrijeme odaziva middot jednostavnost za korištenje middot dobra struktura middot lokalni i međunarodni sadržaji i lako mjerljivi

4 On-line educiranje u poduzeću HT ddČinjenice koje ukazuju na potrebu implementacije e-učenja u telekomunikacijsku industrijsku granu su middot na znanju utemeljeno gospodarstvo i industrijska granamiddot znanje zaposlenika i managementa kao glavni izvor konkurentske prednostimiddot pomak prema visoko kvalificiranoj radnoj snazimiddot visoko konkurentno globalno tržištemiddot brzina tehnoloških promjena koja izaziva kratak vijek specifičnih znanja

Uspješnost poslovanja temelji se na uspješnosti ljudskih performansa Organizacije imaju rastuću potrebu za educiranjem zaposlenika partnera i klijenata a najbolji način za postizanje toga je putem e-učenja Cilj e-learninga je da staviti na raspolaganje točne informacije iz izvora znanja i učiniti ih dostupnim svim zainteresiranim korisnicima menadžerima analitičarima planerima poslovanja i drugima u cilju pružanja relevantnih podataka za poslovne odluke

Hrvatski Telekom dd (HT dd) je vodeća telekomunikacijska tvrtka u Hrvatskoj Komunicira kulturu ldquosvjesnosti znanja i njegovog dijeljenjardquo na svim razinama organizacije To je osnova normativnih ciljeva KM-a u HT-u dd i njegove obrazovne politike Operativni ciljevi KM-a tvrtke se ostvaruju nudeći djelatnicima edukaciju vezanu za specifična znanja Čimbenici okoline koji dovode do specifičnih zahtjeva KM-a se vide u shemi I i također su relevantni za e-učenje [9] Oni se razmatraju u HT-u dd u procesu provedbe e-learninga u društvu

Shema 1 Čimbenici okruženja koji dovode do određenih zahtjeva KM-a

Okruženje Zahtjevi za upravljanje znanjem

TijekInformacija

Znanje mora biti strukturirano Sadržaj mora biti relevantan

Troškovna učinkovitost Tijek mora biti učinkovit

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

20

Rastuća potražnja za kvalitetom

Ažurirani podaciOsiguranje visoke kvalitete

Tehnologija Optimalni sustav odabira usvajanja i educiranja

Rastuća konkurencija Potrebno znanje mora se moći lako pronaći

Vremenski pritisak Jednostavno ponovno korištenje postojećeg znanjaKomuniciranje sadržaja iz izvora znanja za sve zaposlenike i potrebno je pokazati im kako se učinkovito koristi ovim izvorima

Izvor I Ćulumović ldquoE-learning for the purpose of permanent improvement of knowledge quality in HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE ddldquo MIPRO 2007 Opatija

Upravljanje znanjem je ključni dio HT dd strategije poslovanja i metodologije Interna komunikacija on-line edukacija i dr su dizajnirani da naglase važnost dijeljenja znanja KM i e-učenje su integrirani u organizaciju sustave procese i mjerenje performansi kompanije Obrazovanje pruža prednosti za tvrtku i zaposlenike Tvrtka koja ulaže u obrazovanje može ostvariti svoje strateške ciljeve lakše od drugih a zaposlenici poboljšavaju svoje potencijale njihove kompetencije rastu kao i vrijednost tvrtke i njezina pozicija na tržištu Znanje tako postaje ključni faktor za uspjeh tvrtkeHT dd ulaže u zaposlenike i menadžere kroz educiranje E-učenje društva se oslanja na dokumentiran pristup a zaposlenici mogu pristupiti svim relevantnim potrebnim podacima modemom bez (ili s minimalno) osobnog kontakta

Portali za učenje pružaju pristup konsolidiranom katalogu za pretraživanje resursa za učenje Ti resursi mogu biti dostupni putem Interneta iz javnog portal (za klijente i poslovne partnere) ili putem privatnog portala na Intranetu tvrtke (za zaposlenike) Korisnici mogu pretraživati katalog i odabrati e- learning sadržaj Za funkcioniranje portala ni korisniku ni organizacijama nije potrebno koristiti posebne hardvere ili softvere osim standardnih Internet veza i preglednika Sustav za upravljanje učenjem obično se izvodi ldquonevidljivo iza scenerdquo na portalu Većina takvih portala mogu biti prilagođeni kako bi usvojili brendirane i posebno selekcionirane resurse učenja za potrebe određene tvrtke Ova ldquoza korisnika prijateljskardquo (engl user-friendly) širom organizacije korištena platforma je Intranet stranica poput Intranet stranice koju koristi HTdd Svi zaposlenici imaju jednostavan pristup svim dokumentima na portalu e-learninga putem svojeg računala Centralno administriran ovaj sustav pruža različite vrste informacija visoku kvalitetu i dobru strukturu tražilice koja osigurava učinkovito trženje potrebnih informacija Sustav obuke putem Intraneta podržava učenje i omogućuje da se koordinirano pratite sve aktivnosti on-line edukacije

Takva vrsta educiranja daje mogućnost neposrednog pristupa informacijama o novim telekomunikacijskim uslugama i temama onim zaposlenicima koji se educiraju putem e-learninaga Sustav upravljanja web-based edukacijama u tvrtci HT dd usmjeren je na učinkovito konstantno i u trenutku aktualno educiranje te nudi mogućnost iskorištavanja prednosti korištenja on-line edukacija (putem Intraneta i Interneta) partnera u prodajnim kanalima poput agenata i zastupnika preprodavača zaposlenika i klijenata u korporacijskom okruženju Primjer za to je HT-ova MAXtv usluga [11] koja je objašnjena detaljnije na Internetu i na Intranet stranici za e-learning kao i druge usluge i proizvodi Kompanija zaposlenicima i kupcima nudi aktivan glas u tvrtci te trajni dijalog upotrebom Interneta i Intraneta

HT dd Intranet stranica sadrži sigurnu bazu podataka i informacija korisnih za zaposlenike i management virtualni ured e-obrazovanje forume za rasprave kontakte korisne linkove stranice pojedinih sektora s svojim bazama znanja informacije i vijesti o kompaniji uslugama i proizvodima užem poslovnom i makro okruženju te tržišnim trendovima relevantnog poslovnog okruženja Na Intranetu se mogu pronaći interne prezentacije podaci dijagrami dokumenti i izvješća prvenstveno namijenjeni za bolje razumijevanje poslovanja kretanja na tržištu i educiranja Na stranicama se mogu dobiti uže informacije o pojedinim sektorima unutar kompanije Sektor ljudskih resursa primjerice ima poseban interni portal na Intranetu koji informira zaposlenike o svom radu nudi pregled informacija pravilnika i zakona posebnih pogodnosti za zaposlenike e-learning te ulaz u pojedinačnu stranicu svakog zaposlenika s posebnim korisničkim imenom i lozinkom Na Intranet portalu svaki djelatnik može korištenjem pretraživača doći do potrebnih dokumenata iz knjižnice dokumenata informacija i publikacijaKoncept e-learninga u HT-u dd koristi tehnologiju za učenje Web based koncept učenja stavlja fokus na lokalne aktivnosti i interakcije te naglašava dinamičan i alternativni načini organizacije i kontrole učenja Nakon redizajnirane Intranet stranice kompanije kreirana je stranica za učenje koja sadrži on-line edukacije Stranica je jednostavna za korištenje i stalno se aktualizira dodavanjem novih edukacija te se na taj način svim zaposlenicima pruža mogućnost stjecanja novog znanja Uspješno dijeljenje znanja ovisi ne samo o korištenju određenih informacijskih tehnologija nego i o uspješnom stvaranju okruženja koje je voljno dijeliti znanje uz uvjet postojanja Managementa ljudskih resursa koji je orijentiran na upravljanje znanjem (engl Human Resources Management (HRM)) [10] kao koordinatora aktivnostiUprava Društva je uvidjela potrebu za bržim i lakšim širenjem znanja kroz društvo te je osnovan Odjel za edukacije u rujnu 2005 koji je implementirao interaktivni sustav obrazovanja - e-learning prilagođen poslovnim zahtjevima u listopadu 2006 Odjel za obrazovanje je usmjeren na poboljšanje ključnih kompetencija zaposlenika u smislu znanja vještina i stručnosti potrebnih za uspješan pristup tržištu i zahtjevima kupacaOn-line obrazovanje novi lakši i brži način širenja znanja među zaposlenicima pomaže zaposlenicima kako bi dobili nova znanja i informacije o poduzeću uslugama i proizvodima i drugim informacijama koje su im potrebne u svakodnevnom radu E-učenje je komunikacijski kanal za učenje komunikaciju i provjeru znanja Zaposlenici mogu sudjelovati u učenju kada to najbolje odgovara za njih Oni mogu izabrati vrste edukacija i preispitivati svoje znanje testovima pripremljenim na stranicama te osvježiti znanje u svakom trenutku kada to žele Obrazovanje je usmjereno na osnovna i specifična znanja relevantna za poslovanje i specifična područja poslovanja Na HT dd e-learning stranici zaposlenicima se nudi nekoliko tema o iz pojedinih poslovnih područja a i druga znanja za poboljšanje rada u svakodnevnim procesima E-learning Intranet portal tako sadrži web-stranice s informacijama i dokumentima vezanim za educiranje novih zaposlenika o samoj kompaniji informacije o Hrvatskoj za zaposlenike iz zemalja u kojima posluje T-Grupa a na radu su u Hrvatskoj informacije i interaktivne edukacije vezane za najnovije telekomunikacijske usluge koje kompanija pruža korisnicima Djelatnici se mogu educirati o uslužnoj kulturi kako bi se unaprijedila uslužnost prema korisnicima Na stranicama e-learninga mogu savladati alate ICT-e (Microsoft Office alati i dr) za korištenje u svakodnevnom radu te osnovne poslovne vještine (pisanje e-mailova vođenje sastanka i dr) konzultirati rječnik pojmova iz područja telekomunikacija financija ljudskih resursa marketinga prodaje i sl) kao i jezični savjetnik Zaposlenici mogu sudjelovati u poboljšanju obrazovnih stranica sa svojim prijedlozima Korištenjem e-učenja za nova znanja o novim proizvodima i uslugama zaposlenici postaju prvi koji dobivaju pristup ovim novim znanjima i tako se pripremaju za klijente i njihova moguća pitanja Informacije se ažuriraju i dostupne su za zaposlenike u bilo koje vrijeme

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

21

Za pristup on-line edukacijama zaposlenici se moraju prijaviti na Intranet on-line edukacijske stranice gdje sustav prepoznaje korisnika Na stranici je moguće kontaktirati administratora putem e-mail adrese za prijedloge za dodatne potrebne edukacije Kada zaposlenik odluči upisati jednu edukaciju on ili ona je u mogućnosti vidjeti on-line klikom na specifične lekcije kako bi dobili ideju o tome što sadrži ista Osoba uči on-line i rješava testove te dobiva informaciju o uspješnosti provedene i testirane edukacije Da bi se našlo samo ono što je zaposlenicima potrebno i ništa više mnogi on-line tečajevi se sažimaju u objekte za učenje gdje je znanje pakirano u manjim samodovoljnim sadržajnim dijelovima koji se odnose na posebna znanja

Koristi od korištenja e-learninga i upravljanja znanjem u HT dd sumiddot Edukacija je sada dostupna bilo kada i bilo gdje kada zaposlenik želi ili treba

nova znanja nitko ne treba napustiti radno mjesto to je ušteda vremena kada su u potrazi za informacijama a nastaje i snižavanje troškova E-learning karakterizira globalni doseg geografska distribucija znanja ograničena je samo pristupom Internetu

middot Centralno upravljano obrazovanje može biti dizajnirano testirano dorađeno i dostavljano na isti način bilo kojem Internetom povezanom zaposleniku Sustav pratiti - tko je završio obuku kada i kako su prošli testove To je važna korist za organizacije koje su se ranije mučile s praćenjem fragmentiranih aktivnosti obuke Konačno povezivanje omogućuje postizanje uistinu distribuiranog učenja koje se može dinamički ažurirati u bilo kojem trenutku i za svakoga bez obzira gdje su u svijetu Centar za učenje putem weba je djelotvoran sustav koji administrira i isporučuje on-line edukaciju a koji lako upravlja s više trening lokacija administratori lako razvijaju testove i informacije o dostupnim edukacijama kao i učinkovit raspored nastavnih materijala

middot Sve aktivnosti se bilježe u bazu podataka gdje administratori mogu pratiti i izvještavati o korištenju dostupnih edukacija

middot Web-based multimedijalna aplikacija za e-learning može biti učinkovita na Internetu ili Intranetu bez smanjenja propusnosti mrežnog prometa

middot Znanje se standardizira (za iste vrste poslova nude se iste edukacije) a standardno sučelje koje omogućuje e-learning temelji se na komadu moćnog softvera

middot Razvoj i primjena ldquonajbolje prakserdquo kako bi se zajamčila brza razmjena uspješnih ideja i koncepata te kako bi se izbjegao dvostruki rad (u razmišljanju i ponašanju)

middot Poboljšanje specifičnih znanjem-intenzivnih procesa npr uspješnije upravljanje odnosima s kupcima

middot Ubrzanje procesa stalnog poboljšanja performansi - poboljšanja produktivnosti kroz učenje na zahtjev razvoj ldquoorganizacije koja učirdquo

middot Omogućuje fleksibilnost i praktičnost učenja jer se ono može uklopiti u brzi stil života

middot Pruža neposrednost i personaliziranost isporuka ciljanih edukacija za zadovoljenje individualnih potreba (ldquou pravo vrijeme - engl just in timerdquo ldquodovoljno - engl just enoughrdquo i ldquosamo za mene - engl just for merdquo) omogućuje trenutni pristup ciljanom znanju i edukaciji za hitne potrebe

middot Omogućuje laku mjerljivost centralizirano praćene aktivnostimiddot E-učenje potiče zaposlenike da budu proaktivni prema svojim karijerama

Zaposlenicima daje drugačiju percepciju njihove uloge kao pripadnike tima uz mogućnost poboljšanja znanja korištenjem e-učenja koji je izuzetno vrijedan

middot Konstantan rast znanja se odvija korištenjem e-edukacija Edukacija pomaže ljudima učiti mijenjati se i rasti To je ono što čini zdrave organizacije

middot Utječe na zadržavanje dobrih djelatnika i privlačenje novih Nove sposobnosti tvrtke da ponudi zaposlenicima edukaciju putem Intraneta utječu na osjećaj zaposlenika da njihov potencijal može rasti na radnom mjestu

U kompanije se uči i na neformalnoj osnovi kroz komunikaciju i suradnju s drugima E-učenje omogućava brzo usvajanje alata i tehnologija kako bi se podržala ova vrsta učenja od e-maila foruma i chata do virtualnih ureda

Virtualni ured na Intranet portalu kompanije je način za razmjenu znanja i informacija na Intranetu spremljenih u knjižnice dokumenata Zaposlenici mogu koristiti virtualni ured kao zatvoreno mjesto na Intranetu kao u stvarnom svijetu osim s udaljenosti a pomoću informacijskih sustava tehničke podrške Prednosti korištenja virtualnog ureda za zaposlenike HT-a dd- jedno mjesto pristupa s kojeg se može doći do svih internih informacija potrebnih za efikasno obavljanje posla- publiciranje novih informacija omogućuje svakom djelatniku da na jednostavan način publicira novu informaciju ili da se pretplati na postojeću (recimo kad se kreira nova verzija izvješća da mu bude poslana mailom)- Sigurnost na razini grupe i korisnika koja osigurava da svako ima pristup informacijama koje su mu potrebne ali ne i onima koje ne smije vidjeti- Suradnja među korisnicima mora biti jednostavna što podrazumijeva zajedničko kreiranje i rad na dokumentima i projektima te automatsku mail notifikaciju o predstojećim zadacima- Integracija poslovnih aplikacija korporacije u jedan sustav jednostavan za korištenje - personalizacija je vrlo bitna značajka a omogućuje svakom korisniku da si (slično kao na ldquoobičnimrdquo portalima) definira što od informacija koje su mu dostupne želi vidjeti na ekranu- pretraživanje mora omogućiti da korisnik dobije rezultate samo iz onih područja za koje ima ovlaštenja te također da u te rezultate budu uključeni i strukturirani i nestrukturirani podaci- otvorenost podrazumijeva mogućnost pristupa i novim izvorima informacija koji u početku nisu definirani ali se u međuvremenu pojave- jednostavno administriranje osigurava potpunu kontrolu nad sustavom svakodnevnim funkcioniranjem i proširivanjem E-učenje pruža nove i uzbudljive mogućnosti za pružanje visoke kvalitete ciljano znanje i edukaciju izravno na stolna računala preko standardnog Internet ili Intranet veza Predstavlja nove perspektive o tome kako se tehnologija može primijeniti na uvođenje novih inovativnih načina kako bi se povećala dostupnost korištenje i učinkovitost učenja za pojedinca i organizacije Web-based alat je transformirao virtualne učionice u izvediv koncept u posljednjih nekoliko godina uz pomoć naprednih dodataka kao što su streaming video i audio videokonferencija te multimedijalnih sadržajaUčenje na daljinu predstavlja budućnost korporativnog obrazovanja Upravo je tek u povojima ali je već dokazalo svoju vrijednost [12]

5 ZaključakTvrtke se nalaze u visoko konkurentnom okruženju Povećanje tržišne transparentnosti uzrokovane novim snagama medija organizacije postaju inovativnije da bi preživjele Znanje je postalo strateški čimbenik za uspjeh Upravljanje znanjem je jedini način kako bi se omogućilo učinkovito korištenje resursa ldquoznanjardquo Znanje se smatra najvažnijim kapitalom i proizvodom u isto vrijeme Pogotovo u ldquoznanjem - intenzivnojrdquo industriji kao što su telekomunikacije uspjeh se uglavnom temelji na dostupnosti poslovno relevantnih znanja Proces globalizacije i informatizacije koji se događa traži nove upravljačke strukture kao što su dinamičan i fleksibilan tim koji omogućuje brže reagiranje na promjene uvjeta na tržištu Inovativni komunikacijski i informacijski sustav stekli su velik značaj u olakšavanju i podržavanju rada Sveukupno upravljanje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

22

znanjem zahtijeva IT-rješenja koja podupiru kulturu dijeljenja znanja a ona mora

biti dio strategije i procesa poslovanja suvremenih kompanija Ljudska stručnost

je glavni izvor znanja u tvrtki Educiranje ldquoradnika znalacaldquo je preduvjet za uspjeh

u ldquoeri znanjardquo

Iako je još uvijek u svojim ranim fazama e-učenje je sada u fokusu svake velike

tvrtke Pozitivni učinci e-učenja na poslovanje objašnjeni su na primjeru e-učenja

u Hrvatskom Telekomu dd te pokazuju prednosti korištenja ovakvog načina

obrazovanja za svaku tvrtku

Sa Internet tehnologijom znanje može biti preneseno brže i jeftinije koristeći

e-learning alat nego što to mogu učiniti ljudi Kraće vrijeme koje je potrebno

za osobu da postane produktivnija korištenjem novog znanja i vještina može

utjecati na konkurentsku poziciju cijele tvrtke Ako su pitanja koja se odnose

na cijenu prostor i vrijeme prepreka e-učenje treba uzeti u obzir kao rješenje

takve prepreke

E-učenje pruža novu ldquosnaguldquo znanja i informacija te predstavlja njihov distribucijski

kanal E-učenje ima za cilj poboljšati učinkovitost korisnika što je važno u

postizanju ciljeva tvrtke

Novi trend u telekomunikacijskoj industriji je rast upotrebe i mogućnosti bežične

mobilne tehnologije kao sredstvo za komunikaciju e-učenja

Sljedeća generacija on-line učenja je m-learning odnosno mobilno učenje

dostupno je putem mobitela i ručnih uređaja prilagođenih za upotrebu Interneta

Sadržaj će biti posebno dobro prilagođen za isporuku malih komada znanja -

poznatih kao ldquoobjekti učenjardquo Specijalizirani sadržaj može biti dostavljen putem

Interneta bilo gdje u svijetu

Tvrtke koje ne iskorištavaju mogućnosti ovog napretka temeljenog na znanju u

konačici neće moći nadoknaditi Učinkovito okruženje za učenje je jedan čimbenik

koji dokazano dovodi do bržeg i boljeg učenja Važno je naučiti kako se protežu

granice tehnologije za učenje te uključiti tehnologiju ne samo za e-učenje već i

m-učenje E-učenje je već postala važan dio korporativnog obrazovanja

Ako je znanje imovina upotreba ldquoIT basedldquo edukacija može najbrže polučiti

korporativni uspjeh E-učenje postaje važan čimbenik u postizanju strateških

ciljeva organizacije

Literatura[1] G J Probst K Romhardt Bausteine des Wissensmanagement - ein praxisorientierter Ansatz Wiesbaden 1997[2] D Morey M Maybury Thuraisingham B Knowledge Management classic and contemporary works Chapter 3 Developing a Knowledge Strategy From Management to Leadership Massachuserrs Intitute of Thnology p83 2000[3] G J B Probst Bausteine des Wissensmanagement Working Paper Universtaumlt Genf 1996[4] H D Buumlrgel Wissensmanagement Schritte zum intelligenten Unternehmen 1998[5] A Bendt Wissenstransfer in mulitnationalen Unternehmen 2000 [6] UnivProf Dr R Vetschera Dr S Koumlszegi Interorganizational Knowledge Management in the Consultancy Industry - Case Studies Center for Business Studies University of Vienna 200102[7] M Gotschall E-learning Fortune httpwwwtimeincnetfortuneservicessectionsfortuneedu2001_05elearninghtml 10122010[8] P English ldquoYour guide to eLearningrdquo Personnel Today and Training magazines of Futuremedia Plc 2001 httpwwwfuturemediacoukelearning_guide_settingthescenephp 16th of January 2009[9] Wozu brauchen wir Wissenmanagement Source Schulz Wulkow A Knowledge Management bei Cap Gemini Ernst amp Young Power Point Presentation[10] Shan L Pan Ming-Huei Hsieh Helen Chen Knowledge Sharing Through Intranet-Based Learning A Case Study of an Online Learning Center Journal of Organizational Computing and Electronic Commerce Lawrence Erlbaum Associates Inc Vol 11 No 3 Pages 179-195 2001 httpwwwleaonlinecomdoiabs101207S15327744J0CE1103_03 26112010[11] httpwwwt-comhrprivatnitelevizijamaxtv 05122010[12] S Greengard Going for Distance As the Technology Advances More and More Employees are Reaping the Benefits of Distance LearningIndustry Week May 4 v247 n9 p22(3) 1998[13] R Nelson Learning Abilities Knowledge Management Magazine1999 httpwwwdestinationkmcomarticlesdefaultaspArticleID=637 03112010[14] I Ćulumović ldquoE-learning for the purpose of permanent improvement of knowledge quality in HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE ddldquo MIPRO 2007 Opatija

SummaryCompanies are changing their relationship toward employees and their knowledge especially toward its impact in achievement companyrsquos goals They must constantlyinvest in employees and their knowledge invest to inform customers and business partners about new products and services especially in these days of new knowledgeintensive economy There are many ways to learn but new and highly efficient way of distance learning is e-learning Use of the Internet andWeb technology significantly affects the business and provides a distance education like e-learning and working in virtual office This paper focuses on determinebenefits of e-learning in corporations using the example of e-learning in Croatian Telecom Inc (hereinafter referred to as HT dd) The companies should implement Knowledge Management and become learning organizations with as the main task continuous improvement of knowledge quality of their management and employees

KeyworDS e-learning Knowledge Management Web-based technologies virtual office

E-learning for continuous improvement of knowledge qualityMrsc Iva Ćulumović Županović

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

23

Dobro upravljanje

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

dr sc Rosana Lucijetić Viši predavač na Specijalističkom diplomskom studiju Kreativni menadžment u procesima na Politehnici Pula Visoko tehničko-poslovnoj školi s pravom javnostiRiva 6 52100 Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakPostizanje efikasnog i odgovornog sustava upravljanja ndash dobrog upravljanja podrazumijeva reforme državnog upravnog i političkog sustava Polazeći od određenja pojma dobrog upravljanja u radu se prikazuju i pokazatelji dobrog upravljanja Odrediti da li u nekoj zemlji javna vlast upravlja prema principima dobrog upravljanja zahtjevan je zadatak Najčešći elementi prema kojima se neko upravljanje smatra dobrim odnose se na političku stabilnost djelotvornost države vladavinu prava razvijenost demokracije rasprostranjenost korupcije veličina administrativnih prepreka

KljUčNe rIječI Dobro upravljanje politička stabilnost politički sustav vladavina prava efikasna država

1 Određenje pojma dobrog upravljanja Prilikom prikaza određenja dobrog upravljanja1 valja naglasiti da je ovaj pojam vrlo širok iz čega se odražava različito definiranje ovisno o organizaciji koja taj pojam i ideju promiče tim više što dobro upravljanje može biti globalno državno regionalno lokalnoNajjednostavnije i najšire objašnjenje pojma dobrog upravljanja polazilo bi od načina na koji javna vlast (država županije gradovi i općine ali i javna poduzeća i privatni poduzetnici koji interaktivno sudjeluju u procesu ostvarivanja javnih interesa) upravlja javnim dobrima

1 U literaturi se upotrebljavaju različiti termini kojima se označava pojam upravljanje odno-sno dobro upravljanje U engleskoj literaturi najčešće se upotrebljava riječ GOVERNANCE i GOOD GOVERNANCE u francuskoj GOUVERNANCE i LA BONNE GOUVERNANCE u talijanskoj LA GOVERNANCE odnosno LA BUONA GOVERNANCE ali i naziv IL BUON CONTROLLO U hrvatskoj literaturi upotrebljavaju se riječi UPRAVLJANJE i DOBRO UPRAVLJANJE GOVERNANCE I GOOD GOVERNANCE DOBRA VLAST JAVNO UPRAVLJANJE DOBRO JAVNO UPRAVLJANJE KVALITETA JAVNOG UPRAVLJANJA Za potrebe ovog rada koristit će se termini UPRAVLJANE i DOBRO UPRAVLJANJE

No jednoznačno odrediti kakvo upravljanje mora biti da bi ga se smatralo dobrim još uvijek predstavlja izazov za sve analitičare ovog pojmaDobro upravljanje temeljeno je na političkom konceptu odgovarajućih reformi Ideja je oblik i sadržaj preuzela od političkih uvjetovanja koje su koristili multilateralni i bilateralni donatori pomažući tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju2 Dragičević smatra da dobro upravljanje pretpostavlja poboljšanje kvalitete upravljanja povećanom efikasnošću smanjenjem troškova i podizanjem kvalitete isporuke javnih usluga Standardizacija funkcija upravljanja kroz porast efikasnosti izgradnju sposobnosti institucionalnu kvalitetu i nisku korumpiranost predstavlja rješavanje tehničkog dijela problema uvjetovanosti daljnje financijske potpore međunarodnih institucija3 Prema Kregaru ideja dobrog upravljanja formulira se kao program reforme upravno-političkog sustava kojim se zahtjeva jeftina mala učinkovita te cijenjena uprava efikasan upravno politički sustav pošteno pravosuđe i odgovorna i legitimna vlast a teorijski znači uklanjanje prepreka koje se svode na slijedeće elemente

2 Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4 p 31-433 Dragičević M ldquoModel upravljanja i uspjeh tranzicijerdquo Politička misao Vol XLI(2004) br3 p 119-131

UDK 650124Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

24

middot ldquobirokratizacijurdquo koja podrazumijeva logiku i načela djelovanja klasične inertne uprave koja je usmjerena samo na rutinske metode rada

middot ldquoetatizacijurdquo odnosno veliku uloga države u gospodarstvu kao i relokaciju sredstava kroz proračun

middot ldquopermanentnu reorganizacijurdquo koja uslijed neuspješnih promjena ustroja uzrokuje nestabilnost organizacijskih planova

middot brzi porast zadataka (društvenih poslova) koje je potrebno obavljati što za posljedicu ima porast broja zaposlenih i osoba ovisnih o djelovanju državne uprave

middot negativnu sliku o upravi koja nastaje negativnom selekcija osoba za rad u upravi neodgovarajućom motivacija i radnom etikom Negativnu sliku uprave uzrokuje i tradicionalna predodžba da je država trošak i opasnost a da zaposlenje u državi daje status i sigurnost

middot zatvorenosti prema korisnicima službi i građanima4

Šimac smatra da dobro upravljanje uz pravne propise mora jasno definirati i deontološke i etičke principe i vrijednosti Prema Šimcu postoje demokratski principi javne uprave primjenjivi na javne službenike to su nepristranost lojalnost materijalna nezainteresiranost diskrecija i suzdržanost kvalitetu propisa i postupaka koje čine jednostavnost jasnoća i što manje formalnosti i na značajke javnih usluga - stalnost i dostupnost5

Svjetska banka prva je organizacija koja je pokrenula niz istraživanja kojima se želi poboljšati kvaliteta upravljanja Pripisujući dobrom upravljanju značajnu ulogu opisuje ga kao način na koji se vlast koristi u upravljanju ekonomskim i društvenim resursima za razvoj neke zemlje6 ldquoDobro upravljanje obilježeno je predvidljivim otvorenim i prosvijećenim utvrđivanjem politike birokracijom koju prožima profesionalna etika i koja djeluje u korist javnog dobra vladavinom prava transparentnim postupcima i snažnim građanskim društvom koje sudjeluje u javnim stvarima Loše upravljanje (s druge strane) obilježava proizvoljno donošenje politike neodgovorna birokracijaneprovođeni ili nepravedni pravni sustavi zlouporaba izvršnih ovlasti građansko društvo isključeno iz javnog života i raširena korupcijardquo7

Koncept dobrog upravljanja Međunarodnog monetarnog fonda8 uključuje ekonomsku efikasnost i razvoj uz podizanje razine odgovornosti raspolaganja proračunskim sredstvima prikupljanja poreza izbjegavanja plaćanja poreza i korištenja javnih sredstava pažnjom dobrog gospodaraPrema Organizaciji ujedinjenih naroda dobro upravljane je skup mjera i načina upravljanja javnim resursima i javnim poslovima kao i ostvarivanje ljudskih prava isključivo bez zloupotreba i korupcije uz poštivanje zakonskih propisa Dobro upravljanje podrazumijeva i djelovanje institucija javne vlasti da za svoje građane osiguravaju efikasnu zdravstvenu zaštitu adekvatno stanovanje dovoljno hrane kvalitetno obrazovanje pravedne zakone i osobnu sigurnost 9 U programu razvoja Organizacije ujedinjenih naroda - UNDP10 (u daljnjem tekstu UNDP) potvrđuje se nedjeljivost dobrog upravljanja i održivog ekonomskog i društvenog razvoja pri čemu ekonomske i socijalne prioritete podržava široka

4 Kregar J Predavanje na temu rdquoŠto je dobra vlast Što je korupcija I kako to popravitirdquo u sklopu javne tribine održane u Zagrebu 02 prosinca 2002 godine u organizaciji udruge Gornji Gradlthttpwwwgornji gradorgGornji Gradnsfsazetak6DAC8CEA66FFDA34C1256C7EOgt (0505 2009)5 Šimac N Europski principi javne uprave Od vladanja do služenja građanima Udruga za demokratsko društvo (UDD) Zagreb 2002 p 986 World Bank Governance and Development The World Bankm Washinton DC 1992lthttp infoworldbankorgetoolsdocslibrarygt (25052009)7 World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 19948 International Monetary Fund ldquoThe role of the IMF in Governance Issues Guidance Noterdquo (Approved by the IMF Executive Bord July 251997)lthttpwwwimforgexternalpubsftexrpgoverngovindexhtmgt (25052009)9 UNOHCHRGood governancendashHuman Rightin Development lthttpwwwunhchrchdeve-lopmentgovernance-01htmlgt (25052009)10 UNDP (United Nations Development Programme) Good governance - and sustainable human developmentlthttpmagnetundporgpolicychapter 1htmgt (30052009)

društvena zajednica a potrebe najugroženijih slojeva građanstva uvrštene su u programe raspodijele dobiti ostvarene razvojem

Prema UNDP-u karakteristike dobrog upravljanja su sudjelovanje svih građana kao značajka razvijene demokracije vladavina prava transparentnost i otvorenost administrativna sposobnost davanja odgovora svima i pod jednakim uvjetima zastupanje interesa većine pravednost učinkovitost i djelotvornost odgovornost strateška vizija Pravi test za dobro upravljanje predstavlja stupanj uvažavanja ljudskih prava kao što su građanska prava kulturalna prava ekonomska prava politička i socijalna prava Spomenute međunarodne organizacije najčešće određuju definicije dobrog upravljanja jer upravo one preko mehanizama pomoći nastoje nametnuti određeni model upravljanja tj globalni model reformi države i upravljanja11

U okviru Europske unije među zemljama članicama kao ključni elementi dobrog upravljanja javljaju se pouzdanost predvidivost odgovornost učinkovitost djelotvornost transparentnost tehnička i upravljačka sposobnost i sudjelovanje građana

2 Pokazatelji dobrog upravljanja Najčešći elementi kojima se neko upravljanje ima smatrati dobrim odnose se na političku stabilnost djelotvornost države vladavinu prava razvijenost demokracije rasprostranjenost korupcije veličina administrativnih prepreka Do danas razvili su se brojni multidisciplinarni pokazatelji za ocjenu dobrog upravljanja U nastavku ovog rada navest ćemo neke od najčešće upotrebljavanih u posljednjih desetak godina koji su ujedno i doprinos analitičara Svjetske banke

Prema Hutheru i Shahu12 dobro upravljanje raste s odgovornošću javnog sektora odnosno prilagođavanjem države potrebama građana Da bi izmjerili stupanj takve odgovornosti odnosno dobrog upravljanja koriste četiri grupe pokazatelja od kojih se svaka sastoji od različitih elemenata middot Prva grupa se odnosi na sudjelovanje građana a sastoji se od političke

stabilnosti i političkih slobodamiddot Druga grupa je državno opredjeljenje koje obuhvaća efikasno sudstvo efikasnu

administraciju raširenost korupcije middot Društveni razvoj je treća grupa pokazatelja a čine ga ljudski razvoj i

ravnomjerna raspodjela dobaramiddot Posljednji četvrti pokazatelj dobrog upravljanja prema Hutheru i Shahu je

ekonomsko upravljanje koje se određuje na osnovu udjela državnog duga u BDP-u međunarodnoj otvorenosti države te nezavisnosti centralne banke

Kaufman Kraay i Mastruzzi13 definiraju upravljanje kao tradicije i institucije putem kojih se u nekoj zemlji provodi vlast što uključuje proces izbora praćenja i promjene vlade osposobljenost vlade za učinkovito oblikovanje i provođenje jasnih politika i poštivanje od strane građana i države institucija koje upravljaju ekonomskim i socijalnim interakcijama među njima U sedmom izdanju Svjetskih pokazatelja upravljanja (2008)14 ovi su istraživači

11 World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 1994 prema Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4 p 31-4312 Huther J Shah A ldquoA Simple Measure of Good Governancerdquo u Shah A Public Services Delivery Public Sector Governance and Accountability Series Washington DC World Bank 2005 p39-6213 Kaufmann D Kray A Mastruzzi M Governance Matters VII Aggregate and Individual Go-vernance Indicators 1996-2007 World Bank Policy Research Working Paper No 4654 2008 14 ldquoCilj projekta Svjetski pokazatelji upravljanja je pokušati izmjeriti kvalitetu upravljanja sintetizirajući stavove i izvješća dobivena iz različitih izvora koji između ostalog uključuju Economist Intelligence Unit Latinobarometro Afrobarometer Svjetski ekonomski forum (WEF) Freedom House Gallupovo ispitivanje svjetskoga javnog mnijenja (Gallup World Poll) Transformacijski indeks zaklade Bertelsmann (Bertelsmann Transformation Indeks) Institutional Profile Database agencija francuske vlade Razvojni centar OECD-a izvješće Gospodarska perspektiva Afrike Pokazatelj globalnog integriteta (Global Integrity Index) Political i Economic Risk Consultancy u Aziji i Reporteri bez granicardquohttpwebworldbankorgWBSITEEXTERNALWBIEXTWBIGOVANTCOR0contentMDK20725248~menuPK1976990~pagePK64168445~piPK64168309~theSitePK174053000html

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

25

i autori objedinili desetogodišnja nastojanja stručnjaka da se ažurira grupa sveobuhvatnih dostupnih pokazatelja dobrog upravljanja po zemljama Svjetski pokazatelji upravljanja 2008 mjere šest širokih definicija upravljanja obuhvaćajući ključne elemente pojedine definicijemiddot Građanske slobode i odgovornost vlasti procjenjuje se do koje mjere je

građanima neke zemlje omogućeno sudjelovati u izboru vlade i sloboda izražavanja udruživanja i sloboda medija

middot Politička stabilnost i odsustvo nasilja procjenjuje se vjerojatnost destabiliziranja vlade nasilnim ili protuustavnim metodama uključujući terorizam

middot Učinkovitost vlasti procjenjuje se kvaliteta javnih usluga osposobljenost javnih službi i njene neovisnosti od političkih pritisaka kvaliteta formiranja politike

middot Regulatorna kvaliteta procjenjuje se sposobnost vlade da donosi jasne politike i propise koji omogućuju i stimuliraju razvoj privatnog sektora

middot Vladavina prava procjenjuje se do koje mjere djelatni čimbenici imaju povjerenja u i pridržavaju se pravila koja vladaju u društvu uključujući kvalitetu izvršenja ugovora poštivanje imovinskih prava kvalitetu rada policije i sudova te mogućnost za kriminal i nasilje

middot Kontrola korupcije procjenjuje se do koje mjere javna vlast koristi svoje pozicije za osobnu korist uključujući sitne i krupne oblike korupcije te ldquozarobljenostrdquo države od strane elite i privatnih interesa15

Zaključak Definicije dobrog upravljanja a time i njegovog sadržaja kao i pokazatelji dobrog upravljanja kojima se nastoji izmjeriti da li je upravljanje u nekoj zemlji dobro brojni su i podložni promjenama Razlikuju se u odnosu na zahtjeve institucija ili organizacija koje ih određuju No iako je jedinstveno određenje nemoguće ovim se istraživanjem nastojalo pokazati da je širina pojma dobrog upravljanja u svojoj biti satkana od niza osnovnih elemenata bez kojih se niti jedno upravljanje ne može smatrati dobrimDobro upravljanje podrazumijeva reforme državnog regionalnog i lokalnog upravnog i političkog sustava radi kompetentnog pravednog zakonitog odgovornog pouzdanog transparentnog učinkovitog djelotvornog obavljanja povjerenih javnih poslova i zadovoljavanja općih javnih interesa Samo snažna i moderna uprava u skladu s principima dobrog upravljanja u mogućnosti je udovoljiti izazovima prilagodbe te stoga ovim istraživanje autor nastoji dati vlastiti doprinos u procesu pristupanja Europskoj uniji svih tranzicijskih zemalja

15 Ibid

Literatura[1] Dragičević M ldquoModel upravljanja i uspjeh tranzicijerdquo Politička misao Vol XLI(2004) br 3[2] Huther J Shah A ldquoA Simple Measure of Good Governancerdquo Shah A Public Services Delivery Public Sector Governance and Accountability Series Washington DC World Bank 2005 [3] International Monetary Fund The role of the IMF in Governance Issues Guidance Note (Approved by the IMF Executive Bord July 251997)lthttpwwwimforgexternalpubsftexrpgoverngovindexhtmgt [4] Kaufmann D Kray A Mastruzzi M Governance Matters VII Aggregate and Individual Governance Indicators 1996-2007rdquo World Bank Policy Research Working Paper No 4654 2008 [5] Kaufmann D Kraay A Zoido-Lobaton P Governance Matters II Updated Indicators for 20001 The World Banklthttpwwwworldbankorgwbigovernancegt [6] Kregar J Predavanje na temu rdquoŠto je dobra vlast Što je korupcija I kako to popravitirdquo u sklopu javne tribine održane u Zagrebu 02 prosinca 2002 godine u organizaciji udruge Gornji GradlthttpwwwgornjigradorgGornjiGradnsfsazetak6DAC8CEA66FFDA34C1256C7EOgt[7] Perko ŠeparovićI Izazovi javnog menadžmenta dileme javne uprave Golden marketing-Tehnička knjiga Zagreb 2006[8] Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4[9] ŠimacN Europski principi javne uprave Od vladanja do služenja građanima Udruga za demokratsko društvo (UDD) Zagreb 2002[10] The World Bank Governance and Development The World Bankm Washinton DC 1992 lthttpinfoworldbankorgetoolsdocslibrarygt [11] The World Bank lthttpwwwworldbankorgWBSITEEXTERNALWBIEXTWBIGOVANTCOR0contentMDK20725248~menuPK1976990~pagePK64168445~piPK64168309~theSitePK174053000htmlgt[12] World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 1994[13] UNOHCHR Good governancendashHuman Rightin Development lthttpwwwunhchrchdevelopmentgovernance-01htmlgt [14] UNDP Good governance - and sustainable human development lthttpmagnetundporgpolicychapter 1htmlgt

SummaryAchieving an efficient and accountable system of governance ndashgood governance involvers reforms of the state administrative and political system Starting from the definition of good governance the papers also presents the indicators of good governance To determine whether a country is managed by a public authority according to the principles of good governance is a demanding task The most common elements on which the governance is considered good governancw refer to political stability government effectiveness rule of law development of democracy spread of corruption the size of administrative barriers

KeyworDS Good governance political stability political system rule of law efficient state

Good governancedr sc Rosana Lucijetićsenior lecturer at the specialist graduate study laquoCreative process managementraquo at Polytechnic Pula High Technical-Business School with public rightsRiva 6 52100 Pula Croatia

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

26

1 UvodOsnovna vizija Lisabonske deklaracije je stvaranje najkonkurentnijega i najdinamičnijega svjetskog gospodarstva utemeljenog na znanju do 2010 godine Budući da idemo prema društvu znanja dobro je proučiti i naći optimalan pristup koji će osigurati ostvarenje krajnjeg cilja Radi navedenog u radu se osvrće na upravljanje znanjem s posebnim naglaskom na upravljanje humanim kapitalom i povećanje njegove efikasnosti te njezin utjecaj na konkurentnost poslovnog subjekta

2 Upravljanje i znanjeSam pojam upravljanja znanjem ili eng Knowledge Management sastoji se od dvije riječi koje je za početak dobro definirati ldquoUpravljanje je usmjeravanje djelovanja i razvoja te briga o poslovima određenog poduzeća i ustanoverdquo1 Nekad se upravljanje svodilo na izravan odnos nadređeni ndash podređeni međutim danas se u upravljanju pretežno nalaze timovi ljudi koji donose odluke vezane uz poslovanje na operativnoj taktičkoj i strateškoj razini Teži se uklanjanju funkcijskih barijera i efikasnoj organizacijskoj strukturi Kao

1 Dragičević A Dragičević D ldquoLeksikon ekonomije i informatikerdquo Informator Zagreb 1999 str724

Upravljanje znanjem s posebnim osvrtom na efikasnost humanog kapitala

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Pred Barbara Marušnik univ spec oecPolitehnika Pula Visoka tehničko-poslovna školaRiva 6

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakPraćenjem trendova suvremenog poslovanja sve se više javlja potreba za upravljanjem prije svega u kontekstu upravljanja ljudskim resursima odnosno njihovim znanjem a u drugom redu upravljanje podacima i informacijama primjenom ekspertnih sustava Cilj rada je približiti pojam upravljanja znanjem upoznati pravce njegove primjene u poduzeću i osvijestiti potrebu upravljanja znanjem onima koji njime još ne upravljaju Osim toga uvidjeti potrebu mjerenja i praćenja povrata investicije u humani kapital te rezultate koji potom utječu na produktivnost povećanje obujma i smanjenje troškova proizvodnje Znanje je moć 21 stoljeća Ključ uspjeha poduzeća u suvremenim uvjetima poslovanja leži upravo u otkrivanju i dodjeljivanju vrijednosti tj valoriziranju ljudskog znanja

KljUčNe rIječI upravljanje znanjem ICT management upravljanje humanim kapitalom efikasnost humanog kapitala

UDK 650124001Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

27

rezultat toga neka poduzeća su prešla na suvremeniji tip organizacijske strukture npr s funkcijski orijentirane na procesno orijentiranu organizacijsku strukturu (Uljanik) Pojam znanja obuhvaća ldquosveukupnost stečenih spoznaja o prirodi društvu povijesti i čovjeku Stječe se odgojem i obrazovanjem upoznavanjem i iskustvom izmjenom misli i izučavanjem Stalno se proširuje i mijenja usporedo s razvojem čovjeka i sredine kojoj pripada Osobitu važnost ima u novije vrijeme te se sve više pojavljuje i ističe kao vodeći faktor proizvodnje ndash prvenstveno ukoliko proistječe iz aktualne znanstveno ndash tehničke revolucije i djeluje kao organizirano znanjerdquo2 Znanje se različito definira i vrlo je moderan pojam u zadnje vrijeme ali je također čest slučaj različitog poimanja sadržaja i primjene znanja Radi toga će se u nastavku detaljnije objasniti pojam znanja

Iz slike 1 je vidljivo da se podaci i informacije nalaze na drugoj odnosno trećoj stepenici ljestvice znanja dok se znanje nalazi na četvrtoj Hijerarhijski najniži nivo predstavljaju podaci koji tek pridruživanjem značenja postaju informacije koje umrežene u značenju iskustvu i očekivanjima prelaze u znanje Dakle znanje nikako ne može biti jednako informaciji a tako niti informacija ne može imati podjednaku vrijednost kao podatak Vrlo je važno razlučiti značenje ta tri pojma Budući da u poslovanju kontinuirano teku različiti podaci i informacije smatra se da su oni dovoljni za donošenje kvalitetnih odluka Međutim upravljanje na osnovu podataka i informacija koji nisu obrađeni i nisu dobili vrijednost znanja ne može rezultirati kvalitetnim odlučivanjem Prema Michaelu Polanyiu znanje se dijeli na ldquoeksplicitno i tiho ili iskustveno znanjerdquo3 Eksplicitno znanje je znanje koje se nalazi u knjigama i kojeg se apsolvira tijekom procesa obrazovanja npr tehničke specifikacije nacrti i sl Prilikom zapošljavanja eksplicitno znanje se obično podrazumijeva a ono što se dodatno traži je iskustveno znanje To je znanje personalizirano osobno i predstavlja iskustvo pojedinca njegove osobne vrijednosti uvjerenja i vještine Do ovog znanja je vrlo teško doći jer ono stoji skriveno u pojedincu i ne dolazi do izražaja iako ima veću vrijednost od eksplicitnog znanja S jedne strane ostane li neuporabljeno nema vrijednosti s druge strane uporabljeno a ne dokumentirano ili preneseno dalje gubi vrijednost odlaskom pojedinca u mirovinu Na taj način i samo poduzeće gubi jer se u iskustvenom znanju pojedinca nalazi ujedno i njegova vrijednostPostavlja se pitanje na koji način izvršiti prijenos i razmjenu znanja i iskustva zaposlenika te kako pohraniti i sačuvati njihovo znanje

2 Op cit str 7803 Frappaolo C ldquoKnowledge Managementrdquo Capstone Publishing Oxford UK 2002 str 10

3 Upravljanje znanjemUpravljanje znanjem obuhvaća ldquoprikupljanje organiziranje skladištenje i distribuciju znanja i iskustva individualnih grupa u organizacijirdquo4 Svrha upravljanja znanjem je povezivanje pojedinaca kojima je znanje potrebno s onima koji to znanje posjeduju Ono mora biti u funkciji ispunjavanja ciljeva poduzeća Kada se govori o upravljanju znanjem u literaturi se mogu naći dva načina shvaćanja1 Upravljanje znanjem je ujedno upravljanje efikasnošću humanog kapitala

(znanjem vještinama i iskustvom ljudi) i2 Upravljanje znanjem je upravljanje podacima i informacijama (ICT5)Slika 2 prikazuje dva različita načina poimanja znanja ovisno o području rada Iz slike 2 je vidljivo da je znanje = objekt kojim se upravlja u području informacijske tehnologije dok je u području rada s ljudima znanje = proces

Upravljanje znanjem

područjerazina IT područje Znanje = objekt

Područje rada s ljudima Znanje = proces

organizacijska razina

ldquoRe-inženjerirdquo ldquoOrganizacijski teoretičarirdquo

Individualna razina ldquoAI-stručnjacirdquo ldquoE-stručnjacirdquo

ldquoPsiholozirdquo

Slika 2 matrica upravljanja znanjem Izvor httpwwwsveibycomarticlesKnowledgemanagementhtml (1009 2004)

ldquoIako matrica na slici 2 puno pojednostavljuje stvari ona obuhvaća jednu važnu činjenicu postoje pragmatične razlike u shvaćanju onoga što je zapravo znanje Istraživači i praktičari u lsquorsquoznanje = objektrsquorsquo koloni teže temeljenju svojeg koncepta iz informacijske teorije u njihovom shvaćanju znanja Istraživači i praktičari u koloni lsquorsquoznanje = procesrsquorsquo teže temeljenju svog koncepta na filozofiji psihologiji ili sociologiji Zbog njihovih različitih korijena dva područja koriste različite jezike u svojim dijalozima i to vodi do međusobne zbrke i nerazumijevanja kad se sastajurdquo6

Ovisno o tome kako shvaćamo znanje i kako ga definiramo njegov oblik se razlikuje pa tako i proizvod njegova korištenja Npr ako koristimo znanje u području informacijske tehnologije proizvod tog znanja može biti softversko rješenje dok primjena znanja u području rada s ljudima može biti novo rješenje organizacijske strukture poduzeća

31 Upravljanje znanjem u kontekstu informacijsko ndash komunikacijske tehnologijeUpravljanje znanjem u kontekstu informacijsko ndash komunikacijske tehnologije odnosi se na upravljanje podacima i informacijama Zato možemo reći da se znanje u ovom području rada smatra objektom koji se prenosi pohranjuje i sl Ono što je važno za upravljanje podacima i informacijama za ovo područje rada je da su oni dobro strukturirani i pripremljeni za analizu tj za proces donošenja odluka Za tu svrhu postoji višedimenzionalno pohranjivanje podataka koje je sadržaj novijih informatičkih sustava Stariji informatički sustavi su imali samo operativni dio i klasične baze podataka zasnovane na relacijskom modelu koje

4 NetLingo The Internet Dictionary httpwwwnetlingocomrightcfmterm=KM (0309 2006)5 Informacijsko komunikacijska tehnologija6 Knowledge Management httpwwwsveibycomarticlesKnowledgeManagementhtml (1009 2004)

Slika 1 Težišta po stepenicama ljestvice znanjaIzvor North K Wissensorientierte Unternehmensfuumlhrung - Wertschoumlpfung durch Wissen Wiesbaden Gabler 1998 str 41

znak

PREMA ZNANJU ORIJENTIRANO VOĐENJE PODUZEĆA

SPECIFIČNA POJEDINAČNA RJEŠENJA

PROFESIONALNA ORGANIZACIJA ZNANJA

+ sintaksa

podatak + značenje

informacija + umreženost(kontekstiskustvaočekivanja)

znanje + veza sprimjenom

umijeće + htjenje

djelovanje + ispravno djelovanje

kompetencija + jedinstvenost(ldquobiti bolji oddrugihrdquo)

konkurentnost

RJEŠENJE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

28

nisu mogle generirati podatke u stvarnom vremenu što je usporavalo proces donošenja odluka Noviji informatički sustavi imaju ugrađeno višedimenzionalno pohranjivanje podataka koje sadrži podatke prikupljene iz različitih izvora a kod njega postoji mogućnost za pretraživanjem analitičkom obradom izvješćivanjem itd što olakšava proces donošenja odluka Takvi sustavi nazivaju se ekspertnim sustavima i pripadaju području umjetne inteligencije (eng Artificial Intelligence ndash AI) ldquoEkspertni sustavi su računalni programi temeljeni na znanju iz nekog specijalističkog područja sa ciljem da pomognu ekspertima (stručnjacima) u rješavanju problema Pripadaju sustavima za potporu odlučivanju i koriste znanje eksperata za rješavanje problema Oni zaključuju korištenjem znanja u simboličkom obliku mogu naći približno rješenje i kada podaci o problemu nisu potpuni te mogu objasniti način na koji su došli do rješenja Prikladni su za situacije kada nema algoritamskog rješenja a to su slabo strukturirani problemirdquo7 Iz slike 3 je vidljivo da se u strukturi ekspertnih sustava nalaze dvije različite baze i mehanizam zaključivanja Baza činjenica obuhvaća specifične elemente znanja o konkretnom problemu dok baza znanja obuhvaća dokumentirana rješenja prethodnih problema Ove dvije baze su u međusobnoj interakciji i u interakciji s mehanizmom zaključivanja Mehanizam zaključivanja funkcionira na način da koristi pravila i činjenice koje postoje u sustavu i na temelju njih zaključuje i rješava problem

Slika 3 Struktura ekspertnih sustava Izvor http efzg g lobalnet hrUserDocsImages INFvargaU m j e t n a 2 0 i n t e l i g e n c i j a 2 0 i 2 0 e k s p e r t n i 2 0 s u s t a v i pdfsearch=2222ekspertni20sustavi2222 (0309 2006)

Svrha ekspertnih sustava je podrška u procesu odlučivanja Rješenja iz baze znanja dostupna su svima koji se nalaze u procesu odlučivanja i na način koji je pojedincu razumljiv Odgovor na upit moguće je dobiti u stvarnom vremenu i u roku od nekoliko sekundi Na ovaj način uvođenjem ekspertnih sustava operativne baze podataka (starijih verzija računalnih sustava) nisu više opterećene složenim upitima i cijeli sustav postaje brži i učinkovitiji

32 Upravljanje znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala

Upravljanje znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala odnosi se na upravljanje znanjem vještinama i kompetencijama ljudi Na slici 1 je vidljiv hijerarhijski odnos između znanja vještina (umijeća) i kompetencija Znanje je na četvrtoj stepenici ljestvice znanja i na pola puta do konkurentnosti To nam govori

7 Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi httpefzgglobalnethrUserDo-csImagesINFvargaUmjetna20inteligencija20i20ekspertni20sustavipdfsearch=2222Ekspertni20sustavi2222 (03092006)

da pojedinci unutar poslovnog subjekta uz znanje moraju posjedovati vještine (umijeće) moraju djelovati u skladu s njima i moraju posjedovati kompetencije da bi poduzeće u kojem rade ostvarilo preduvjet konkurentnosti Možemo reći da je to strategija upravljanja znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala dok je njegov cilj postizavanje konkurentnosti te dalje i održive konkurentske prednosti ldquoU ekonomiji gdje je jedino sigurno nesigurnost jedini siguran izvor održive konkurentske prednosti je znanje Kada se tržište širi tehnologije bujaju konkurencija se umnožava i proizvodi postaju zastarjeli gotovo preko noći uspješne kompanije su one koje konzistentno stvaraju novo znanje dijele ga sa cijelom organizacijom i brzo utjelovljuju u nove tehnologije i proizvode Ove aktivnosti definiraju kompaniju koja ldquostvara znanjerdquo čije je isključivo poslovanje kontinuirana inovacijardquo8 Znanje je ključni faktor u ekonomiji 21 stoljeća Budući da smo država koja ne može konkurirati na globalnom tržištu financijskim sredstvima ili bilo kojom materijalnom imovinom naša je obveza mjeriti cijeniti i investirati u ljudsko znanje Brodogradilište bdquoUljanikldquo nije moglo konkurirati Japanu i Kini na drugačiji način osim znanjem vještinama i kompetencijama vlastitih ljudi Tako da su istraživanjem tržišta došli do tržišnih niša i u njima pronašli područje svojeg budućeg proizvoda ndash brodove za prijevoz kamiona i automobila To je proizvod koji je zadovoljavao tržište i bio dovoljan za njihovo poslovanje nekoliko godina u nazad Danas brodogradilište bdquoUljanikldquo ulazi u novu tržišnu nišu s početkom proizvodnje nove vrste brodova a to su tzv Drageri (koriste se za stvaranje umjetnih otoka i za razne radove pod vodom) Važno je kod toga istaknuti da se svaki proizvod gradi dva puta Prvi put u mentalnoj (projektantskoj) fazi a drugi put u fizičkoj (proizvodnoj) fazi Propusti prve faze donose velike propuste i gubitke u drugoj fazi Gubici u proizvodnji ove vrste proizvoda su enormni a o tome svjedoči i činjenica da je tržišna vrijednost jednog takvog broda od 7000000 do 8000000 USD9 Za poslovni subjekt je važno pronaći eksperte za određena područja i iskoristiti njihovo znanje i iskustvo koje treba prenijeti mlađoj osobi koja će nastaviti raditi u tom području Na taj način odlaskom pojedinca u mirovinu kolektivno znanje se ne gubi jer je ekspert prenio svoje znanje i iskustvo mlađem kolegi koji nastavlja tamo gdje je on stao Takav način rada zove se mentorstvo i obično zahtjeva period od pet do deset godina zajedničkog rada kako bi se prenijelo znanje i iskustvo u što većoj mjeri Jedino na ovakav način je moguće zadržati nečije iskustveno znanje u poduzeću Postoje situacije kad ovakav način rada nije moguć jer se poduzeće nalazi na više lokacija U tom slučaju dolaze do izražaja razni softverski paketi on ndash line komunikacija intranet i sl koji su osnovni resursi za kvalitetno prenošenje informacija znanja i iskustva radom u virtualnoj mreži Općenito takav način komunikacije funkcionira na način da postoji virtualna mreža ljudi koji rade zajedno i međusobno su povezani intranetom (ili na neki drugi on ndash line način) i komuniciraju upitima Tako se stvara grupa ljudi podjednakih područja interesa (vrsta posla projekti i sl) koji uče jedni od drugih kad naiđu na neki problem u svom radu a koji ne znaju riješiti Kada se neki problem riješi on se dokumentira i pohranjuje u bazi znanja te je u bilo kojem trenutku dostupan osobi kojoj će trebati u budućnosti Na taj se način ljudi povezuju i znanje pojedinca postaje kolektivno znanje poduzeća te možemo reći da je poduzeće razvilo strategiju stvaranje humanog kapitala

321 Humani kapitalHumani kapital (Human Capital ndash HC) ldquosu zaposleni sa cjelokupnim rasponom individualnog i kolektivnog znanja sposobnosti stavova mogućnosti ponašanja iskustva i emocija Iznimno je važno istaknuti da zaposleni nisu sami po sebi humani kapital za poslodavca nego to postaju tek onda kada svoje znanje i sposobnosti transformiraju u djela (usklađena sa strategijom poslovanja) koja doprinose stvaranju (materijalne ili nematerijalne) vrijednosti za tvrtku (profit novi klijenti bolji imidž uspješnija organizacija rada profitabilan proizvod)rdquo10 8 Ikujiro Nonaka ldquoThe Knowledge-Creating Companyrdquo Harvard Business Review Novem-ber-December 19919 Cijena broda za prijevoz kamiona i automobila 10 HGK ldquoPriručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkamardquo Zagreb HGK 2001 str21

baza znanja baza činjenica

mehanizamzaključivanja

korisničkosučelje

korisnik

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

29

Humani kapital čine kompetencije odnosi i vrijednosti Kod čega se kompetencije nalaze na sedmoj stepenici ljestvice znanja (vidi sliku 1) i predstavljaju preduvjet za konkurentnost tvrtke U području kompetencija razlikujemo profesionalne (20 područja) i socijalne kompetencije (13 područja) Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori postoji još i komercijalna kompetencija koja podrazumijeva ldquosposobnost zaposlenih da svoje akcije usmjeravaju k stvaranju vrijednostirdquo11 Prema Ivici Osliću iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla biti kompetentan znači ldquostjecati koristiti razvijati i dijeliti znanje vještine i iskustvardquo12 Kad se govori o odnosima kao sastavni dio humanog kapitala misli se na odnose koje izgrađuju zaposlenici s klijentima dobavljačima drugim radnim kolegama a koji imaju za cilj stvaranje vrijednosti Kao treću komponentu koja čini dio humanog kapitala su vrijednosti odnosno investicije koje poslodavac vrši sa ciljem povećanja razine znanja vještina i sposobnosti zaposlenih Za poslovne subjekte neće imati nikakvo posebno značenje da one investiraju u svoj humani kapital ako ne shvaćaju zašto to čine i ako ne mjere rezultate investicije odnosno efikasnost humanog kapitala Dakle efikasnost humanog kapitala je mjerna veličina koja je pokazatelj opravdanosti investicije a trebala bi se nalaziti u izvještajima o poslovanju poslovnog subjekta Efikasnost humanog kapitala pokazuje koliko je novčana jedinica uložena u zaposlene stvorila dodane vrijednosti

4 Case StudyEfikasnost humanog kapitala izračunati će se na uzorku od 12 brodova (gradnji) za prijevoz automobila i kamiona proizvedenih u razdoblju od 1999 do 2004 godine u brodogradilištu ldquoUljanikrdquo dd Navedeni brodovi proizvedeni su u tri serijemiddot prvu seriju čine gradnje 419 420 421 422 425 ndash kapaciteta 4300

automobila i približne nosivosti 12780 tmiddot drugu seriju čine gradnje 437 438 439 440 ndash kapaciteta 4300 automobila

ali manje nosivosti u odnosu na prethodnu seriju odnosno približne nosivosti 12600 t

middot treću seriju čine gradnje 441 442 452 ndash kapaciteta 5000 automobila i nosivosti 14500 t

Efikasnost humanog kapitala prema VAICTM metodi13 izračunava se izrazom

Gdje je HCE = koeficijent efikasnosti humanog kapitala VA = dodana vrijednost HC = izdvajanja za zaposleneHCE pokazuje koliko je 1kn uložena u zaposlene stvorila nove vrijednosti

Prema navedenom izrazu izračunate su vrijednosti HCE za sve gradnje i one su prikazane u tablici broj 1

Tablica 1 efikasnost humanog kapitala po gradnjama

Broj gradnje

Datum primopredaje

Kupac HCe

419 6kolovoz lsquo99 Dyviship IV AS 153

420 10siječanj lsquo00 Dyviship IV AS 171

421 31svibanj lsquo00 Providence Shipping Inc 307

11 Op cit str21 12 Oslić I Upravljanje znanjem ndash prezentacija Ericsson Nikola Tesla dd 2002 13 VAICTM je metoda profesora Pulića koja se koristi za izračunavanje ukupne efikasnosti poslovnog subjekta i predstavlja njegovu intelektualnu sposobnost odnosno pokazuje koliko je nove vrijednosti stvoreno na svaku kunu uloženu u resurse U radu je obrađeno pitanje efikasnosti humanog kapitala te drugi resursi koji se koriste za izračunavanje ukupne efikasnosti u ovoj metodi nisu uzeti u obzir

422 9studeni lsquo00 Providence Shipping Inc 322

425 31kolovoz lsquo00 Montagu Bay Shipping Ltd 330

437 6kolovoz lsquo01 Atlantica SpA di Navigazione 229

438 29listopad lsquo01 Atlantica SpA di Navigazione 276

439 5travanj lsquo02 Atlantica SpA di Navigazione 282

440 12srpanj lsquo02 Atlantica SpA di Navigazione 239

441 21ožujak lsquo03 Grimaldi 296

442 7kolovoz lsquo03 Grimaldi 283

452 25svibanj lsquo04 Grimaldi 171

Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Iz tablice broj 1 dobiveni su rezultati koji su prikazani u grafu broj 1 Indikator HCE raste od gradnje broj 419 kada je njegova vrijednost iznosila 153 do gradnje broj 425 (prva serija brodova) kad je njegova vrijednost iznosila 330 nakon koje naglo pada na gradnji 437 na vrijednost 229 Razlog pada efikasnosti humanog kapitala na gradnji 437 je početak druge serije brodova nešto manje nosivosti i ta serija završava sa gradnjom 440 kad je vrijednost HCE iznosila 239 Pad HCE na gradnji 440 uzrokovan je padom vrijednosti USD koji razara efikasnost humanog kapitala za 12 Drugi razlog razaranja HCE leži u povećanju plaća koje u usporedbi sa prethodnom gradnjom razaraju HCE za 9

graf 1 efikasnost humanog kapitala po gradnjama Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Efikasnost humanog kapitala na gradnji 441 raste do vrijednosti 296 iako je započela treća serija brodova veće nosivosti i kapaciteta Na gradnji 442 HCE pada na vrijednost 283 razorenu isključivo zbog razlike u tečaju Daljnji pad HCE na gradnji 452 uzrokovan je manjom ostvarenom vrijednosti gradnje 452 što je uzrokovalo i manji iznos subvencije u odnosu na prethodne dvije gradnje Osim toga udio plaća u troškovima procesa iznosi 80 Plaće se izračunavaju u HRK ali su vezane za EUR a odnos između EUR i USD 2004 godine iznosio je 13 U tim uvjetima troškovi procesa enormno rastu pa nije moguće postići dovoljnu razinu produktivnosti koja bi mogla to kompenzirati

Nakon prve serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 330 kuna nove vrijednosti Nakon druge serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 239 kuna nove vrijednosti Ove dvije serije brodova koriste se za prijevoz 4300 automobila a njihova razlika je u nosivosti Nakon treće serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 171 kuna nove vrijednosti Treća serija brodova koristi se za prijevoz 5000 automobila Gledano po serijama izgrađenih brodova HCE ima stalnu tendenciju pada

Broj gradnje

efikasnost humanog kapitala (HCe)

Fakt

or H

Ce

HCE

419000

100

200

300

050

150

250

350

420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

30

Kako bi dobili cjelovite zaključke potrebno je promotriti i tablicu broj 2 koja prikazuje efektivne sate koji su bili potrebni za izgradnju pojedinih brodova Iz tablice broj 2 dobiven je graf broj 2

Tablica 2 ostvareni efektivni sati izgradnje po gradnjama

Broj gradnje

Datum primopredaje

Kupac ostvareni eS

419 6kolovoz lsquo99 Dyviship IV AS 1002531

420 10siječanj lsquo00 Dyviship IV AS 873155

421 31svibanj lsquo00 Providence Shipping Inc 816984

422 9studeni lsquo00 Providence Shipping Inc 792971

425 31kolovoz lsquo00Montagu Bay Shipping Ltd

809092

437 6kolovoz lsquo01Atlantica SpA di Navigazione

794818

438 29listopad lsquo01Atlantica SpA di Navigazione

767553

439 5travanj lsquo02Atlantica SpA di Navigazione

765236

440 12srpanj lsquo02Atlantica SpA di Navigazione

750059

441 21ožujak lsquo03 Grimaldi 810801

442 7kolovoz lsquo03 Grimaldi 736285

452 25svibanj lsquo04 Grimaldi 718188

Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Iz grafa broj 2 vidljivo je da je za gradnju 419 bilo potrebno najviše sati i nakon te gradnje sve je manje sati bilo potrebno za sljedeće gradnje Već na gradnji 420 efektivni sati su se smanjili za 129376 u odnosu na gradnju 419 što znači da se proizvodnja ubrzala za 13 odnosno za isti postotak se povećala produktivnost Razdoblje između primopredaje gradnje 419 i gradnje 420 iznosi 157 dana Gradnja 419 je bila isporučena 1999 godine dok je gradnja 420 bila isporučena 2000 godine Iz grafa broj 2 je dalje vidljivo da se efektivni sati smanjuju sve do gradnje 425 Na gradnji 425 se za 2 smanjila produktivnost u odnosu na prethodnu gradnju Sa gradnjom 437 započinje druga serija gradnji i na njoj se smanjuju efektivni sati u odnosu na prethodnu gradnju ES su veći u odnosu na gradnju 422 Početkom svake serije je normalno da je potrebno nešto više vremena za izgradnju Vidljiv je trend smanjenja ES sve do gradnje 441 na kojoj se ES povećavaju zbog toga što počinje treća serija brodova koji su veće nosivosti i kapaciteta 5000 automobila

graf 2 ostvareni efektivni sati izgradnje po gradnjama Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Na gradnji 442 ES se smanjuju i povećava se produktivnost za 9 u odnosu na gradnju 441 Na gradnji 452 ES su smanjeni na 718188 U razdoblju od pet godina (1999 do 2004) brodogradilište ldquoUljanikrdquo je povećalo produktivnost smanjenjem ES za 28

Kako su ES utjecali na HCE vidi se iz grafa broj 3 dobivenog iz tablice broj 2 Vidi se da je na gradnji 420 efikasnost humanog kapitala ndash HCE porasla za 105 smanjenjem ES za 13 u odnosu na gradnju 419 Na gradnji 422 imamo skok HCE za 5 sa smanjenjem ES za 3 Do gradnje 425 HCE raste i ima najveću vrijednost od 330 iako su se na toj gradnji ES malo povećali Na gradnji 437 ES se smanjuju i HCE ima nagli pad vrijednosti koji nije uvjetovan padom ES već drugim promjenama Gradnja 437 ima 15 nižu ostvarenu vrijednost broda a samo 2 niže ukupne troškove u odnosu na gradnju 425 što je uzrokovalo pad HCE

graf 3 Utjecaj efektivnih sati na efikasnost humanog kapitala Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Do gradnje 439 HCE raste padom ES Efektivni sati se smanjuju do gradnje 441 kad počinje nova serija brodova Pad efikasnosti humanog kapitala na gradnji 440 uzrokovan je padom vrijednosti USD i porastom plaća Na gradnji 441 je vidljiv rast HCE i porast ES potrebnih za izgradnju tog broda Nakon te gradnje vidljiv je trend smanjivanja ES i pad efikasnosti HCE uzrokovan smanjenjem vrijednosti USD na gradnji 442 i smanjenjem ostvarene vrijednosti broda subvencije i povećanjem plaća na gradnji 452

Iz grafa 2 i 3 vidljivo je da je u razdoblju od pet godina smanjeno vrijeme potrebno za izgradnju broda a i dalje se teži skraćivanju tog vremena Ono što je važno istaknuti je da se tim skraćivanjem povećava produktivnost a samim time i efikasnost humanog kapitala te da se povećava obujam proizvodnje a troškovi procesa se smanjuju

5 ZaključakEkonomija bazirana na znanju je činjenica koja hrvatskom društvu predstoji kao podloga stvaranja konkurentnosti našeg gospodarstva u odnosu na članice Europske unije Ljudsko znanje ključni je resurs u koji treba ulagati kako bi kao rezultat te investicije podigli sposobnost stvaranja nove vrijednosti poslovnog subjekta a u konačnici gospodarstva naše zemlje VAICTM metoda dr Pulića je alat koji se koristi za mjerenje sposobnosti poslovnog subjekta u stvaranju nove vrijednosti u obliku indeksa koja korištena u ovom radu pokazuje interesantne rezultate na primjeru brodogradilišta ldquoUljanikrdquomiddot Od 1999 do 2004 godine proizvedeno je tri serije brodova za prijevoz

automobila u brodogradilištu lsquorsquoUljanikrsquorsquo Prva serija brodova je nosivosti 12780t i kapaciteta 4300 automobila Druga serija brodova je nosivosti 12600t i kapaciteta 5300 automobila Treća serija brodova je nosivosti 14500t i kapaciteta 5300 automobila

middot Efikasnost humanog kapitala (HCE) 1999 godine imala je vrijednost 153

ostv

aren

i efik

asni

sat

i

Broj gradnje ostvareni eS

ostvareni eS

419650000

750000

850000

950000

700000

800000

900000

1000000

1050000

420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

Broj gradnje

ostv

aren

i eS

ostvareni eS

HCe

Utjecaj eS na HCe

419 420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

Fakt

or H

Ce

0000

100

200

300

050200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

150

250

350

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

31

što znači da je svaka kuna uložena u humani kapital lsquorsquostvorilarsquorsquo 153 kuna

nove vrijednosti Na gradnji 425 HCE ima najveću vrijednost kroz posljednjih

pet godina i iznosi 330 Nakon toga se HCE smanjuje uz variranje vrijednosti

u razdoblju od 2001 do 2004 godine pada na 171 na posljednjoj gradnji

Često je variranje vrijednosti USD kao vanjskog čimbenika utjecalo na

razaranje efikasnosti humanog kapitala Zbog toga nije indikativno gledati da

se efikasnost humanog kapitala kroz pet godina povećala sa 153 (na gradnji

419) na 171 (na gradnji 452) Ako uzmemo prosjek HCE za ostale gradnje

vidi se da HCE iznosi 273 jer je HCE bio dosta visok u odnosu na gradnje 419

i 452

middot Brodogradilište ldquoUljanikrdquo je kroz pet godina radilo na smanjivanju efektivnih

sati potrebnih za izradu broda Kao rezultat toga ES su skraćeni za 28 Ako

izostavimo da je efikasnost humanog kapitala bila razarana povećanjem plaća

iili smanjenjem vrijednosti USD dolazimo do zaključka da se smanjenjem ES

povećava HCE Smanjivanjem efektivnih sati povećao se obujam proizvodnje

smanjili su se troškovi procesa a produktivnost se povećala za 28

Iz dobivenih rezultata moguće je zaključiti da je mnogo čimbenika koji

utječu na stvaranje i razaranje vrijednosti na brodovima pa je stoga potrebno

detaljnije analiziranje uzroka poremećaja u stvaranju nove vrijednosti Daljnji

porast efikasnosti humanog kapitala moguć je investiranjem u humani kapital

i razvijanjem individualnih sposobnosti zaposlenika Takvim sustavnim podizanjem

razine znanja i poticanjem kreativne napetosti poslovni subjekt se razvija i postaje

konkurentan

ldquoPostoji izrazita povezanost ljudskog kapitala i poslovne produktivnosti i direktni

je izvor inovativnosti i dugoročne konkurentnosti Cjeloživotno učenje pokazuje

se kao nužnost koja ubrzava tehnološke inovacije ndash one mogu biti efikasne samo ako ih primjenjuje dobro obrazovana prilagodljiva rada snagardquo14

Literatura[1] Dragičević A Dragičević D ldquoLeksikon ekonomije i informatikerdquo Informator Zagreb 1999[2] North K ldquoWissensorientierte Unternehmensfuumlhrung ndash Wertschoumlpfung durch Wissenrdquo Wiesbaden Gabler 1998[3] Frappaolo C ldquoKnowledge Managementrdquo Capstone Publishing Oxford UK 2002[4] NetLingo The Internet Dictionary httpwwwnetlingocomrightcfmterm=KM[5] Knowledge Management h t tp wwwsve iby comar t i c les KnowledgeManagementhtml[6] Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi httpefzgglobalnethrUserDocsImagesINFvargaUmjetna20inteligencija20i20ekspertni20sustavipdfsearch=2222Eespertni20sustavi2222[7] Ikujiro Nonaka ldquoThe Knowledge-Creating Companyrdquo Harvard Business Review November-December 1991[8] HGK ldquoPriručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkamardquo Zagreb HGK 2001[9] Oslić I Upravljanje znanjem ndash prezentacija Ericsson Nikola Tesla dd 2002[10] Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo dd[11] Tempus projekt ndash Vesna Štefica httpwwwunizghrtempusprojectsFurtherBolognazadarVesna20Steficapdf14 Tempus projekt ndash Vesna Štefica httpwwwunizghrtempusprojectsFurtherBolognazadarVesna20Steficapdf (17032008)

SummaryFollowing the trends of modern business it is increasing a need for managing especially in the context of Human Resource Management regarding human knowledge and secondly data management and information through the use of expert systemsThe aim of this paper is better understanding the concept of Knowledge Management to show ways of its implementation in the company and raise awareness of the need for managing the knowledge to those who still do not manage it It is important to recognize the need for measuring and monitoring the return on investment in Human Capital and the results which influence the productivity increase capacity production and reduce its costs Knowledge is the power of the 21st century The key to success in the modern business trends lies down in revealing and evaluating the human knowledge

KeyworDS Knowledge Management ICT Management Competences Human Capital Management Human Capital Efficiency

Knowledge Management with Special Reference on the Human Capital EfficiencyPred Barbara Marušnik univ spec oec

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

32

1 Uvod Andrew Chen nam u članku ldquoThe Ethic of Nanotechnology [5] predlaže da si

pokušamo zamisliti svijet u kojem npr

bull automobilimogubitisastavljenimolekulupomolekulu

bull otpadrazgrađenipretvorenuhranu

bull ljudisemoguliječitipomoćurobotaveličinestanice

bull možemonačiniti čipove (elektroničke logičke sklopove) veličine10

nanometara (reda veličine do 100 atoma)

bull smosposobnirazvijatiračunalairobotemolekularnihdimenzijaitd

Inženjeri fizičari i biolozi smatraju da je moguća nova tehnološka i industrijska

revolucija i ubrzano razvijaju novu tehnologiju koja se naziva nanotehnologija

Multidisciplinarni timovi po svijetu otkrivaju nove tehničke istine kako bi

potkrijepili tvrdnju američkog nobelovca Richarda Feynmana iz 1959 godine da

ldquoprincipi fizike ne govore protiv mogućnosti manevriranja atomimardquo tj atom po

atom

Nanotehnologija se temelji na sposobnosti manipuliranja materijalima uređajima

i sustavima u nanometarskim razmjerama

Nanotehnologija i etika

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

prof emer dr sc Zijad HaznadarFakultet elektrotehnike i računarstva Zagrebdr sc Luciano Delbianco prof visoke školePolitehnika Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakNanotehnologija je jedno od najbrže rastućih područja znanosti i predmet je velikog broja istraživanja u današnjici Upotreba nanotehnologije u medicini proizvodnji materijala s posebnim svojstvima poljoprivredi u vojne svrhe i u drugim područjima ima ogroman razvojni potencijal Međutim istovremeno javljaju se i dvojbe oko korištenja nanotehnologije jer je utjecaj kvantne mehanike na nanoskali i dalje predmet istraživanja Potencijalna mogućnost toksičnosti nanočestica upotreba nanotehnologije u proizvodnji oružja i utjecaj primjene na svjetsku ekonomiju samo su neke od mogućih posljedica intenzivne primjene nanotehnologije U okviru ovog rada bit će razmotrena značajna etička pitanja u primjeni nanotehnologije

KljUčNe rIječI nanotehnologija etika nanomaterijali ugljikove nano cijevi nanomemorije

UDK 539117Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

33

2 Nanotehnologija A Višnjevac u [8] navodi da se za nanotehnologiju može reći da je novi revolucionarni pristup u dizajniranju i konstruiranju struktura koje se grade od atomske (dakle nanometarske) razine ciljanim trodimenzionalnim pozicioniranjem atoma unutar molekularne strukture te molekula unutar dirigirano građenih agregata Nešto jednostavniju definiciju daje A Chen u [5] navodeći da je ldquoNanotehnologija također nazvana i molekularna proizvodnja grana tehnike koja se bavi projektiranjem i proizvodnjom ekstremno malih elemenata i uređaja građenih na nivou molekulardquo K E Drexler s MIT-a u SAD-u kao i mnogi drugi predviđa da će nanotehnologija dovesti do nanoračunala ne većih od bakterije i do nanostrojeva poznatih pod imenom naniti Danas se u brojnim sveučilištima kao na University of Washington te Northwestern University i drugima osnivaju centri i instituti za studij nanotehnologije Vlada SAD-a je osnovala National Nanotechnology Initiative (NNI) koja će usmjeravati istraživanja Defense Advanced Research Projects Agency (DARPA) i National Science Foundation (NSF) su trenutno dva najjača izvora financiranja nanotehnoloških istraživanja u SAD-u Slična je situacija i u drugim razvijenim zemljama u svijetu Kod nas u Hrvatskoj 2002 godine je na Institutu za fiziku u Zagrebu pokrenuta inicijativa za okupljanje i formiranje Koordinacijskog odbora za pomaganje u istraživanju na području nanotehnologije Procjena je da se u Hrvatskoj oko 80 istraživača uglavnom s Instituta ldquoRuđer Boškovićrdquo Instituta za fiziku PMF-a i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu bavi i zanima za nanotehnologiju

3 Primjena nanotehnologije Nanotehnološki postupci i procesi omogućuju stvaranje organsko-anorganskih materijala u obliku prahova vlakana membrana slojeva kompozitnih struktura i drugih oblika punog volumena Za izradu nanostrukturiranih materijala postoji već čitav niz razrađenih tehnoloških postupaka u svijetu Nanostrukturirani (nanofazni) materijali punog volumena imaju faze veličine do 100 nanometara (1nm = 10

-9m)

Takvi materijali su npr bullnanokristalnelegureželjezabullnanokristalnipolimeriikompozitnimaterijalibullnanostrukturnialatnimaterijalibullnanomaterijalizaautomobile(odgumakočnicastaklalakovasvjećicaitd)bullžilavakeramikabullnanomaterijalizadijelovezrakoplovnihkonstrukcijaitd

U elektrotehnici naročito u elektronici najavljuju se revolucionarne promjene primjenom nanomaterijala posebno ugljikovih nanocijevi i to za bullnanoFET(FieldEffectTranzistori)tranzistorebullnanomemorijebullmikroelektronikubullsuperkapacitete(donevjerojatnih5000F)bullbaterijeiakumulatorevisokegustoćeenergijebullsolarnestanicebullzaslonevisokerezolucije(TViPCidruge)bullvisokoosjetljivesenzoreitd

K E Drexler s MIT-a 1986 godine navijestio je dolazak molekularnih strojeva u

knjizi ldquoEngines of Creationrdquo Danas se najavljuju prema [2] i [5] ldquoMikro elektromehanički sustavirdquo MEMS u vidu sićušnih mehaničkih naprava kao što su bullsenzoribullventilibullzupčanicibullzrcalabullaktuatoriugrađeniupoluvodičkečipoveitd

Prema [7] postoji nekoliko ključnih nanopodručja koja se mogu sažeti u pet principijelnih nanotehnoloških platformi ugljikove nanocijevi kvantni doti fulereni nanožice i dendrimeri Zanimljiv je pregled patentnih prijava u SAD-u od 1985 do 2004 godine u poljima energetike elektronike i medicine prema tablici 1

Nanotehnologija opisUSa patent

Ugljikove nanocijeviMreža nanocijevi od ugljika koje se mogu ponašati kao poluvodiči ili kao metali

293146

Kvantni dotiKristali poluvodiča nanometarske veličine kao npr kadmij-selenid

319109

Fulereni Sferni kavezi od ugljika 21534

NanožiceŽice i štapovi napravljeni od jednog ili više poluvodiča kao npr galij-arsenid ili indij-fosfid

5124

Dendrimeri

Sferni polimeri koji se eksperminetalno koriste za prijenos lijekova i kao emiteri svjetla

2296

Tablica 1 Pregled patentnih prijava iz područja nanotehnologije u SAD

Iz tablice 1 je vidljivo da se od oko ukupno 1100 patenata skoro trećina koristi u elektronici U elektronici se najviše koriste ugljikove nanocijevi a najmanje dendrimeri Ugljikove nanocijevi su glavna moguća zamjena za silicij koji u pogledu minijaturizacije čipova dosiže svoje granice

4 Ugljikove nanocijevi u elektronici Najavljuje se da će ugljikove nanocijevi biti čudo od materijala 21 stoljeća One mogu biti mnogo čvršće od čelika lakše od aluminija i mnogo vodljivije od bakra Iako je Sumio Iijima u NEC Corp Tokyo tek 1991 g prvi opazio nanocijevi [9] istraživači su već izradili različite elektroničke i optoelektroničke prototipove uređaja od ugljikovih nanocijevi kao npr bulltranzistorebulldiodebullemiteresvjetlaibulldetektore

Značajno je da se sve ove različite funkcije postižu samo jednim te istim uređajem Nanocijevi su strukturno slične grafitu Možemo ih promatrati kao jednoslojne grafitne ravne strukture savijene u bešavnu cijev

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

34

Slika 1 Ugljikova nanocijev

Temeljno svojstvo ugljikovih nanocijevi je da im se električne karakteristike mogu mijenjati samo promjenom fizičkih osobina nanocijevi Karakteristike im određuju bullpromjernanocijevi(do2nmoko10atoma)bullorijentacijasaća(uodnosunaoscijevi)

Saće može biti u smjeru osi cijevi ili pak u obliku spirale oko osi cijevi Kombinacija promjera i zakretanja rešetke određuje karakter nanocijevi bullvodljiviilibullpoluvodički

U analizi ovih pojava mora se uzeti u obzir dualna teorija Elektroni nisu samo sitne nabijene čestice nego imaju i valna svojstva Idejajeupotrijebitiugljikovenanocijevizaizradufield-effecttranzistora(FET)Titranzistori će postati sastavni blokovi Complementary Metal-Oxide Semicondictor Integrated Circuits (CMOS IC-a) t j čipova

Slika 2 Rani prototip FET-a s nanocijevi

Slika 3 Nanocijevni tranzistor druge generacije

5 Etički problemi i propisi Poznata je biološka i ekološka toksičnost nanomaterijala Studije [6] pokazuju da tehnički nanomaterijali mogu biti toksični za biljke ljude životinje i mikrobe Toksičnost za pojedine organizme je samo jedan dio problema a konačna ekološka zagađenost tehničkim nanomaterijalima bit će određena intenzitetom kontaminacije načinom kretanja kroz okoliš i vremenom izloženosti biljaka i životinja Budući da su izvori nanomaterijala rasprostranjeni receptori (mikrobiološki bilje životinje ljudska naselja) ne mogu biti jednostavno premješteni i zaštićeni Transportni procesi ne mijenjaju strukture i svojstva nanomaterijala Razni su oblici transporta u fazama voda ndash zrak ili voda ndash organski materijal u interakciji s nečistoćama i sedimentima (izvorske i otpadne vode rijeke jezera oceani) itd S druge strane transformacija nanomaterijala uključuje fizičku (agregatna stanja) kemijsku (dekompenzacija kiselost ndash lužnatost) fotokemijsku kao i biološke reakcije sa ili bez prisutnosti organizama Budući da pored tehničkih nanomaterijala postoje i prirodni problemi zaštite postaju još većiPrirodni nanomaterijali takvi kao fulereni postojali su u zemlji prije približno 2 mi-lijarde godina Bili su uobičajeni sastojci u izgarajućoj razmjeni u to vrijeme Mogli su biti proizvedeni s velikom raznolikošću sastava oblika morfologije čistoće itdDanas ima već više od 800 komercijalnih proizvoda koji sadrže nanomaterijale [6]Klasična koloidalna znanost (o dispergnim sustavima s fazama veličine do 01 mikron) i pristup preko kemije okoliša ne mogu odgovoriti na pitanja kaomiddot Mogu li nanomaterijali poslužiti kao nosioci za organske zagađivače u orga-

nizmima i stanicama slično kao ldquoTrojanski konjrdquomiddot Takvi postupci se već koriste na nanočesticama temeljen prijenos lijekovaVeliko je također pitanje može li nanomaterijal ući u lanac hrane i kakav će to učinak imati

6 Zaključak Može se zaključiti da su etičke implikacije razvoja nanotehnologije još neistražene i da ih treba istražiti što prije U svijetu se organiziraju savjetovanja i konferencije o etičkim problemima povezanim s razvojem nanotehnologije [5] i [10] Činjenica je da mnogi istraživači pripisuju nanomaterijalima ključnu ulogu u 21 stoljeću Nezaobilazna su etička i ekološka pitanja povezana s razvojem nanotehnologije Moramo formulirati i donijeti etičke propise prije nego nanotehnologija bude prihvaćena Ti nas propisi trebaju štititi tako da eliminiraju ili minimiziraju opasne utjecaje nanotehnologije na društvo Pogotovu kada smo s nekim primjenama u medicini i genetici na granici intervencije u žive stanice što otvara mogućnosti za manipulacije

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

35

Literatura [1] Z Haznadar Mogućnosti primjene nanotehnologije u elektrotehnici FER

Zagreb 2004

[2] T Filetin Primjena nanomaterijala u tehnici Bilten HAZU 2003

[3] H Goldstein Race to the Bottom IEEE Spectrum March 2005

[4] N Hey Nanorevolucija IEEE Review April 2003

[5] A Chen The Ethic of Nanotechnology 2009

[6] J D Posner Engineered nanomaterials Where they go nobody knows Science

Direct Elsevier 2009

[7] S K Moore The Nanotech Patent Trap IEEE Spectrum July 2005

[8] A Višnjevac Žongliranje atomima do superčipova Poslovni dnevnik V 2005

[9] P Avouris Supertubes IEEE Spectrum August 2004

[10] K E Drexler Unbounding the Future NY Quill 1991

SummaryNanotechnology is one of the fastet growing fields of science and the subject of significant number of recent researches The use of nanotechnology in medicine manufacture of material with special properties agriculture military and other fields ha san enormous developing potential However at the same time there are some doubts related to the use of nanotechnology because the influence of quantum mechanics on nano-scale is still the subject of research Potential possibility of toxicity of nano-particles the use of nanotechnology in weapons manufacture and the influence of its implementation on the world economy are only several of possible consequences of the intense use of nanotechnology Within the frame of this paper some of the important ethical questions in use of nanotechnology will be addressed

KeyworDS nanotechnology ethics nanomaterials carbon nanotubes nanomemories

Nanotechnology and ethicsPred Barbara Marušnik univ spec oec

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

36

1 UvodNova ekonomska kategorija intelektualni kapital jedna je od temelja nove ekonomske znanosti gdje vladaju zakoni drugačiji od onih u klasičnoj ekonomiji Sve veći broj kompanija osjeća jaz između suvremenog i klasičnog pristupa vrednovanja svojih rezultata Novi kriteriji suvremene ekonomije zahtijevaju nove indikatore za ispravno donošenje poslovnih odluka a rješenje se može vidjeti u primjeni koncepcije upravljanja intelektualnim kapitalom Koncept intelektualnog kapitala danas je najsuvremeniji menadžerski i teorijski trend nužan za djelovanje u ekonomiji znanja Telekomunikacijske kompanije poput davatelja usluga mobilne komunikacije i poduzeća T- Mobile Hrvatska doo kao primjera vodeće kompanije u području mobilne komunikacije su znanjem intenzivne a ujedno su i jedne od pokretača društvenog razvoja okruženja u kojem

djeluju posredstvom napredne tehnologije i sve inovativnijih telekomunikacijskih proizvoda i usluga koje pružaju sve kvalitetnije usluge komuniciranja Budućnost njihovog suvremenog poslovanja je u stvaranju novih metoda sposobnosti i procesa stvaranja vrijednosti Stoga je od velike važnosti da telekomunikacijske kompanije budu svjesne i vrednuju svoju nematerijalnu imovinu odnosno intelektualni kapital kao stvaratelja nove vrijednosti te ga mjere i njime upravljaju u cilju stvaranja veće vrijednosti rasta i razvoja telekomunikacijskog sustava O uspješnosti koordinacije i sinergije dijelova intelektualnog kapitala ovisit će uspješnost i razvoj telekomunikacijskih poduzeća trećeg milenija Koncepcija upravljanja intelektualnim kapitalom nedovoljno se prepoznaje kao dominantni razvojni resurs i ključni čimbenik razvoja telekomunikacijskih poduzeća Hrvatske iako se naziru smjernice poduzimanja određenih koraka prema navedenoj koncepciji

Mjerenje uspješnosti intelektualnog kapitala metodom BSC

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Mr sc Iva Ćulumović ŽupanovićHT ddRijeka

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakUspješni gospodarski subjekti fokusiraju se na nematerijalnu imovinu i okreću znanju i sposobnostima svojih djelatnika a materijalni resursi prelaze u drugi plan Znanje i nematerijalna imovina odnosno intelektualni kapital diferencira današnja poduzeća Ovakve promjene koje je donijela nova znanjem intenzivna ekonomija zahvaćaju sva poduzeća pa tako i davatelje usluga mobilne komunikacije koji igraju važnu ulogu u ovoj novoj eri znanja kao graditelji infrastrukture prijenosa pravovremenih i relevantnih informacija koje su potrebne u stvaranju novog znanja i gospodarskog napretka Takva suvremena kretanja zahtijevaju istraživanja u smjeru izučavanja koncepcije intelektualnog kapitala u teorijskom smislu i njene implementacije u praksiIntelektualni kapital odlučujući je strateški čimbenik ne samo za poduzeće T-Mobile Hrvatska doo za ostale davatelje usluga mobilne komunikacije nego i za sve sudionike u suvremenoj ekonomiji znanja a njegovo prepoznavanje razvijanje mjerenje nekom od priznatih metoda i upravljanje njime ključ je stvaranja i održavanja konkurentske prednosti suvremenog poduzeća ako želi biti uspješno kako na lokalnoj tako i na svjetskoj razini Stoga je implementacija koncepcije intelektualnog kapitala nužna za održiv rast razvoj i uspješnost svih gospodarskih subjekata Republike Hrvatske

KljUčNe rIječI nova ekonomija znanje nematerijalni čimbenici intelektualni kapital elementi intelektualnog kapitala identificiranje mjerenje i upravljanje intelektualnim kapitalom održiva konkurentska prednost rast i razvoj poduzeća Uravnotežena karta zgoditka (Balanced Scorecard ndash BSC)

UDK 650114Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

37

Pri procesu smanjivanja jaza između globalnih i domaćih procesa poslovanja veliku pozornost treba posvetiti kadrovima koji su nositelji promjena i znanja kao temeljnog resursa uspješnog poslovanja

2 Intelektualni kapitalPojam ldquointelektualni kapitalrdquo u današnjem smislu prvi put je 1969 god spomenuo John Kenneth Galbraith u svom pismu ekonomistu Michaelu Kaleckom Smatrao je da intelektualni kapital znači više nego samo intelekt da to nije samo statička nematerijalna imovina već da ima dinamične komponente koje stvaraju vrijednost u poslovnoj praksi Isto vjeruju i Leif Edvinson1 i Pat Sullivan koji smatraju da je intelektualni kapital znanje koje je pretvorivo u vrijednost Dakle intelektualni kapital znači znanje kao dinamičan ljudski proces transformirano u vrijednost za poduzeće Znanje koje ne stvori vrijednost ostaje neiskorišten ljudski potencijal Značaj intelektualnog kapitala se očituje u činjenici da fizički kapital pridonosi vrijednosti konačnog proizvoda ili usluge mnogo manje nego nedodirljiva imovina poduzeća Ista je relacija i s profitom Dakle Velimir Srića s opravdanim razlogom intelektualni kapital naziva IQ-om2 poduzećaKako je znanje najvažniji sastojak intelektualnog kapitala može se reći da se maksimalnim angažiranjem ljudskog znanja stvara bogatstvo3 Da bi se tvrdnja bolje potkrijepila ističe se da ljudski kapital generira 67 bogatstva 29 razvijenih zemalja čije bogatstvo čini 794 ukupnog svjetskog bogatstva4 Na primjeru poduzeća 96 vrijednosti dionice tvrtke Coca Cola generira nematerijalna imovina kao što je reputacija brand i znanje 5

Za bolje razumijevanje samog pojma intelektualni kapital potrebno je objasniti njegovu strukturu prema A Puliću i D Sundaću koji navode tri bitne komponente6

bull Ljudskikapital - sposobnost znanjevještine i iskustvokompanijinihzaposlenika i menedžera plus dinamika djelovanja inteligentne organizacije u promjeni konkurencijske okoline

bull Strukturalnikapital-podrškainfrastrukturiljudskogkapitalakojauključujesustav informacijske tehnologije korporacijske imidže vlasničke baze podataka organizacijske koncepte dokumente patente licence i copyrights

bull Potrošačkikapital-međuodnoskompanijeinjenihklijenata

Potrebno je istaknuti da je ljudski kapital pokretač intelektualnog kapitalaIntelektualni kapital se ne sastoji od odijeljenih sektora ljudskog kapitala strukturnog kapitala i kapitala kupaca nego od njihove međusobne interakcije (Shema 1)

Ako neka kompanija želi imati koristi od svog intelektualnog kapitala ova tri elementa moraju međusobno djelovati7 Zbog navedenog ističe se da poduzeća moraju identificirati elemente intelektualnog kapitala i njime upravljati

1 Korporativni je direktor Sektora za upravne intelektualnim kapitalom u švedskoj osigu-ravajućoj kući Skandia AFS zaslužan je za kreiranje i implementaciju modela upravljanja intelektualnim kapitalom u toj osiguravajućoj kući koja objavljuje Dodatak financijskim izvješćima koji prikazuje pokazatelje o intelektualnom kapitalu i načinu njegove upotrebe2 U ovom kontekstu IQ predstavlja korporativnu inteligenciju3 Više od 50 razvojnih faktora odnosi se na tehnološke inovacije i know-how (R Solow u radu o čimbenicima razvoja koji pokreču američku ekonomiju od 1948 do 1982) cf Sundać D Dujanić M Zrilić N Fleksibilnost i adaptabilnost novi pokazatelji uspješnosti poslovanja IBCC doo Rijeka 1997 p 314 Sundać D Dujanić M Zrilić N op cit p 445 Jackson F Financial and non financial reporting httpwwwferraraonintangiblesnetOECD-FerrraIntangiblesConference (30042008)6 Pulić A Sundać D Intelektualni kapital IBCC Rijeka 1998 p887 Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 59

Shema 1 Međusobno djelovanje sastavnih dijelova intelektualnog kapitala pri stvaranju vrijednosti

Izvor izradila autorica prema Pulić A Kolaković M Intelektualni kapital poduzeća Konkurentska sposobnost poduzeća (Tipurić D ur) Sinergija Zagreb 1999 p 221

3 BSC metodaT Steward u časopisu Fortune piše da intelektualni kapital postaje konkurencijsko najoštrije oružje i da izazov leži u pronalaženju onoga što posjedujemo i njegovog iskorištavanja Skrivena imovina koja se ne vidi u bilanci ističe se kao najvažnijom za poduzeće jer je bitno da direktori poduzeća znaju zahvaćati održavati i balansirati znanjem zaposlenika8

U nastavku objašnjena metoda omogućava gore navedeno kao i interno identificiranje mjerenje i upravljanje intelektualnim kapitalom te je znanstveno priznata Jedna je od niza objavljenih metoda za mjerenje intelektualnog kapitalaUravnoteženu kartu zgoditka (u daljnjem tekstu BSC9) su razvili Robert Kaplan i David Norton 1990 godine istražujući nove metode mjerenja učinka10

Velik broj organizacija usvojio je BSC i postigao trenutačne rezultate Kaplan i Norton su otkrili da one ne koriste BSC samo kako bi nadopunile financijske mjere pokretačima budućeg učinka već prenose svoju strategiju kroz mjere koje su odabrale za svoj balanced scorecard Kako je BSC dobivao na važnosti u organizacijama diljem svijeta kao ključan alat u provedbi strategije Kaplan i Norton saželi su koncept i učenje u svojoj knjizi iz 1996 The Balanced Scorecard Od tada preko polovice svih organizacija s popisa Fortune 100011

usvojilo je BSC a velika mala i srednja društva koriste jednostavnost i djelotvornost ovog alata BSC je široko prihvaćen i djelotvoran te ga je Harvard Business Review nedavno predstavio kao jednu od 75 najutjecajnijih ideja 20 stoljeća12

Niven P R opisao je BSC kao pažljivo odabran skup mjera dobivenih iz strategije neke organizacije koje se mogu kvantificirati BSC ldquomenadžerski je alat koji omogućuje definiranje provedbu i kontrolu ostvarenja zacrtane strategije Ne jamči uspješno poslovanje ali kroz razne perspektive promatranja poduzeća osigurava bolje razumijevanje poslovanjardquo13 Kroz BSC viziju i strategiju treba podijeliti sa zaposlenima te omogućiti kontinuirano mjerenje učinkovitosti poslovanja kako bi se vidjelo je li u skladu sa strateškim ciljevima Metoda je adekvatna za izradu detaljne slike poslovanja jer za razliku od tradicionalnih mjerenja rezultata putem financijskih pokazatelja

8 Pulić A Sundać D opcit p 509 engl Balanced Scorecard10 Gouillart F J Kelly J N Transforming the Organization McGraw-Hill New York 199511 Uspješne kompanije koje koriste BSC metodu su primjerice Coca-cola General Motors SKF Skandia Insurance ABB i Nordica12 Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007 p 3313 Božić V Rasprave ndash veza uprave i zaposlenika Poslovni tjednik Europapess holding doo Zagreb 2002 br24 p 46

Ljudski kapital Strukturalni kapital

Potrošački kapital

Tijek znanja

Vrijednost

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

38

nudi i druge perspektive kroz koje se ogleda kvaliteta poslovanja BSC zahtijeva praćenje zadovoljstva kupaca analizu i razvoj poslovnih procesa te osiguranje rasta poduzeća kroz stalno učenje i inovacije u poslovanju Dakle omogućuje obuhvaćanje i nekih nedodirljivih aspekata poslovanja Pomaže organizacijama da uspješno mjeri učinak prati i iskorištava vrijednosti nematerijalne imovine i uspješno provodi strategijeEtape provedbe metode141 Definicije temeljnog posla poduzeća opis njegova razvoja i definiranje uloge

kompanije na tržištu2 Definiranje ili potvrđivanje vizije poduzeća Na shemi br 2 vidi se da je BSC u

centru misije vizije vrijednosti i strategije i sve ih objedinjuje omogućavajući njihovo ostvarenje

Shema 2 BSC provodi misiju vrijednosti viziju i strategiju

Izvor Izradila autorica prema Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007 p 97

BSC je sredstvo usklađivanja vrijednosti u organizaciji i omogućava prevođenje misije u ciljeve koji usklađuju sve zaposlenike Za osiguranje uspješnog smjera mjere na BSC-u moraju odražavati težnje navedene u misiji

3 Definiranje perspektiva na koje se odnosi strategijaNa shemi niže je vidljiv odnos perspektiva i strategije

Izvor Izradila autorica prema Kaplan R Norton D The Balanced Scorecard Harvard Business School Press 1996 p 9

Ciljevi unutar perspektiva se određuju elastično na rok od 3 do 5 godina a godišnji ciljevi omogućuju da se viši ciljevi ostvare15

14 Ćulumović I Intelektualni kapital u poduzeću HT ndash Hrvatske telekomunikacije dd Znanje ndash temeljni ekonomski resurs (ur Sundać D) Ekonomski fakultet Rijeka Sveučilište u Rijeci Rijeka 2002 p 25315 Niven P R op cit p 236

4 Detaljiziranje strategije i formuliranje strateških ciljeva5 Definiranje mjerila rezultata i pokretača izvođenja otkrivanje uzroka i

posljedica te postavljanje ravnoteže - Za svaku definiranu perspektivu valja odrediti pet do deset mjerila Uzročno-posljedične veze treba definirati i u poslovanju Primjerice da bi se ovladalo novom tehnologijom (potrebnom zbog poboljšanja internog procesa) treba educirati ljude (perspektiva učenja i rasta)

6 Postavljanje razumljiva pregleda rezultata7 Detaljiziranje BSC-a prema organizacijskim jedinicama Budući da BSC metoda

osigurava podjelu vizije među svim zaposlenima svaki strateški cilj treba prevesti u nekoliko ciljeva koji su mjerljivi i realni Potrebno je uvesti ldquokaskadnirdquo BSC koji provodi i prati realizaciju misije vrijednosti vizije i strategije kroz sve dijelove organizacije od najviše razine preko scorecarda poslovnih jedinica odjela grupe i timova pa do scorecarda svakog djelatnika16

8 Razvoj akcijskog plana ndash obavezno izvještavanje uprave o ostvarivanju strategije

9 Uvođenje BSC-a ndash informacijske tehnologije BSC tako da je svaki dan dostupan menadžerima Raspravama koje su osnova BSC-a povećava se komunikacija između uprave i zaposlenika pa uprava dobiva povratne informacije važne za bolje upravljanje a zaposlenici su zadovoljniji jer imaju osjećaj da mogu pridonijeti boljem poslovanju Rezultat su metode bolje poslovanje i što je najvažnije mjerljivost učinkovitosti

Primjerice Coca-cola General Motors SKF Skandia ABB i NordicaBSC otkriva koja znanja vještine i sustave trebaju zaposleni (perspektiva učenja i rasta) da bi inovacijama izgradili strateške mogućnosti i učinkovitost (perspektiva unutarnjih procesa) koja će pružati vrijednost tržištu (perspektiva klijenta) a što će rezultirati stvaranjem veće vrijednosti za dioničare (financijska perspektiva) Potrebno je da menadžeri prevedu svoje strategije u ciljeve mjere ciljne vrijednosti i inicijative u četiri uravnotežene perspektive financije klijenti unutarnji procesi te učenje i rast Ciljevi se provode iz strategije a mjere iz ciljeva17

Primjenom metode BSC-a poduzeća postiže se kontinuirano praćenje izvršavanja strategije i ciljeva na svakom radnom mjestu te se razvija svijest doprinosa svakog djelatnika o ostvarenju istih kao i praćenje promjena dobivanjem podataka koji postaju informacije a one prerastaju u znanje čijom se upotrebom razvija intelektualni kapital kompanije Znanje dobiveno iz takvih novih ili već obrađenih informacija stvara vrijednost Upravljanje znanjem njegovo pronalaženje njegovanje i razvijanje pohranjivanje i prodavanje postaje stoga najvažniji pojedinačni ekonomski zadatak poduzeća18

4 BSC metoda na primjeru T-Mobile Hrvatska dooHT dd je 01012003 god osnovao trgovačko društvo HT mobilne komunikacije doo za pružanje usluga pokretne telefonije Kasnije je preimenovano u T-Mobile Hrvatska doo te je 31122009 ponovno pripojen HT-u ddNa primjeru poslovanja T-Mobile Hrvatska doo za 2006 godinu primijenjena je BSC metoda Iste godine tvrtka je imala većinski udio pretplatnika na tržištu mobilne komunikacije koji je iznosio je 477

19

Kako bi se postavili ciljevi i mjere po perspektivama u ovoj metodi važno je krenuti od strategije kompanije Dio strategije

20 T-Mobil-a je da i ubuduće ostane lider

16 Cf Ibidem p 243 U kaskadne BSC-e upisuju se ciljevi mjere ciljne vrijednosti i inicijative Navedeno proizlazi iz misije vrijednosti vizije te strategije kompanije Perspektive nižih nivoa u funkciji su realizacije perspektiva viših nivoa BSC-a17 Cf Ibidem p 211 Mjere za vrednovanje unutar perspektiva moraju sadržavati mjere prošlih rezultata (tržišni udio prodaja zadovoljstvo zaposlenika) i vodeće mjere učinka (sati provedeni s klijentima prijedlozi odsutnost s posla može pokazati zadovoljstvo za-poslenika) koji imaju predvidivu narav koja omogućava usklađenje na temelju rezultata Takve mjere prate napredak18 Znanje koje može biti pretvoreno u vrijednost Privredni vjesnik br 3067 listopad 119819 Izvor Prospekt ponude 16377707 redovnih dionica i Globalnih potvrda depozitara (GDR-a) UKLA 2007 p 11420 Ibid I Godišnje izvješće 2006

misija

aktivnosti koje diferencirajuStrategija

Slika budućnostiVizija

Vodeća načelaVrijednosti

Zašto postojimo

BSC

Financijska perspektivaKako dodati vrijednost kupcu

ciljevi mjere ciljne vrijednosti inicijative

Perspektiva učenja i razvojaKako razvijati ljudski kapital i poticati inovacije

ciljevi mjere ciljne vrijednosti inicijative

Perspektiva klijenataKako se predstaviti

klijentimaciljevi mjere ciljne

vrijednosti inicijative

Interna perspektivaKakve procese treba

usvršavaticiljevi mjere ciljne

vrijednosti inicijative

Strategija i vizija

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

39

na hrvatskom tržištu da među korisnicima uživa ugled drugačiji od drugih zbog naglaska na odnose s korisnicima i pristupa koji je usmjeren na korisnika Naglasak se daje na rast inovacije širenje na tržištu kroz nove korisničke segmente liderstvo u uvođenju novih telekomunikacijskih tehnologija s naglaskom na kvalitetu usluge i pouzdanost mreže Strategija razvoja T-Mobile-a fokusirana je na dugoročno zadovoljstvo korisnika s kojim gradi odnos partnerstva i povjerenja uz najbolju ponudu rješenja iz moderne tehnološke produkcije Na temelju strategije i ciljeva kompanije određuju se ciljevi i mjere unutar perspektiva Mogući ciljevi po perspektivama prikazani su na prikazu strateške mape (niže navedene) s uzročno posljedičnim vezama među perspektivama

Shema 4 Strateška mapa za BSC metodu na mogućem primjeru T-Mobile Hrvatska doo

Izvor Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 119

Kroz navedene mjere i pokazatelje perspektiva u Tablici 1 vidljivo je da je moguće promatrati pojedine elemente intelektualnog kapitala Tako se očituje rast strukturalnog kapitala prikazanog kroz pokazatelje interne perspektive i perspektive učenja i rasta Znatna ulaganja u ljudski kapital prikazana su kroz pokazatelje perspektive učenja i rasta Troškovi obrazovanja i savjetovanja opadaju te se kompaniji preporuča odvojeno praćenje troškova obrazovanja od savjetovanja kako bi podaci bili transparentniji Kapital kupca mjeren je kroz perspektivu klijenta te je vidljivo da je isti u rastu a rezultat je napora ljudskog i strukturalnog kapitalaPrikazana uspješnost T-Mobile-a kao vodećeg davatelja mobilnih komunikacija upućuje na to da je ista rezultat sinergije ljudskog strukturalnog i kapitala kupca kompanije te unatoč konkurenciji i cjenovnom pritisku (zbog kojih je nastao pad profita kao pokazatelja financijske perspektive) na tržištu T-Mobile ostvaruje zavidne rezultateNakon potrebnog identificiranja mapiranja i mjerenja ldquoimovine znanjardquo menadžeri poduzeća koja primjene BSC metodu (što vrijedi i za T-Mobile Hrvatska doo) moraju održavati i razvijati postojeći intelektualni kapital primjenom procesa upravljanja intelektualnim kapitalom i znanjem dobivenim mjerenjem intelektualnog kapitala te se orijentirati na mjerenje učinkovitosti stvaranja vrijednosti a manje na troškovne uštede Cilj menadžmenta mora biti konstantno praćenje stvaranja vrijednosti prema aktivnostima u tvrtki a što im BSC metoda i omogućuje Jedino takav pristup omogućiti će održivi rast i razvoj te uspješnost poslovanja poduzeća

pokazatelji perspektiva 2006 godina 2005 godina Indeks (20062005)

pokazatelji financijske perspektive

Ukupna imovina 352079272702 339932129454 104

Profit nakon odbitka poreza (neto dobit) 97242639550 102223457000 95

Prihod 419501775800 391050284700 107

Ukupni rashodi 2972170400 2624340206 113

Ekonomičnost poslovanja =UPUR 141 149 95

pokazatelji perspektive klijenta

Broj pre-paid pretplatnika u 000 16033 14861 108

Broj post-paid pretplatnika u 000 5547 4164 133

Ukupno T-Mobile pretplatnika 2158000 1902500 113

postotak post-paid pretplatnika 26 22 118

Tržišni udio pretplatnika 491 521 94

Tržišni udio po prihodima 494 513 96

Stopa odljeva korisnika 108 103 105

Ukupan broj prodanih mobilnih uređaja 692357 647376 107

Korištenje glasovnih usluga 419 241 17386

Korištenje SMS usluga 4 11 3636

Korištenje MMS usluga 60 176 3409

Korištenje GPRS usluge 373 209 17847

Korištenja podat usluga ukupno (SMS MMS GPRS) 437 396 11035

pokazatelji interne perspektive

Dostupnost korisnicima putem Službe za korisnike

24 hdan 7 dana u tjednu

24 hdan 7 dana u tjednu 100

Broj unaprjeđenja u odnosima s korisnicima 14 12 117

pokazatelji perspektive učenja i rasta

Troškovi obrazovanja i savjetovanja 3400000000 4800000000 71

Udio troškova obrazovanja i savjetovanja u ukupnim troškovima 12 19 63

Trošak obrazovanja i savjetovanja po zaposleniku 3288201 4809619 68

Trošak obrazovanja i savjetovanja po korisniku usluga 1576 2523 62

Broj zaposlenih 1034 998 104

Ukupni prihod po zaposlenom (u kn) 405707714 391833953 104

Financijska perspektiva

Maksimalno poveaeligati održivu vrijednost za dioniegraveare

Poveaeligati prihode i profit veaeliga troškovna uegraveinkovitost

Poboljšati iskorištenost imovine postiaeligi optimalne razine povrata na uloženi kapital

Izgraditi i održati lojalnost klijenata kroz

izvrsnost u svemušto kompanija radi

Optimizirati unutarnje procese

Ponuditi superiorne vrijednosti u uslugama

Pružanje individualnih rješenjavisoke vrijednosti

Komunicirati prema van vrijednosti kompanije

koje pokreaeligu integritet lanca vrijednosti

Uvesti nove i poboljšati

postojeaelige tarifne paketei usluge uz

jednostavnostza klijenta

Istražiti novetrendove Poboljšat unutarnju

i vanjsku komunikaciju

Iskoristiti Najbolje prakseda bi kompanija

bila najbolja u grani

Nadzirati poštivanje

zakona i propisa i postojanje djelotvornih

unutarnjih kontrola

Razumjeti klijenta i s njim izgraditi dugotrajne odnose

Osigurati zaštitu okoliša donacije sponzorstva

Pružiti jednostavnepouzdane i dosljedne

procese uz optimizaciju kontakta s klijentima uz kontrole kvalitete

usluge

Perspektiva klijenta

inovacije

poslovanje

Upravljanje klijentima

Društvena odgovornost

Perspektiva unutarnjih procesa

Zaposliti razviti zadržati ljude koji postižu

najbolje rezultate

Iskoristiti tehnologijuza uspjeh

Poticati kulturu izvrsnosti koja nagraethuje timski rad i promiegravee zdravo

radno okruženje

Perspektiva uegraveenja i rasta

Premašiti oegraveekivanja

klijenata

Tablica 1 Neke od mogućih mjera perspektiva BSC-a za T-Mobile Hrvatska doo

Izvor Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 120 121 122 131141

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

40

Upravljanje intelektualnim kapitalom i upravljanje znanjem su međusobno nadopunjujući procesi BSC je jedan od alata sustava poslovne inteligencije (engl Businesss Intelligence - u daljnjem tekstu BI21) koje davatelji usluga mobilne komunikacije u današnje vrijeme moraju implementirati BI je sustav koji informacije pretvara u znanje alat je strateškog upravljanja intelektualnim kapitalom i upravljanja znanjem što naglašava nužnu primjenu BSC metode u Hrvatskom gospodarstvu

5 ZaključakKontinuirano praćenje i upravljanje intelektualnim kapitalom te ulaganje u znanje kao u stvaratelja nove vrijednosti ključni su preduvjet za stvaranje i održanje konkurentne prednosti te za kontinuirani rast razvoj i uspješnost poduzeća Navedeno vrijedi za poduzeće T-Mobile Hrvatska doo ali i za ostale gospodarske subjekte Republike Hrvatske

Pomoću BSC metode se može ciljano djelovati na unaprjeđenje pojedinih segmenata intelektualnog kapitala kompanije poboljšat učinkovitost u poslovanju i povećati vrijednost i uspješnost kompanijeStoga bi primjena BSC metode trebala predstavljati upravljačku bazu svakog poduzeća pa tako i poduzeća T-Mobile Hrvatska doo Prihvaćanjem ove odrednice menadžment dobiva potpuniji uvid u poslovanje kako poduzeća u cjelini tako i njegovih sastavnih dijelova Ostvarila bi se mogućnost aktivnog upravljanja budućim poslovnim rezultatima jer vrlo je važno znati anticipirati buduće trendove težiti novim perspektivama i misliti unaprijed Kontinuirano praćenje intelektualnog kapitala potaknulo bi čelne ljude poduzeća da potiču svoje zaposlene nagrađuju njihove ideje i tako optimalno upravljaju poduzećem jer su pojedinci zaposlenici ti koji stvaraju svojim intelektualnim sposobnostima konkurentnu prednost za poduzećeHrvatskoj državi koja je u teškoj gospodarskoj situaciji upotrebom BSC metode za mjerenje intelektualnog kapitala u poduzećima i upravljanje istim na temeljnim 21 engl Businesss Intelligence Više o BI cf Bajakić I Business intelligence u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva Znanje i konkurentnost (ur Bušelić Mi suradnici) Sveučilište JDobrile u Puli Pula 2007 p 269 - 296

načelima nove ekonomije pruža se šansa da vidi svoje zaposlene ljude kao

potencijal i nadu za svjetliju budućnost jer bi se globalno gledajući ojačala

konkurentnost nacionalne ekonomije

Literatura[1] Sundać D Dujanić M Zrilić N Fleksibilnost i adaptabilnost novi pokazatelji

uspješnosti poslovanja IBCC doo Rijeka 1997

[2] Jackson F Financial and non financial reporting httpwww

ferraraonintangiblesnetOECD-FerrraIntangiblesConference (30042008)

[3] Pulić A Sundać D Intelektualni kapital IBCC Rijeka 1998

[4] Pulić A Kolaković M Intelektualni kapital poduzeća Konkurentska

sposobnost poduzeća (Tipurić D ur) Sinergija Zagreb 1999

[5] Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti

poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski

fakultet u Rijeci Rijeka 2008

[6] Gouillart F J Kelly J N Transforming the Organization McGraw-Hill New

York 1995

[7] Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007

[8] Božić V Rasprave ndash veza uprave i zaposlenika Poslovni tjednik Europapess

holding doo Zagreb 2002 br24

[9] Ćulumović I Intelektualni kapital u poduzeću HT ndash Hrvatske telekomunikacije

dd Znanje ndash temeljni ekonomski resurs (ur Sundać D) Ekonomski fakultet

Rijeka Sveučilište u Rijeci Rijeka 2002

[10] Kaplan R Norton D The Balanced Scorecard Harvard Business School

Press 1996

[11] Prospekt ponude 16377707 redovnih dionica i Globalnih potvrda depozitara

(GDR-a) UKLA 2007

[12] Znanje koje može biti pretvoreno u vrijednost Privredni vjesnik br

3067 listopad 1198

[13] Bajakić I Business intelligence u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva

Znanje i konkurentnost (ur Bušelić Mi suradnici) Sveučilište JDobrile u Puli

Pula 2007

SummarySuccessful companies are focusing on intangible assets knowledge and skills of its employees and material resources are moving to another plan Knowledge and intangible assets or intellectual capital differentiates todayrsquos businesses These changes brought by new knowledge-intensive economy affect all companies including mobile communications service providers who play an important role in this new era of knowledge as a builders of transfer infrastructure for just in time and relevant information needed to create new knowledge and economic progress Such modern trends require researching and studying the concept of intellectual capital in theoretical terms and its implementation in practice Intellectual capital is a decisive strategic factor not only for the company T-Mobile Croatia for other providers of mobile communications but also for all participants in the knowledge economy and its identification development measurement with one of the recognized methods and management is key for creating and maintaining competitive advantages of the modern enterprise if it wants to be successful both on local and global level Therefore the implementation of the concept of intellectual capital is necessary for sustainable growth development and success of Croatian companies

KeyworDS The new economy knowledge intangible factors intellectual capital intellectual capital elements identifying measuring and managing intellectual capital sustainable competitive advantage business development and growth Balanced Scorecard - BSC

Measuring the performance of intellectual capital using BSCMrsc Iva Ćulumović Županović

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

41

Mogućnost primjene grafenske nanotehnologije u izradi tranzistora (2011)

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Sanja Grbac Babić mag računarstvaPolitehnika Pula Visoka tehničko ndash poslovna školaRiva 6 Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakNanotehnologija je nauka o upravljanju čestica na gotovo atomskoj razini U današnje vrijeme primjenjuje se u proizvodnji mnogih proizvoda koje svakodnevno koristimo Grafen je čudotvoran materijal koji nastaje iz ugljika Zasad predstavlja najtanju ali ujedno i najčvršću strukturu Pri sobnoj temperatura ima jako veliki broj nosilaca naboja pa odlično provodi električnu energiju Ovaj članak prikazuje rezultate istraživanja usmjerenih ka korištenju grafena u nanoelektronici kao moguću zamjenu za silicij Svojstva grafena jednako su interesantna i fizičarima čvrstog stanja i inženjerima elektrotehnike iz cijelog niza razloga od kojih je vjerojatno najvažnija mogućnost izrade sklopova koji će biti manji i brži od onih zasnovanih na siliciju Postoje dokazi nepreglednog broja mogućnosti primjene grafena a najvažnija bi područja inovacija bila elektronička industrija računalna tehnologija energetika komunikacijske tehnologije i medicina

KljUčNe rIječI nanotehnologija grafen atom silicij zabranjeni pojas nanoelektronika tranzistor FET

1 Uvod Riječ nanotehnologija upotrebljava se sve češće u raznim značenjima a odnosi se na znanost i tehnologiju Kao znanost nanotehnologija proučava fizička kemijska i biološka svojstva molekula i atomskih čestica a odnosi se na veličine do 100nm Kao tehnologija odnosi se na stvaranje ili rad sa uređajima tako malima da ih je moguće promatrati samo pomoću najboljih mikroskopa Taj drugi smisao često se označava kao molekularna nanotehnologija a ima za osnovu pozicioniranje molekula onako kako to mi želimoNaime kada se kristali nekog materijala znatno smanje on tada potpuno mijenja svoja kemijsko-fizička svojstva i može poslužiti za mnoge namjene za koje inače ne bi bio primjeren Kao primjer otrovne tvari mogu postati potpuno bezopasne ali i obrnutoIstraživanje i razvoj nano tehnologije uključuje kontroliranu manipulaciju nanos-kopskim strukturama i njihovu integraciju u veće komponente materijala sisteme i arhitekture Cilj je stvaranje bilo koje željene strukture u skladu s zakonima fizike

i kemije postavljanjem svakog pojedinačnog atoma na odgovarajuće mjesto a da

pri tom sve bude i ekonomično

Nanotehnologija se već dulje vrijeme bavi ispitivanjem grafena jer ima posebna

svojstva vodljivosti i čvrstoće Proučavajući molekularna svojstva ugljika dvojica

znanstvenika ruskog porijekla profesori Andre Geim i Konstantin Novoselov sa

Sveučilišta u Manchesteru 2004 godine došli su do revolucionarnog otkrića Našli

su izvanredna svojstva alotropske modifikacije ugljika grafena Ta izrazito tanka

dvodimenzionalna mreža atoma ugljika poslagana u strukture nalik pčelinjem saću

odlično provodi električnu i toplinsku energiju Ta bi se svojstva mogla primijeniti

u razvoju današnje tehnologije a posebno u području nanoelektronike

Za to otkriće temeljeno na nanotehnologiji nagrađeni su Nobelovom nagradom

za fiziku 2010 godine Nagradu su osvojili zahvaljujući jedinstvenom istraživanju

grafena lista ugljika debljine jednog atoma čija su svojstva (čvrstoća fleksibilnost

i jedinstvena električna vodljivost) otvorila posve nove horizonte za istraživanja

kako na području čiste fizike tako i na području visoke tehnike

UDK 53916213823Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

42

Slika1 Molekularna struktura grafena

2 Struktura i karakteristike grafenaGrafen je prvi puta proizveden točnije izdvojen iz grafita 2004 godine i trenutno je najčvršći i najtanji poznati materijal a osim toga vrlo dobro provodi strujuGrafen (monosloj grafita) je dvodimenzionalna šesterokutna mreža ugljikovih atoma (slika 1) Možemo ga zamisliti kao jedan veliki kristal debljine svega jednog atoma Dobiven je opetovanim guljenjem slojeva grafita pomoću ljepljive trake i na taj način je moguće izolirati minijaturne fragmente tog materijala Tako na primjer grafit debljine jednog milimetra sadrži tri milijuna slojeva grafena naslaganih jedan na drugi koji su međusobno labavo povezaniGrafen je gotovo potpuno proziran ali je istodobno i toliko gust da ni najmanji atomi plina ne mogu proći kroz njega Ova fantastično snažna membrana grafena ne propušta vodu između dva spremnika ali ujedno precizno mjeri protok iona ako se izbuši rupica široka samo nekoliko nanometara Ponaša se kao metal i jednako je dobar provodnik struje kao i bakar čvršći je i krući od dijamanta sto puta jači od čelika a može se rastegnuti za četvrtinu duljine poput gume (slika 4) Površina plohe grafena najveća je od svih poznatih materijala za određenu masu zbog toga se njegova struktura prostire poput beskonačne ravnine (slika 2) Grafen apsorbira vrlo malo svjetlosti odnosno samo oko 3 dok ostatak prolazi kroz materijal ne sudjelujući u generiranju električne energije

Slika 2 Grafen ndash beskonačna ravnina

Slika 3 Valovitost grafena

Mikroskopski gledano grafen je valne prirode što znači da se njegove čestice ponašaju kao valovi (slika 3) a upravo to vrijedi za elektrone u metalima i omogućuje da elektroni djelomično savladavaju potencijalne prepreke Uzimajući u obzir da su to čestice koje se gibaju jako brzo usporedivo sa brzinom svjetlosti dolazimo do zaključka da te čestice mogu proći u potpunosti kroz potencijalne prepreke iako nemaju dovoljno energije da ih preskoče Upravo se tako ponašaju elektroni u grafenu Osim toga kroz grafen može migrirati istovremeno veliki broj elektrona što se označava kao velika mobilnost nosioca naboja Mobilnost elektrona u grafenu veća je nego u bilo kojem drugom poznatom materijalu Veoma je značajno naglasiti da sva istaknuta svojstva dolaze do izražaja na sobnoj temperaturi

Slika4 Shematski prikaz eksperimenta kojim je mjerena čvrstoća grafena

3 Zabranjeni pojas U svom prirodnom stanju grafen posjeduje neobičnu strukturu ali ne i zabranjeni pojas To je energetski pojas između valentnog i vodljivog pojasa (slika 5) Simetrija kristalne rešetke grafena razlog je nedostatka zabranjenog pojasa kod grafena

Slika 5 Stvaranje zabranjenog pojasa primjenom električnog polja

Ponaša se kao metal i dobar je vodič naravno u usporedbi s gumom ili većinom plastika koji su izolatori i ne provode električnu struju Izolatore karakterizira širok zabranjeni pojas koji onemogućuje vođenje struje tj prijelaz elektrona iz valentnog u vodljivi pojas Između izolatora i vodiča smjestila se skupina poluvodiča koji

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

43

se mogu ponašati i kao vodiči i kao izolatori Poluvodiči posjeduju iznimno uzak zabranjeni pojas što znači da pod utjecajem električnog polja elektroni lako preskaču u vodljivi pojas Sposobnost brzog prelaska iz jednog stanja u drugo čini poluvodiče osnovnim materijalom mikroelektronike Nikhil Koratkar profesor i znanstvenik na Rensselaer institutu i njegovi kolege uspjeli su stvoriti zabranjeni pojas u grafenu izlaganjem tankog filma grafena utjecaju vlage Ta skupina znanstvenika otkrila je kako otvoriti zabranjeni pojas u grafenu preko količine vode apsorbirane s jedne strane materijala te kako precizno prilagođavati zabranjeni pojas na bilo koju vrijednost od 0 do 02 elektron volta Efekt je u potpunosti reverzibilan i zabranjeni pojas se vraća na 0 u vakuumu Metoda ne uključuje nikakve komplicirane tehničke zahvate ili modifikacije na grafenu ali s druge strane zahtijeva kućište u kojem se može precizno kontrolirati razina vlage što je vrlo bitno zbog kontroliranja zabranjenog pojasaZnanstvenik Koratkar je istražio ideju razlamanja simetrije grafena vezanjem molekula na samo jednu stranu grafena Ne bi li to postigao izradio je grafen na površini silicija i silicijevog dioksida te potom izložio grafen kontroliranom utjecaju vlage u posebno izrađenoj komori Unutar komore molekule vode apsorbirale su se samo na izloženoj strani grafena ali ne i na onoj strani koja bila okrenuta prema silicijevom dioksidu Kao rezultat narušavanja simetrije ubrzo se stvorio zabranjeni pojas Tome je doprinijela i interakcija vlage s defektima u supstratu silicijeva dioksidaStvaranje zabranjenog pojasa je ključan uvjet za proizvodnju grafenskih tranzistora koji će raditi po principima nanoelektronike koja je u današnje sve popularnija i sve traženija

Prednosti grafena su višestruke u odnosu na silicij no dvije najviše dolaze do izražaja Prolazeći kroz grafen elektroni nailaze na mnogo manji otpor no što je to slučaj sa silicijem koji je sada na samoj granici svojih fizikalnih mogućnosti Druga bitna prednost grafena jest njegova debljina tj debljina njegovog vodljivog sloja koja iznosi svega jedan atom (manje od 035nm) Stoga bi prelazak na grafen omogućio mnogo manju potrošnju energije smanjeno zagrijavanje kom-ponenti produžujući vijek trajanja uređaja čije bi se pak dimenzije mogle još znatno smanjiti

4 Nanoelektronika Nanotehnologija ima značajan utjecaj na područje elektronike gdje se minijaturizacija nezaustavljivo nastavlja Nanoelektronika se odnosi na korištenje nanotehnologije kod izrade elektroničkih komponenti posebno tranzistora Veličina tranzistora smanjuje se eksponencijalno (Mooreov zakon) već nekoliko desetljeća rezultirajući integriranim krugovima koji sadrže nekoliko desetina milijuna tranzistora Kako se veličina tranzistora smanjuje približavamo se fizikalnoj granici Kada se dosegne ta granica eksponencijalni porast računalne snage doći će kraju To se očekuje u narednih desetak godina što predstavlja kraj za čisto silicijsku tehnologiju Tada će biti potrebne potpuno nove tehnologijeGrafen kao materijal ima izuzetno specifična svojstva pa je iz tog razloga postao najizgledniji nasljednik silicija koji se danas koristi pri izradi poluvodičkih komponenti Ključna prednost grafena leži u brzini prolaska elektrona što omogućava postizanje visokih frekvencija bez znatnijeg mijenjanja dimenzija

5 Grafenski tranzistor Najviše obećava primjena grafena u elektronici (za izradu tranzistora) pri izradi detektora (kao senzornih elemenata) i upravljanju toplinomTranzistori su elektronički uređaji koji čine okosnicu moderne elektronike Mogu se isključiti ili uključiti te na taj način preusmjeravaju električni signal Računalni mikroprocesori sačinjeni su od milijuna tranzistora napravljenih od poluvodičkog

materijala silicija Industrija se trenutačno nalazi u fazi potrage za odgovarajućim nasljednikom silicijaTijekom posljednja dva desetljeća brzina kompjutora znatno se povećala Ipak zbog fizikalnih ograničenja silicija računalna tehnika zasnovana na tom elementu teško će u budućnosti moći povećati svoje performanse i memorijska kapacitete Stoga znanstvenici smatraju da se trebamo okrenuti grafenu Predviđeno je da bi se grafen kao materijal mogao koristiti u tranzistorima koji bi bili više od stotinu puta brži od današnjih silicijskih tranzistora

Slika 6 3D modeli grafenskog tranzistora

Grafen je privukao veliki interes u svijetu zbog svojih karakteristika koje omogućavaju realizaciju tranzistora puno bržih od onih u silicijskoj tehnologiji Brzina tranzistora je određena njegovom veličinom i brzinom prolaska elektrona Upravo zbog toga se teži minijaturizaciji uređaja iako znamo da će se naići na fizikalnu granicuGrafenski FET je teoretski bio zamišljen još 2004 godine ali je tada imao dosta slaba svojstva Tek je 2006 godine predstavljen prvi planarni FET u potpunosti od grafena Ubrzo 2008 godine tim u Manchesteru je napravio nanometarski grafenski tranzistor debljine 1 i 10 atoma širok Tom je prigodom Novoselov izjavio da je to apsolutna granica Mooreovog zakona koji propisuje odnos između smanjenja računalnih procesora i povećanja njihove brzine S obzirom da su tranzistori u siliciju osjetno veći zaključuje da manje od toga ne može ići Znanstvenici u IBM-u su krajem 2008 godine napravili grafenski tranzistor koji funkcioniraju dobro na 26GHz pri duljini kanala od 150nm (slika 7)

Slika 7 Grafenski tranzistor pri 26GHz

U veljači 2010 su u IBM-u brzine grafenskih tranzistora digli na 100 GHz što je višestruko nadvisilo dotadašnje brzine s grafenskim tranzistorima ali i silicijskih tranzistora s zasunom iste veličine Ovo je također najmanji IBM-ov tranzistor

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

44

(slika 8) koji su napravili s veličinom zasuna od 40 nm dok je grafenski tranzistor koji je postigao brzinu od 100 GHz imao zasun veličine 240 nanometara Te su pokazali da se grafen opravdano može smatrati nasljednikom silicija Nedavno je IBM je objavio da je oborio svoj vlastiti brzinski rekord za grafenske tranzistore sa 100 na 155GHz

Prvi Intel-ov tranzistor napravljen od grafena je dostigao brzine od 100GHz a proračuni kažu da bi prvi procesor dobiven kombiniranjem grafena i silicija sa multiplajerima mogao postići i brojku od 1000GHz (1THz)Grafenski tranzistor dijelom financira američka agencija DARPA koja radi na razvoju radiofrekvencijskih tranzistora za buduće ratne telekomunikacijske primjeneOsim pojedinog tranzistora raznim istraživanjima uspjeli su skrojiti nizove od stotinu grafenskih tranzistora u jednom čipu Pritom su koristili tehnike koje se danas rabe u proizvodnji silicijskih čipova

Grafenski tranzistori su još uvijek pod budnim okom istraživača koji su neočekivano otkrili još jednu prednost ove vrste tranzistora U eksperimentima s ovim tranzistorima primijećen je efekt u kojem grafenski tranzistor u nekim područjima pri dodiru s metalnim kontaktima ima veće termoelektrično hlađenje od standardne proizvodnje topline izazvane prolaskom struje kroz otpornikePojava je nazvana samohlađenje (slika 11) za posljedicu ima da će eventualni budući čipovi zasnovani na ovoj tehnologiji zahtijevati manja hlađenja ili će moći raditi bez hlađenja uopće Trenutna tehnologija tranzistora bazirana na silicijskom materijalu veliki problem nalazi upravo u zagrijavanju tranzistora

Slika 11 samohlađenje tranzistora

Po pitanju stvarne upotrebe grafenski tranzistori su još uvijek realno daleko od masovne proizvodnje kako zbog tehničkih problema tako i zbog ekonomske isplativosti Si baziranih tranzistora

6 Primjene grafenaJedan od bdquonajmlađihldquo postojećih materijala grafen već ima mnogobrojne primjeneIako su grafenski tranzistori još daleko od konačne primjene uvjerljiv su dokaz da bi se grafen uvelike mogao koristiti u elektroničkoj industriji Osim što bi se mogao koristiti u proizvodnji novih bržih računala grafen bi se mogao primijeniti i kod komunikacijskih čipova te različitih tehnologija koje iziskuju ultrabrze tranzistore U svijetu računala traže se radikalne promjene i sasvim novi princip rada računala Silicij primarni materijal u izradi današnjih računala zamijenit će ugljikZnanstvenici diljem svijeta već koriste grafen Tim sa sveučilišta Rice konstruirao je novi uređaj zasnovan na grafenu tip flash memorije s mnogo većim kapacitetom i bržim radnim odlikama u odnosu na postojeću tehnologiju pohrane podatakaBritanski su znanstvenici razvili ideju o mogućnosti provodnje svjetlosti te našli način za korištenje grafena za hvatanje i pretvorbu svjetlosti u uređajima za

Slika 8 IBM-ov najmanji tranzistor zasuna od 40nm

Slika 9 IBM-ov grafenski FET

Slika 10 Integralni krug s grafenom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

45

optičku komunikaciju Zbog toga što je praktično proziran a istovremeno dobar vodič grafen se pokazao kao dobar kandidat za proizvodnju ekrana osjetljivih na dodir (touchscreen) te svjetlećih panoa Na taj bi način čvrsti fleksibilni i svjetlosno-osjetljiv grafen mogao popraviti efikasnost solarnih čelija i LEDica kao i zamijeniti rijetke i skupe metale poput platine i iridija u laserima i svjetlosnim detektorima obavljajući isti posao ali uz osjetno manji trošakGrafen se može koristiti i u energetici Graphene Energy iz Teksasa je napravio ultrakondenzatore od grafena za pohranu i transmisiju električne energije Osim za pohranu grafen je našao svoje mjesto i u proizvodnji električne energije kao zamjena za silicij u solarnim kolektorima A kompanije koje trenutno koriste karbonske nano cijevi za proizvodnju nosive elektronike polagano počinju prelazak na grafen koji je tanji ali i jeftiniji za proizvodnju Mnogo istraživanja se provode kako bi se proizvodnja dodatno pojeftinilaNa području čiste znanosti prema Geimu grafen ldquoomogućuje vršenje eksperimenata koji uključuju kvantne čestice velikih brzina o kojima znanstvenici u CERN-u mogu samo sanjatirdquo Budući da je grafen gotovo dvodimenzionalan elektroni se mogu kretati kroz njegovu mrežastu strukturu gotovo bez ikakvog otpora U stvari ponašaju se poput Heisenbergovih relativnih čestica čija je masa mirovanja nula Stvar je ipak nešto kompliciranija ali ima brzo i prljavo objašnjenje Želimo li masu u tradicionalnom smislu predmeti moraju zauzimati neki volumen Elektroni potisnuti kroz dvodimenzionalni grafen nemaju ni jedno ni drugo Drugim riječima ista svojstva koja grafen čine toliko učinkovitim medijem za pohranu i prijenos energije govore i o osnovama prirode subatomskog svijetaTim s Harvarda na čelu s hrvatskim znanstvenikom dr Slavenom Garajem nedavno je otkrio način na koji jedan atom tanak sloj ugljika brzo i jeftino čita kod ljudskog DNA te uvidio jednu od mogućih primjena grafena u analizi velikih molekula

7 ZaključakRazvoj nanotehnologije omogućava poboljšanje kvalitete života Može se zaključiti

da ultra brzi napredak tehnologije koji iziskuje sve veću minijaturizaciju tranzistora

pomalo dolazi do svoje granice ukoliko se ne prijeđe na neku drugu tehnologiju

pored čistog silicija Grafen bi mogao biti jedan od najsvestranijih materijala koji

uistinu mnogo obećava Proučavajući njegova svojstva proizlazi da bi mogao biti

jeftin materijal za prozirnu i fleksibilnu elektroniku zasnovanu na ugljiku kojeg

se iz tog razloga i intenzivno proučava Nadalje u njemu bi mogao ležati ključ

konstrukcije sićušnih računala ali i baterija nevjerojatnog životnog vijeka

Ovo je dakle još jedno u nizu otkrića temeljenih na nanotehnologiji koje će vrlo

skoro svoju primjenu naći i u složenijim elektroničkim sustavima ali i običnoj

elektronici te malo kasnije omogućiti neslućene prednosti srodnim znanostima

i medicini

8 Literatura[1] httpwwwgrapheneenergynettechnologyhtml

[2] httpwwwznanostcom

[3] httpwwwnanowerkcom

[4] httpwwwnaturecomnphotonindexhtml

[5] httpwwwnanowerkcomnanotechnology

[6] httpwwwtech360eu

[7] httpwwwsciencemagorg

[8] httpspectrumieeeorg

SummaryNanotechnology is the science of managing particles almost on atomic level Nowadays it is applied in the manufacture of many products of everyday useGraphene is a miraculous material which is produced from carbon At the moment it represents the finest but at the same time also the strongest structure At room temperature it has a high number of electric charges so it conducts electric energy very wellThis article shows the results of researches focused on the use of graphene in nanoelectronics as a possible substitute for silicon The properties of graphene are equally interesting for physicists studying the solid state as they are for engineers of electrotechnics for a whole array of reasons of which the most important is probably the possibility of making circuits that would be smaller and work faster than those made of siliconThere are evidences of a huge number of possibilities to apply graphene and the most important field of innovation would concern the electronic industry computer technology energetics communication technologies and medicine

KeyworDS nanotechnology graphene atom silicon band gap nanoelectronics transistor FET

The possibility of using graphene nanotechnology in the production of transistors (2011)Sanja Grbac Babić mag računarstvaPolytechnic Pula High Technical-Business School with public rightsRiva 6 52100 Pula Croatia

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

46

Innalzamento della tensione per via elettrostatica

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Prof Roberto Bosaz Pistoia

Un esperimento con un condensatore pianoEffetto Bosaz

RiasuntoQuesto documento tratta un nuovo modo di aumentare la tensione tra cariche elettriche che si trovano su le pistre del condensatore Le cariche elettrostatiche sono attratti in base alla legge di Coulomb Con la generazione di un movimento delle piastre del condensatore vine svolto un lavoro Questo provoca un aumento dellrsquoenergia sotto forma di tensione Il lavoro svolto puograve essere calcolato conoscendo la forza tra gli stessi usando il calcolo di Lord Kelvin della forza elettrometra

F = eoV2

E = sumaring Fdx

since E = Q V V = 2 E

where F = Forceεo = Vacuum dielectric constantV=PotentialdifferenceS = Capacitor plate aread = Capacitor plates distanceE = Energy

parole CHIaVe Differenza di potenziale condensatori le cariche elettrostatiche legge di Coulomb Lord Kelvin elettrometro

S2d2

2 Q

UDK 6211754537222Stručni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

47

Descrizione del condensatoreLrsquoesperimento egrave stato fatto utilizzando un condensatore in aria appositamente costruito Esso presenta armature metalliche (alluminio) circolari aventi un diametro di 280 mm con un foro centrale di 6 mm e poste inizialmente ad una distanza di 05 mm Il sostegno delle armature egrave stato realizzato utilizzando polizene materiale che presenta unrsquoalta resistivitagrave (resistivitagrave di massa gt 1015 ohmcm resistivitagrave di superficie gt 1013 ohm) Delle due armature una egrave fissata al sostegno lrsquoaltra puograve traslare lungo lrsquoasse comune dei due dischi mantenendosi parallela alla prima per mezzo di un meccanismo a vite Lrsquoazionamento avviene quindi ruotando una manovella collegata alla vite stessa in modo da determinare lrsquoallontanamento fra le due armature

Descrizione della misuraLa misura viene eseguita allontanando rapidamente al fine di limitare la scarica del condensatore unrsquoarmatura dallrsquoaltra subito dopo aver scollegato la tensione di alimentazione Ne risulta dopo lrsquoallontanamento che la tensione si innalzaIl piccolo valore della capacitagrave del condensatore impiegato crea non poche difficoltagrave per ciograve che riguarda la misura della tensione infatti la misura della tensione induce una rapida scarica del condensatore sulla resistenza di ingresso delle apparecchiature di misura stesse rendendo di difficile valutazione lrsquoaumento della tensioneProprio per questa ragione sono state inserite in serie alla sonda dellrsquooscilloscopio utilizzato per la misura delle resistenze di elevato valore al fine di incrementare la costante di tempoLa tensione di alimentazione del circuito egrave di 50 V mentre la tensione rilevata dal sistema di misura attraverso il partitore resistivo di ingresso di cui sopra e visualizzata sullrsquooscilloscopio egrave di circa 6V

Il valore della capacitagrave di un condensatore piano egrave dato dalla seguente formulaCapacitagrave = εo εr Area distanza che applicata al condensatore in esame fornisceArea = r r π = 140 x 140 x πndash 3 x 3 x π = (61544 ndash 2826) mm2 = 61516 x 10-6 m2

εo = 885 x 10-12

Єr(aria) = 1 d=05 mm C=11 nFLa capacitagrave del condensatore quando la distanza fra le armature egrave di 05 mm egrave circa 11 nFIl valore della resistenza di scarica egrave stimato intorno a 280 MΩ comprensivo delle resistenze in serie alla sonda e della resistenza di ingresso del sistema sonda-oscilloscopioConseguentemente la costante di tempo di scarica uguale al prodotto fra la resistenza e la capacitagrave vale circa 300 ms

La costante di tempo di scarica ( τ = tau) consente di calcolare la durata del transitorio che comunemente viene considerato esaurito trascorso un tempo di tre-cinque volte la costante di tempo

Dal primo grafico (asse verticale 1Vdiv asse orizzontale 100 msdiv) che mostra la scarica del condensatore senza allontanamento delle armature si evidenzia che la costante di tempo pratica (che corrisponde al tempo necessario alla tensione per passare dal valore massimo ndash circa 6 V - al suo 37 - circa 22 V ) egrave paragonabile con quella teorica calcolata (circa 3 divisioni corrispondenti a 300 ms) Questo fatto ci porta ritenere che le perdite di carica dovute al non perfetto isolamento del dielettrico posto fra le armature (aria) sono trascurabili

Dal secondo grafico (asse verticale 1Vdiv asse orizzontale 100 msdiv) si rileva come lrsquoallontanamento delle armature provoca un aumento significativo della tensione presente ai capi delle stesse in corrispondenza della diminuzione del valore della capacitagrave del condensatore Nel secondo tratto della curva di scarica

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

48

si evidenzia dalla maggior pendenza della curva stessa una significativa riduzione della costante di tempo Il picco negativo presente nella zona ove la tensione si innalza egrave dovuto alla vibrazione delle armature indotta dal rapido allontanamento delle stesse

Allo scopo di aumentare la capacitagrave sarebbe auspicabile incrementare le dimensioni geometriche del condensatore ed impiegare un dielettrico diverso dallrsquoaria

Le misure sono state effettuate nel laboratorio di elettronica dellrsquoIstituto Professionale ldquoA Pacinottirdquo di Pistoia impiegando strumentazione di tipo didattico I risultati sono stati riprodotti e discussi presso il Dipartimento di Fisica dellrsquoUniversitagrave di Pisa un particolare ringraziamento al Prof Leone Fronzoni Direttore del Centro per gli Studi Interdisciplinari dei Sistemi Complessi

ConclusioniLa realizzazione del prototipo del condensatore variabile cosigrave come descritto precedentemente ha consentito di verificare tramite un esperimento ed un procedimento di misura quanto ci si puograve attendere dalla teoria e cioegrave che ogni qualvolta delle cariche di segno opposto vengono allontanate il lavoro compiuto nellrsquoallontanamento si ripartisce fra le cariche determinando un aumento della tensione elettricaIn alternativa il fenomeno puograve essere spiegato anche considerando che il condensatore egrave isolato e quindi a carica costante una diminuzione della capacitagrave comporteragrave un aumento della tensione in maniera inversamente proporzionale V=QC

Inoltre rimanendo costante anche il campo elettrico E potremo calcolare rapidamente la tensione ai capi del condensatore dopo lrsquoallontanamento delle armature

E = Vi d

i da cui V

f = Emiddotd

f

dove E = campo elettrico Vi = tensione iniziale

Vf = tensione finale d

i = distanza iniziale d

f = distanza finale

Queste relazioni ci consentono di programmare la tensione presente fra le due armature modificando la distanza fra le stesse

Lrsquointento del lavoro proposto sta oltre che nella realizzazione del prototipo nellrsquoaver sperimentato un metodo di misura efficace per provare e documentare latrasformazioneinoggetto(effettoBosaz)

ApplicazioniQuestoeffettopresentainteressantissimipossibilicampidiapplicazionedeiqualisi rappresentano soltanto alcuni aspettiInnanzi tutto pur essendo la corrente erogabile limitata dalla quantitagrave di carica iniziale grazie a questa trasformazione egrave possibile raggiungere anche notevoli valori di tensione pur partendo da valori bassi della stessa e questo innalzamento di tensione avviene per via elettrostatica

Un dispositivo cosigrave realizzato potrebbe essere impiegato per esempio nel settore biomedico laddove si richieda di regolare la tensione elettrica con continuitagrave programmando la scarica in maniera precisa e tutto questo mantenendo il sistema isolato dalla rete di alimentazione (con la massima sicurezza) come nellrsquoeletrtrostimolazione Infatti un dispositivo fisico realizzato secondo il principio illustrato in questa esperienza consentirebbe di stabilire in maniera sicura il valore della tensione elettrica raggiunto e quello della quantitagrave di carica erogata nel tempo senza richiedere lrsquoimpiego di sofisticati sistemi di controllo elettronici

Unrsquoulteriore applicazione del dispositivo in questione egrave come trasduttore di posizione lineare con elevata sensibilitagrave per piccoli spostamenti in quanto la conversione fra distanza e tensione puograve essere rilevata con circuiti ad elevata impedenza drsquoingresso mentre la separazione dalla tensione di alimentazione verrebbe ottenuta tramite interruttori di tipo elettronico

SažetakOvaj rad opisuje način povećavanja napona električnih naboja koji se nalaze na kondenzatorskim pločama Elektrostatičko punjenje događa se po Coulomb-ovom zakonuGibanjem kondenzatorskih ploča obavlja se rad koji uzrokuje povećanje naknadne energije koja se manifestira u obliku povećanja napona Koristeći Kelvinov elektrometar može se izvesti izračun

KljUčNe rIječI Razlika potencijala kondenzator elektrostatsko punjenje Colulomb-ov zakon Kelvinov elektrometar

Povećavanje napona elektrostatskim putemEksperiment s pločastim kondenzatoromprof Roberto Bosaz

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

49

Un sguardo verso il cielo

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Luciano Kuhar prof viši predavačPolitehnika PulaPula Riva 6

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

ldquoVedo lrsquoUniverso tale comrsquo egrave perche se sarebbe diverso io non sarei qui a guardarlordquo (Stephan Howking)

Che cosrsquo egrave lrsquoastronomia domandograve qualcuno al grande fisico Stephan Howking (lrsquoEinstein vivente)ldquoPer gli specialist oggi egrave lo studio fisico dei corpi celesti mentre allrsquoinizio del secolo XX era soprattutto lo studio dei loro movimenti ma per i non specialisti lrsquoastronomia puograve essere qualcosa di totalmente diverso Per un religioso puograve essere la ricerca di Dio per un ateo la ricerca di leggi fisiche chimiche biologiche che spieghino lrsquoesistenza di quanto si osserva sulla Terra e nellrsquouniverso per un letterato puograve essere un insieme di parole o una raccolta di peotiche impressioni per un agricoltore o un pescatore puograve ridursi allrsquoosservazione delle fasi lunari per lo storico o il filosofo si puograve identificare con lo studio dellrsquoevoluzione del pensiero umano per il tecnologo moderno puograve limitarsi allo studio del Sole con lrsquointento di sfruttarne lrsquoenergia Insomma ogni uomo cerca nellrsquoastronomia una risposta alle sue esigenze spirituali o materiali alcune le trova noiose altre eccitanti altre ancora troppo difficili Rispondere a tutte le esigenze sarebbe illusoriordquo - rispose Stephan Howking

Tutte le ricerche e osservazioni sullrsquouniverso sono tuttora geocentriche cioegrave hanno per oggetto i diversi punti di quella cupola che simile a una semisfera e limitata al cerchio dellrsquoorizzonte prende il nome di cielo Forse un giorno lrsquouomo potragrave viaggiare per lrsquouniverso ma per il momento resta legato alla Terra I viaggi sulla Luna hanno coperto distanze insignificanti del punto di vista astronomico (appena circa 384 000 km quindi un pograve di piugrave di 128 secondo-luce) Fino al 1609 lrsquounico mezzo di osservazione per lrsquouomo egrave stato lrsquoocchio Poi sono stati costruiti il cannocchiale e i telescopi via via migliori nella lavorazione piugrave grandi di diametro e perciorsquo capaci di vedere meglio e piugrave lontano nellrsquouniverso Nel secolo scorso spettroscopi lastre fotografiche e altri strumenti ausiliari hanno reso piugrave efficaci i cannocchiali e i telescopi per lscrutare il cielo Dalla metagrave del secolo XX il radiotelescopio ha dato il suo contributo allrsquoanalisi degli astri Satelliti artificiali e sonde lanciati dallrsquouomo hanno cominciato a vagare nello spazio

Tuttavia nessuno strumento egrave capace di fornire immediatamente allrsquouomo lrsquoinformazione captata Con i mezzi attuali le possibilitarsquo di contatto diretto finiscono per essere inesistenti Un segnale radio impiega circa 128 secondi

per andare dalla Terra alla Luna ma le sonde o gli astronauti impiegano circa tre giorni per compiere lo stesso viaggio Il rapporto tra la velocitagrave delle sonde attuali (circa 22 000 kmh) e quella delle onde radio e della luce (300 000 kmsec) il rapporto egrave quindi di circa 1 a 50000 Se applichiamo lo stesso rapporto di velocitagrave per un viaggio verso la stella piugrave vicina che si trova a una distanza di 43 anni-luce (lrsquoAlpha Centauri) costatiamo che per compiere il solo viaggio di andata unrsquoastronave impiegherebbe circa 215 000 anni Dal 12 ottobre 1992 (cinquecentesimo anniversario della scoperta dellrsquoAmerica) nel deserto do Mojave in California un centinaio di radiotelescopi mobili su rotaie si dedicano alla ricerca di extraterrestri in base al progetto SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) studiando un migliaio di stelle poco diverse dal nostro Sole in un raggio di 100 anni-luce Aspettiamo i risultati Il 12 dicembre 1974 egrave stato inviato un messaggio radio in codice binario (un linguaggio matematico) sui pianeti che potrebbero esistere sottoforma di un ammasso globulareSi prevede che la eventuale risposta arriverarsquo fra 50 000 anni

Sommario Esistono almeno 10 miliardi di galassie ciascuna delle quali comprende in media 100 miliardi di stelle I due numeri suddetti sono evidentemente approsimativi ma se li moltiplichiamo fra loro troviamo che le stelle dellrsquouniverso conosciuto o conoscibile sono circa 1000 miliardi di miliardi un numero che si puo scrivere facendo seguire 21 zeri alla cifra iniziale 1 Siccome non possiamo cercare forme viventi sulle stelle percheacute la temperatura egrave sempre troppo elevata neacute dentro alle nebulose diffuse percheacute hanno densitagrave irrisoria Soltanto i pianeti (o satelliti) possono ospitare qualche forma di vita Ma quanti saranno questi ogetti nellrsquouniverso Dove e come cercarli

parole CHIaVI astronomia spazio sistema Solare lrsquoesplorazione spaziale intelligenza axtraterrestre biomeccanica SETI ezobiologia satelliti artificiali sonde spaziali

UDK 523629785Stručni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

50

Vita nellrsquouniversoLrsquoastronomia moderna afferma la presenza di almeno 10 miliardi di galassie (1010) ciascuna delle quali comprende in media 100 miliardi di stelle (1011) I due numeri suddetti sono evidentemente approssimativi ma se li moltiplichiamo troviamo che le stelle dellrsquouniverso sono circa 1021 che nonostante un errore di molti percento restano molte Se consideriamo che il nostro Sole ha nove pianeti e ammettendo che ogni stella sia il centro di un sistema planetario simile al nostro dobbiamo moltiplicare per nove o dieci il numero trovato in precedenza Le stelle si riuniscono spesso in gruppi come per esempio le stelle doppie o ammassi aperti ed egrave quindi possibile che non tutte abbiano una famiglia di pianeti Lrsquounica cosa certa egrave che per quanto si riduca il numero iniziale le stelle dotate di pianeti restano sempre moltissime Lrsquoidea che soltanto il nostro Sole abbia generato una forma di vita e solo su uno dei suoi pianeti appare assolutamente ridicola anche in base al calcolo della probabilitarsquo Nonostante implicazioni di carattere religioso oggi tutti accettano questa posibilitagrave

Vicino a molte stelle come il Sole probabilmente esistono pianeti e qualche satellite capaci di presentare qualche forma di vita Le sonde spaziali che da qualcheannohannoiniziatolostudiodelsistemasolarepermettonodiaffermarloForse cercar segni di vita soltanto sui pianeti e non sui satelliti potrebbe essere un errore sistematico derivato dalla nostra esperienza di esseri che vivono sul pianeta Terra e che hanno sostenuto fermamante lrsquoinesistenza di vita sul satellite Luna Le fotografie dei satelliti di Giove inviateci da Voyager 2 sono estremamente significative Le configurazioni che si osservano su Europa Ganimede Callisto e Io fanno pansare a lunghi periodi durante i quali si sono manifesate varie forme di attivitagrave glaciali e tettoniche dovute alla caduta di enormi meteoriti o comete Il 30 giugno 1908 una gigantesca massa incandescente investi taiga di Tunguski nella Siberia centrale Lrsquoimpatto fu cosigrave forte che generograve unrsquoonda elastica atmosferica che orbitograve intorno al globo per tre volte consecutive Per due giorni lrsquoatmosfera fu piena diparticelledipolverediffusasifinoaLondraadiecimillachilometrididistanza Il satellite che piugrave di ogni altro scatena la fantasia egrave Io per i suoi vulcani in attivitagrave e per la sua minima distanza da Giove che gli consente di integrare la poca energia ricevuta dal Sole con quella emessa dal grande pianeta Quanti satelliti nelle condizioni di Io esistono nellrsquouniverso La possibilitagrave che le stelle vecchie conservino ancora un sistema planetario viene generalmente esclusa Perograve restano tantissime altre stelle non troppo calde negrave troppo frede non troppo grandi negrave troppo piccole (sia per quanto riguarda le dimensioni sia per quanto riguarda la massa) Nel 1959 un gruppo di astronomi e radioastronomi americani del progetto OZMA hanno cercato di captare dallo spazio eventuali segnali radio emessi da qualche civiltagrave

extraterrestre La ricerca non ha dato alcun esito ma lrsquoidea non egrave stata abbandonata Dal 12 ottobre 1992 (cinquecentesimo anniversario della scoperta dellrsquoAmerica) nel deserto di Mojave in California si continua con il progetto ora denominato SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) Le uniche scoperte rese pubbliche (gli scienziati americani ci nascondono qualcosa) si riferiscono ai pulsar cioegrave alle stelle morte esplodendo e rodotte a un piccolo globo compatto formato in prevalenza di neutroni La vita puorsquo presentarsi in tante forme diverse alcune molto semplici alcune estremamente complesse Alcuni microorganismi conosciuti sulla Terra potrebbero trovarsi anche su Marte (sonda Sorveyor) Forse sui pianeti lontani che ruotano intorno ad altre stelle o addiritura sui satelliti di Giove (Io per primo) esiste una vita vegetale molto complessa o una vita animale analoga a quella terrestre di 70 milioni di anni fa

E la vita intelligente egrave possibile escluderlaLa cosa meno probabile tanto da apparire inverosimile egrave che in tutto lrsquouniverso soltanto lrsquouomo qui sulla Terra sia capace di pensare di riflettere di ricordare di scrivere di creare opere artistiche o di formulare teorie scientifiche Egrave molto probabile che anche altrove esistano esseri pensanti piugrave o meno progrediti dellrsquouomo - dire piugrave o meno intelligenti non mi sembra corretto perchegrave bisognerebbe prima concordarci sulla definizione di intelligenza Credo che esistonoaddiritturadodicidefinizionidifferentiLa domanda essenziale egrave la seguente perchegrave non siamo riusciti (ma neanche loro) ad attuare nessuna comunicazione La risposta egrave difficile ossia sono tre le risposte possibiliPrima risposta probabile qualche possibilitarsquo potrebbe esistere se esistono esseri allo stesso nostro livello tecnologico sui pianeti (o satelliti) di stelle relativamente vicine al Sole In questo caso si potrebbero scambiare messaggi via radio tenendo conto che devono passare numerosi anni fra lrsquoinvio di una domanda e la ricezione della risposta Seconda risposta probabile se esistono esseri molto meno avanzati di noi dal punto di vista tecnologico incontrano molte difficolta nel ricevere e decifrare i nostri radio segnali Sarebbe come comunicare via Internet con Archimede Terza risposta probabile (personalmente la mia preferita) se esistono esseri molto piugrave avanzati di noi dal punto di vista tecnologico incontriamo noi molte difficoltagrave nellacomunicazioneChipuograveescludereinffatichesullaTerrastianoarrivandoda molti anni segnali che noi non siamo in grado di ricevere con i mezzi di cui disponiamo e che neppure il progetto SETI riesce a decifrareLa domanda che posso farmi a questo punto egrave dunque vedrograve un giorno gli extraterrestri che vivono su un pianeta (o satellite) lontano dal nostro sistema solareCon i mezzi di cui disponiamo attualmente appare chiaro che non li vedro mai

Immagine relativa a Via Lattea

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

51

Naturalmente si puograve pensare che siano loro a compiere il grande viaggio Molti esseriintelligentichevivonosullaTerraaffermanodiaverlivistioaddiritturache stiano in contatto permanente con gli extraterrestri Esistono associazioni di ricercatori e osservatori di UFO (oggetti volanti non identificati) e si egrave arrivati a creare una nuova ldquoscienzardquo lrsquoufologia Le indagini pero compiute da gente scientificamente seria e competente hanno dimostrato che molti UFO si potevano spiegare con fenomeni naturali (riflessioni o rifrazioni luminose fulminiglubulariecc)oconlrsquoeffettivapresenzadioggettilanciatidallrsquouomo(satelliti artificiali razzi aerei non di linea ecc) ma gli ufologi non credono a queste spiegazioni ufficiali e talvolta descrivono gli oggetti osservati in modo cosigrave inverosimilecheeffettivamentenessunascienzasarebbeingradodigiustificarli Evidentemente la storia insegna poco agli uomini Quando non si trova una soluzione egrave molto comodo inventare angeli o demoni divinitarsquo o altro In genere una persona scientificamente preparata che si trovi a osservare un fenomeno in apparenza strano cerca (e normalmente trova) la spiegazione giusta Personalmente resto dellrsquoidea che saragrave molto difficile mettersi in contatto con gli esseri intelligenti che vivono al di fuori del nostro pianeta Noi non conosciamo certo tutte le leggi della fisica (dalla nascita di Galilei alla morte di Einstein sono passati appena 391 anni) e si puograve supporre che gli extraterrestri siano molto ma molto piugrave avanzati di noi Le leggi che conosciamo sembrano escludere la possibilitagrave di viaggi lunghissimi per esseri di costituzione biologica simile allrsquouomo la limitazione vale non soltanto per noi ma probabilmente anche per loro Non li vedremo mai ma tuttavia nellrsquoUniverso non siamo soli

La questione dellrsquoesistenza di altri mondi come luoghi abitabili si egrave dibattuta prevalentemente solo dopo lrsquoinvenzione del telescopio e la sua diffusione a partire dal XVII secolo (lrsquoidea generale in precedenza infatti era che le stelle e i pianeti - che apparivano come semplici punti luminosi fissati nel firmamento - non fossero veri e propri corpi fisici) Lo studio scientifico sulla possibile base biomeccanica della vita extraterrestre egrave noto con i l nome di esobiologia o xenobiologia Lrsquoastronomo astrofisico cosmologo astrobiologo e pioniere dellrsquoesobiologia consulente della NASA per le piugrave importanti missioni spaziali planetarie americane e ideatore del progetto SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) era precedentemente lrsquoamericano Carl Sagan (New York 1934 ndash Seattle 1996) Per alcuni la vita nellrsquouniverso egrave nata e si egrave evoluta autonomamente in punti diversi differenziandosi Mentre per altri sostenitori della teoria

detta panspermia la vita egrave stata generata da un unico tipo di spore che hanno provveduto a una base comune per ogni specie su ogni pianeta Oggi il cosmologo con una grande credibilitaacute e scientificamente serio egrave Stephan Howking docente di matematica allrsquoUniversoitagrave di Cambridge (la stessa che fu di Isaac Newton) Certamente i vari ldquoufologildquo e varie ldquoufologieldquo non vale la penna neanche citare La stessa cosa vale anche per le teorie creazionistiche

Literatura[1] CavedonM Astronomia Arnoldo Mondadori Editore Milano 1992[2] Howking S Kratka povijest vremena O Keršovani Opatija 1988[3] EinsteinA Moja teorija Izvori Zagreb 2000[4] SaganC Cosmos Random House Edition 1980

Io - satellite di Giove

SažetakTeza o vazemaljskom postojanju neke vrste života počela se razvijati tijekom XVII stoljeća sa konstrukcijom prvog teleskopa (Galileo 1609) unatoč tomu što se zbog snažnog utjecaja katoličke crkve to pitanje smatralo heretičkim Znansvena spoznaja o mogućoj biomehaničkoj osnovi vanzemaljskog života danas je poznata pod nazivom ezobiologija ili ksenobiologija Osnivač te znanstvene discipline je američki astronom astrofizičar kozmolog astrobiolog pionir i idejni začetnik prejekta SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) Carl Sagan (New York 1934 ndash Seattle 1996) Danas se ezobiolozi dijele na one koji smatraju da je život (ili neka vrsta biomehanike) nastao na različitim svemirskim kumulacijama ili planetima te evoluirao i diferencirao i one druge koji smatraju da se život generirao od jedne jedinstvene spore koja se prilagodila uvjetima na različitim kumulacijama ili planetima Danas kozmolog s najvećim znanstvenim kredibilitetom je Stephan Howking voditelj katedre za matematiku na Sveučilištu Cambridge (katedru koju je prije oko 290 godina vodio veliki fizičar i matematičar Isaac Newton) Naravno razni bdquoufolozildquo i bdquoufologijeldquo ne zaslužuju spomena Isto vrijedi i za razne kreacionističke teorije

KljUčNe rIječI Astronomija svemir Sunčev sustav svemirska istraživanja izvanzemaljska inteligencija biomehanika SETI ezobiologija Howking Sagan umjetni sateliti svemirske sonde

Jedan pogled prema nebuLuciano Kuhar

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

˝Vidim Svemir onakvog kakav je jer da nije takav ni ja ne bih bio tu da ga gledamldquo (Stephan Howking)

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

52

1 Postojeće stanjeNa lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo nisu izgrađeni objekti elektroenergetskog

sustava te samim time nije moguće osigurati kvalitetnu opskrbu električnom

energijom za potrebe eksploatacije bez izgradnje novih transformatorskih stanica

sa srednjenaponskim priključkom kao i niskonaponskih razvoda do glavnih

samostojećih razvodnih ormara koje će osigurati dovoljne količine snage i energije

za pogon strojeva te proizvodnju i obradu kamena pogotovo s obzirom na padove

napona u niskonaponskom sustavu

Trenutno se dio potreba za električnom energijom pri eksploataciji arhitektonsko

ndash građevinskog kamena na lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo pokriva iz tri

prijevozna diesel ndash električna agregata snage 115kVA 125kVA i 136kVA Ovakav

način proizvodnje električne energije je neekonomičan jer uvijek postoji velika

mogućnost ispada sustava ali i mogućnost nastanka nepovoljnog događaja kojim

može doći do onečišćenja okoliša Zbog navedenih činjenica ovakav način opskrbe

električnom energijom ne predstavlja povoljan način napajanja za potrebe radova

na lokciji kamenoloma bdquoKorenićildquo za koje je već u ovoj fazi radova potrebna

priključna snaga od po najmanje 200kW i to na dvije lokacije tj ukupno najmanje

400kW

Kako bi se osiguralo kvalitetno i ekonomično napajanje električnom energijom

kao i smanjila mogućnost onečišćenja okoliša planira se izgraditi dvije nove

transformatorske stanice 10(20)04kV i to

1 Tipsku transformatorsku stanicu bdquoKorenići 1ldquo tipa 630(1000) kVA sa betonskim

kućištem dimenzija 42x32x28 m i

2 Tipsku transformatorsku stanicu bdquoKorenići 2ldquo tipa 250kVA na betonskom stupu

2 Opis izrade transformatorskih stanica bdquoKorenići 1ldquo i bdquoKorenići 2ldquoU nastavku će biti navedeni važniji podaci karakteristike za obje transformatorske

stanice kao i način na koji će se izvesti uzemljenje istih

21 Transformatorska stanica bdquoKorenići 1ldquoTip trafostanice MTS-KK 1x630(1000) kVA

Sukladno potrebama tvrtke bdquoKamen ddldquo iz Pazina na željenoj lokaciji pokraj

Analiza elektroenergetskog napajanja kamenoloma Korenići

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Diego Dobrila bacc ing politehSeparat završnog rada na Politehnici PulaVisokoj tehničko poslovnoj školimentor dr sc Luciano Delbianco

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakEksploatacija arhitektonsko ndash građevinskog kamena stvara potrebu za znatnim količinama električne snage i energije za pogon strojeva za obradu kamena Zbog toga je na lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo potrebno izgraditi objekte elektroenergetskog sustava tj dvije transformatorske stanice čija je gradnja zapravo i tema ovog rada Uz to provesti će se i procjena buduće potrošnje električne energije uz analizu isplativosti predaje elektroenergetskog sustava tog postrojenja na upravljanje i održavanje HEP-u

KljUčNe rIječI električna energija elektroenergetski sustav transformatorske stanice transformatori srednji napon niski napon uzemljenje

UDK 62131462235](4975 Korenići)Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

53

kamenoloma izgraditi će se tipska transformatorska stanica sa betonskim kućištem sljedećih dimenzija

- dužina 42m- širina 32m- visina 28m

Oprema transformatorske stanice 10(20)04 kV je ugrađena u montažno betonsko kućište a ugraditi će se sljedeće- jedan preklopivi energetski transformator nazivnog prijenosnog omjera

10(20)04 kV i snage do 1000 kVA U ovom slučaju ugraditi će se transformator navedenog prijenosnog omjera i snage 400 kVA

- srednjenaponski distribucijski sklopni blok sa 4 polja (vodno mjerno vodno i transformatorsko polje)

- sklopni blok niskonaponskog razvoda sa jednim dovodnim poljem i 10 odvodaTransformatorska će stanica biti priključena na elektroenergetsku mrežu 10(20) kV kabelima položenima u zemljani rov do uvoda u transformatorsku stanicu Uvod visokonaponskih i niskonaponskih kabela u transformatorsku stanicu izvesti će se kroz kabelske uvodnice ugrađene u betonski temelj Kućište transformatorske stanice se sastoji od prostora transformacijske komore ispod kojeg se nalazi uljna jama i od sklopnog prostora u kojem su smješteni srednjenaponski i niskonaponski sklopni blok Kao što je navedeno ispod transformatora nalazi se uljnonepropusna i vodonepropusna kada dovoljnog kapaciteta za prihvat cjelokupne količine ulja eventualno iscurjelog iz energetskog transformatora Time je izbjegnuta mogućnost eventualnog razlijevanja transformatorskog ulja odnosno širenja požara u okolni prostor

211 energetski transformatorTransformator je smješten u transformatorsku komoru dovoljnih dimezija za smještaj transformatora do 1000 kVA U transformatorsku stanicu bdquoKorenići 1ldquo u ovoj fazi izgradnje ugrađuje se transformator snage 400 kVA koji zadovoljava trenutne potrebe kamenoloma Transformator je opremljen kotačima i postavlja se na nosače pripremljene posebno za tu svrhu Nosači međusobno nisu fiksno pričvršćeni čime je omogućeno jednostavno prilagođavanje razmaka nosača ovisno o snazi ugrađenog energetskog transformatoraHlađenje transformatora (u koji je ugrađeno ulje za hlađenje) predviđeno je prirodno tj putem cirkulacije zraka kroz predviđene otvore na vratima i na zidu transformatorske komorePristup transformatoru je sa strane ulaznih vrata u transformatorsku komoru tako da je omogućen nesmetan prilaz djelovima transformatora koji se kontroliraju tijekom pogona (uljokaz termoprotektor preklopka) a sve u skladu sa tehničkim i zakonskim propisimaU transformacijsku stanicu se ugrađuje jedan energetski transformator i to- nazivne snage 400 kVA- naponskog omjera 10k(20k)420 V- preklopiv na 10 ndash 20 kV - sa regulacijskom preklopkom plusmn 25 i plusmn 5 za ručnu regulaciju na strani višeg

napona u beznaponskom stanjuNaravno u transformatorsku stanicu je moguće po potrebi ugraditi i druge transformatore a sve prema zahtjevima i obimu posla navedenog kamenoloma Neovisno o njihovoj snazi transformatori se ugrađuju u isto betonsko kućište a isporučuju se bez konzervatora a obzirom na raspoloživ prostor kućišta transformatori nazivne snage 250 kVA 400 kVA 630 kVA i 1000 kVA na poseban zahtjev mogu se naručiti te biti isporučeni sa konzervatorom i zaštitnim relejem Svi transformatori su standardno opremljeni termoprotektorom za zaštitu od preopterećenja Na svakom transformatoru je vidljivo istaknuta pločica sa tehničkim podacima transformatora a na njegovom kućištu su izvedeni posebni priključci za uzemljenje sa vijkom M12

212 Srednjenaponski sklopni blokSrednjenaponski sklopni blok tip ABB ndash Safe plus 24kV 630A čini plinom izolirano potpuno oklopljeno i od dodira opasnog napona zaštićeno sklopno postrojenje bdquoRing Main Unitldquo (RMU)

Važno je napomenuti da je sklopni blok ABB ndash Safe plus proizveden po najstrožim kriterijima te posjeduje certifikate ISO 9001 za kvalitetu u proizvodnji te ISO 14001 koji se odnosi na očuvanje okoliša a 90 ndash 95 dijelova skolpnog bloka moguće je recikliratiPo konstrukciji sklopno postrojenje je ustvari samostojeći ormar s lako pristupačnim priključcima i elementima upravljanja Prednja strana je opremljena shemom sa signalizacijom stanja pojedinih sklopnih uređaja a samo postrojenje sastoji se od sljedećih modula

- Vodno polje- Mjerno polje- Vodno polje i- Transformatorsko polje

213 Niskonaponski sklopni blokNiskonaponski sklopni blok tipa MP NNB-160010 izveden je kao radionički zgotovljen i ispitan samostojeći ormar Sastavljen je od dva dijela a predviđen je za učvršćivanje na pod transformatorske stanice iznad kabelskog kanala za smještaj kabela niskonaponskog odvodaSastavljeni ormar čine dva polja odvodno polje i dovodno ndash odvodno polje ukupnih dimenzija

- Širina 12 m- Visina 195 m i- Dubina 0325 m

U samostojeći ormar ugrađuje se oprema slijedećih tehničkih karakteristika - nazivni napon04 kV - nazivna struja sabirnica 1600 A - nazivna struja odvoda 400 A - nazivna kratkotrajna podnosiva struja kod 04 kV25 kA1s

U dovodno ndash odvodnom polju u gornjem dijelu ormara ugrađena je oprema za prihvat spojnog voda sa niskonaponske strane energetskog transformatora U donjem dijelu ormara se ugrađuju niskonaponski odvodi sa rastavnim osigurač ndash sklopkama nazivna struje 400 A (odnosno prema potrebi trošila) sabirnice neutralnog vodiča (N) sabirnice zaštitnog vodiča (PE) i konzole za pričvršćivanje niskonaponskih kabelaU niskonaponskom dovodu s energetskog transformatora snage 400 kVA u gornjem dijelu ormara ugrađen je kompaktni prekidač 400230 V 50 Hz fiksne izvedbe s priključcima sa prednje strane opremljen elektronskom zaštitom okidačem za daljinski isklop i pomoćnim kontaktima

Slika 1 izgled ABB ndash Safe plus SN sklopnog bloka

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

54

Preporučuje se ugradnja prekidača za 1250 A jer omogućuje kasniju zamjenu transformatora jačim ndash snage 630 kVA bez rekonstrukcije razvodnog ormara To je važno ukoliko investitor želi povećati instaliranu i vršnu snagu trošila prema planovima razvoja kamenoloma U gornjem dijelu odvodnog polja ugrađuje se mjerni terminal tipa MT ndash 10S namjenjen za lokalno i daljinsko mjerenje napona struje snage energije frekvencije i faktora snage Tu se još ugrađuju odvodnici prenapona i automatski instalacijski prekidači za zaštitu pomoćnih strujnih krugova a predviđen je i odgovarajući prostor za smještaj niskonaponske kondenzatorske baterije za kompenzaciju jalove snage energetskog transformatora u praznom hodu Za napajanje kondenzatorskih baterija za kompenzaciju struje praznog hoda energetskog transformatora predviđena je u istom polju ugradnja osigurač ndash sklopke nazivne struje 160 A sa topivim uloškom osigurača od 125 A (odnosi se na kondenzatorsku bateriju od 50 kVAr)

214 Uzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoUzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquo izvodi se kao združeno zaštitno i radno uzemljenje uz uvjet mogućeg lakog razdvajanja u slučaju potrebe što znači da će uzemljenje biti izvedeno razdvojeno tj posebno zaštitno i posebno radno U ovoj prvoj fazi rada na samoj stanici uzemljenje će biti međusobno povezanoUnutar transformatorske stanice izvedena je zaštita od indirektnog dodira izjednačenjem potencijala tj spajanjem svih metalnih dijelova postrojenja (koji u normalnom pogonu nisu pod naponom) na zaštitno uzemljenjeZaštitno uzemljenje se izvodi kao spoj paralelnih uzemljivača sabirnog voda uzemljenja unutar kućišta transformatorske stanice i tri vanjska prstena zaštitnog uzemljenja oko betonske kućice izvedenih FeZn trakom dimenzija 30x4mm Pogonsko se uzemljenje izvodi kao izdvojeno na 20 metara od transformatorske stanice energetskim kabelom PP00 1x95mm2 uvučenim u zaštitnu cijev PEHD 50 i tri kraka izvedena FeZn trakom 30x4 mm dužine 50 metara Na sabirni vod unutarnjeg uzemljenja se na više mjesta spaja i galvanski povezana armatura armirano ndash betonskih konstruktivnih elemenata kućišta transformatorske stanice Sa sabirnog voda unutarnjeg uzemljenja se izvode i odcjepi za uzemljenje svih metalnih konstrukcija kotla energetskog transformatora i sklopnih blokova s ugrađenom elektroopremom Sva metalna kućišta elektroopreme povezuju se preko predviđenih vijaka na zaštitno uzemljenje

Povezanost metalnih masa potrebno je provjeriti mjerenjem i potvrditi odgovarajućim atestom Nakon kontrolnih mjerenja može se po potrebi izvršiti odgovarajuća korekcija uzemljivača

22 Transformatorska stanica bdquoKorenići 2ldquoU ovom slučaju radi se o tipskoj transformatorskoj stanici proizvođača bdquoKončarldquo snage 250 kVA ugrađenoj na betonskom stupu Sukladno potrebama investitora pri eksploataciji i obradi kamena u navedenom kamenolomu na istoj lokaciji izgraditi će se tipska transformatorska stanica na betonskom stupu visine 10 metara koja će biti udaljena približno 200 metara od transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoStanica na betonskom stupu proizvod je tvrtke bdquoKončarldquo te je ovjerena kao tipska transformatorska stanica na betonskom stupu HEP-a i za istu su izrađeni tipski projekti pa se dokumentacija za njezinu izgradnju svodi na projekt prilagodbe lokaciji i eventualnim posebnim uvjetimaObzirom na zahtjevanu priključnu snagu trošila od približno 200 kW ugraditi će se primarno preklopivi transformator 10(20)04 kV 250 kVA a iz niskonaponskog ormara transformatorske stanice napajati će se razvodni ormari na samom radilištuNiskonaponski ormar transformatorske stanice sastoji se od dva dijela U prvom je ugrađena sljedeća oprema- prekidač AS 500 A- jedna tropolna pruga 400 A (paralelan izlaz niskonaponskog kabela)- dvije izlazne pruge 250 A (rezerva)- voltmetar i- instalacija unutarnje rasvjete ormaraU drugom dijelu je oprema za rasvjetu radilišta (bez brojila) te kondenzator za kompenzaciju jalove energije transformatora 250 kVA u prazom hodu koji se na sustav priključuje preko osigurača

221 Uzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 2ldquoUzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 2ldquo izvodi se isto kao kod prethodno opisane transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquo tj kao združeno zaštitno i radno uzemljenje uz uvjet mogućeg lakog razdvajanja u slučaju potrebe Na samoj stanici izvedena je zaštita od indirektnog dodira izjednačavanjem potencijala odnosno spajanjem svih metalnih dijelova postrojenja (koji nisu pod naponom) na zaštitno uzemljenje Zaštitno uzemljenje se izvodi kao spoj paralelnih uzemljivača ndash dva vanjska prstena zaštitnog uzemljenja oko betonskog temelja stanice izvedenih FeZn trakom 30x4 mmS obzirom na činjenicu da je u samoj trasi napojnog 20 kV kabela položena FeZn traka dimenzija 30x4 mm uzemljivač ove transformatorske stanice će biti povezan i na taj uzemljivač a samim time i na uzemljivač transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoPogonsko se uzemljenje izvodi kao izdvojeno na 20m od stanice na prvom stupu NN mreže sa dva kraka po 50m i posebno još jednom sa dva kraka po 50m

3 Analiza isplativosti predaje EES postrojenja kamenoloma bdquoKorenićildquo na upravljanje i održavanje HEP-uRad na eksploataciji arhitektonsko ndash građevinskog kamena na lokaciji bdquoKorenićildquo obavlja se tokom cijele godine svim radnim danima (od ponedjeljka do subote 8 sati dnevno) dok je nedjeljom kamenolom zatvoren

Slika 2 niskonaponski sklopni blok

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

55

Na toj lokaciji izgraditi će se 2 transformatorske stanice ukupne snage 650 kVA

(zidana TS 400 kVA i stupna TS 250 kVA) a buduće prosječno opterećenje u

kamenolomu procijenjeno je na 07 odnosno 70 Ovako visok prosjek posljedica

je činjenice da će ukupna snaga instalirane opreme u kamenolomu biti oko 800

kW što je i više od snage transformatorskih stanica ali rad je moguć jer se faktor

istovremenosti rada instalirane opreme kreće između 05 i 06

31 Procjena godišnje potrošnje električne energije po mjesecima

Radna energija

VT (kWh)Radna energija NT

(kWh)Radna snaga

(kW)

Siječanj 87360 0 475

Veljača 87360 0 475

Ožujak 96915 1365 475

Travanj 79625 11375 475

Svibanj 79625 11375 490

Lipanj 73255 10465 490

Srpanj 85995 12285 490

Kolovoz 79625 11375 490

Rujan 82810 11830 490

Listopad 79625 11375 475

Studeni 91000 0 475

Prosinac 83720 0 475

UKUPNO 1006915 81445 5775

Tablica 1 procjena potrošnje el energije kamenoloma

Pod a) prikazana je procjena troškova potrošnje električne energije za 2011

godinu za tarifni model srednji napon u koji spada kupac bdquoKamen ddldquo iz Pazina

dok je pod b) prikazana jednaka potrošnja za navedenog kupca ali za tarifni

model niski napon

a) Poduzetništvo mjerenje na srednjem naponu

Radna energija VT

Radna energija NT

Radna snaga

Naknada za mjernu uslugu i opskrbu

Cijena za poduzetništvo -srednji napon

045 023 5839 106

Godišje vrijednosti potrošnje

1006915 81445 5775 12

Ukupno bez PDV-a

45311175 1873235 33720225 1272

Tablica 2 procjena troškova srednji napon

Ako se zbroje ukupne cijene za radnu energiju VT radnu energiju NT radnu

snagu i nakandu za mjernu uslugu i opskrbu dolazi se do ukupne godišnje

cijene za potrošnju električne energije koja onaj tarifni model bez PDV ndash a iznosi

81031835 kn

U slučaju da poduzeće za opskrbu električnom energijom u ovom slučaju Elektroistra preuzme na održavanje i upravljanje srednjenaponsku mrežu kamenoloma bdquoKorenićildquo a da se postojeća snaga isto tako rasporedi potrošačima na niskom naponu tj razvodnim ormarima RO1 RO2 RO3 i RO4 tada bi kupac dobio drugi tarifni model a mjerenje bi se vršilo na niskom naponu u svakoj transformatorskoj stanici posebno

b) Poduzetništvo mjerenje na niskom naponu

Radna energija VT

Radna energija

NT

Radna snaga

Naknada za mjernu uslugu i opskrbu

Cijena za poduzetništvo -srednji napon

052 026 7097 65

Godišje vrijednosti potrošnje

1006915 81445 5775 12

Ukupno bez PDV-a

52359580 2117570 40985175 780

Tablica 3 procjena troškova niski napon

Ako se zbroje ukupne cijene za radnu energiju VT radnu energiju NT radnu snagu i nakandu za mjernu uslugu i opskrbu dolazi se do ukupne godišnje cijene za potrošnju električne energije koja onaj tarifni model bez PDV ndash a iznosi 95540325 knUkoliko potrošač ostane kupac na srednjem naponu tada se osim troškova potrošene električne energije i troškova za isporučenu radnu snagu mora računati na još nekoliko dodatnih troškova a to su- održavanje ovlaštene tvrtke za održavanje TS bdquoKorenići 1ldquo 710000 kn- održavanje ovlaštene tvrtke za održavanje TS bdquoKorenići 2ldquo 500000 kn- ukupni troškovi po ugovoru o pogonskim manipulacijama i uslugama pogonske

spremnosti1200000 kn Razlika u cijeni tada bi iznosila 12098490 kn godišnje

4 ZaključakElektroenergetski sustav je danas jedan od glavnih pokretača industrijske proizvodnje razvoja i gospodarstva općenito pa ni Istarska županija nije iznimka Teško je zamisliti moderan život bez energetike i elektroenergetskog sustava Primjer tvrtke bdquoKamen ddldquo tipičan je primjer ulaganja u buduću proizvodnju tj eksploataciju kamena i širenje kamenoloma bdquoKorenićildquo

Pitanje na koje se tražio odgovor je isplativost ulaganja i isplativost predaje transformatorskih stanica na upravljanje i održavanje HEP-u

Isplativost ulaganja u elektroenergetski sustav je višestruko isplativa počevši od saznanja da će u kamenolomu biti mnogo veća zaliha instalirane snage nego do sada pa do činjenice da sada postoji mogućnost širenja eksploatacije na toj lokacijiSadašnjim stanjem na terenu kamenoloma gdje su strojevi i oprema napajani električnom energijom iz tri agregata često dolazi do problema pokretanja pojedinih strojeva u trenutku dok su ostali strojevi pod velikim opterećenjem a to je vrlo često Tada agregati jednostavno nemaju dovoljno snage da isporuče zahtijevanu količinu električne energijeNe treba zaboraviti ni ekološki aspekt ove problematike Naime diesel ndash električni agregati velikih snaga pokretani motorima vrlo velikog obujma postaju i znatni zagađivači okoliša a moguće je i onečišćenje prirode naftom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

56

Nadalje preciznim izračunima gdje su uzeti u obzir svi parametri kao što su

potrošnja električne energije troškovi održavanja transformatorskih stanica

bdquoKorenići 1ldquo i bdquoKorenići 2ldquo te troškovi ugovora o manipulacijama došlo se

do jednostavnog zaključka da je u interesu poduzeća bdquoKamen ddldquo da zadrži

transformatorske stanice u svojem vlasništvu Tada će to poduzeće ostati kupac

na srednjem naponu što podrazumijeva jeftinije tarife električne energije ali je

kupac dužan pronaći ovlaštenu tvrtku za održavanje transformatorskih stanica a

HEP-u je dužan isplatiti troškove po ugovoru o manipulacijama Kada se podmire

svi navedeni troškovi tvrtka bdquoKamen ddldquo može računati na oko 12000000 kuna

godišnje uštede financijskih sredstava

Kako se ovdje radi o novim transformatorskim stanicama ovaj zaključak još više

dobiva na težini jer se očekuje pouzdan rad cijelog elektroenergetskog sustava

kamenoloma sljedećih 20 ndash 30 godina a nakon tog vremena moguće je da će i

resursi kamenoloma biti iscrpljeni

Uz sve to tvrtka bdquoKamen ddldquo ima pravo prodaje transformatorskih stanica skupa

sa kamenolomom a to znači da 144000000 kn uloženih sredstava ostaje u

njihovom vlasništvu te samim time povećava vrijednost kamenoloma

5 Literatura[1] Pinter V bdquoOsnove elektrotehnikeldquo 7 izdanje Tehnička knjiga Zagreb 1989

[2] Niemand T bdquoSustavi uzemljenja u razdjelnim mrežamaldquo Die Deutsche

bibliothek Berlin 1995

[3] Kamen dd ndash Pazin Glavni projekt izrade transformatorskih stanica bdquoKorenići

1ldquo i bdquoKorenići 2ldquo 2010

[4] Kamen dd ndash Pazin Godišnji izvještaj o radu strojeva i diesel ndash električnih

agregata u kamenolomu bdquoKorenićildquo 2010

[5] HEP-Vjesnik Bilten broj 184 Pravilnik o održavanju elektrodistribucijskih

objekata i postrojenja

[6] Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i

pripadajućih trafostanica (Narodne novine broj 5391)

[7] httpwwwabbcomproductdb0003db004279

c125739900636470c125683f36fd39aspx (10 09 2010)

[8] httpwww05abbcomglobalscotscot235nsfveritydisplaydda78943be8

d0fc1256f4a004aaa7b$Filekatalogcpdf (10 09 2010)

[9] httpwww05abbcomglobalscotscot235nsfveritydisplay49077072471

9c5cc1256f4a004a1693$FileSECTOS-inst-pogonpdf (10 09 2010)

[10] Analiza razine kvalitete opskrbe električnom energijim NP Brijuni diplomski

rad Lorenzo Belci Pula 2008

SummaryExploitation of architectural and building stone makes a need for substantial amounts of electric power and energy to run machinery for stone quarrying Therefore at the location of the quarry ldquoKorenićirdquo is necessary to build an electro ndash energetic system objects that is two transformer stations whose construction is actually the theme of this work In addition there will be measures and estimates of future electricity demand with cost-benefit analysis of electro ndash energetic system of this quarry to be operated and maintained by HEP

Key worDS electric energy electro ndash energetic system transformer stations transformers medium voltage low voltage earthing

Analysis of Electric Power Supply for Querry of bdquoKorenićildquoDiego Dobrila bacc ing politeh

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

57

Upute suradnicimaČasopis ldquoTechnerdquo objavljuje radove koji se recenziraju i one koji ne podliježu recenzentskom postupku u kojima se neposredno reflektiraju pitanja politehničkog odgoja i obrazovnja Recenzirani radovi kategoriziraju se u sljedeće kategorije- izvorni znanstveni članak - original scientific papers- prethodno priopćenje - preliminary communication- pregledni članak - author reviews- izlaganje sa znanstvenog skupa - conference papers - stručni članak - profesional papers- ostale radove koji neposredno ili posredno referiraju tematiku politehničkog obrazovanja kao i prikaze radova diplomiranih studenata Politehnike radove nastavnika i stručnjaka udruženja inženjera

Izvorni znanstveni radovi sadrže rezultate izvornih istraživanja orginalne teorijske ili praktične rezultate do sada još neobjavljenih istraživanja iskazana na objektivno provjerljiv način

prethodno priopćenje sadrži jedan ili više novih znanstvenih podataka ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omogućavale provjeru kao kod izvornih znanstvenih članaka Prethodno priopćenje sadrži nove rezultate istraživanja koji zahtjevaju brzo objavljivanje uz naglašenu ulogu autorovog izvornog doprinosa u tom području na već publicirane radove U priopćenju se opisuju rezultati eksperimentalnih istraživanja odnosno istraživanja u tijeku

pregledni članak ima karakter izvornih znanstvenih radova sadrži cjelovit prikaz stanja i tendencija razvoja određenog područja teorije i prakse s kritičkim osvrtom ili procjenom na orginalan sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegovog dijela u kojem autor i sam aktivno sudjeluje Citirana literatura mora biti dovoljno cjelovita da omogućuje dobar uvid i uključivanje u prikazano područje u odnosu na već publicirane radove

Izlaganje sa znanstvenog skupa je priopćenje podneseno i prezentirano na takvom skupu u pisanom obliku Ono se objavljuje ako nije prije toga objavljeno u zborniku skupa

Stručni članak sadrži opis rada dostignuća i rezultate stručnih istraživanja korisne prijedloge i doprinose iz određene struke te njihove primjene u praksi i ne mora predstavljati izvorna istraživanja

ostalo su svi radovi (recenzije prikazi vijesti obavijesti preporuke) koji se ne mogu kategorizirati i ne podliježu recenziji

Opće napomene1 Časopis izlazi dva puta godišnje i tiska se na hrvatskom jeziku formata A42 Rukopisi se dostavljaju Uredništvu na adresu Uredništvo časopisa TECHNE Politehnika Pula Riva 6 52100 Pula Tel 052 381 - 410 381 - 411 fax 381 - 412 wwwpolitehnika-pulahr3 Odluku o kategorizaciji i redosljedu objavljivanja radova ili prikaza donosi Uredništvo nakon recenzentnog postupka

recenzenata4 Poželjni opseg znanstvenih i stručnih radova je do 16 kartica (jedan autorski arak) koji se dostavljaju na disketi

odnosno CD uz dva otisnuta primjerka na papiru formata A4 i veličini slova Times New Roman 12 Sve stranice treba uredno numerirati

5 Nalov rada treba biti kratak i jasan Na prvoj stranici rukopisa treba navesti ime (na) i prezime (na) autora i naziv ustanove u kojoj autor (i) radi (e)

6 Uz svaki rad treba izraditi sažetak do 200 riječi koji sadržava opći prikaz rada metodologiju rada najvažnije rezultate i zaključak te navesti ključne riječi od 5 do 7 pojmova i naziv rada na hrvatskom i jednom stranom jeziku

7 Literatura se navodi na kraju rada po abecednom radu autora8 Rukopisi se ne vraćaju9 Prihvaćanje kategoriziranih radova za objavljivanje obvezuje autorae da isti rad ne smijeu objaviti na drugom

mjestu bez naznake da je rad već objavljen u časopisu TECHNE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

58

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

59

VLADIMIR GORTAN ddPAZIN Dinka Trinajstića 10

65 godina iskustvaTel (052) 624 234 bull Fax (052) 624 362 bull OIB 30162737179e-mail vg put-comhr bull wwwvladimir-gortanhr

- građevinarstvo - bravarija -betonara - bijeli strop -pvc stolarija

Page 4: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

4

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

5

Uvodna riječU razvoju stručnog politehničkog obrazovanja značajnu ulogu ima i list Udruženja inženjera Techne koji je počeo izlaziti 1988 godine a od svibnja 2001 godine odnosno petog broja Techne-a je zajednički list Udruženja inženjera i kako se tada zvala Visoke tehničke škole ndash politehnike u Puli

Koncept se od tada promijenio tako da je list počeo objavljivati članke iz raznih područja ljudske djelatnosti tehnike znanosti ekologije ekonomije obrazovanja agronomije strojar-stva elektrotehnike tehnologije medicine nutricionizma menadžmenta informacijskih znanosti i drugih općih tema koje su interdisciplinarno vezana uz politehnički teoriju i praksu

Od trinajstog broja u 2012 godini list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i ISSN uredu za Hrvatsku kao časopis za politehničku obrazovnu teoriju i praksu s ISSN oznakom 1333-2643 i oznakom Sveučilišne knjižnice u Puli UDK 371 koji će izlaziti dva puta godinje Pred Vama je trinajsti broj Techne-a časopisa za politehničku obrazovnu teoriji u praksu čiji su osnivači i nakladnici Politehnika Pula - Visoka tehničko-poslovna škola s pravom javnosti i Udruženje inženjera Pula koji recenziranim i objavljenim radovima u ovom briju čine određeni pomak u načinu prezentiranja rada na hrvatskom i stranom jeziku uz navođenje UDK oznake za svaki rad i njene klasifikacije

Suradnici u časopisu su poznati stručnjaci iz raznih područja ali i mladi još neafirmirani visoko obrazovni autori Novina u zadnja dva broja je u tome što smo počeli objavljivati određene separate diplomski radnji diplomanata Politehnike što je vidljivo u sadržaju časopisa

Mišljenja smo da u ovom časopisu za politehničku obrazovnu teoriju i praksu ima dovoljno prostora i mogućnosti da svoje radove izrade i objave ne samo stručnjaci iz gospodarstva već i nastavnici nositelji pojedinih predmeta na Politehnici kako bi stekli i potrebne uvjetre za svoj izbor ili reizbor Neupitno je i poželjno da se u časopisu objavljuju separati studenata koji su završili Politehniku po Bolonjskom konceptu i koji su trenutno na specijalističkom studiju Kreativni menadžment procesima

Zahvaljujemo se svim činiteljima časopisa Techne i pozivamo Vas na zajedničku suradnju u unapređivanju teorije i prakse politehničkog obrazovanja te da Vaše radove izrađujete prema uputama navedenim na kraju časopisa

Urednik i uredništvo

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

6

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

7

1 Uvod Za komunalni standard stanovnika ali i za uvjete poslovanja gospodskih subjekata naročito u turizmu i ugostiteljstvu parkovi i javne zelene površine u naselju od izuzetnog su značajaŠto više reći nego da još u inventuri komunalnih objekata Grada Rima iz IV stoljeća Strabon pored ostalog navodi ldquohellip 8 campusa prekrivenih travom cijele godine na kojima su se gomile građana igrale loptom tjerale kolutove ili se hrvale te 30 parkova i vrtova koje su osnivali bogati građani za privatno uživanje ali su kasnije prešli u javno vlasništvohellipldquo

2 Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege lataPravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj je podnormirano Zakoni koji djelomično uređuju ovaj segment su sljedećia) Parkovi zemljište za sport i rekreaciju dječja igrališta1 nisu neizgrađeno

građevinsko zemljište već se smatraju zemljištem privedenim svrsi Prema članku 17 Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (Nar nov br 1607) podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabeVrste uporabe za zemljište privedeno svrsi mogu biti izgrađeno zemljište zemljište pod zgradama dvorište park

1 Članak 17 Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (Nar nov br 1607)Podaci o nači-nu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabeVrste uporabe za zemljište privedeno svrsi mogu biti izgrađeno zemljište zemljište pod zgradama dvorište park zemljište za sport i rekreaciju dječje igralište tržnica sajmište groblje uređena plaža luka marina zračna luka kamenolom šljunčara pješčenjak otvoreni kop nasip usjek ustava deponija ulica trg cesta put autocesta i željeznička pruga

zemljište za sport i rekreaciju dječje igralište tržnica sajmište groblje uređena plaža luka marina zračna luka kamenolom šljunčara pješčenjak otvoreni kop nasip usjek ustava deponija ulica trg cesta put autocesta i željeznička pruga

b) Zakon o komunalnom gospodarstvu2 određuje javne zelene površine parkove dječja igra lišta kao komunalne objekte - javne površine Osim navedenih javnim površinama smatraju se i pješačke staze pješačke zone otvorene odvodnih kanali trgovi i javne prometne površine

c) Prema definiciji iz točke 19 članka 2 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar nov br 7607 i 3809) ) površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste ulice trgovi tržnice igrališta parkirališta groblja parkovne i zelene površine u naselju rekreacijske površine i sl) Namjena i uređenje zelenih parkovnih i rekreacijskih površina određuje se Urbanističkim planom uređenja naselja3

d) Parkovi i javne zelene površine mogu se graditi bez akta o odobrenju gradnje jer se smatraju se jednostavnim građevinama ukoliko ispunjavaju uvjete iz Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (Nar nov br 10107) odnosno kada obuhvaćaju izgradnju dječjeg igrališta ograde građevinske visine do 16 m i potpornog zida građevinske visine do 08 m spomeničkog ili sakralnog obilježja građevinske (bruto) površine do 400 m2 i visine do 40 m od razine okolnog tla koje se gradi u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo te pješačke staze Ne može se isključiti mogućnost izgradnje složenijih parkovnih građevina za čiju je gradnju potreban akt na temelju kojega se može graditi Za određivanje samog izgleda parka i javnih zelenih površina u svezi sa hortikulturnim uređenjem i uporabom određenih vrsti

2 Stavak 7 članka 3 Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar nov br 3695 10995 - Uredba 2196 - Uredba 7097 12899 572000 1292000 i 5901 2603 -proč tekst i 8204 11004 - Uredba i 17804 3809 7909 i 15309 - u daljnjem tekstu ZKG) 3 Članak 76 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar nov br 7607) urbanistički plan uređenja određuje osobitopodjelu područja na posebne prostorne cjeline te područja i koncept urbane obnove naselja ili dijelova naselja osnovu namjene površina i prikaz površina javne namjene razmještaj djelatnosti u prostoru osnovu prometne komunalne i druge infrastrukture mjere za zaštitu okoliša očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti uređenje zelenih parkovnih i rekreacijskih površina zahvate u prostoru značajne za pro-storno uređenje naselja i izradu detaljnih planova uređenjauvjete uređenja i korištenja površina i građevina i zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća

Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskojde lege lata i de lege ferenda

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Desanka Sarvan dipliur Politehnika Pula

UDK 3467712253](4975)Pregledni članak

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

8

biljaka ne postoji obveza ishodovanja kakvog upravnog akta - odobrenja od tijela državne ili lokalne uprave ali JLS kao investitor određuje pobliže izgled tih površina putem svojih službi nadležnih za zaštitu okoliša4

e) Izgradnja parkova i javnih zelenih površina financira se iz komunalnog doprinosa i proračuna JLS Komunalni doprinos plaćaju prema obujmu građevine investitori drugih građevina za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture5 a ova su sredstva prihod proračuna JLS Korištenje navedenih sredstava određeno je godišnjim Programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture6 koji sadrži opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja te za nabavu opreme i iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja djelatnosti Investitor izgradnje parkova i javnih zelenih površina je JLS

f) Održavanje parkova i javnih zelenih površina financira se iz komunalne naknade koju plaćaju vlasnici odnosno korisnici stambenog poslovnog prostora i garažnog prostora te građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađenoga građevnog zemljišta Komunalna naknada je prihod proračuna JLS a koristi se prema godišnjem Programu održavanja komunalne infrastrukture Održavanje javnih površina je komunalna djelatnost a JLS mogu organizirati obavljanje komunalnih djelatnosti na svom području7 u okviru upravnih tijela (vlastiti pogon) ili osnivanjem pravne osobe za obavljanje tih djelatnosti - trgovačkog društva ili javne ustanove (in-house service providers) ili davanjem prava za obavljanje komunalne djelatnosti trećim osobama - zaključenjem pisanog ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti održavanja javnih površina8 Naručitelj komunalnih usluga održavanja javnih površina je JLS osim ako isto obavlja putem vlastitog pogona

g) Prihodi od korištenja javnih površina su prihod proračuna JLS Prema odredbi članka 43 Zakona o financiranju JLS i JPRS (Nar nov br 117936997 3300 12700 5901 10701 11701 - ispr 15002 14703 13206 2607 - Odluka USH) porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine Porez se plaća se u visini na način i pod uvjetima koje propišu općina ili grad a što se smatra javnom površinom svojom odlukom propisuje općina ili grad

h) Prema članku 16 ZKG JLS su ovlaštene donijeti odluku o komunalnom redu koja sadrži odredbe o 1 uređenju naselja 2 održavanju čistoće i čuvanju javnih površina 3 korištenju javnih površina 4 skupljanju odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom 5 uklanjanju snijega i leda 6 uklanjanju protupravno postavljenih predmeta 7 mjere za provođenje komunalnog reda i 8 kaznene odredbe

Prekršajnim zakonom (Nar nov br 10707) propisano je da za prekršaj propisan odlukom JLS i JPRS

- za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 50000 kuna ni većem od 1000000 kuna

4 Pojedine JLS odlukom o komunalnom redu utvrđuju obvezu investitora na ishodovanje odobrenja o uređenju zelenih površina koje donosi upravno tijelo JLS u čijem je djelokrugu zaštita okoliša5 Stavak 1 članka 32 ZKG Iz sredstava komunalnog doprinosa financira se izgradnja javnih površina nerazvrstanih cesta javne rasvjete te groblja i krematorija6 Stavak 1 članka 32 ZKG7 Stavak 1 članka 4 ZKG8 Na osnovi ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti mogu se obavljati ko-munalne djelatnosti koje se financiraju isključivo iz proračuna JLS (stavak 1 članak 15 ZKG) To su komunalne djelatnosti koje se financiraju iz sredstava komunalne naknade koja je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave odvodnja atmosferska voda održavanje čisto-će u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina održavanje javnih površina održavanje nerazvrstanih cesta javna rasvjeta Komunalna djelatnost održavanja grblja ne financira se isključivo iz proračuna JLS već i iz sredstava grobnih naknada te se stoga ova djelatnost ne može obavljati na temelju pisanog ugovora o obavljanju komunalnih djelatnosti

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

9

- za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu

samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi obavljanja njezina obrta ili

druge samostalne djelatnosti ne može biti propisana ni izrečena novčana

kazna u iznosu manjem od 30000 kuna ni većem od 500000 kuna

- za počinitelja prekršaja fizičku osobu ne može biti propisana ni izrečena

novčana kazna u iznosu manjem od 10000 kuna ni većem od 200000 kuna

Tako je odluka o komunalnom redu de facto jedini pravni akt koji zaštićuje

parkove i javne zelene površine kao komunalne objekte ukoliko isti nemaju

značajnije vrijednosti u kojem slučaju bi mogli biti proglašeni zaštićenim

područjem prirode (primjerice spomenik parkovne arhitekture) kada se

njihova zaštita ostvaruje prema odredbama posebnog zakona - Zakona o

zaštiti prirode (NN br 7007)

i) Pitanje pravnog statusa parkova i javnih zelenih površina9 nije pravno

definirano u pozitivnom zakonodavstvu Republike Hrvatske ali je nakon

burne stručne rasprave o tom pravnom pitanju u aktualnoj pravnoj teoriji i

praksi zaključeno jer su parkovi i javne zelene površine su po definiciji javne

površine stvari namijenjene uporabi svih čije je korištenje namijenjeno

svima i pod jednakim uvjetima javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu

JLS sukladno odredbI stavka 4 i 8 članka 35 Zakona o vlasništvu i drugim

stvarnim pravima (Nar nov br 9196 6898 13799 222000 732000

11401 i 7906 14106 14608 3809 i 15309)

2 Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege ferendaPobliže pravno uređenje pravnog statusa parkova i javnih zelenih površina u

JLS i donošenje standarda za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja

javnih površina nameće kao značajno pravno pitanje zbog njihovog očuvanja

i zaštite10 Zelene površine u naseljima obuhvaćaju različite kategorije - kako

uređene parkove i javne zelene površine kao samostalne objekte tako i uređene

okućnice (dvorišta) građevina u privatnom ili javnom vlasništvu te neizgrađeno

građevinsko zemljište koje je namijenjeno za izgradnju ali se privremeno koristi

kao zelena površina a mogu obuhvatiti i površine namjene sporta i rekreacije a

njihov je značaj za komunalni standard građana ali i za gospodarstvo (naročito

turizam i ugostiteljstvo) na području JLS od izuzetnog značaja

Valja napomenuti da su određene komunalne djelatnosti pobliže uređene

posebnim zakonima - tako je primjerice Zakon o vodama (Nar nov br 15309)

odredio što se smatra komunalnim vodnim građevinama i javnim vodnim 9 Problem se u pravnoj literaturi obrađuje kao pravni status nerazvrstanih cesta i javnih površina Postoje različita mišljenja da se radi o nekretninama u vlasništvu JLS odnosno pravnih osoba u vlasništvu JLS (trgovačkih društava i javnih ustanova koje obavljaju ko-munalne djelatnosti) da se radi o javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno o javnim dobrima u vlasništvu JLSU pravnoj literaturi vodi se intenzivna rasprava o pravnom statusu nerazvrstanih cesta za koje se zaključuje da su javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS10 U ovom radu nije obuhvaćeno pitanje pravnog statusa parkova koji su proglašeni zaštiće-nim dijelovima prirode (spomenik parkovne arhitekture) za koje je kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku određen poseban pravni režim Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj botanički vrt arboretum gradski park drvored kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja) odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala koji ima estetsku stilsku umjetničku kulturno-povijesnu ekološku ili znanstvenu vrijednost (stavak 1 članka 18 Zakona o zaštiti prirode - Nar nov br 7005)

uslugama te uvjete pod kojima se ove mogu obavljati11 Isto Zakon o grobljima

(Nar nov br 1997) i Pravilniku o grobljima (Nar nov br 9902) pobliže uređuju

uvjete i način obavljanja komunalne djelatnosti upravljanja grobljem i definira

groblje kao komunalni objekt12 Nadalje Zakon o otpadu (Nar nov br 17804

15305 11106 11007 6008 i 8709) pored ostalog određuje uvjete i način

obavljanja komunalne djelatnosti zbrinjavanja komunalnog otpada te pravno

uređuje građevine za zbrinjavanje otpada Od navedenih komunalnih djelatnosti

ništa manje važna nije komunalna djelatnost održavanja javnih zelenih površina

te smatramo da je u praksi iskazana potreba da Sabor RH donese zakon kojim

bi se uredilo pravni status javnih zelenih površina standardi zaštita zelenih

površina lokalnog značaja te uvjeti i način obavljanja te komunalne djelatnosti

kao i prateći podzakonski akti (pravilnici)

Zakonom bi bilo potrebno

a) definirati pojmove odlučne za navedenu djelatnost

b) definirati pravni status javnih zelenih površina kao javnog dobra u općoj

uporabi u vlasništvu JLS te postupak proglašenja javnog dobra odnosno

njegovog ukidanja kada za to postoje opravdani razlozi

c) definirati lokalne kategorije zaštite urbanog zelenila

d) odrediti standarde za obavljanje djelatnosti održavanja javnih zelenih

površina (uvjeti - stručna sprema licenca i sl i oprema koju mora

zadovoljavati operater)

e) ovlastiti JLS na donošenje općeg akta o redu na javnim zelenim površinama

f) kaznene odredbe za prekršaje

3 ZaključakPravni status vrlo vrijednih komunalnih objekata - parkova i javnih zelenih

površina kao javnih površina nije pravno određen u pozitivnom zakonodavstvu

Republike Hrvatske ali se interpretacijom pojedinih propisa može zaključiti da

se radi o javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu JLS Isto uvjeti i način

obavljanja komunalne djelatnosti održavanja javnih zelenih površina minimalni

standardi zaštita tih objekata i druga značajna pitanja nisu pobliže uređena pa

je u cilju unaprjeđenja standarda građana i uvjeta rada gospodarstva potrebno

donijeti odgovarajuće zakone i podzakonske akte kako bi i ova komunalna

djelatnost doprinijela konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

11 Stavak 1 točka 2 članka 22 Zakona o vodama (Nar nov br 15309) ldquoKomunalne vodne građevine21 građevine za javnu vodoopskrbu - akumulacije vodozahvati (zdenci kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima) uređaji za kondicioniranje vode vodospreme crpne stanice glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža22 građevine za javnu odvodnju - kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda mje-šoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda kolektori crpne stanice uređaji za pročišćavanje otpadnih voda uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda lagune ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama uključujući sekundarnu mrežuldquo12 Stavak 1članka 2 Pravilniku o grobljima (Nar nov br 9902) ldquoGroblje je prostor na kojemu se vrši polaganje posmrtnih ostataka umrlih a sastoji se od unutrašnjeg prostora (površine za ukop oproštajni prateći i pogonski dio) i vanjskog prostora (prometne površine parkiralište i ostale usluge)rdquo Člankom 7 Pravilnika određeno je da groblje naročito čine površine za ukop površine i građevine za ispraćaj pokojnika prostori za pogon unutrašnje prometnice i zelenilo te prateće funkcije za posjetitelje groblja prateće funkcije za za-poslene servis i održavanje te vanjske prometne površine i usluge Groblje se sastoji od grobnog mjesta (groba)grobnih redova koje čine niz grobnih mjesta (grobova) grobnih polja (više grobnih redova s ne više od 200 grobova sa pristupnim stazama) staza koje povezuju grupe grobova u grobnom polju ili red grobova glavnih staza koje povezuju grobna polja s odmorištima i proširenjima internih i eksternih prometnica za kolni promet s parkiralištem zelenila (grupirano i prateće) oproštajno-ceremonijalnog sklopa s otvorenim iili zatvorenim oproštajnim prostorom službeno-pogonskog dijela za prijem i obradu pokojnika servisnih funkcija za održavanje i upravljanje grobljem pratećih usluga prodaje a može sadržavati i prateće usluge proizvodnje vijenaca svijeća nadgrobnih obilježja i vrtlariju Groblje može imati kapelu zvonik i poseban memorijalni dio za posebne vrste ukopa te prateće manje proizvodne pogone za izradu vijenaca i nadgrobnih obilježja izvan prostora groblja

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

10

1 Uvod Globalizacija gospodarstva i ubrzani tehnološki razvoj su procesi koji su posljednjih godina utjecali na širenje tržišta ali i na povećanje konkurencije na njemu Kvaliteta postaje jedna od najznačajnijih značajki proizvoda o kojoj ovisi njegova konkurentnost Informatička tehnologija (IT) koju čine računala (hardver) softver i komunikacija predstavlja jedan od značajnih katalizatora ovih procesa i postala je ključnim resursom poslovanja u svim granama gospodarstva Za proizvodnju hardvera pa i za same hardverske proizvode mogu se dobrim dijelom primijeniti iskustva i načela koja se koriste u proizvodnji drugih opipljivih proizvoda Kada je u pitanju softver kao proizvod a i sam proces njegove izrade postoje mnoge specifičnosti zbog kojih se iskustva s drugim proizvodim često ne mogu koristiti Uzme li se u obzir relativno kratko iskustvo u proizvodnji softvera

kompleksnost samog proizvoda i druge specifičnosti nije iznenađujuće da je postotak promašaja tj loše kvalitete proizvoda vrlo visok Istraživanja pokazuju1 da je kod izrade softverskog proizvoda veća vjerojatnost da će on biti neuspješan nego uspješan Od prilike samo 20 softverskih projekata rezultira s potpunim zadovoljstvom zainteresiranih strana dakle samo se na jednom od pet projekata za izradu softvera postiže očekivana kvaliteta Gotovo isto toliko projekata se napusti u fazi razvoja ili neposredno nakon početka primjene Problemi s razvojem softverskih proizvoda neposredno utječu i na informacijske sustave u kojima softver predstavlja jednu od temeljnih komponenti Imamo paradoksalno stanje da informatička djelatnost koja u suštini treba povećati djelotvornost i učinkovitost cijelog gospodarskog sustava ima velikih problema u postizanju učinkovitosti i kvalitete u svojoj proizvodnji Radi se o ogromnim izgubljenim sredstvima koji se mjere u stotinama milijuna eura

1 Vidjeti na primjer httpwwwit-cortexcomStat_Failure_Ratehtm na dan 190907

Upravljanje kvalitetom informacijskih sustava

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Drsc Giorgio Sinković Franko Trošt diplinž

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakKvaliteta informacijskog sustava odnosno softverskog proizvoda može se definirati na jednak način kao i za ostale proizvode no zbog specifičnosti softvera potrebno je definirati dodatne atribute kvalitete i način njihovog mjerenja Bez obzira da li je riječ o hardveru ili softveru kvaliteta nije fiksna značajka proizvoda nego ovisi o tome tko je ocjenjuje Gledajući iz poslovne perspektive osnovni kriterij za procjenu kvalitete je zadovoljstvo kupca Kada je u pitanju izrada informacijskog sustava u većini slučajeva ni kupac ni proizvođač nemaju točnu predodžbu ni konačnog proizvoda niti njegove kvalitete a ukoliko ju i imaju podložna je promjenama tijekom životnog ciklusa razvoja softverskog proizvoda Kupac mijenja svoje zahtjeve tijekom razvoja i s time i temeljne kriterije za ocjenu kvaliteteZnačajke i podznačajke kvalitete softverskog proizvoda nisu nove i preuzete su iz izvornog standarda ISO 9126 iz 1991 godine Izvršena je njihova analiza i prilagođavanje suvremenim uvjetima u cilju stvaranja podsjetnika i smjernica kupcu softverskog proizvodaPrikazane značajke softverskog proizvoda pretežito pokrivaju aspekte vanjske kvalitete i kvalitete u usporedbi iako ima i elemenata koji se odnose na unutarnju kvalitetu Neriješeno je pitanje relativne važnosti pojedine značajke što ovisi o vrsti proizvoda ali i o kupcu

KljUčNe rIječI Kvaliteta Informacijski sustavi Međunarodni standardi ISO

UDK 658562007007658562

Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

11

2 Definicija kvaliteteZa pojam kvalitete koji je danas često u uporabi postoje različite definicije Iako se radi o apstraktnom pojmu postoji analogija sa fizičkim predmetima čiji izgled često ovisi o položaju s kojih ih gledamo Među najkraćima definicijama i koje ne ovise neposredno o točki promatranja mogle bi se istaknuti lsquoKvaliteta je zadovoljstvo kupcarsquo ili lsquo Kvaliteta je prikladnost za uporabursquo Bez obzira što se ove definicije mogu činiti nepotpunima one naglašavaju jedno važno svojstvo kvalitete ključnu ulogu kupca Iako se i sam pojam lsquokupacrsquo može dodatno pojašnjavati za potrebe ovog rada može se prihvatiti da je kupac svatko tko je na neki način zainteresiran za proizvod Ovo potvrđuje da je za kvalitetu najznačajniji pogled sa stajališta kupca Nameće se pitanje koje značajke proizvoda utječu na zadovoljstvo kupca Postoje dvije grupe značajki1 Svojstva proizvoda- koja je kupac specificirao ili ih je podrazumijevao kao na

primjer želi automobil koji je pouzdan prostran udoban klimatiziran itd 2 Oslobođenost od nedostataka - odnosno da proizvod nema greške kao na

primjer da se automobil ne gasi u tijeku vožnje da nema slabe kočnice i slično

Kvalitetan proizvod mora zadovoljiti kupca dakle mora imati svojstva iz obje navedene grupeMeđunarodni standard ISO 9000 definirao je kvalitetu kao lsquostupanj u kojem skup bitnih značajki zadovoljava zahtjeversquo Pri tome je zahtjev definiran kao lsquoiskazana potreba ili očekivanje obično se podrazumijeva ili je obvezatanrsquo Navedena definicija uključuje obje dimenzije kvalitete proizvoda jer očekivanja kupca mogu biti vezana i za svojstva proizvoda kao i za oslobođenost od nedostataka Štoviše neka očekivanja ne moraju ni biti eksplicitno iskazana ako se lsquoobično podrazumijevaju ili su obvezatnarsquo Ovo posljednje je naročito važno kada kupac nema jasnu predodžbu o samom proizvodu pa ni o njegovoj kvaliteti što je kod informacijskih sustava čest slučaj Kod većine proizvoda može se reći da se njihova svojstva definiraju u fazi oblikovanja i razvoja tj dizajna dok su nedostaci mogu pojavljuju i kao rezultat propusta u proizvodnji Zamislimo nekog proizvođača X koji je proizveo deset identičnih proizvoda Dakle svi su proizvodi prošli kroz isti proces proizvodnje korišteni su sirovine jednake kvalitete obrađene su na isti način i u toku procesa su na njima izvršene iste kontrole kvalitete Proizvođač može s pravom tvrditi da su svih deset proizvoda jednake kvalitete Međutim nakon što je tih deset proizvoda isporučeno različitim kupcima oni nisu pokazali jednak stupanj zadovoljstva s navedenim proizvodom Razlog tome je jednostavan iako se radi o proizvodima jednakih svojstava i jednake razine oslobođenosti od nedostataka očekivanja kupaca bila su različita pa je i različit stupanj njihovog zadovoljstva Tako se dolazi do pojma unutarnje kvalitete koja je rezultat percepcije proizvođača o proizvodu i vanjske kvalitete koja je rezultat percepcije kupca i drugih zainteresiranih strana o tom istom proizvodu Naglašavanje vanjske kvalitete u gore navedenim definicijama nije slučajno niti predstavlja zanemarivanje unutarnje kvalitete na račun vanjske jer je razumljivo da se određeni stupanj vanjske kvalitete tj zadovoljstva kupca ne može ostvariti bez odgovarajuće razine unutarnje kvalitete

3 Specifičnosti softverskog proizvodaSoftverski se proizvodi po mnogim elementima razlikuju od hardverskih jer njihova neopipljivost ograničava mogućnosti ocjenjivanja nekih svojstava Proces proizvodnje hardverskih proizvoda može se podijeliti u dvije faze dizajn proizvoda i proizvodnja Kod softverskog proizvoda nakon završetkom faze razvoja ne postoji proizvodnja u klasičnom smislu Naime ako se softver razvija za jednog korisnika

onda ni nema proizvodnje a ako se radi za više korisnika on se jednostavno replicira Replikacija softvera se može smatrati proizvodnjom ali su mogućnosti da se svojstva pojedinih repliciranih kopija softvera razlikuju više teorijske nego praktičke prirode Dakle ako se govori o trenutku kada je proizvod isporučen i implementiran kod korisnika tj o unutarnjoj kvaliteti softvera ona nastaje u fazi razvoja bez obzira radi li se o njegovim svojstvima ili oslobođenosti od nedostataka Vanjska kvaliteta softvera kao i kod drugih proizvoda ovisi o zadovoljstvu kupca2 Zbog toga se pri upravljanju kvalitetom softvera velika pozornost posvećuje procesu razvoja Uporabom softverskog proizvoda kupac u većoj ili manjoj mjeri ostvaruje zacrtane ciljeve o čemu ovisi njegovo zadovoljstvo i to se naziva djelotvornost softverskog proizvoda Pri ostvarenje tih ciljeva dolaze na vidjelo još neka svojstva proizvoda kao učinkovitost tj koliko resursa troši za ispunjavanje zahtjeva sigurnost itd Ta svojstva čine kvalitetu proizvoda u uporabi3 Softverski proizvod se vremenom i uporabom ne troši poput hardverskog proizvoda Ipak održavanje softverskog proizvoda je značajan element koji utječe na zadovoljstvo kupca Praksa je pokazala da za realizaciju određenog softverskog proizvoda potrebno određeno vrijeme koje ovisi od veličine i kompleksnosti softvera i to se vrijeme ne može bitno skratiti bez obzira na povećanje broja ljudi koje rade na njegovoj realizaciji Vrijeme je i inače kritičan činitelj kod razvoja softvera Pokazalo se da korisnik s vremenom mijenja svoje zahtjeve pa što je duže vrijeme razvoja softverskog proizvoda mogu se očekivati veće izmjene u zahtjevima Kod proizvoda čiji razvoj traje 9 do 12 mjeseci u prosjeku se promijeni oko 25 zahtjeva4 dakle zahtjevi se mijenjaju po stopi od oko 2 mjesečno Uzevši u obzir presudan značaj ispunjenja zahtjeva za kvalitetu proizvoda ova činjenica predstavlja ozbiljan problem Pokazalo se da troškovi otklanjanja grešaka u softveru a grešku predstavlja svaka nesukladnost sa zahtjevima progresivno rastu s vremenom kako je prikazano na slici 1 Izmjena zahtjeva u tijeku razvoja softvera ima isti učinak kao i otklanjanje utvrđenih nesukladnosti sa zahtjevima

Slika 1 Rast troškova za pronalaženje i otklanjanje greške tokom životnog ciklusaIzvor [7] str 3

Definicija kvalitete softverskog proizvoda je u cijelosti u skladu s definicijom kvalitete za ostale proizvode ali je praksa pokazala da primjena tako uopćenih definicija na softver nije zadovoljavajuća Razlog tome su navedene specifičnosti softvera koje utječu na to da se u fazi iniciranja rada na izradi novog softverskog proizvoda dakle kada treba utvrditi eksplicitne i implicitne zahtjeve na temelju kojih se utvrđuju značajne osobine tog proizvoda kao što su kvaliteta rok izrade cijena itd ni kupac ni proizvođač često nemaju točnu predodžbu konačnog proizvoda Ta činjenica značajno utječe na već izneseni veliki postotak promašaja

2 Iako su pojmovi kupac i korisnik u načelu sinonimi uobičajeno je da se pod pojmom kupac podrazumijevaju sve zainteresirane strane za proizvod dok pojam korisnik asocira na onog tko ga neposredno koristi3 Vidjeti [2] str 64 Preuzeto sa httpcodebettercomblogsdarrellnortonarticles50341aspx na dan 230907

Troškovi za pronalaženje i otklanjanjegreške za vrijeme integralnog testiranjasu 15 do 90 puta veći nego u fazidizajna i kodiranja

Dizajn Kodiranje

Kontrola koda

Pojedinačno testiranje

Integralno testiranje

Testiranje sustava

Troškovi za pronalaženje iotklanjanje greške

Testiranje Uporaba

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

12

u softverskim projektima Na slici 2 je istaknuta neophodnost mjerenja koje s jedne strane omogućava utvrđivanje kvalitete proizvoda ali predstavlja i veliki izazov Predodžba o kvaliteti softverskog proizvoda mijenja se ovisno o tome tko ga tijekom životnog ciklusa ocjenjuje proizvođač kupac ili netko treći Kupac mijenja svoje zahtjeve u tijeku razvoja pa s time i temeljne kriterije za ocjenu kvalitete Kako količina promjena ovisi o vremenu prirodna su nastojanja proizvođača da isporuči proizvod u što kraćem roku odnosno kada se radi o velikim projektima da ga isporučuje u manjim dijelovima koji omogućavaju brzu isporuku

Slika 2 Kvaliteta u životnom ciklusu softveraIzvor [2] str 22

Na slici 1 se vidi da troškovi otklanjanje greške u fazi eksploatacije softvera mogu i stotinjak i više puta premašiti troškove koji bi nastali za njeno otklanjanje u fazi dizajna Zbog toga je kvaliteta softvera u konkretnom slučaju njena komponenta oslobođenost od nedostataka u ranim fazama razvoja značajna za izbjegavanje velikih troškova vezanih za naknadno otklanjanje tih nedostataka S druge strane ako težnja za većom kvalitetom usporava realizaciju softvera nastaju troškovi vezani uz produženje rada na projektu na koje treba pribrojiti povećane troškove zbog vjerojatnih izmjena zahtjeva

4 Standardi kvalitete u proizvodnji informacijskih sustava (softvera)

41 Upravljanje sustavom kvalitete prema ISO 9000 ISO 9000 je opć i naz iv za grupu standarda koje od 1987 godine objavljuje

Međunarodna organizacija za standarde ISO sa sjedištem u Ženevi Aktualni standard koji sadrži zahtjeve za sustav upravljanja kvalitetom je ISO 90012008 Ovaj standard nije specifičan za softverske proizvode nego se odnosi na procese proizvodnje svih vrsta proizvoda i uslugaAmerička institucija American Society for Quality (ASQ) je kao glavne prednosti ISO 90002000 izabrala sljedećemiddot Primjena na sve kategorije proizvoda u svim područjima i bez obzira na veličinu

poduzećamiddot Jednostavna upotreba jednostavno pisan lako prevodiv razumljivmiddot Značajno smanjenje količine potrebne dokumentacijemiddot Povezanost menadžmenta kvalitete i organizacijskih procesamiddot Prirodno kretanje prema poboljšanju organizacijskih performansimiddot Bolja nastrojenost prema kontinuiranom poboljšanju i zadovoljstvu kupcamiddot Kompatibilnost sa ostalim standardima kao npr ISO 14000

Glavna odlika norme ISO 9001 je u tome što se ne odnosi samo na jedno područje već se po njoj mogu certificirati razna područja od proizvodnje do servisiranja Norma određuje zahtjeve dakle rdquoŠto treba učinitildquo ali ne daje rješenja rdquoKako to učinitildquo Pri pisanju ove norme autori su željeli da pokrije što više mogućih područja neovisno o različitim proizvodima proizvodnim postupcima i koncepcijom

proizvodnje zato norma ima cijeli niz vodiča koji služe za pomoć pri snalaženju i primjeni norme ISO 9001 Za primjenu norme ISO 9001 objavljen je standard ISOIEC 900032004 Software engineering -- Guidelines for the application of ISO 90012000 to computer software Zanimljivo je da je ISO 90003 po svom opsegu veća od ISO 9001 Ona je na neki način i rigoroznija pa se mnogi proizvođači softvera odlučuju certificirati prema zahtjevima norme ISO 9001 bez uključivanja norme ISO 90003

Slika 3 Koncept norme ISO 90012000Izvor [3] str 11

42 Norma ISO 25000 Software engineering - Software product Quality Requirements and Evaluation (SQuaRE) - Guide to SQuaRE

Norma ISO 25000 privi je put objavljena 2005 godine ali je naslijedila odrednice ranije objavljene norme ISO 9126 Za razliku od norme ISO 9001 koja je orijentirana na procese norma ISO 25000 je orijentirana na sam proizvod Prva verzija norme ISO 9126 objavljena je 1991 godine a 2001 godine posljednja verzija Iz naslova je vidljivo da norma definira karakteristike softverskog proizvoda i daje nam smjernice za njihovu upotrebuPo modelu kojeg norma predlaže zahtjevi koje softver mora zadovoljiti su podijeljeni u 6 glavnih i 21 pod karakteristiku raspodijeljene na temelju vanjskih (orijentiranih na korisnika) i unutarnjih (orijentiranih na poboljšanja i održavanje) karakteristika

Slika 4 ISO 9126 - glavne grupe karakteristika

Karakteristike i pod karakteristike norme su raspodijeljene po sljedećem modelu1 FUNFCIONALNOST - sposobnost softvera da zadovolji zahtjevima korisnika middot Prilagodljivost - sposobnost realizacije specifičnih zadatakamiddot Točnost - preciznost rezultatamiddot Interoperativnost - sposobnost interakcije sa raznim aplikacijamamiddot Sigurnost - sposobnost zaštite od manipulacije podacima i programima od

strane neautoriziranih korisnika

proces

Mjere procesa Mjere kvalitete u uporabi

Kvaliteta procesa

Atributi unutarnjekvalitete

Atributi vanjskekvalitete

Atributi kvalitete u uporabi

Unutarnje mjere Vanjske mjere

utječe na utječe na utječe na

ovisi odovisi odovisi od

Softverski proizvod (Sp) Učinak Sp

Zahtjevi Zadovoljstvo

ISO 90012008

Proizvod

Koris

nici

i dr

uge

zain

tere

sira

ne s

tran

e

Koris

nici

i dr

uge

zain

tere

sira

ne s

tran

e

6Upravljenjeresursima

7Realizacijaproizvoda

8 Mjerenjeanaliza i

poboljšanje

5Odgovornost

uprave

Neprekidno poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom

Jesu li zahtijevanefunkcije raspoložive

Koliko je jednostavno prebaciti softver na

drugu okolinu

Koliko je jednostavno obavljati izmjene u

softveru

Koliko je softver pouzdan

Je li softver jednostavno

koristiti

Koliko je softver efikasan

Functionality

Efficiency

Usability

ReliabilityPortability

Maintainability

IOSIEC9126

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

13

middot Sukladnost - softvera prema raznim normama i pravilima zahtijevanih od strane zakona i sl

2 POUZDANOST - sposobnost softvera da održi nivo performansi sistema kada

se koristi pod specifičnim okolnostimamiddot Zrelost - sposobnost softvera da spriječi otkaz sistema uslijed greške u softverumiddot Tolerantnost na greške - sposobnost softvera da održi nivo operativnosti uslijed

greške softveramiddot Oporavljivost - sposobnost softvera povratka u prvobitno stanje nakon ispravka

greške softvera

3 UPOTREBLJIVOST - osobina softvera koja zahtijeva da bude lagan za upotrebu od strane korisnika

middot Shvatljivost - sposobnost softvera da smanji napore korisnika u prepoznavanju logičkih koncepata i aplikacija softvera

middot Pogodnost za učenje - atribut softvera koji utječe na smanjenje napora korisnika za shvaćanje osnovnih aplikacija

middot Operativnost - atribut softvera koji utječe na smanjenje napora korisnika pri upotrebi i kontroli softvera

4 EFIKASNOST - sposobnost softvera da pruži adekvatne performansemiddot Vremenski odziv - karakteristika softvera koji utječe na brzinu odziva i izvršenje

zadatka s obzirom na vanjske naredbe od strane korisnikamiddot Korištenje resursa - sposobnost softvera da primjereno koristi vlastite resurse5 POGODNOST ZA ODRŽAVANJE - sposobnost softvera da se promjeni Promjene

mogu obuhvatiti korekcije poboljšanja ili prilagodbe promjenama u okolini softvera i u zahtjevima funkcionalnosti

middot Mogućnost analize - sposobnost softvera da se lakoćom dijagnosticiraju uzroci grešaka ili identificiraju dijelovi softvera koje treba mijenjati

middot Izmjenjivost - sposobnost softvera da se smanje napori pri promjeni softvera uklanjanju grešaka ili izmjeni okoline

middot Stabilnost - ograničavanje neželjenih efekata uslijed promjene softvera ili neočekivanih događaja

middot Mogućnost testiranja - lakoća testiranja novih promjena6 PRENOSIVOST - osobina softvera koja omogućava njegovo premještanje iz

jednog okruženja u drugo middot Prilagodljivost - sposobnost softvera da se s lakoćom prilagodi raznim

mogućim okruženjimamiddot Mogućnost instalacije - sposobnost softvera da se s lakoćom instalira u neko

specifično okruženjemiddot Koegzistencija - odlika softvera da funkcionira u interakciji sa raznim

aplikacijama koje se nalaze u njegovom okruženjumiddot Promjenjivost - odlika softvera da zamjeni druge namjenske softvere sličnih

karakteristika u njihovim okruženjimaSvaka od navedenih karakteristika se ispituje putem specijalno zato napravljenih upitnika i tabela

43 ISO 15504 - Project SPICEISO grupa normi koje uređuju različite aspekta osiguranja kvalitete PIS-a je ISO 15504 nazvana još i SPICE prema nazivu Software process Improvement Capability Determination Cilj ove skupine bio je da prilagodi metode i kriterije potrebne za ocjenu softverskih procesa i da ih ukomponira u jednu normu koja bi bila prihvatljiva tržištu Upravo zbog mnogobrojnih standarda koji su već opisani i koji će bit opisani naknadno vladala je nedorečenost zbog nemogućnosti da se usporede dva proizvoda koji su bili ocjenjeni različitim standardima Zbog inovativnosti koju je pokazao projekt SPICE pristupilo mu je više od dvadeset zemalja 1998 godine je po prvi puta objavljen opsežan standard sa TR (Technical Report) statusom sa više od 500 stranica raspodijeljenih u 9 poglavlja Projekt SPICE nastoji iskoristiti najbolja iskustva iz ISO 9001 i SEI - CMM (Capability Maturity Model) metode o kojoj će bit govora naknadno Norma određuje sve

korake i aktivnosti potrebne za ocjenjivanje različitih procesa Po primjeru iz SEI - CMM metode postoji šest mogućih ocjena procesa nazvanih nivoi sposobnosti

Slika 5 Nivoi sposobnosti procesa prema ISO 15504Izvor httpwwwspice12drivecomenglishimagesSpice15504Capabilitygif na dan 211111

Prema slici 5 procesi u proizvodnji softvera se dijele na0 Nekompletan1 Neformalno izvršiv2 Upravljiv - planski nadziran3 Uspostavljen - dobro definiran4 Predvidiv - kvalitetno upravljiv5 Stalna poboljšanja

Takvom ocjenom procesa (ldquoProcess Assessmentrdquo) dolazi se do sljedećih rezultata- karakteriziramo pravilno primijenjene metode identificirajući jake slabe i

rizične točke u procesu- dobivamo uvid u situacije u kojima primijenjene metode dozvoljavaju efikasno

postizanje postavljenih ciljeva- dobivamo uvid u situacije u kojima primijenjene metode rezultiraju sukladne

primijenjenom standarduVeć je napomenuto da se SPICE projektom nastojalo uzeti najbolja iskustva iz raznih standarda i metoda ocjenjivanja PIS-a Tako je iz normi ISO 9001 ISO 90003 i TickIT metode preuuzet koncept sustava upravljanja kvalitetom Principi poboljšanja upravljanja kvalitete uzeti su iz ISO 9004-45 Modeli ocjenjivanja sposobnosti uzeti su iz SEI - CMM i Trillium metoda ocjenjivanja Dok je ISO 12207 dao svoj doprinos sa principima koji se koriste za definiciju i klasifikaciju softverskih procesa Trenutno je izdano pokusno izdanje norme (SPICE Trials) kako bi se mogla ispitat u praksi i otklonili mogući nedostaci Uzimajući u obzir da su se razvoju ovog standarda kojeg vode ISO i IEC ( International Electrotecnical Commission) pridružile mnoge druge institucije koje se bave problematikom softverske kvalitete za očekivati je da će ovaj standard bit prihvaćen u cijelom svijetu Tome u prilog SEI (Software Engineering Institute) je 1997 godine izdao novu

5 ISO 9004-4 Quality management and quality system elements Part 4 Guidelines for quality improvements

Nivo sposobnosti okarakteriziran je

nizom atributa koji zajedno obezbjeđuju

glavna povećanja sposobnosti da se

izvrši bilo koji proces0

I

II

III

IV

V

predvidiv - kvantitativno upravljiv- Postizanje kvantitativnih ciljeva- Mjerenje karakteristika procesa- Upravlj procesom pomoću podataka

Stalna poboljšanja- Postizanje strategijskih ciljeva- Poboljšani procesi- Poboljšanja zasnovana na podacima

Uspostavljen - dobro definiran- Razvoj organizacijskih std procesa- Projekti koriste std i verif procese- Dijeljenje organizacijskih iskustava

Upravljiv - planski nadziran- Rad je planiran i upravljan- Projekti koriste definirane procese- Rezultati rada zadovoljavaju zahtijeve

Neformalno izvršiv- Individualni heroizam - bez plana- Esencijalni elementi se izvršavaju- Identificirani rezultati rada

Nekompletan - nije izvršiv- SW procesi se ne izvršavaju- Polazna točka organiziranja

SPICE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

14

verziju CMM metode koja je sukladna SPICE projektu Nakon što je 1998 godine izdan i trenutačno važeći TR (Technical Report) očekivalo se da će 2001 godine biti izdana prva službena verzija standarda ali prvi dijelovi su objavljeni tek 2004 a neki su dijelovi još u izradiJedan od nedostataka norme ISO 15504 je da je preopširna ukupno oko 500 stranica no svakako treba istaknuti i neke prednosti middot Proizvođači koji razvijaju softvere koristit će samo jedan model ocjenjivanja

procesa proizvodnje (sad se koriste raznim metodama ocjenjivanja)middot Proizvođači koji razvijaju softvere imati će alat s kojim će postići kontinuirano

poboljšanje procesamiddot Kupci softvera će moči utvrditi sposobnosti proizvođača softvera i odmjeriti

rizik u kojeg se upuštaju s obzirom na izabranog proizvođača

44 Norma ISO 20002005 Information technology - Service management

Slika 6 Područja koje pokriva ISO 20000Izvor Izradili autoriNorma je prvi put objavljena 2005 godine i kao što naziv kazuje bavi se IT uslugama Potreba za tim standardom rasla je se pojavom procesa eksternaliziranje (outsourcing) informatičkih usluga koje je uz potporu Interneta prerasla u oblak računarstvo (cloud computing) Na slici 6 prikazuju se osnovna područja koja pokriva ova norma

I ovaj se standard temelji na procesnom pristupu i Demingovom krugu te se može dobiti certifikacija

44 Model ocjenjivanja zrelosti procesa (Capability Maturity Model)CMM je najstarija metoda ocjenjivanja kvalitete u proizvodnji softvera Razvijena je u razdoblju od 1984 do 1987 godine od strane Watts Humphrey-a i Instituta za softverski inženjering (SEI)6 SEI je dio sveučilišta Carnegie Mellon u Pitsburgu (SAD) Istraživanje je financirano od strane Američkog ministarstva obrane koje je željelo naći načine za usporedbu i mjerenje različitih kooperanata koji su za ministarstvo razvijali softvere Iako SEI nastavlja poboljšavati i proširivati opseg i područje djelovanja različitih CMM modela njegov osnovni fokus za većinu kompanija je razvijanje softvera Suština CMM metode je u tome da predstavlja skup ciljeva koje jedna razvojna organizacija treba da postigne da bi poslovala brzo efikasno i kvalitetno - model definira što je potrebno uraditi da bi se ostvarilo poboljšanje a ne - kako Baza CMM metode je opis evolucije razvojnih firmi od ad-hoc izvedenih projekata do zrelog - discipliniranog okruženja u kojem se oni nesmetano i racionalno odvijaju CMM metoda ocjenjuje procese poduzeća koje se bave razvojem softverskih proizvoda na temelju pet nivoa zrelosti1 Inicijalni Ad hoc krizno stanje - U organizaciji su zajednički postupci malobrojni Uspjeh projekta ovisi o sposobnosti i vještinama angažiranih ljudi Organizacija se ne trudi dovoljno da bi svi projekti bili uspješni Većina tvrtki

6 SEI Software Engineering Institute

nalazi se na ovoj razini iako se u šali ponekad kaže da su na razini 0 ili čak -1 2 ponovljivi Standardno upravljanje projektima - Organizacija implementira standardne procese upravljanja projektima U ovom se slučaju želi uspostaviti osnovna linija prema kojoj će se u budućnosti poboljšavati procesi Većina tvrtki koja započinje sa CMM metodom pokušava dosegnuti ovu razinu 3 Definirani Standardno razvijanje softvera - Pokušava se postići standardizacija u postupcima razvijanja slično kao s upravljanjem projektima iz razine 2 Ovo uključuje zajedničke i ponovljive postupke razvijanja softvera rezultate alate itd Studija urađena još 1994 (Larry Putman) pokazala je da se vrijeme razvoja softvera u organizaciji koja pređe put od nivoa 1 do nivoa 3 u prosjeku smanjuje za 70 Zrelost nivoa 3 podrazumijeva ostvarene ciljeve definirane za nivo 24 Upravljani Obrada povratnih informacija - Na svim aspektima upravljanja projektima i procesima razvijanja prikuplja se podaci Podaci i naučene vještine iz prethodnih projekata se spremaju ne bi li ih se moglo prilagoditi novim projektima5 optimalizacija Neprestano poboljšanje - Postoji zatvorena petlja izvršavanja procesa mjerenja i kontinuiranog poboljšanja Kontinuirano se provode mjerenja povratne informacije i kreativnost da bi se postupci optimizirali Iako se nivo optimizacije procesa veoma teško dostiže većina organizacija sa implementiranim nivoom 4 dostiže i nivo 5 (u prosjeku za 13 mjeseci od početka implementacije)

Donja granica podjele opisuje organizacije bez ponovljivih procesa u kojima se velik dio posla obavlja kaotično i ldquoad hocrdquo sa karakterističnim osobnih heroizmima Gornja granica podjele opisuje tvrtke koje koriste definirane i ponovljive procese i prikupljaju podatke koji pomaže u neprestanom poboljšanju procesa Takve tvrtke neprestano traže kreativne načine za kontinuirana poboljšanja Svaki nivo se karakterizira sa ključnim područjima procesa (KPA - Key Process Area) u okviru kojih se ostvaruju određeni ciljevi Svaku od KPA čini grupa ključnih aktivnosti (Key Practices) - one predstavljaju infrastrukturu aktivnosti akcije ili zadatke koji moraju biti ostvareni ili izvedeni da bi ciljevi definirani ključnim područjem procesa mogli biti ispunjeni CMM dalje definira grupe ključnih aktivnosti u okviru kojih se vrši postizanje ciljeva

Slika 7 CMM ndash Capability Maturity Model

prVI NIVo - definira sljedeće ključne aktivnosti- Ostvarivanje široke korporativne podrške (Commitment to perform)- Stvaranje potrebnih uvjeta za implementaciju (Ability to perform)- Izvršene aktivnosti (Activities performed)- Analiza izvršenih aktivnosti (Measurement and analysis)- Verifikacija implementiranih procesa (Verifying implementation)DrUgI NIVo- Upravljanje zahtjevima (Requirements Management)- Planiranje projekta (Software Project Planning)- Praćenje projekta (Software Project Tracking and Oversight)- Upravljanje eksternim procesima razvoja (Software Subcontract Management)- Upravljanje kvalitetom (Software Quality Assurance)- Upravljanje životnim vijkom proizvoda (Software Configuration Management)

5 optimalizacija

SKoK

oVIT

o Level 2 - Key Process Arearsquos- reuirements management- software project planning- software project tracing and oversight- software quality assurance- software subcontract management- software configuration managementMORAJU BITI IMPLEMENTIRANI SVI PROCESI

4 Upravljivi

3 Definirani

2 ponovljivi

1 Inicijalni

CMM - NIVOI ZRELOSTI SPOSOBNOSTISOFTVERSKE ORGANIZACIJE

6 procesi isporuke usluge

65 Upravljanje kapacitetima63 Upravljanje kontinuitetom i raspoloživosti usluge

10 procesi izdavanja101 Upravljanje izdanjima

61 Upravljanje opsegom usluge62 Izvještavanje

8 procesi odlučivanja82 Upravljanje incidentima83 Upravljanje problemima

66 Upravljanje sigurnosti informacija64 Proračun i obračun za usluge IT

7 Upravljanje odnosima72 Upravljanje poslovnim odnosima73 Upravljanje dobavljačima

9 Kontrolni procesi91 Upravljanje konfiguracijom

92 Upravljanje izmjenama

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

15

TreĆI NIVo- Fokus na značaj procesa u organizaciji (Organization Process Focus)- Definiranje procesa razvoja i upravljanja razvojem (Organization Process

Definition)- Program obuke (Training Program)- Integrisano upravljanje razvojem (Integrated Software Management)- Primjena standarda za kodiranje (Software Product Engineering)- Koordinacija timova i radnih grupa (Inter-Group Coordination)- Diskusija o projektu (Peer Reviews)čeTVrTI NIVo- Kvantitativno upravljanje procesima (Quantitative Process Management)- Upravljanje kvalitetom softvera (Software Quality Management)peTI NIVo- Prevencija grešaka i bagova (Defect Prevention)- Postepeno uvođenje novih tehnologija u organizaciji (Technology Change

Management)- Poboljšanje postojećih procesa (Process Change Management)

Značajan broj autora ukazuje da je postizanje CMM nivo 3 u razini sa ISO 90011994 standardom a da je nivo 5 u razini sa ISO 90012000 Napomenimo da kod primjene ovog modela nemamo problem identifikacije procesa (prisutan kod ISO 90012000) potrebnih za realizaciju proizvoda i postizanje zadovoljstva kupcaIzmeđu 1997 i 2001 godine 1018 poduzeća u SAD ispitano je po CMM modelu s prosječnom zaposlenošću od 100 stručnjaka dalo je sljedeće rezultate 27 poduzeća bilo je na nivou 1 39 - nivo2 23 - nivo 3 6 - nivo 4 i 5 - nivo 5 U tablici je prikazuje se utjecaj stupnja zrelosti proizvođača na kvalitetu i troškove razvoja softvera Izvršeno je istraživanje projekata slične veličine koji sadrže 200000 linija izvornog koda7

Cmm stupanj zrelosti

Trajanje projekta (mjeseci)

Broj angažiranih

osobamjeseci

Isporučeni broj

grešaka

prosječni ostvareni troškovi

1 30 600 61 55

2 185 143 12 13

3 15 80 7 073

Tablica 1 CMM statistika za projekte od 200000 LOCIzvor httpwwwsoeucscedu~yizism58fileslecture-3pdf na dan 260907

Može se vidjeti da proizvođač na stupnju zrelosti 3 ostvaruje gotovo osam puta niže troškove od proizvođača na stupnju zrelosti 1 Vrijeme izrade takvog softvera je upola kraće i isporučuju gotovo deset puta manje grešaka u softveru

45 Project TickIT Projektu TickIT je nastao kao rezultata inicijative British Computem Society (BSC) koju su podržale UKAS (United Kingdom Accreditation Service) i SWEDAC (Swedish Board for Accreditation and Conformity Assessment) i još 12 organizacija ovlašteno za njegovo izdavanje od kojih neke

djeluju i u Hrvatskoj kao Lloyd`s Register QA DNV Bureau Veritas i SGS TickIT se neposredno oslanja na normu ISO 9001 Jedna od važnih svrha projekta TickIT koji je započeo sa radom 1991 godine je stimuliranje proizvođača softvera da razmišljaju što je zapravo kvaliteta u kontekstu razvitka softvera te kako se ona može postići Naime norma ISO 90012000 s oznakom TickIT dokazuje da je vaš sustav upravljanja kvalitetom usuglašen sa najboljim praktičnim saznanjima o sustavu upravljanja kvalitetom softvera Primjenjiv na proizvođače softvera

7 LOC -Line Of Code

TickIT se može koristiti samo u kombinaciji s ISo 9001 Projekt TickIT obuhvaća procjenu i certifikaciju sheme upravljanja kvalitetom softvera u organizaciji prema ISO 9001 Uključuje proizvodnju softvera i usluge Projekt TickIT je prvenstveno bio zamišljen za tržište Velike Britanije ali kroz godine raširio se i na mnoge druge države Bio je povezan uz velika očekivanja koja se nisu ostvarila Do listopada 2005 godine bilo je izdano 10938 TickIT certifikata raspodijeljenih u 44 države Tako da je najviše 807 (738) u Velikoj Britaniji 131 (12) u ostatku Europe 89 (81) u sjevernoj Americi (SAD i Kanada) te 66 (61 ) u ostatku svijeta Zanimljivo je još napomenuti da je TickIT-om certificiran cijeli niz poznatih proizvođača softvera kao Oracle IBM Hawlet - Packard Eriksson Siemens ali Microsoft nije među njimaOdmah nakon što je 2001 godine izdan revidirani standard ISO 9000 izdan je i novi TickIT vodič peti po redu Tako ta dva dokumenta zajednički čine temelj za aplikaciju i certifikaciju kvalitete kod proizvođača softvera prema TickIT konceptuKao što je već navedeno TickIT daje eksplicitnu potvrdu da je ISO 9001 certifikacijska provjera provedena od strane poznavatelja softverskih procesa koji su koristili internacionalno prihvaćene upute specifično po jedinstvenim pitanjima vezanih za razvoj softvera

46 Ostale norme i metode (Bootstrap9 Trillium Mil - STD - 498)461 Bootstrap metoda

Bootstrap metoda je derivat projekta Esprit 5441 kojeg je vodila Europska unija između 1990-1993 godine Bootstrap

institut osnovan 1994 godine je neprofitna organizacija koja vodi promovira i poboljšava metodu koju zastupa Ova metoda je specifična po tome što je elemente SEI-CMM metode proširila na karakteristike standarda ISO 9000-310 pritom pojednostavljujući i prilagođavajući ih i za manja poduzeća Metoda je najraširenija na Europskom područjuNivo zrelosti poduzeća određuje se putem upitnika koji skupljaju informacije o kriterijima analize postignutih rezultata Metoda se koristi i softverskim alatom auto-analize nazvanog Bootcheck kojom se dobiva uvid u jakosti i slabosti ispitanih projekata

462 Trillium metodaMetoda je razvijena od strane Bell - Canada 1994 godine I ova metoda je razvijena po primjeru SEI-CMM metode

Najvažniji ciljevi Trillium metode jesu middot Stvaranje kriterija za ocjenjivanje proizvođačamiddot Pomoći poduzećima da identificiraju procese u kojima su moguća poboljšanja

te da razviju primjeren plan poboljšanja na razini poduzećaPrema stavovima normemiddot Poduzeće koje ne zadovoljava zahtjevima drugog nivoa smatra se poduzećem

ldquovelikog rizikardquo middot Poduzeće koje ne zadovoljava zahtjevima drugog nivoa pod hitno treba razradit

plan kako ga dostićimiddot Cilj svakog poduzeća trebao bi biti nivo tri kako bi ukratko poslije mogao

zadovoljit ISO 9001 normi

463 mIl - STD - 498 Software Development and DocumentationMIL - STD - 498 standard je razvijen u SAD-u za potrebe ministarstva obrane Može se aplicirat na sve faze životnog ciklusa softvera MIL standard podržava sve procese razvoja i dokumentaciju koju predlaže ISO 12207 te sve upute koja predlaže ISO 9001 vezanih uz softver

8 Vidi wwwtickitorg9 Vidi wwwbootstrap-institutecom10 Ova je norma prethodila današnjoj ISO 90003

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

16

Primarni cilj norme je da odredi jednake karakteristike za razvoj softvera i popratne dokumentacije

47 Međuzavisnosti i zastupljenost pojedinih normiU prethodnim točka vidjeli smo da se većina normi preklapa ili se baziraju jedni na druge Slikovito je to prikazano slikom 1811 koja pokazuje međusobne odnose normimetoda

Slika 8 Međusobni odnosi normi

6 ZaključakKvaliteta informacijskog sustava u velikoj mjeri ovisi od kvalitete njegove nematerijalne komponente odnosno softvera Kvaliteta softverskog proizvoda se može definirati na isti način kao i za ostale proizvode no zbog specifičnosti softvera potrebno je definirati dodatne atribute kvalitete i način njihovog mjerenja Bez obzira da li je riječ o hardveru ili softveru kvaliteta nije fiksna značajka proizvoda nego ovisi o tome tko je ocjenjuje Gledajući iz poslovne perspektive osnovni kriterij za procjenu kvalitete je zadovoljstvo kupca Samo u tom kontekstu ona postaje značajka koje je bitna za postizanje konkurentnosti na tržištu Kvaliteta nije besplatna kao što se često naglašava ona ima svoju cijenu ali i nekvaliteta ima svoju cijenu koja je često veća od cijene kvalitete Racionalno upravljanje kvalitetom treba biti usmjereno prema cilju da troškovi vezani za osiguranje kvalitete proizvoda budu manji od pozitivnog efekta koji se sastoji u smanjenju troškova vezanih za ne kvalitetu u koje treba ubrojiti i propuštene prilike na tržištu

11 Vidi wwwtantaraabcaiso_relgif

S obzirom specifičnosti softverskih proizvoda kupac ne može neposredno donijeti zaključke u vezi s njegovom kvalitetom Kupci softverskih proizvoda trebaju znati da su oni odnosno njihovi zahtjevi temeljni kriterij za ocjenu kvalitete proizvoda i zbog toga zahtijevati od proizvođača da uvedu primjereni sustav upravljanja kvalitetom jer se tako značajno smanjuju mogućnosti izrade nekvalitetnog softvera Na taj način kupci mogu neposredno utjecati na povećanje kvalitete softvera i ostvariti dvostruki pozitivni ekonomski efekt S jedne strane će troškovi vezani za softver padati zbog većeg stupnja oslobođenosti od nedostataka i s druge strane postizati će bolje ekonomske efekte u osnovnoj djelatnosti zbog poboljšanih značajki softvera

Literatura[1] Juran JM-Gryna FM Planiranje i analiza kvalitete (treće izdanje) MATE Zagreb1999[2] ISOIEC 25000 Software engineering- Software product Quality Requirements and Evaluation (SQuaRe)- Guide to SQuaRe 2005 [3] HR EN ISO 9001 2008 Sustavi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi[4] ISOIEC 90003 2004 Software engineering- Guidelines for the application of ISO 90012000 to computer softver[5] Krasner H Using cost of quality approach for software httpwwwcompaidcomcaiInternetcasestudieskrasner-CoSQ-xtalkpdf str 4 na dan 2592007[6] Petrasch R The definition of lsquoSoftware Qualityrsquo A practical Approachhttpwwwchillaregecomfastabstractsissre9999124pdf na dan 170907[7] Webster M Leveraging Static Analysis for MultidimensionalView of Software Quality and Security Klocworkrsquos Solution White paper 2005 (wwwidccom)[8] Sinković Đ Quality Management in Software Production Proceedings of the 14th International Scientific Conference on Information and Intelligent Systems Varaždin 2003[9] Sinković G-Bevanda V Standardi informacijsko komunikacijske tehnologije (IKT) The 14th International scientific conference ldquoSociety and Technology 2007rdquo (The Position and Role of Electronic Media - Convergence of the Media) Split June 28-30 2007 Informatologia Separat Speciale 11 2007 1-97[10] Injac N Mala enciklopedija kvalitete OSCAR Zagreb 2002[11] Drljača M Troškovi kvalitete OSCAR Zagreb 2004

SummaryThe quality of information system as a software product can be defined based on the same parameters that are usually implemented for assessing of any other product but given the specificity of the software it is necessary to define additional quality attributes and the modality of their measurement Regardless of the fact whether the hardware or software is concerned quality is not a fixed characteristic of a product but greatly depends on who is appraising it Looking at the problem from the business point of view the basic criteria to evaluate quality is clientrsquos satisfaction In most cases neither the client nor the manufacturer have clear picture of neither the product nor of its quality Even if they have it it certainly is subject to changes throughout the life cycle of software product development The client changes his requests throughout the product development By doing so he also changes basic criteria of quality assessment The characteristics and subcharacteristics of quality of the software products are not new They have been taken over from the original ISO 9126 standard which dates back in 1991 They have been analysed and adjusted to modern era conditions in order to create a reminder and guidelines to software product clientThe software product characteristics mostly cover the aspect of external quality and quality in use although there are some elements related to internal quality The question that still remains unanswered is the relative importance of each individual characteristic and that depends on the type of product but also on the clientrsquos preferences

KeyworDS Quality Information systems International standards ISO

Quality management in information systemsDrsc Giorgio Sinković Franko Trošt diplinž

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

17

E-learningom do kontinuiranogunaprijeđenja kvalitete znanja

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Mrsc Iva Ćulumović ŽupanovićHT ddCiottina 17a 51000 Rijekaivaculumovicththr ivaculumovicrihtnethr

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakTvrtke mijenjaju svoj odnos prema zaposlenicima i njihovom znanju osobito prema njegovom velikom utjecaju na postizanje ciljeva tvrtke One moraju stalno ulagati u zaposlenike i njihovo znanje u informiranje kupaca i poslovnih partnera o novim proizvodima i uslugama posebice u današnje vrijeme nove znanjem intenzivne ekonomije Postoji mnogo načina stjecanja znanja a novi i vrlo učinkovit način učenja na daljinu je e-učenje (engl e-learning) Korištenje Interneta i web tehnologija znatno utječe na poslovanje i omogućuje obrazovanje na daljinu kao i e-learning te rad u virtualnim uredima Ovaj rad se fokusira na utvrđivanje prednosti e-learninga u korporacijama koristeći primjer e-learninga u Hrvatskom Telekomu dd (u daljnjem tekstu HT dd) Tvrtke trebaju provoditi upravljanje znanjem i postati učeće organizacije s glavnim zadatkom stalnog poboljšanja kvalitete znanja zaposlenika i managementa

KljUčNe rIječI e-learning upravljanje znanjem web-based tehnologija virtualni ured

1 UvodZaposlenici se danas moraju smatrati najvažnijom imovinom tvrtki u koju je potrebno ulagati Upravljanje znanjem ima za cilj unaprijediti kompetencije na svim razinama organizacije na način da se organizacija bavi više svjesno znanjem Razlika između upravljanja znanjem (engl Knowledge Management (KM)) te organizacijskog učenja je u tome što se potonji uglavnom bavi uvjetnim okvirom funkcijama i barijerama organizacijskog učenja dok je suština tih procesa učenja a koju čine unaprjeđenje znanja i kompetencija nedovoljno razmatrana Upravljanje znanjem i e-learning1 odnosno on-line učenje omogućuje stvaranje distribuciju i

1 U daljnjem tekstu se alternativno koriste izrazi e-learning e-učenje i on-line učenje

korištenje znanja na raznim mjestima moguće i u raznim državama u isto vrijeme Infrastruktura informacijsko komunikacije tehnologije (engl Information and Communication Technology (ICT)) omogućuje brzo i učinkovito širenje stvorenog znanja unutar tvrtke Kako bi se osiguralo zadržavanje bitnog znanja unutar organizacije potrebno je koristiti niz alata za upravljanje informacijama kao što su Intranet stranice (portali2) u sklopu kojih i stranice e-learninga Isti mogu imati veliki utjecaj na KM posebno u području prikupljanja podataka suradnje i komunikacije educiranja i provjere znanja te mogu značajno unaprijediti učinkovitost i korisnost obrazovnog sustava unutar organizacije Korištenje Interneta web tehnologije i e-learninga u modernoj kompaniji kao što je HT dd važan je element u postizanju poslovnog uspjeha i ciljeva

2 U daljnjem tekstu izraz će se alternativno koristi

UDK 37004]650124](4975)Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

18

2 Upravljanje znanjemUčinkovita provedba KM-a zahtijeva strategiju cjelovitog rješavanja problema Organizacije moraju upravljati tehnološkim rješenjima s fokusom na informacije znanje u smislu stručnosti kadrova i procese kojima se dijeli i poboljšava to znanje To je srce stvaranja vrijednosti jer omogućuje stvaranje novih proizvoda i usluga te poboljšanih poslovnih procesa Potrebna je organizacijska kultura razmjene znanja koja potiče slobodan tijek znanja otvoren dijalog među granicama organizacijskih jedinica te njegovanje mreže znanja Ako se navedeno implementira ono diferencira takve kompanije od konkurencije te iste njeguju cjelovito upravljanje znanjem kao ključnu dimenziju poslovne strategije Prema Probst-u osam je međuzavisnih elemenata KM-a koji se mogu definirati [3]

1) Ciljevi upravljanja znanjem Osiguravaju davanje smjernica organizacijskih procesa učenja i omogućuju mjerenje uspjeha KM-a Normativni ciljevi imaju za cilj stvaranje organizacijske kulture ldquosvjesne znanjardquo koja podupire širenje i razvoj pojedinačnih znanja u znanja koja su dostupna cijeloj tvrtki Strateški ciljevi definiraju organizacijsku ldquojezgru znanjardquo a time i buduće kompetencije potrebne za tvrtku Predstavljaju portfolio ciljanih budućih kompetencija operativni ciljevi osiguravaju ostvarenje normativnih i strateških ciljeva KM-a Tipični ciljevi na toj razini su osiguravanje dostupnosti svih relevantnih organizacijskih dokumenata na Intranetu

2) Identifikacija Vrlo je često organizacijsko neznanje o unutarnjim snagama o radnicima znanja i mrežama znanja Dakle znanje potrebno u ključnim poslovnim procesima i odlukama mora biti identificirano U tom smislu kompanije moraju paziti da ne budu ni ldquopreobavješteneldquo ali ni nedovoljno informiranerdquo Ključni unutarnji i vanjski izvori moraju biti transparentni kako bi se zaposlenicima olakšalo pretraživanje izvora znanja 3) Prikupljanje znanja Zbog svjetske ldquoeksplozijerdquo znanja i njegove fragmentacije razvijanje potrebnih znanja unutar organizacije predstavlja sve više i više izazovan zadatak Potrebna je učinkovita strategija pribavljanja znanja Moguće strategije su stjecanje znanja iz drugih organizacija od klijenata zaposlenika medija dobavljača politike javnosti vlasnika tvrtke financijskog svijeta iz proizvoda znanja (softvera patenata CD-ROM-ova)

4) Razvoj Razvoj znanja služi za proizvodnju novih kapaciteta novih proizvoda boljih ideja i učinkovitijih procesa Pojedinačni procesi razvoja znanja se temelje na kreativnosti i sposobnosti sustavnog rješavanja problema Instrumenti kao što su prijedlozi metode su koje se moraju revitalizirati i interpretirati na nov način Kolektivni proces razvoja znanja unutar timova smatra se ldquostanicomldquo kolektivnog učenja Ako je atmosfera u kompaniji otvorena ako postoji povjerenje i dovoljan intenzitet komunikacije kolektivni procesi su učinkovitiji za tvrtku nego pojedinac sam za sebe Uspostavom unutarnjih ldquotrustova mozgovardquo ldquopodručja učenja ldquo internih ldquocentara kompetencijardquo i ldquoproizvodnih klinikardquo kolektivni procesi mogu biti podržani Po završetku projekta svaki tim može dokumentirati ldquonaučene lekcijerdquo koje mogu pomoći budućim timovima koji će se baviti sličnim problemima ldquoNaučene lekcijerdquo predstavljaju sažetak bitnog vezano za iskustvo u radu na projektu ili su rezultat kolektivnog procesa učenja5) Širenje znanja Kako bi se osiguralo da stvoreno znanje bude dostupno svim članovima kompanije mora biti proslijeđeno unutar organizacije kroz tehničke infrastrukture i interaktivan sustav upravljanja informacijama koji podržava razmjenu znanja i povezivanje nekad odvojenih stručnjaka a sada povezanih putem elektroničkih mreža [4] Presudan faktor za učinkovito upravljanje znanjem je razumijevanje činjenice da ne mora svatko znati sve nego je potrebno pružiti alate koji pomažu ljudima da pronađu znanja koja su relevantna za njih Tu se mogu pojaviti prepreke koje sprječavaju dijeljenje znanja npr uvriježeno je mišljenje da

je znanje moć zbog čega se ono ne dijeli [5] Za prevladavanje tih prepreka često se javlja potreba nužne promjene u organizacijskoj kulturi i strukturi

6) Korištenje Osnovni cilj upravljanja znanjem je jamčiti učinkovito korištenje stvorenog znanja od strane svih članova društva

7) Održavanje Kao što stečeno znanje neće biti automatski dostupno za buduću uporabu ono se mora aktivno birati spremati i ažurirati Nakon odabira relevantnih podataka oni moraju biti spremljeni u ldquomemorijuldquo poduzeća koja se sastoji od pojedinih zaposlenika timova i elektronskih baza podataka Održavanje znanja je kontinuirani proces čija se kvaliteta treba osigurati stalnom aktualizacijom pohranjenog znanja Ako je kvaliteta podataka zajamčena zaposlenici imaju povjerenja u sustav i koriste ga redovito što doprinosi poboljšanju kvalitete i učinkovitosti proširivanja znanja pa samim time i poslovanja 8) Vrednovanje Od velike je važnosti definiranje metoda za mjerenje normativnih strategijskih i operativnih ciljeva znanja Analiza organizacijske kulture vještina te balansiranje istog s kontrolom troškova izobrazbe i obuke mogu pomoći u vrednovanju upravljanja znanjem i istoga čine integriranim dijelom korporativnog upravljanja Mjerenje učinaka upravljanja znanjem izvodi se na tri različita načina [6]1 prema količini dokumenata dostupnih u bazama podataka2 koristeći pokazatelje zadovoljstva zaposlenika klijenata3 računajući broj elektroničkih ulazaka u bazu podataka

Uprava morati prenijeti zaposlenicima prednosti KM-a u cilju povećanja svijesti svakog pojedinog zaposlenika o važnosti kontinuiranog poboljšanja znanja i time postizanja uspjeha upravljanja znanjemmiddot Važni čimbenici za uspješan sustav upravljanja znanjem moraju se uzeti u obzir

svi zaposlenici moraju shvatiti da upravljanje znanjem pruža osobnu koristmiddot prije uvođenja KM programa specifičnosti kompanije moraju biti analizirane

kako bi se definirale moguće buduće prepreke u provođenju KM-amiddot bitna je kontinuirana komunikacija između ldquoureda znanjardquo i svih ostalih razina

u hijerarhiji (top menadžmenta kao i zaposlenika)middot potrebna je aktivna vidljiva angažiranost top-menadžmentamiddot prvi primjeri uspješnog upravljanja znanjem trebaju biti prikazani unutar

organizacije kako bi se prevladale unutarnje barijere i stvorila motivacija

3 On-line učenjeOn-line učenje koje se realizira može biti dio inicijative upravljanja znanjem koje koristi stečeno znanje u kompaniji za maksimiziranje konkurentske prednosti iste ldquoE-learning i upravljanje znanjem idu ruku pod ruku ldquoOni su dvije strane istog novčićardquo kaže Tom Brailsford voditelj Sektora za istraživanje u Hallmarku specijaliziranom za trgovinu elektroničkim čestitkama U budućnosti više korporativnih edukacija biti će izvršeno putem Interneta Niz problema se eliminira e-learningom kao što su putni troškovi organiziranje termina učenja pa i oportunitetni troškovi korištenja radnog vremena zaposlenika - daju prednost on-line učenju u odnosu na tradicionalno učenje u učionicama posebice u većim korporacijama Tvrtke se sve više koriste ldquoweb-basedrdquo edukacijskim rješenjima kako bi se zadovoljile potrebe za obukom svojih zaposlenika On-line učenje pruža mnogo brži ekonomičniji način educiranja u odnosu na tradicionalne metode učenja Podaci o povratu ulaganja u e-learning (ROI) su jasni e-učenjem se štedi 30 do 60 posto troškova u odnosu na tradicionalne načine učenja u učionicama prema Brandon Hallu savjetniku kompanija s popisa Fortune 500reg kompanija vezano uz provedbu e-learning programa vodećem istraživaču i direktoru Brandon-hallcom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

19

Zbog takvog uvjerljivog podatka e-učenju se prognozira rast tijekom sljedećih godina uz pretpostavku da će mu rasti i udio u korporativnim troškovima edukacija Tržište korporativnog e-učenja će rasti Prema Američkom društvu za obuku i razvoj (American Society for Training and Development (ASTD)) prosječna američka tvrtka educira više svojih zaposlenika nego ikada ranije više dolara utroše na tehničko osposobljavanje nego bilo koji drugi tip treninga te e-učenje dobiva sve veću ulogu u educiranju unutar velikih tvrtki To su bili ključni rezultati 2001 ASTD izvješća Izvješće je utvrdilo da se korporacije opredjeljuju za ldquomiješanrdquo pristup koji kombinira najbolje elemente tradicionalnog načina učenja u učionicama i e-učenja Oba načina će i dalje postojati i međusobno se nadopunjavati Tako tradicionalni način učenja nikada neće biti ukinut u cijelosti ali će rasti značaj ldquoweb-basedrdquo učenja Najbrže rastuće područje korporativne edukacije je e-učenje zahvaljujući sveprisutnosti Interneta Dakle potražnja za softverima koji mogu pretvoriti pojedina znanja u organizacijsku inteligenciju nikad nije bila većaE-učenje ima širu upotrebu unutar tvrtke kao edukacijski alat Može se koristiti za edukaciju zaposlenika klijenata o novim proizvodima i uslugama distributera i dobavljača te za koordinaciju procesa upravljanja opskrbnim lancem Dijeljenje znanja može generirati nove ideje koje su glavni generator rasta Karakter e-učenja ldquou pravo vrijemeldquo (engl ldquoJust-in-Timerdquo (JIT)) omogućuje zaposlenicima pristup dijelu informacija koje se odnose na njihov posao točno onda kada im je to potrebno To omogućuje da zaposlenici obavljaju zadatke produktivnije Učenje vezano za stvarni poslovni proces omogućuje stvaranje dodane vrijednosti Nova klasa softverskih rješenja poznate pod nazivom ldquotehnologije znanjardquo učinkovito upravljaju organiziraju i povezuju strateške dijelove informacija za stvaranje naprednijih oblika korporativne edukacije Zahvaljujući Internetu ova informacija je lako dostupna na ldquodesktopu znanjaldquo na zaposlenikovu računalu Najjače svjetske tvrtke koriste dijeljenje znanja i transfer znanja što je presudno za njihovu konkurentsku prednost i uspjehStudija AT Kearney-a je utvrdila da vodeći proizvođači koji su sudjelovali u istraživanju ldquonajbolje prakserdquo vis-a-vis dijeljenja znanja imaju povrat na aktivu (ROA) od 40 posto u odnosu na prosječnu skupinu koja ima u prosjeku 18 posto povrat od prodaje (ROS) od 21 posto u odnosu na prosječnu skupinu čiji je takav pokazatelj 9 posto a povrat ukupne imovine od 98 puta u usporedbi s prosjekom od 29 puta [7]

McDonaldrsquos procjenjuje da će njegov program e-učenja smanjiti vrijeme obuke za 40 do 60 posto te ističe da će ldquoJust-in-Timerdquo (JIT) učenje udvostručiti stopu zadržavanja zaposlenika McDonaldrsquos provodi sustavno upravljanje sadržajem namijenjenim za učenje (engl Learning Content Management) koji omogućava da se zaposlenici registriraju koriste dokumentaciju i automatski uče te se pratiti uspješnost kroz specijalizirane izvještaje kontrolira i ažurira sadržaj kao što je to nužno i potrebno Neki ključni razlozi za prijelaz s tradicionalnog obrazovanja na e-učenjemiddot neučinkovita nastava ili prenesen sadržaj materijali ne ldquotrajurdquo dugoročno

ciljni zaposlenici ne mogu ili iz nekog razloga ne zadržavaju materijalmiddot nesposobnost da se dokažu prednosti tradicionalnog načina učenjamiddot tradicionalno učenje zahtjeva udaljavanje djelatnika s radnog mjesta što remeti

tijek rada i ne opravdava krajnji rezultat edukacijemiddot tehničke neusklađenosti u ranijim fazama implementacije automatiziranja

edukacije paketa i medija

1 Danas se ta ograničenja eliminiraju usmjeravanjem na konvergenciju tehnologije strategije teorije i marketinga Ova nova era proizvodnje znanja putem tehnologije ili on-line učenja uključuje koncepte koji bi se činili radikalnim samo prije nekoliko godina Dvije fraze često se čuju za opisivanje novije edukacije temeljene na tehnologiji (engl Technology-Based Training (TBT)) su on-line učenje na daljinu i ldquoJust in Timerdquo isporuka sadržaja Oba su proizvodi brzog širenja Interneta i brzog razvoja računalnih mreža velikih kompanija u Intranet koji nosi do korisnika aplikacije temeljene na web-u

Hvatanje know-how i najbolje prakse vodećih kompanija te ponovno korištenje istog unutar organizacija biti će od velikog značaja za razvoj e-learning sadržaja Vrijednost ovog specifična znanja je vrlo visoka zbog neposrednog utjecaja na performanse zaposlenika Jezgra e-learning infrastrukture je poznata kao sustav za upravljanje učenjem (engl Learning management system (LMS)) Osnovna funkcija LMS je upravljanje i isporuka sadržaja za učenje za ciljane korisnike na sustavan način Jezgra LMS funkcije [8]

middot identificiranje individualnog i grupnog jaza u znanju i učenjumiddot katalozi dostupnih on-line resursa za učenjemiddot dodjeljivanje odgovarajućih tečajeva i sadržaja za pojedince i grupe za

rješavanje tog jazamiddot donosi on-line ocjenjivanjemiddot prati i mjeri korištenje i poboljšavanje performansimiddot generira izvješća za procjenu uspješnosti rezultata

Resursi za e-učenje moraju zadovoljiti slijedeće kriterije middot dostupnost svima middot kratko vrijeme odaziva middot jednostavnost za korištenje middot dobra struktura middot lokalni i međunarodni sadržaji i lako mjerljivi

4 On-line educiranje u poduzeću HT ddČinjenice koje ukazuju na potrebu implementacije e-učenja u telekomunikacijsku industrijsku granu su middot na znanju utemeljeno gospodarstvo i industrijska granamiddot znanje zaposlenika i managementa kao glavni izvor konkurentske prednostimiddot pomak prema visoko kvalificiranoj radnoj snazimiddot visoko konkurentno globalno tržištemiddot brzina tehnoloških promjena koja izaziva kratak vijek specifičnih znanja

Uspješnost poslovanja temelji se na uspješnosti ljudskih performansa Organizacije imaju rastuću potrebu za educiranjem zaposlenika partnera i klijenata a najbolji način za postizanje toga je putem e-učenja Cilj e-learninga je da staviti na raspolaganje točne informacije iz izvora znanja i učiniti ih dostupnim svim zainteresiranim korisnicima menadžerima analitičarima planerima poslovanja i drugima u cilju pružanja relevantnih podataka za poslovne odluke

Hrvatski Telekom dd (HT dd) je vodeća telekomunikacijska tvrtka u Hrvatskoj Komunicira kulturu ldquosvjesnosti znanja i njegovog dijeljenjardquo na svim razinama organizacije To je osnova normativnih ciljeva KM-a u HT-u dd i njegove obrazovne politike Operativni ciljevi KM-a tvrtke se ostvaruju nudeći djelatnicima edukaciju vezanu za specifična znanja Čimbenici okoline koji dovode do specifičnih zahtjeva KM-a se vide u shemi I i također su relevantni za e-učenje [9] Oni se razmatraju u HT-u dd u procesu provedbe e-learninga u društvu

Shema 1 Čimbenici okruženja koji dovode do određenih zahtjeva KM-a

Okruženje Zahtjevi za upravljanje znanjem

TijekInformacija

Znanje mora biti strukturirano Sadržaj mora biti relevantan

Troškovna učinkovitost Tijek mora biti učinkovit

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

20

Rastuća potražnja za kvalitetom

Ažurirani podaciOsiguranje visoke kvalitete

Tehnologija Optimalni sustav odabira usvajanja i educiranja

Rastuća konkurencija Potrebno znanje mora se moći lako pronaći

Vremenski pritisak Jednostavno ponovno korištenje postojećeg znanjaKomuniciranje sadržaja iz izvora znanja za sve zaposlenike i potrebno je pokazati im kako se učinkovito koristi ovim izvorima

Izvor I Ćulumović ldquoE-learning for the purpose of permanent improvement of knowledge quality in HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE ddldquo MIPRO 2007 Opatija

Upravljanje znanjem je ključni dio HT dd strategije poslovanja i metodologije Interna komunikacija on-line edukacija i dr su dizajnirani da naglase važnost dijeljenja znanja KM i e-učenje su integrirani u organizaciju sustave procese i mjerenje performansi kompanije Obrazovanje pruža prednosti za tvrtku i zaposlenike Tvrtka koja ulaže u obrazovanje može ostvariti svoje strateške ciljeve lakše od drugih a zaposlenici poboljšavaju svoje potencijale njihove kompetencije rastu kao i vrijednost tvrtke i njezina pozicija na tržištu Znanje tako postaje ključni faktor za uspjeh tvrtkeHT dd ulaže u zaposlenike i menadžere kroz educiranje E-učenje društva se oslanja na dokumentiran pristup a zaposlenici mogu pristupiti svim relevantnim potrebnim podacima modemom bez (ili s minimalno) osobnog kontakta

Portali za učenje pružaju pristup konsolidiranom katalogu za pretraživanje resursa za učenje Ti resursi mogu biti dostupni putem Interneta iz javnog portal (za klijente i poslovne partnere) ili putem privatnog portala na Intranetu tvrtke (za zaposlenike) Korisnici mogu pretraživati katalog i odabrati e- learning sadržaj Za funkcioniranje portala ni korisniku ni organizacijama nije potrebno koristiti posebne hardvere ili softvere osim standardnih Internet veza i preglednika Sustav za upravljanje učenjem obično se izvodi ldquonevidljivo iza scenerdquo na portalu Većina takvih portala mogu biti prilagođeni kako bi usvojili brendirane i posebno selekcionirane resurse učenja za potrebe određene tvrtke Ova ldquoza korisnika prijateljskardquo (engl user-friendly) širom organizacije korištena platforma je Intranet stranica poput Intranet stranice koju koristi HTdd Svi zaposlenici imaju jednostavan pristup svim dokumentima na portalu e-learninga putem svojeg računala Centralno administriran ovaj sustav pruža različite vrste informacija visoku kvalitetu i dobru strukturu tražilice koja osigurava učinkovito trženje potrebnih informacija Sustav obuke putem Intraneta podržava učenje i omogućuje da se koordinirano pratite sve aktivnosti on-line edukacije

Takva vrsta educiranja daje mogućnost neposrednog pristupa informacijama o novim telekomunikacijskim uslugama i temama onim zaposlenicima koji se educiraju putem e-learninaga Sustav upravljanja web-based edukacijama u tvrtci HT dd usmjeren je na učinkovito konstantno i u trenutku aktualno educiranje te nudi mogućnost iskorištavanja prednosti korištenja on-line edukacija (putem Intraneta i Interneta) partnera u prodajnim kanalima poput agenata i zastupnika preprodavača zaposlenika i klijenata u korporacijskom okruženju Primjer za to je HT-ova MAXtv usluga [11] koja je objašnjena detaljnije na Internetu i na Intranet stranici za e-learning kao i druge usluge i proizvodi Kompanija zaposlenicima i kupcima nudi aktivan glas u tvrtci te trajni dijalog upotrebom Interneta i Intraneta

HT dd Intranet stranica sadrži sigurnu bazu podataka i informacija korisnih za zaposlenike i management virtualni ured e-obrazovanje forume za rasprave kontakte korisne linkove stranice pojedinih sektora s svojim bazama znanja informacije i vijesti o kompaniji uslugama i proizvodima užem poslovnom i makro okruženju te tržišnim trendovima relevantnog poslovnog okruženja Na Intranetu se mogu pronaći interne prezentacije podaci dijagrami dokumenti i izvješća prvenstveno namijenjeni za bolje razumijevanje poslovanja kretanja na tržištu i educiranja Na stranicama se mogu dobiti uže informacije o pojedinim sektorima unutar kompanije Sektor ljudskih resursa primjerice ima poseban interni portal na Intranetu koji informira zaposlenike o svom radu nudi pregled informacija pravilnika i zakona posebnih pogodnosti za zaposlenike e-learning te ulaz u pojedinačnu stranicu svakog zaposlenika s posebnim korisničkim imenom i lozinkom Na Intranet portalu svaki djelatnik može korištenjem pretraživača doći do potrebnih dokumenata iz knjižnice dokumenata informacija i publikacijaKoncept e-learninga u HT-u dd koristi tehnologiju za učenje Web based koncept učenja stavlja fokus na lokalne aktivnosti i interakcije te naglašava dinamičan i alternativni načini organizacije i kontrole učenja Nakon redizajnirane Intranet stranice kompanije kreirana je stranica za učenje koja sadrži on-line edukacije Stranica je jednostavna za korištenje i stalno se aktualizira dodavanjem novih edukacija te se na taj način svim zaposlenicima pruža mogućnost stjecanja novog znanja Uspješno dijeljenje znanja ovisi ne samo o korištenju određenih informacijskih tehnologija nego i o uspješnom stvaranju okruženja koje je voljno dijeliti znanje uz uvjet postojanja Managementa ljudskih resursa koji je orijentiran na upravljanje znanjem (engl Human Resources Management (HRM)) [10] kao koordinatora aktivnostiUprava Društva je uvidjela potrebu za bržim i lakšim širenjem znanja kroz društvo te je osnovan Odjel za edukacije u rujnu 2005 koji je implementirao interaktivni sustav obrazovanja - e-learning prilagođen poslovnim zahtjevima u listopadu 2006 Odjel za obrazovanje je usmjeren na poboljšanje ključnih kompetencija zaposlenika u smislu znanja vještina i stručnosti potrebnih za uspješan pristup tržištu i zahtjevima kupacaOn-line obrazovanje novi lakši i brži način širenja znanja među zaposlenicima pomaže zaposlenicima kako bi dobili nova znanja i informacije o poduzeću uslugama i proizvodima i drugim informacijama koje su im potrebne u svakodnevnom radu E-učenje je komunikacijski kanal za učenje komunikaciju i provjeru znanja Zaposlenici mogu sudjelovati u učenju kada to najbolje odgovara za njih Oni mogu izabrati vrste edukacija i preispitivati svoje znanje testovima pripremljenim na stranicama te osvježiti znanje u svakom trenutku kada to žele Obrazovanje je usmjereno na osnovna i specifična znanja relevantna za poslovanje i specifična područja poslovanja Na HT dd e-learning stranici zaposlenicima se nudi nekoliko tema o iz pojedinih poslovnih područja a i druga znanja za poboljšanje rada u svakodnevnim procesima E-learning Intranet portal tako sadrži web-stranice s informacijama i dokumentima vezanim za educiranje novih zaposlenika o samoj kompaniji informacije o Hrvatskoj za zaposlenike iz zemalja u kojima posluje T-Grupa a na radu su u Hrvatskoj informacije i interaktivne edukacije vezane za najnovije telekomunikacijske usluge koje kompanija pruža korisnicima Djelatnici se mogu educirati o uslužnoj kulturi kako bi se unaprijedila uslužnost prema korisnicima Na stranicama e-learninga mogu savladati alate ICT-e (Microsoft Office alati i dr) za korištenje u svakodnevnom radu te osnovne poslovne vještine (pisanje e-mailova vođenje sastanka i dr) konzultirati rječnik pojmova iz područja telekomunikacija financija ljudskih resursa marketinga prodaje i sl) kao i jezični savjetnik Zaposlenici mogu sudjelovati u poboljšanju obrazovnih stranica sa svojim prijedlozima Korištenjem e-učenja za nova znanja o novim proizvodima i uslugama zaposlenici postaju prvi koji dobivaju pristup ovim novim znanjima i tako se pripremaju za klijente i njihova moguća pitanja Informacije se ažuriraju i dostupne su za zaposlenike u bilo koje vrijeme

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

21

Za pristup on-line edukacijama zaposlenici se moraju prijaviti na Intranet on-line edukacijske stranice gdje sustav prepoznaje korisnika Na stranici je moguće kontaktirati administratora putem e-mail adrese za prijedloge za dodatne potrebne edukacije Kada zaposlenik odluči upisati jednu edukaciju on ili ona je u mogućnosti vidjeti on-line klikom na specifične lekcije kako bi dobili ideju o tome što sadrži ista Osoba uči on-line i rješava testove te dobiva informaciju o uspješnosti provedene i testirane edukacije Da bi se našlo samo ono što je zaposlenicima potrebno i ništa više mnogi on-line tečajevi se sažimaju u objekte za učenje gdje je znanje pakirano u manjim samodovoljnim sadržajnim dijelovima koji se odnose na posebna znanja

Koristi od korištenja e-learninga i upravljanja znanjem u HT dd sumiddot Edukacija je sada dostupna bilo kada i bilo gdje kada zaposlenik želi ili treba

nova znanja nitko ne treba napustiti radno mjesto to je ušteda vremena kada su u potrazi za informacijama a nastaje i snižavanje troškova E-learning karakterizira globalni doseg geografska distribucija znanja ograničena je samo pristupom Internetu

middot Centralno upravljano obrazovanje može biti dizajnirano testirano dorađeno i dostavljano na isti način bilo kojem Internetom povezanom zaposleniku Sustav pratiti - tko je završio obuku kada i kako su prošli testove To je važna korist za organizacije koje su se ranije mučile s praćenjem fragmentiranih aktivnosti obuke Konačno povezivanje omogućuje postizanje uistinu distribuiranog učenja koje se može dinamički ažurirati u bilo kojem trenutku i za svakoga bez obzira gdje su u svijetu Centar za učenje putem weba je djelotvoran sustav koji administrira i isporučuje on-line edukaciju a koji lako upravlja s više trening lokacija administratori lako razvijaju testove i informacije o dostupnim edukacijama kao i učinkovit raspored nastavnih materijala

middot Sve aktivnosti se bilježe u bazu podataka gdje administratori mogu pratiti i izvještavati o korištenju dostupnih edukacija

middot Web-based multimedijalna aplikacija za e-learning može biti učinkovita na Internetu ili Intranetu bez smanjenja propusnosti mrežnog prometa

middot Znanje se standardizira (za iste vrste poslova nude se iste edukacije) a standardno sučelje koje omogućuje e-learning temelji se na komadu moćnog softvera

middot Razvoj i primjena ldquonajbolje prakserdquo kako bi se zajamčila brza razmjena uspješnih ideja i koncepata te kako bi se izbjegao dvostruki rad (u razmišljanju i ponašanju)

middot Poboljšanje specifičnih znanjem-intenzivnih procesa npr uspješnije upravljanje odnosima s kupcima

middot Ubrzanje procesa stalnog poboljšanja performansi - poboljšanja produktivnosti kroz učenje na zahtjev razvoj ldquoorganizacije koja učirdquo

middot Omogućuje fleksibilnost i praktičnost učenja jer se ono može uklopiti u brzi stil života

middot Pruža neposrednost i personaliziranost isporuka ciljanih edukacija za zadovoljenje individualnih potreba (ldquou pravo vrijeme - engl just in timerdquo ldquodovoljno - engl just enoughrdquo i ldquosamo za mene - engl just for merdquo) omogućuje trenutni pristup ciljanom znanju i edukaciji za hitne potrebe

middot Omogućuje laku mjerljivost centralizirano praćene aktivnostimiddot E-učenje potiče zaposlenike da budu proaktivni prema svojim karijerama

Zaposlenicima daje drugačiju percepciju njihove uloge kao pripadnike tima uz mogućnost poboljšanja znanja korištenjem e-učenja koji je izuzetno vrijedan

middot Konstantan rast znanja se odvija korištenjem e-edukacija Edukacija pomaže ljudima učiti mijenjati se i rasti To je ono što čini zdrave organizacije

middot Utječe na zadržavanje dobrih djelatnika i privlačenje novih Nove sposobnosti tvrtke da ponudi zaposlenicima edukaciju putem Intraneta utječu na osjećaj zaposlenika da njihov potencijal može rasti na radnom mjestu

U kompanije se uči i na neformalnoj osnovi kroz komunikaciju i suradnju s drugima E-učenje omogućava brzo usvajanje alata i tehnologija kako bi se podržala ova vrsta učenja od e-maila foruma i chata do virtualnih ureda

Virtualni ured na Intranet portalu kompanije je način za razmjenu znanja i informacija na Intranetu spremljenih u knjižnice dokumenata Zaposlenici mogu koristiti virtualni ured kao zatvoreno mjesto na Intranetu kao u stvarnom svijetu osim s udaljenosti a pomoću informacijskih sustava tehničke podrške Prednosti korištenja virtualnog ureda za zaposlenike HT-a dd- jedno mjesto pristupa s kojeg se može doći do svih internih informacija potrebnih za efikasno obavljanje posla- publiciranje novih informacija omogućuje svakom djelatniku da na jednostavan način publicira novu informaciju ili da se pretplati na postojeću (recimo kad se kreira nova verzija izvješća da mu bude poslana mailom)- Sigurnost na razini grupe i korisnika koja osigurava da svako ima pristup informacijama koje su mu potrebne ali ne i onima koje ne smije vidjeti- Suradnja među korisnicima mora biti jednostavna što podrazumijeva zajedničko kreiranje i rad na dokumentima i projektima te automatsku mail notifikaciju o predstojećim zadacima- Integracija poslovnih aplikacija korporacije u jedan sustav jednostavan za korištenje - personalizacija je vrlo bitna značajka a omogućuje svakom korisniku da si (slično kao na ldquoobičnimrdquo portalima) definira što od informacija koje su mu dostupne želi vidjeti na ekranu- pretraživanje mora omogućiti da korisnik dobije rezultate samo iz onih područja za koje ima ovlaštenja te također da u te rezultate budu uključeni i strukturirani i nestrukturirani podaci- otvorenost podrazumijeva mogućnost pristupa i novim izvorima informacija koji u početku nisu definirani ali se u međuvremenu pojave- jednostavno administriranje osigurava potpunu kontrolu nad sustavom svakodnevnim funkcioniranjem i proširivanjem E-učenje pruža nove i uzbudljive mogućnosti za pružanje visoke kvalitete ciljano znanje i edukaciju izravno na stolna računala preko standardnog Internet ili Intranet veza Predstavlja nove perspektive o tome kako se tehnologija može primijeniti na uvođenje novih inovativnih načina kako bi se povećala dostupnost korištenje i učinkovitost učenja za pojedinca i organizacije Web-based alat je transformirao virtualne učionice u izvediv koncept u posljednjih nekoliko godina uz pomoć naprednih dodataka kao što su streaming video i audio videokonferencija te multimedijalnih sadržajaUčenje na daljinu predstavlja budućnost korporativnog obrazovanja Upravo je tek u povojima ali je već dokazalo svoju vrijednost [12]

5 ZaključakTvrtke se nalaze u visoko konkurentnom okruženju Povećanje tržišne transparentnosti uzrokovane novim snagama medija organizacije postaju inovativnije da bi preživjele Znanje je postalo strateški čimbenik za uspjeh Upravljanje znanjem je jedini način kako bi se omogućilo učinkovito korištenje resursa ldquoznanjardquo Znanje se smatra najvažnijim kapitalom i proizvodom u isto vrijeme Pogotovo u ldquoznanjem - intenzivnojrdquo industriji kao što su telekomunikacije uspjeh se uglavnom temelji na dostupnosti poslovno relevantnih znanja Proces globalizacije i informatizacije koji se događa traži nove upravljačke strukture kao što su dinamičan i fleksibilan tim koji omogućuje brže reagiranje na promjene uvjeta na tržištu Inovativni komunikacijski i informacijski sustav stekli su velik značaj u olakšavanju i podržavanju rada Sveukupno upravljanje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

22

znanjem zahtijeva IT-rješenja koja podupiru kulturu dijeljenja znanja a ona mora

biti dio strategije i procesa poslovanja suvremenih kompanija Ljudska stručnost

je glavni izvor znanja u tvrtki Educiranje ldquoradnika znalacaldquo je preduvjet za uspjeh

u ldquoeri znanjardquo

Iako je još uvijek u svojim ranim fazama e-učenje je sada u fokusu svake velike

tvrtke Pozitivni učinci e-učenja na poslovanje objašnjeni su na primjeru e-učenja

u Hrvatskom Telekomu dd te pokazuju prednosti korištenja ovakvog načina

obrazovanja za svaku tvrtku

Sa Internet tehnologijom znanje može biti preneseno brže i jeftinije koristeći

e-learning alat nego što to mogu učiniti ljudi Kraće vrijeme koje je potrebno

za osobu da postane produktivnija korištenjem novog znanja i vještina može

utjecati na konkurentsku poziciju cijele tvrtke Ako su pitanja koja se odnose

na cijenu prostor i vrijeme prepreka e-učenje treba uzeti u obzir kao rješenje

takve prepreke

E-učenje pruža novu ldquosnaguldquo znanja i informacija te predstavlja njihov distribucijski

kanal E-učenje ima za cilj poboljšati učinkovitost korisnika što je važno u

postizanju ciljeva tvrtke

Novi trend u telekomunikacijskoj industriji je rast upotrebe i mogućnosti bežične

mobilne tehnologije kao sredstvo za komunikaciju e-učenja

Sljedeća generacija on-line učenja je m-learning odnosno mobilno učenje

dostupno je putem mobitela i ručnih uređaja prilagođenih za upotrebu Interneta

Sadržaj će biti posebno dobro prilagođen za isporuku malih komada znanja -

poznatih kao ldquoobjekti učenjardquo Specijalizirani sadržaj može biti dostavljen putem

Interneta bilo gdje u svijetu

Tvrtke koje ne iskorištavaju mogućnosti ovog napretka temeljenog na znanju u

konačici neće moći nadoknaditi Učinkovito okruženje za učenje je jedan čimbenik

koji dokazano dovodi do bržeg i boljeg učenja Važno je naučiti kako se protežu

granice tehnologije za učenje te uključiti tehnologiju ne samo za e-učenje već i

m-učenje E-učenje je već postala važan dio korporativnog obrazovanja

Ako je znanje imovina upotreba ldquoIT basedldquo edukacija može najbrže polučiti

korporativni uspjeh E-učenje postaje važan čimbenik u postizanju strateških

ciljeva organizacije

Literatura[1] G J Probst K Romhardt Bausteine des Wissensmanagement - ein praxisorientierter Ansatz Wiesbaden 1997[2] D Morey M Maybury Thuraisingham B Knowledge Management classic and contemporary works Chapter 3 Developing a Knowledge Strategy From Management to Leadership Massachuserrs Intitute of Thnology p83 2000[3] G J B Probst Bausteine des Wissensmanagement Working Paper Universtaumlt Genf 1996[4] H D Buumlrgel Wissensmanagement Schritte zum intelligenten Unternehmen 1998[5] A Bendt Wissenstransfer in mulitnationalen Unternehmen 2000 [6] UnivProf Dr R Vetschera Dr S Koumlszegi Interorganizational Knowledge Management in the Consultancy Industry - Case Studies Center for Business Studies University of Vienna 200102[7] M Gotschall E-learning Fortune httpwwwtimeincnetfortuneservicessectionsfortuneedu2001_05elearninghtml 10122010[8] P English ldquoYour guide to eLearningrdquo Personnel Today and Training magazines of Futuremedia Plc 2001 httpwwwfuturemediacoukelearning_guide_settingthescenephp 16th of January 2009[9] Wozu brauchen wir Wissenmanagement Source Schulz Wulkow A Knowledge Management bei Cap Gemini Ernst amp Young Power Point Presentation[10] Shan L Pan Ming-Huei Hsieh Helen Chen Knowledge Sharing Through Intranet-Based Learning A Case Study of an Online Learning Center Journal of Organizational Computing and Electronic Commerce Lawrence Erlbaum Associates Inc Vol 11 No 3 Pages 179-195 2001 httpwwwleaonlinecomdoiabs101207S15327744J0CE1103_03 26112010[11] httpwwwt-comhrprivatnitelevizijamaxtv 05122010[12] S Greengard Going for Distance As the Technology Advances More and More Employees are Reaping the Benefits of Distance LearningIndustry Week May 4 v247 n9 p22(3) 1998[13] R Nelson Learning Abilities Knowledge Management Magazine1999 httpwwwdestinationkmcomarticlesdefaultaspArticleID=637 03112010[14] I Ćulumović ldquoE-learning for the purpose of permanent improvement of knowledge quality in HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE ddldquo MIPRO 2007 Opatija

SummaryCompanies are changing their relationship toward employees and their knowledge especially toward its impact in achievement companyrsquos goals They must constantlyinvest in employees and their knowledge invest to inform customers and business partners about new products and services especially in these days of new knowledgeintensive economy There are many ways to learn but new and highly efficient way of distance learning is e-learning Use of the Internet andWeb technology significantly affects the business and provides a distance education like e-learning and working in virtual office This paper focuses on determinebenefits of e-learning in corporations using the example of e-learning in Croatian Telecom Inc (hereinafter referred to as HT dd) The companies should implement Knowledge Management and become learning organizations with as the main task continuous improvement of knowledge quality of their management and employees

KeyworDS e-learning Knowledge Management Web-based technologies virtual office

E-learning for continuous improvement of knowledge qualityMrsc Iva Ćulumović Županović

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

23

Dobro upravljanje

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

dr sc Rosana Lucijetić Viši predavač na Specijalističkom diplomskom studiju Kreativni menadžment u procesima na Politehnici Pula Visoko tehničko-poslovnoj školi s pravom javnostiRiva 6 52100 Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakPostizanje efikasnog i odgovornog sustava upravljanja ndash dobrog upravljanja podrazumijeva reforme državnog upravnog i političkog sustava Polazeći od određenja pojma dobrog upravljanja u radu se prikazuju i pokazatelji dobrog upravljanja Odrediti da li u nekoj zemlji javna vlast upravlja prema principima dobrog upravljanja zahtjevan je zadatak Najčešći elementi prema kojima se neko upravljanje smatra dobrim odnose se na političku stabilnost djelotvornost države vladavinu prava razvijenost demokracije rasprostranjenost korupcije veličina administrativnih prepreka

KljUčNe rIječI Dobro upravljanje politička stabilnost politički sustav vladavina prava efikasna država

1 Određenje pojma dobrog upravljanja Prilikom prikaza određenja dobrog upravljanja1 valja naglasiti da je ovaj pojam vrlo širok iz čega se odražava različito definiranje ovisno o organizaciji koja taj pojam i ideju promiče tim više što dobro upravljanje može biti globalno državno regionalno lokalnoNajjednostavnije i najšire objašnjenje pojma dobrog upravljanja polazilo bi od načina na koji javna vlast (država županije gradovi i općine ali i javna poduzeća i privatni poduzetnici koji interaktivno sudjeluju u procesu ostvarivanja javnih interesa) upravlja javnim dobrima

1 U literaturi se upotrebljavaju različiti termini kojima se označava pojam upravljanje odno-sno dobro upravljanje U engleskoj literaturi najčešće se upotrebljava riječ GOVERNANCE i GOOD GOVERNANCE u francuskoj GOUVERNANCE i LA BONNE GOUVERNANCE u talijanskoj LA GOVERNANCE odnosno LA BUONA GOVERNANCE ali i naziv IL BUON CONTROLLO U hrvatskoj literaturi upotrebljavaju se riječi UPRAVLJANJE i DOBRO UPRAVLJANJE GOVERNANCE I GOOD GOVERNANCE DOBRA VLAST JAVNO UPRAVLJANJE DOBRO JAVNO UPRAVLJANJE KVALITETA JAVNOG UPRAVLJANJA Za potrebe ovog rada koristit će se termini UPRAVLJANE i DOBRO UPRAVLJANJE

No jednoznačno odrediti kakvo upravljanje mora biti da bi ga se smatralo dobrim još uvijek predstavlja izazov za sve analitičare ovog pojmaDobro upravljanje temeljeno je na političkom konceptu odgovarajućih reformi Ideja je oblik i sadržaj preuzela od političkih uvjetovanja koje su koristili multilateralni i bilateralni donatori pomažući tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju2 Dragičević smatra da dobro upravljanje pretpostavlja poboljšanje kvalitete upravljanja povećanom efikasnošću smanjenjem troškova i podizanjem kvalitete isporuke javnih usluga Standardizacija funkcija upravljanja kroz porast efikasnosti izgradnju sposobnosti institucionalnu kvalitetu i nisku korumpiranost predstavlja rješavanje tehničkog dijela problema uvjetovanosti daljnje financijske potpore međunarodnih institucija3 Prema Kregaru ideja dobrog upravljanja formulira se kao program reforme upravno-političkog sustava kojim se zahtjeva jeftina mala učinkovita te cijenjena uprava efikasan upravno politički sustav pošteno pravosuđe i odgovorna i legitimna vlast a teorijski znači uklanjanje prepreka koje se svode na slijedeće elemente

2 Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4 p 31-433 Dragičević M ldquoModel upravljanja i uspjeh tranzicijerdquo Politička misao Vol XLI(2004) br3 p 119-131

UDK 650124Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

24

middot ldquobirokratizacijurdquo koja podrazumijeva logiku i načela djelovanja klasične inertne uprave koja je usmjerena samo na rutinske metode rada

middot ldquoetatizacijurdquo odnosno veliku uloga države u gospodarstvu kao i relokaciju sredstava kroz proračun

middot ldquopermanentnu reorganizacijurdquo koja uslijed neuspješnih promjena ustroja uzrokuje nestabilnost organizacijskih planova

middot brzi porast zadataka (društvenih poslova) koje je potrebno obavljati što za posljedicu ima porast broja zaposlenih i osoba ovisnih o djelovanju državne uprave

middot negativnu sliku o upravi koja nastaje negativnom selekcija osoba za rad u upravi neodgovarajućom motivacija i radnom etikom Negativnu sliku uprave uzrokuje i tradicionalna predodžba da je država trošak i opasnost a da zaposlenje u državi daje status i sigurnost

middot zatvorenosti prema korisnicima službi i građanima4

Šimac smatra da dobro upravljanje uz pravne propise mora jasno definirati i deontološke i etičke principe i vrijednosti Prema Šimcu postoje demokratski principi javne uprave primjenjivi na javne službenike to su nepristranost lojalnost materijalna nezainteresiranost diskrecija i suzdržanost kvalitetu propisa i postupaka koje čine jednostavnost jasnoća i što manje formalnosti i na značajke javnih usluga - stalnost i dostupnost5

Svjetska banka prva je organizacija koja je pokrenula niz istraživanja kojima se želi poboljšati kvaliteta upravljanja Pripisujući dobrom upravljanju značajnu ulogu opisuje ga kao način na koji se vlast koristi u upravljanju ekonomskim i društvenim resursima za razvoj neke zemlje6 ldquoDobro upravljanje obilježeno je predvidljivim otvorenim i prosvijećenim utvrđivanjem politike birokracijom koju prožima profesionalna etika i koja djeluje u korist javnog dobra vladavinom prava transparentnim postupcima i snažnim građanskim društvom koje sudjeluje u javnim stvarima Loše upravljanje (s druge strane) obilježava proizvoljno donošenje politike neodgovorna birokracijaneprovođeni ili nepravedni pravni sustavi zlouporaba izvršnih ovlasti građansko društvo isključeno iz javnog života i raširena korupcijardquo7

Koncept dobrog upravljanja Međunarodnog monetarnog fonda8 uključuje ekonomsku efikasnost i razvoj uz podizanje razine odgovornosti raspolaganja proračunskim sredstvima prikupljanja poreza izbjegavanja plaćanja poreza i korištenja javnih sredstava pažnjom dobrog gospodaraPrema Organizaciji ujedinjenih naroda dobro upravljane je skup mjera i načina upravljanja javnim resursima i javnim poslovima kao i ostvarivanje ljudskih prava isključivo bez zloupotreba i korupcije uz poštivanje zakonskih propisa Dobro upravljanje podrazumijeva i djelovanje institucija javne vlasti da za svoje građane osiguravaju efikasnu zdravstvenu zaštitu adekvatno stanovanje dovoljno hrane kvalitetno obrazovanje pravedne zakone i osobnu sigurnost 9 U programu razvoja Organizacije ujedinjenih naroda - UNDP10 (u daljnjem tekstu UNDP) potvrđuje se nedjeljivost dobrog upravljanja i održivog ekonomskog i društvenog razvoja pri čemu ekonomske i socijalne prioritete podržava široka

4 Kregar J Predavanje na temu rdquoŠto je dobra vlast Što je korupcija I kako to popravitirdquo u sklopu javne tribine održane u Zagrebu 02 prosinca 2002 godine u organizaciji udruge Gornji Gradlthttpwwwgornji gradorgGornji Gradnsfsazetak6DAC8CEA66FFDA34C1256C7EOgt (0505 2009)5 Šimac N Europski principi javne uprave Od vladanja do služenja građanima Udruga za demokratsko društvo (UDD) Zagreb 2002 p 986 World Bank Governance and Development The World Bankm Washinton DC 1992lthttp infoworldbankorgetoolsdocslibrarygt (25052009)7 World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 19948 International Monetary Fund ldquoThe role of the IMF in Governance Issues Guidance Noterdquo (Approved by the IMF Executive Bord July 251997)lthttpwwwimforgexternalpubsftexrpgoverngovindexhtmgt (25052009)9 UNOHCHRGood governancendashHuman Rightin Development lthttpwwwunhchrchdeve-lopmentgovernance-01htmlgt (25052009)10 UNDP (United Nations Development Programme) Good governance - and sustainable human developmentlthttpmagnetundporgpolicychapter 1htmgt (30052009)

društvena zajednica a potrebe najugroženijih slojeva građanstva uvrštene su u programe raspodijele dobiti ostvarene razvojem

Prema UNDP-u karakteristike dobrog upravljanja su sudjelovanje svih građana kao značajka razvijene demokracije vladavina prava transparentnost i otvorenost administrativna sposobnost davanja odgovora svima i pod jednakim uvjetima zastupanje interesa većine pravednost učinkovitost i djelotvornost odgovornost strateška vizija Pravi test za dobro upravljanje predstavlja stupanj uvažavanja ljudskih prava kao što su građanska prava kulturalna prava ekonomska prava politička i socijalna prava Spomenute međunarodne organizacije najčešće određuju definicije dobrog upravljanja jer upravo one preko mehanizama pomoći nastoje nametnuti određeni model upravljanja tj globalni model reformi države i upravljanja11

U okviru Europske unije među zemljama članicama kao ključni elementi dobrog upravljanja javljaju se pouzdanost predvidivost odgovornost učinkovitost djelotvornost transparentnost tehnička i upravljačka sposobnost i sudjelovanje građana

2 Pokazatelji dobrog upravljanja Najčešći elementi kojima se neko upravljanje ima smatrati dobrim odnose se na političku stabilnost djelotvornost države vladavinu prava razvijenost demokracije rasprostranjenost korupcije veličina administrativnih prepreka Do danas razvili su se brojni multidisciplinarni pokazatelji za ocjenu dobrog upravljanja U nastavku ovog rada navest ćemo neke od najčešće upotrebljavanih u posljednjih desetak godina koji su ujedno i doprinos analitičara Svjetske banke

Prema Hutheru i Shahu12 dobro upravljanje raste s odgovornošću javnog sektora odnosno prilagođavanjem države potrebama građana Da bi izmjerili stupanj takve odgovornosti odnosno dobrog upravljanja koriste četiri grupe pokazatelja od kojih se svaka sastoji od različitih elemenata middot Prva grupa se odnosi na sudjelovanje građana a sastoji se od političke

stabilnosti i političkih slobodamiddot Druga grupa je državno opredjeljenje koje obuhvaća efikasno sudstvo efikasnu

administraciju raširenost korupcije middot Društveni razvoj je treća grupa pokazatelja a čine ga ljudski razvoj i

ravnomjerna raspodjela dobaramiddot Posljednji četvrti pokazatelj dobrog upravljanja prema Hutheru i Shahu je

ekonomsko upravljanje koje se određuje na osnovu udjela državnog duga u BDP-u međunarodnoj otvorenosti države te nezavisnosti centralne banke

Kaufman Kraay i Mastruzzi13 definiraju upravljanje kao tradicije i institucije putem kojih se u nekoj zemlji provodi vlast što uključuje proces izbora praćenja i promjene vlade osposobljenost vlade za učinkovito oblikovanje i provođenje jasnih politika i poštivanje od strane građana i države institucija koje upravljaju ekonomskim i socijalnim interakcijama među njima U sedmom izdanju Svjetskih pokazatelja upravljanja (2008)14 ovi su istraživači

11 World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 1994 prema Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4 p 31-4312 Huther J Shah A ldquoA Simple Measure of Good Governancerdquo u Shah A Public Services Delivery Public Sector Governance and Accountability Series Washington DC World Bank 2005 p39-6213 Kaufmann D Kray A Mastruzzi M Governance Matters VII Aggregate and Individual Go-vernance Indicators 1996-2007 World Bank Policy Research Working Paper No 4654 2008 14 ldquoCilj projekta Svjetski pokazatelji upravljanja je pokušati izmjeriti kvalitetu upravljanja sintetizirajući stavove i izvješća dobivena iz različitih izvora koji između ostalog uključuju Economist Intelligence Unit Latinobarometro Afrobarometer Svjetski ekonomski forum (WEF) Freedom House Gallupovo ispitivanje svjetskoga javnog mnijenja (Gallup World Poll) Transformacijski indeks zaklade Bertelsmann (Bertelsmann Transformation Indeks) Institutional Profile Database agencija francuske vlade Razvojni centar OECD-a izvješće Gospodarska perspektiva Afrike Pokazatelj globalnog integriteta (Global Integrity Index) Political i Economic Risk Consultancy u Aziji i Reporteri bez granicardquohttpwebworldbankorgWBSITEEXTERNALWBIEXTWBIGOVANTCOR0contentMDK20725248~menuPK1976990~pagePK64168445~piPK64168309~theSitePK174053000html

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

25

i autori objedinili desetogodišnja nastojanja stručnjaka da se ažurira grupa sveobuhvatnih dostupnih pokazatelja dobrog upravljanja po zemljama Svjetski pokazatelji upravljanja 2008 mjere šest širokih definicija upravljanja obuhvaćajući ključne elemente pojedine definicijemiddot Građanske slobode i odgovornost vlasti procjenjuje se do koje mjere je

građanima neke zemlje omogućeno sudjelovati u izboru vlade i sloboda izražavanja udruživanja i sloboda medija

middot Politička stabilnost i odsustvo nasilja procjenjuje se vjerojatnost destabiliziranja vlade nasilnim ili protuustavnim metodama uključujući terorizam

middot Učinkovitost vlasti procjenjuje se kvaliteta javnih usluga osposobljenost javnih službi i njene neovisnosti od političkih pritisaka kvaliteta formiranja politike

middot Regulatorna kvaliteta procjenjuje se sposobnost vlade da donosi jasne politike i propise koji omogućuju i stimuliraju razvoj privatnog sektora

middot Vladavina prava procjenjuje se do koje mjere djelatni čimbenici imaju povjerenja u i pridržavaju se pravila koja vladaju u društvu uključujući kvalitetu izvršenja ugovora poštivanje imovinskih prava kvalitetu rada policije i sudova te mogućnost za kriminal i nasilje

middot Kontrola korupcije procjenjuje se do koje mjere javna vlast koristi svoje pozicije za osobnu korist uključujući sitne i krupne oblike korupcije te ldquozarobljenostrdquo države od strane elite i privatnih interesa15

Zaključak Definicije dobrog upravljanja a time i njegovog sadržaja kao i pokazatelji dobrog upravljanja kojima se nastoji izmjeriti da li je upravljanje u nekoj zemlji dobro brojni su i podložni promjenama Razlikuju se u odnosu na zahtjeve institucija ili organizacija koje ih određuju No iako je jedinstveno određenje nemoguće ovim se istraživanjem nastojalo pokazati da je širina pojma dobrog upravljanja u svojoj biti satkana od niza osnovnih elemenata bez kojih se niti jedno upravljanje ne može smatrati dobrimDobro upravljanje podrazumijeva reforme državnog regionalnog i lokalnog upravnog i političkog sustava radi kompetentnog pravednog zakonitog odgovornog pouzdanog transparentnog učinkovitog djelotvornog obavljanja povjerenih javnih poslova i zadovoljavanja općih javnih interesa Samo snažna i moderna uprava u skladu s principima dobrog upravljanja u mogućnosti je udovoljiti izazovima prilagodbe te stoga ovim istraživanje autor nastoji dati vlastiti doprinos u procesu pristupanja Europskoj uniji svih tranzicijskih zemalja

15 Ibid

Literatura[1] Dragičević M ldquoModel upravljanja i uspjeh tranzicijerdquo Politička misao Vol XLI(2004) br 3[2] Huther J Shah A ldquoA Simple Measure of Good Governancerdquo Shah A Public Services Delivery Public Sector Governance and Accountability Series Washington DC World Bank 2005 [3] International Monetary Fund The role of the IMF in Governance Issues Guidance Note (Approved by the IMF Executive Bord July 251997)lthttpwwwimforgexternalpubsftexrpgoverngovindexhtmgt [4] Kaufmann D Kray A Mastruzzi M Governance Matters VII Aggregate and Individual Governance Indicators 1996-2007rdquo World Bank Policy Research Working Paper No 4654 2008 [5] Kaufmann D Kraay A Zoido-Lobaton P Governance Matters II Updated Indicators for 20001 The World Banklthttpwwwworldbankorgwbigovernancegt [6] Kregar J Predavanje na temu rdquoŠto je dobra vlast Što je korupcija I kako to popravitirdquo u sklopu javne tribine održane u Zagrebu 02 prosinca 2002 godine u organizaciji udruge Gornji GradlthttpwwwgornjigradorgGornjiGradnsfsazetak6DAC8CEA66FFDA34C1256C7EOgt[7] Perko ŠeparovićI Izazovi javnog menadžmenta dileme javne uprave Golden marketing-Tehnička knjiga Zagreb 2006[8] Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4[9] ŠimacN Europski principi javne uprave Od vladanja do služenja građanima Udruga za demokratsko društvo (UDD) Zagreb 2002[10] The World Bank Governance and Development The World Bankm Washinton DC 1992 lthttpinfoworldbankorgetoolsdocslibrarygt [11] The World Bank lthttpwwwworldbankorgWBSITEEXTERNALWBIEXTWBIGOVANTCOR0contentMDK20725248~menuPK1976990~pagePK64168445~piPK64168309~theSitePK174053000htmlgt[12] World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 1994[13] UNOHCHR Good governancendashHuman Rightin Development lthttpwwwunhchrchdevelopmentgovernance-01htmlgt [14] UNDP Good governance - and sustainable human development lthttpmagnetundporgpolicychapter 1htmlgt

SummaryAchieving an efficient and accountable system of governance ndashgood governance involvers reforms of the state administrative and political system Starting from the definition of good governance the papers also presents the indicators of good governance To determine whether a country is managed by a public authority according to the principles of good governance is a demanding task The most common elements on which the governance is considered good governancw refer to political stability government effectiveness rule of law development of democracy spread of corruption the size of administrative barriers

KeyworDS Good governance political stability political system rule of law efficient state

Good governancedr sc Rosana Lucijetićsenior lecturer at the specialist graduate study laquoCreative process managementraquo at Polytechnic Pula High Technical-Business School with public rightsRiva 6 52100 Pula Croatia

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

26

1 UvodOsnovna vizija Lisabonske deklaracije je stvaranje najkonkurentnijega i najdinamičnijega svjetskog gospodarstva utemeljenog na znanju do 2010 godine Budući da idemo prema društvu znanja dobro je proučiti i naći optimalan pristup koji će osigurati ostvarenje krajnjeg cilja Radi navedenog u radu se osvrće na upravljanje znanjem s posebnim naglaskom na upravljanje humanim kapitalom i povećanje njegove efikasnosti te njezin utjecaj na konkurentnost poslovnog subjekta

2 Upravljanje i znanjeSam pojam upravljanja znanjem ili eng Knowledge Management sastoji se od dvije riječi koje je za početak dobro definirati ldquoUpravljanje je usmjeravanje djelovanja i razvoja te briga o poslovima određenog poduzeća i ustanoverdquo1 Nekad se upravljanje svodilo na izravan odnos nadređeni ndash podređeni međutim danas se u upravljanju pretežno nalaze timovi ljudi koji donose odluke vezane uz poslovanje na operativnoj taktičkoj i strateškoj razini Teži se uklanjanju funkcijskih barijera i efikasnoj organizacijskoj strukturi Kao

1 Dragičević A Dragičević D ldquoLeksikon ekonomije i informatikerdquo Informator Zagreb 1999 str724

Upravljanje znanjem s posebnim osvrtom na efikasnost humanog kapitala

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Pred Barbara Marušnik univ spec oecPolitehnika Pula Visoka tehničko-poslovna školaRiva 6

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakPraćenjem trendova suvremenog poslovanja sve se više javlja potreba za upravljanjem prije svega u kontekstu upravljanja ljudskim resursima odnosno njihovim znanjem a u drugom redu upravljanje podacima i informacijama primjenom ekspertnih sustava Cilj rada je približiti pojam upravljanja znanjem upoznati pravce njegove primjene u poduzeću i osvijestiti potrebu upravljanja znanjem onima koji njime još ne upravljaju Osim toga uvidjeti potrebu mjerenja i praćenja povrata investicije u humani kapital te rezultate koji potom utječu na produktivnost povećanje obujma i smanjenje troškova proizvodnje Znanje je moć 21 stoljeća Ključ uspjeha poduzeća u suvremenim uvjetima poslovanja leži upravo u otkrivanju i dodjeljivanju vrijednosti tj valoriziranju ljudskog znanja

KljUčNe rIječI upravljanje znanjem ICT management upravljanje humanim kapitalom efikasnost humanog kapitala

UDK 650124001Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

27

rezultat toga neka poduzeća su prešla na suvremeniji tip organizacijske strukture npr s funkcijski orijentirane na procesno orijentiranu organizacijsku strukturu (Uljanik) Pojam znanja obuhvaća ldquosveukupnost stečenih spoznaja o prirodi društvu povijesti i čovjeku Stječe se odgojem i obrazovanjem upoznavanjem i iskustvom izmjenom misli i izučavanjem Stalno se proširuje i mijenja usporedo s razvojem čovjeka i sredine kojoj pripada Osobitu važnost ima u novije vrijeme te se sve više pojavljuje i ističe kao vodeći faktor proizvodnje ndash prvenstveno ukoliko proistječe iz aktualne znanstveno ndash tehničke revolucije i djeluje kao organizirano znanjerdquo2 Znanje se različito definira i vrlo je moderan pojam u zadnje vrijeme ali je također čest slučaj različitog poimanja sadržaja i primjene znanja Radi toga će se u nastavku detaljnije objasniti pojam znanja

Iz slike 1 je vidljivo da se podaci i informacije nalaze na drugoj odnosno trećoj stepenici ljestvice znanja dok se znanje nalazi na četvrtoj Hijerarhijski najniži nivo predstavljaju podaci koji tek pridruživanjem značenja postaju informacije koje umrežene u značenju iskustvu i očekivanjima prelaze u znanje Dakle znanje nikako ne može biti jednako informaciji a tako niti informacija ne može imati podjednaku vrijednost kao podatak Vrlo je važno razlučiti značenje ta tri pojma Budući da u poslovanju kontinuirano teku različiti podaci i informacije smatra se da su oni dovoljni za donošenje kvalitetnih odluka Međutim upravljanje na osnovu podataka i informacija koji nisu obrađeni i nisu dobili vrijednost znanja ne može rezultirati kvalitetnim odlučivanjem Prema Michaelu Polanyiu znanje se dijeli na ldquoeksplicitno i tiho ili iskustveno znanjerdquo3 Eksplicitno znanje je znanje koje se nalazi u knjigama i kojeg se apsolvira tijekom procesa obrazovanja npr tehničke specifikacije nacrti i sl Prilikom zapošljavanja eksplicitno znanje se obično podrazumijeva a ono što se dodatno traži je iskustveno znanje To je znanje personalizirano osobno i predstavlja iskustvo pojedinca njegove osobne vrijednosti uvjerenja i vještine Do ovog znanja je vrlo teško doći jer ono stoji skriveno u pojedincu i ne dolazi do izražaja iako ima veću vrijednost od eksplicitnog znanja S jedne strane ostane li neuporabljeno nema vrijednosti s druge strane uporabljeno a ne dokumentirano ili preneseno dalje gubi vrijednost odlaskom pojedinca u mirovinu Na taj način i samo poduzeće gubi jer se u iskustvenom znanju pojedinca nalazi ujedno i njegova vrijednostPostavlja se pitanje na koji način izvršiti prijenos i razmjenu znanja i iskustva zaposlenika te kako pohraniti i sačuvati njihovo znanje

2 Op cit str 7803 Frappaolo C ldquoKnowledge Managementrdquo Capstone Publishing Oxford UK 2002 str 10

3 Upravljanje znanjemUpravljanje znanjem obuhvaća ldquoprikupljanje organiziranje skladištenje i distribuciju znanja i iskustva individualnih grupa u organizacijirdquo4 Svrha upravljanja znanjem je povezivanje pojedinaca kojima je znanje potrebno s onima koji to znanje posjeduju Ono mora biti u funkciji ispunjavanja ciljeva poduzeća Kada se govori o upravljanju znanjem u literaturi se mogu naći dva načina shvaćanja1 Upravljanje znanjem je ujedno upravljanje efikasnošću humanog kapitala

(znanjem vještinama i iskustvom ljudi) i2 Upravljanje znanjem je upravljanje podacima i informacijama (ICT5)Slika 2 prikazuje dva različita načina poimanja znanja ovisno o području rada Iz slike 2 je vidljivo da je znanje = objekt kojim se upravlja u području informacijske tehnologije dok je u području rada s ljudima znanje = proces

Upravljanje znanjem

područjerazina IT područje Znanje = objekt

Područje rada s ljudima Znanje = proces

organizacijska razina

ldquoRe-inženjerirdquo ldquoOrganizacijski teoretičarirdquo

Individualna razina ldquoAI-stručnjacirdquo ldquoE-stručnjacirdquo

ldquoPsiholozirdquo

Slika 2 matrica upravljanja znanjem Izvor httpwwwsveibycomarticlesKnowledgemanagementhtml (1009 2004)

ldquoIako matrica na slici 2 puno pojednostavljuje stvari ona obuhvaća jednu važnu činjenicu postoje pragmatične razlike u shvaćanju onoga što je zapravo znanje Istraživači i praktičari u lsquorsquoznanje = objektrsquorsquo koloni teže temeljenju svojeg koncepta iz informacijske teorije u njihovom shvaćanju znanja Istraživači i praktičari u koloni lsquorsquoznanje = procesrsquorsquo teže temeljenju svog koncepta na filozofiji psihologiji ili sociologiji Zbog njihovih različitih korijena dva područja koriste različite jezike u svojim dijalozima i to vodi do međusobne zbrke i nerazumijevanja kad se sastajurdquo6

Ovisno o tome kako shvaćamo znanje i kako ga definiramo njegov oblik se razlikuje pa tako i proizvod njegova korištenja Npr ako koristimo znanje u području informacijske tehnologije proizvod tog znanja može biti softversko rješenje dok primjena znanja u području rada s ljudima može biti novo rješenje organizacijske strukture poduzeća

31 Upravljanje znanjem u kontekstu informacijsko ndash komunikacijske tehnologijeUpravljanje znanjem u kontekstu informacijsko ndash komunikacijske tehnologije odnosi se na upravljanje podacima i informacijama Zato možemo reći da se znanje u ovom području rada smatra objektom koji se prenosi pohranjuje i sl Ono što je važno za upravljanje podacima i informacijama za ovo područje rada je da su oni dobro strukturirani i pripremljeni za analizu tj za proces donošenja odluka Za tu svrhu postoji višedimenzionalno pohranjivanje podataka koje je sadržaj novijih informatičkih sustava Stariji informatički sustavi su imali samo operativni dio i klasične baze podataka zasnovane na relacijskom modelu koje

4 NetLingo The Internet Dictionary httpwwwnetlingocomrightcfmterm=KM (0309 2006)5 Informacijsko komunikacijska tehnologija6 Knowledge Management httpwwwsveibycomarticlesKnowledgeManagementhtml (1009 2004)

Slika 1 Težišta po stepenicama ljestvice znanjaIzvor North K Wissensorientierte Unternehmensfuumlhrung - Wertschoumlpfung durch Wissen Wiesbaden Gabler 1998 str 41

znak

PREMA ZNANJU ORIJENTIRANO VOĐENJE PODUZEĆA

SPECIFIČNA POJEDINAČNA RJEŠENJA

PROFESIONALNA ORGANIZACIJA ZNANJA

+ sintaksa

podatak + značenje

informacija + umreženost(kontekstiskustvaočekivanja)

znanje + veza sprimjenom

umijeće + htjenje

djelovanje + ispravno djelovanje

kompetencija + jedinstvenost(ldquobiti bolji oddrugihrdquo)

konkurentnost

RJEŠENJE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

28

nisu mogle generirati podatke u stvarnom vremenu što je usporavalo proces donošenja odluka Noviji informatički sustavi imaju ugrađeno višedimenzionalno pohranjivanje podataka koje sadrži podatke prikupljene iz različitih izvora a kod njega postoji mogućnost za pretraživanjem analitičkom obradom izvješćivanjem itd što olakšava proces donošenja odluka Takvi sustavi nazivaju se ekspertnim sustavima i pripadaju području umjetne inteligencije (eng Artificial Intelligence ndash AI) ldquoEkspertni sustavi su računalni programi temeljeni na znanju iz nekog specijalističkog područja sa ciljem da pomognu ekspertima (stručnjacima) u rješavanju problema Pripadaju sustavima za potporu odlučivanju i koriste znanje eksperata za rješavanje problema Oni zaključuju korištenjem znanja u simboličkom obliku mogu naći približno rješenje i kada podaci o problemu nisu potpuni te mogu objasniti način na koji su došli do rješenja Prikladni su za situacije kada nema algoritamskog rješenja a to su slabo strukturirani problemirdquo7 Iz slike 3 je vidljivo da se u strukturi ekspertnih sustava nalaze dvije različite baze i mehanizam zaključivanja Baza činjenica obuhvaća specifične elemente znanja o konkretnom problemu dok baza znanja obuhvaća dokumentirana rješenja prethodnih problema Ove dvije baze su u međusobnoj interakciji i u interakciji s mehanizmom zaključivanja Mehanizam zaključivanja funkcionira na način da koristi pravila i činjenice koje postoje u sustavu i na temelju njih zaključuje i rješava problem

Slika 3 Struktura ekspertnih sustava Izvor http efzg g lobalnet hrUserDocsImages INFvargaU m j e t n a 2 0 i n t e l i g e n c i j a 2 0 i 2 0 e k s p e r t n i 2 0 s u s t a v i pdfsearch=2222ekspertni20sustavi2222 (0309 2006)

Svrha ekspertnih sustava je podrška u procesu odlučivanja Rješenja iz baze znanja dostupna su svima koji se nalaze u procesu odlučivanja i na način koji je pojedincu razumljiv Odgovor na upit moguće je dobiti u stvarnom vremenu i u roku od nekoliko sekundi Na ovaj način uvođenjem ekspertnih sustava operativne baze podataka (starijih verzija računalnih sustava) nisu više opterećene složenim upitima i cijeli sustav postaje brži i učinkovitiji

32 Upravljanje znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala

Upravljanje znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala odnosi se na upravljanje znanjem vještinama i kompetencijama ljudi Na slici 1 je vidljiv hijerarhijski odnos između znanja vještina (umijeća) i kompetencija Znanje je na četvrtoj stepenici ljestvice znanja i na pola puta do konkurentnosti To nam govori

7 Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi httpefzgglobalnethrUserDo-csImagesINFvargaUmjetna20inteligencija20i20ekspertni20sustavipdfsearch=2222Ekspertni20sustavi2222 (03092006)

da pojedinci unutar poslovnog subjekta uz znanje moraju posjedovati vještine (umijeće) moraju djelovati u skladu s njima i moraju posjedovati kompetencije da bi poduzeće u kojem rade ostvarilo preduvjet konkurentnosti Možemo reći da je to strategija upravljanja znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala dok je njegov cilj postizavanje konkurentnosti te dalje i održive konkurentske prednosti ldquoU ekonomiji gdje je jedino sigurno nesigurnost jedini siguran izvor održive konkurentske prednosti je znanje Kada se tržište širi tehnologije bujaju konkurencija se umnožava i proizvodi postaju zastarjeli gotovo preko noći uspješne kompanije su one koje konzistentno stvaraju novo znanje dijele ga sa cijelom organizacijom i brzo utjelovljuju u nove tehnologije i proizvode Ove aktivnosti definiraju kompaniju koja ldquostvara znanjerdquo čije je isključivo poslovanje kontinuirana inovacijardquo8 Znanje je ključni faktor u ekonomiji 21 stoljeća Budući da smo država koja ne može konkurirati na globalnom tržištu financijskim sredstvima ili bilo kojom materijalnom imovinom naša je obveza mjeriti cijeniti i investirati u ljudsko znanje Brodogradilište bdquoUljanikldquo nije moglo konkurirati Japanu i Kini na drugačiji način osim znanjem vještinama i kompetencijama vlastitih ljudi Tako da su istraživanjem tržišta došli do tržišnih niša i u njima pronašli područje svojeg budućeg proizvoda ndash brodove za prijevoz kamiona i automobila To je proizvod koji je zadovoljavao tržište i bio dovoljan za njihovo poslovanje nekoliko godina u nazad Danas brodogradilište bdquoUljanikldquo ulazi u novu tržišnu nišu s početkom proizvodnje nove vrste brodova a to su tzv Drageri (koriste se za stvaranje umjetnih otoka i za razne radove pod vodom) Važno je kod toga istaknuti da se svaki proizvod gradi dva puta Prvi put u mentalnoj (projektantskoj) fazi a drugi put u fizičkoj (proizvodnoj) fazi Propusti prve faze donose velike propuste i gubitke u drugoj fazi Gubici u proizvodnji ove vrste proizvoda su enormni a o tome svjedoči i činjenica da je tržišna vrijednost jednog takvog broda od 7000000 do 8000000 USD9 Za poslovni subjekt je važno pronaći eksperte za određena područja i iskoristiti njihovo znanje i iskustvo koje treba prenijeti mlađoj osobi koja će nastaviti raditi u tom području Na taj način odlaskom pojedinca u mirovinu kolektivno znanje se ne gubi jer je ekspert prenio svoje znanje i iskustvo mlađem kolegi koji nastavlja tamo gdje je on stao Takav način rada zove se mentorstvo i obično zahtjeva period od pet do deset godina zajedničkog rada kako bi se prenijelo znanje i iskustvo u što većoj mjeri Jedino na ovakav način je moguće zadržati nečije iskustveno znanje u poduzeću Postoje situacije kad ovakav način rada nije moguć jer se poduzeće nalazi na više lokacija U tom slučaju dolaze do izražaja razni softverski paketi on ndash line komunikacija intranet i sl koji su osnovni resursi za kvalitetno prenošenje informacija znanja i iskustva radom u virtualnoj mreži Općenito takav način komunikacije funkcionira na način da postoji virtualna mreža ljudi koji rade zajedno i međusobno su povezani intranetom (ili na neki drugi on ndash line način) i komuniciraju upitima Tako se stvara grupa ljudi podjednakih područja interesa (vrsta posla projekti i sl) koji uče jedni od drugih kad naiđu na neki problem u svom radu a koji ne znaju riješiti Kada se neki problem riješi on se dokumentira i pohranjuje u bazi znanja te je u bilo kojem trenutku dostupan osobi kojoj će trebati u budućnosti Na taj se način ljudi povezuju i znanje pojedinca postaje kolektivno znanje poduzeća te možemo reći da je poduzeće razvilo strategiju stvaranje humanog kapitala

321 Humani kapitalHumani kapital (Human Capital ndash HC) ldquosu zaposleni sa cjelokupnim rasponom individualnog i kolektivnog znanja sposobnosti stavova mogućnosti ponašanja iskustva i emocija Iznimno je važno istaknuti da zaposleni nisu sami po sebi humani kapital za poslodavca nego to postaju tek onda kada svoje znanje i sposobnosti transformiraju u djela (usklađena sa strategijom poslovanja) koja doprinose stvaranju (materijalne ili nematerijalne) vrijednosti za tvrtku (profit novi klijenti bolji imidž uspješnija organizacija rada profitabilan proizvod)rdquo10 8 Ikujiro Nonaka ldquoThe Knowledge-Creating Companyrdquo Harvard Business Review Novem-ber-December 19919 Cijena broda za prijevoz kamiona i automobila 10 HGK ldquoPriručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkamardquo Zagreb HGK 2001 str21

baza znanja baza činjenica

mehanizamzaključivanja

korisničkosučelje

korisnik

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

29

Humani kapital čine kompetencije odnosi i vrijednosti Kod čega se kompetencije nalaze na sedmoj stepenici ljestvice znanja (vidi sliku 1) i predstavljaju preduvjet za konkurentnost tvrtke U području kompetencija razlikujemo profesionalne (20 područja) i socijalne kompetencije (13 područja) Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori postoji još i komercijalna kompetencija koja podrazumijeva ldquosposobnost zaposlenih da svoje akcije usmjeravaju k stvaranju vrijednostirdquo11 Prema Ivici Osliću iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla biti kompetentan znači ldquostjecati koristiti razvijati i dijeliti znanje vještine i iskustvardquo12 Kad se govori o odnosima kao sastavni dio humanog kapitala misli se na odnose koje izgrađuju zaposlenici s klijentima dobavljačima drugim radnim kolegama a koji imaju za cilj stvaranje vrijednosti Kao treću komponentu koja čini dio humanog kapitala su vrijednosti odnosno investicije koje poslodavac vrši sa ciljem povećanja razine znanja vještina i sposobnosti zaposlenih Za poslovne subjekte neće imati nikakvo posebno značenje da one investiraju u svoj humani kapital ako ne shvaćaju zašto to čine i ako ne mjere rezultate investicije odnosno efikasnost humanog kapitala Dakle efikasnost humanog kapitala je mjerna veličina koja je pokazatelj opravdanosti investicije a trebala bi se nalaziti u izvještajima o poslovanju poslovnog subjekta Efikasnost humanog kapitala pokazuje koliko je novčana jedinica uložena u zaposlene stvorila dodane vrijednosti

4 Case StudyEfikasnost humanog kapitala izračunati će se na uzorku od 12 brodova (gradnji) za prijevoz automobila i kamiona proizvedenih u razdoblju od 1999 do 2004 godine u brodogradilištu ldquoUljanikrdquo dd Navedeni brodovi proizvedeni su u tri serijemiddot prvu seriju čine gradnje 419 420 421 422 425 ndash kapaciteta 4300

automobila i približne nosivosti 12780 tmiddot drugu seriju čine gradnje 437 438 439 440 ndash kapaciteta 4300 automobila

ali manje nosivosti u odnosu na prethodnu seriju odnosno približne nosivosti 12600 t

middot treću seriju čine gradnje 441 442 452 ndash kapaciteta 5000 automobila i nosivosti 14500 t

Efikasnost humanog kapitala prema VAICTM metodi13 izračunava se izrazom

Gdje je HCE = koeficijent efikasnosti humanog kapitala VA = dodana vrijednost HC = izdvajanja za zaposleneHCE pokazuje koliko je 1kn uložena u zaposlene stvorila nove vrijednosti

Prema navedenom izrazu izračunate su vrijednosti HCE za sve gradnje i one su prikazane u tablici broj 1

Tablica 1 efikasnost humanog kapitala po gradnjama

Broj gradnje

Datum primopredaje

Kupac HCe

419 6kolovoz lsquo99 Dyviship IV AS 153

420 10siječanj lsquo00 Dyviship IV AS 171

421 31svibanj lsquo00 Providence Shipping Inc 307

11 Op cit str21 12 Oslić I Upravljanje znanjem ndash prezentacija Ericsson Nikola Tesla dd 2002 13 VAICTM je metoda profesora Pulića koja se koristi za izračunavanje ukupne efikasnosti poslovnog subjekta i predstavlja njegovu intelektualnu sposobnost odnosno pokazuje koliko je nove vrijednosti stvoreno na svaku kunu uloženu u resurse U radu je obrađeno pitanje efikasnosti humanog kapitala te drugi resursi koji se koriste za izračunavanje ukupne efikasnosti u ovoj metodi nisu uzeti u obzir

422 9studeni lsquo00 Providence Shipping Inc 322

425 31kolovoz lsquo00 Montagu Bay Shipping Ltd 330

437 6kolovoz lsquo01 Atlantica SpA di Navigazione 229

438 29listopad lsquo01 Atlantica SpA di Navigazione 276

439 5travanj lsquo02 Atlantica SpA di Navigazione 282

440 12srpanj lsquo02 Atlantica SpA di Navigazione 239

441 21ožujak lsquo03 Grimaldi 296

442 7kolovoz lsquo03 Grimaldi 283

452 25svibanj lsquo04 Grimaldi 171

Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Iz tablice broj 1 dobiveni su rezultati koji su prikazani u grafu broj 1 Indikator HCE raste od gradnje broj 419 kada je njegova vrijednost iznosila 153 do gradnje broj 425 (prva serija brodova) kad je njegova vrijednost iznosila 330 nakon koje naglo pada na gradnji 437 na vrijednost 229 Razlog pada efikasnosti humanog kapitala na gradnji 437 je početak druge serije brodova nešto manje nosivosti i ta serija završava sa gradnjom 440 kad je vrijednost HCE iznosila 239 Pad HCE na gradnji 440 uzrokovan je padom vrijednosti USD koji razara efikasnost humanog kapitala za 12 Drugi razlog razaranja HCE leži u povećanju plaća koje u usporedbi sa prethodnom gradnjom razaraju HCE za 9

graf 1 efikasnost humanog kapitala po gradnjama Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Efikasnost humanog kapitala na gradnji 441 raste do vrijednosti 296 iako je započela treća serija brodova veće nosivosti i kapaciteta Na gradnji 442 HCE pada na vrijednost 283 razorenu isključivo zbog razlike u tečaju Daljnji pad HCE na gradnji 452 uzrokovan je manjom ostvarenom vrijednosti gradnje 452 što je uzrokovalo i manji iznos subvencije u odnosu na prethodne dvije gradnje Osim toga udio plaća u troškovima procesa iznosi 80 Plaće se izračunavaju u HRK ali su vezane za EUR a odnos između EUR i USD 2004 godine iznosio je 13 U tim uvjetima troškovi procesa enormno rastu pa nije moguće postići dovoljnu razinu produktivnosti koja bi mogla to kompenzirati

Nakon prve serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 330 kuna nove vrijednosti Nakon druge serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 239 kuna nove vrijednosti Ove dvije serije brodova koriste se za prijevoz 4300 automobila a njihova razlika je u nosivosti Nakon treće serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 171 kuna nove vrijednosti Treća serija brodova koristi se za prijevoz 5000 automobila Gledano po serijama izgrađenih brodova HCE ima stalnu tendenciju pada

Broj gradnje

efikasnost humanog kapitala (HCe)

Fakt

or H

Ce

HCE

419000

100

200

300

050

150

250

350

420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

30

Kako bi dobili cjelovite zaključke potrebno je promotriti i tablicu broj 2 koja prikazuje efektivne sate koji su bili potrebni za izgradnju pojedinih brodova Iz tablice broj 2 dobiven je graf broj 2

Tablica 2 ostvareni efektivni sati izgradnje po gradnjama

Broj gradnje

Datum primopredaje

Kupac ostvareni eS

419 6kolovoz lsquo99 Dyviship IV AS 1002531

420 10siječanj lsquo00 Dyviship IV AS 873155

421 31svibanj lsquo00 Providence Shipping Inc 816984

422 9studeni lsquo00 Providence Shipping Inc 792971

425 31kolovoz lsquo00Montagu Bay Shipping Ltd

809092

437 6kolovoz lsquo01Atlantica SpA di Navigazione

794818

438 29listopad lsquo01Atlantica SpA di Navigazione

767553

439 5travanj lsquo02Atlantica SpA di Navigazione

765236

440 12srpanj lsquo02Atlantica SpA di Navigazione

750059

441 21ožujak lsquo03 Grimaldi 810801

442 7kolovoz lsquo03 Grimaldi 736285

452 25svibanj lsquo04 Grimaldi 718188

Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Iz grafa broj 2 vidljivo je da je za gradnju 419 bilo potrebno najviše sati i nakon te gradnje sve je manje sati bilo potrebno za sljedeće gradnje Već na gradnji 420 efektivni sati su se smanjili za 129376 u odnosu na gradnju 419 što znači da se proizvodnja ubrzala za 13 odnosno za isti postotak se povećala produktivnost Razdoblje između primopredaje gradnje 419 i gradnje 420 iznosi 157 dana Gradnja 419 je bila isporučena 1999 godine dok je gradnja 420 bila isporučena 2000 godine Iz grafa broj 2 je dalje vidljivo da se efektivni sati smanjuju sve do gradnje 425 Na gradnji 425 se za 2 smanjila produktivnost u odnosu na prethodnu gradnju Sa gradnjom 437 započinje druga serija gradnji i na njoj se smanjuju efektivni sati u odnosu na prethodnu gradnju ES su veći u odnosu na gradnju 422 Početkom svake serije je normalno da je potrebno nešto više vremena za izgradnju Vidljiv je trend smanjenja ES sve do gradnje 441 na kojoj se ES povećavaju zbog toga što počinje treća serija brodova koji su veće nosivosti i kapaciteta 5000 automobila

graf 2 ostvareni efektivni sati izgradnje po gradnjama Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Na gradnji 442 ES se smanjuju i povećava se produktivnost za 9 u odnosu na gradnju 441 Na gradnji 452 ES su smanjeni na 718188 U razdoblju od pet godina (1999 do 2004) brodogradilište ldquoUljanikrdquo je povećalo produktivnost smanjenjem ES za 28

Kako su ES utjecali na HCE vidi se iz grafa broj 3 dobivenog iz tablice broj 2 Vidi se da je na gradnji 420 efikasnost humanog kapitala ndash HCE porasla za 105 smanjenjem ES za 13 u odnosu na gradnju 419 Na gradnji 422 imamo skok HCE za 5 sa smanjenjem ES za 3 Do gradnje 425 HCE raste i ima najveću vrijednost od 330 iako su se na toj gradnji ES malo povećali Na gradnji 437 ES se smanjuju i HCE ima nagli pad vrijednosti koji nije uvjetovan padom ES već drugim promjenama Gradnja 437 ima 15 nižu ostvarenu vrijednost broda a samo 2 niže ukupne troškove u odnosu na gradnju 425 što je uzrokovalo pad HCE

graf 3 Utjecaj efektivnih sati na efikasnost humanog kapitala Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Do gradnje 439 HCE raste padom ES Efektivni sati se smanjuju do gradnje 441 kad počinje nova serija brodova Pad efikasnosti humanog kapitala na gradnji 440 uzrokovan je padom vrijednosti USD i porastom plaća Na gradnji 441 je vidljiv rast HCE i porast ES potrebnih za izgradnju tog broda Nakon te gradnje vidljiv je trend smanjivanja ES i pad efikasnosti HCE uzrokovan smanjenjem vrijednosti USD na gradnji 442 i smanjenjem ostvarene vrijednosti broda subvencije i povećanjem plaća na gradnji 452

Iz grafa 2 i 3 vidljivo je da je u razdoblju od pet godina smanjeno vrijeme potrebno za izgradnju broda a i dalje se teži skraćivanju tog vremena Ono što je važno istaknuti je da se tim skraćivanjem povećava produktivnost a samim time i efikasnost humanog kapitala te da se povećava obujam proizvodnje a troškovi procesa se smanjuju

5 ZaključakEkonomija bazirana na znanju je činjenica koja hrvatskom društvu predstoji kao podloga stvaranja konkurentnosti našeg gospodarstva u odnosu na članice Europske unije Ljudsko znanje ključni je resurs u koji treba ulagati kako bi kao rezultat te investicije podigli sposobnost stvaranja nove vrijednosti poslovnog subjekta a u konačnici gospodarstva naše zemlje VAICTM metoda dr Pulića je alat koji se koristi za mjerenje sposobnosti poslovnog subjekta u stvaranju nove vrijednosti u obliku indeksa koja korištena u ovom radu pokazuje interesantne rezultate na primjeru brodogradilišta ldquoUljanikrdquomiddot Od 1999 do 2004 godine proizvedeno je tri serije brodova za prijevoz

automobila u brodogradilištu lsquorsquoUljanikrsquorsquo Prva serija brodova je nosivosti 12780t i kapaciteta 4300 automobila Druga serija brodova je nosivosti 12600t i kapaciteta 5300 automobila Treća serija brodova je nosivosti 14500t i kapaciteta 5300 automobila

middot Efikasnost humanog kapitala (HCE) 1999 godine imala je vrijednost 153

ostv

aren

i efik

asni

sat

i

Broj gradnje ostvareni eS

ostvareni eS

419650000

750000

850000

950000

700000

800000

900000

1000000

1050000

420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

Broj gradnje

ostv

aren

i eS

ostvareni eS

HCe

Utjecaj eS na HCe

419 420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

Fakt

or H

Ce

0000

100

200

300

050200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

150

250

350

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

31

što znači da je svaka kuna uložena u humani kapital lsquorsquostvorilarsquorsquo 153 kuna

nove vrijednosti Na gradnji 425 HCE ima najveću vrijednost kroz posljednjih

pet godina i iznosi 330 Nakon toga se HCE smanjuje uz variranje vrijednosti

u razdoblju od 2001 do 2004 godine pada na 171 na posljednjoj gradnji

Često je variranje vrijednosti USD kao vanjskog čimbenika utjecalo na

razaranje efikasnosti humanog kapitala Zbog toga nije indikativno gledati da

se efikasnost humanog kapitala kroz pet godina povećala sa 153 (na gradnji

419) na 171 (na gradnji 452) Ako uzmemo prosjek HCE za ostale gradnje

vidi se da HCE iznosi 273 jer je HCE bio dosta visok u odnosu na gradnje 419

i 452

middot Brodogradilište ldquoUljanikrdquo je kroz pet godina radilo na smanjivanju efektivnih

sati potrebnih za izradu broda Kao rezultat toga ES su skraćeni za 28 Ako

izostavimo da je efikasnost humanog kapitala bila razarana povećanjem plaća

iili smanjenjem vrijednosti USD dolazimo do zaključka da se smanjenjem ES

povećava HCE Smanjivanjem efektivnih sati povećao se obujam proizvodnje

smanjili su se troškovi procesa a produktivnost se povećala za 28

Iz dobivenih rezultata moguće je zaključiti da je mnogo čimbenika koji

utječu na stvaranje i razaranje vrijednosti na brodovima pa je stoga potrebno

detaljnije analiziranje uzroka poremećaja u stvaranju nove vrijednosti Daljnji

porast efikasnosti humanog kapitala moguć je investiranjem u humani kapital

i razvijanjem individualnih sposobnosti zaposlenika Takvim sustavnim podizanjem

razine znanja i poticanjem kreativne napetosti poslovni subjekt se razvija i postaje

konkurentan

ldquoPostoji izrazita povezanost ljudskog kapitala i poslovne produktivnosti i direktni

je izvor inovativnosti i dugoročne konkurentnosti Cjeloživotno učenje pokazuje

se kao nužnost koja ubrzava tehnološke inovacije ndash one mogu biti efikasne samo ako ih primjenjuje dobro obrazovana prilagodljiva rada snagardquo14

Literatura[1] Dragičević A Dragičević D ldquoLeksikon ekonomije i informatikerdquo Informator Zagreb 1999[2] North K ldquoWissensorientierte Unternehmensfuumlhrung ndash Wertschoumlpfung durch Wissenrdquo Wiesbaden Gabler 1998[3] Frappaolo C ldquoKnowledge Managementrdquo Capstone Publishing Oxford UK 2002[4] NetLingo The Internet Dictionary httpwwwnetlingocomrightcfmterm=KM[5] Knowledge Management h t tp wwwsve iby comar t i c les KnowledgeManagementhtml[6] Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi httpefzgglobalnethrUserDocsImagesINFvargaUmjetna20inteligencija20i20ekspertni20sustavipdfsearch=2222Eespertni20sustavi2222[7] Ikujiro Nonaka ldquoThe Knowledge-Creating Companyrdquo Harvard Business Review November-December 1991[8] HGK ldquoPriručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkamardquo Zagreb HGK 2001[9] Oslić I Upravljanje znanjem ndash prezentacija Ericsson Nikola Tesla dd 2002[10] Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo dd[11] Tempus projekt ndash Vesna Štefica httpwwwunizghrtempusprojectsFurtherBolognazadarVesna20Steficapdf14 Tempus projekt ndash Vesna Štefica httpwwwunizghrtempusprojectsFurtherBolognazadarVesna20Steficapdf (17032008)

SummaryFollowing the trends of modern business it is increasing a need for managing especially in the context of Human Resource Management regarding human knowledge and secondly data management and information through the use of expert systemsThe aim of this paper is better understanding the concept of Knowledge Management to show ways of its implementation in the company and raise awareness of the need for managing the knowledge to those who still do not manage it It is important to recognize the need for measuring and monitoring the return on investment in Human Capital and the results which influence the productivity increase capacity production and reduce its costs Knowledge is the power of the 21st century The key to success in the modern business trends lies down in revealing and evaluating the human knowledge

KeyworDS Knowledge Management ICT Management Competences Human Capital Management Human Capital Efficiency

Knowledge Management with Special Reference on the Human Capital EfficiencyPred Barbara Marušnik univ spec oec

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

32

1 Uvod Andrew Chen nam u članku ldquoThe Ethic of Nanotechnology [5] predlaže da si

pokušamo zamisliti svijet u kojem npr

bull automobilimogubitisastavljenimolekulupomolekulu

bull otpadrazgrađenipretvorenuhranu

bull ljudisemoguliječitipomoćurobotaveličinestanice

bull možemonačiniti čipove (elektroničke logičke sklopove) veličine10

nanometara (reda veličine do 100 atoma)

bull smosposobnirazvijatiračunalairobotemolekularnihdimenzijaitd

Inženjeri fizičari i biolozi smatraju da je moguća nova tehnološka i industrijska

revolucija i ubrzano razvijaju novu tehnologiju koja se naziva nanotehnologija

Multidisciplinarni timovi po svijetu otkrivaju nove tehničke istine kako bi

potkrijepili tvrdnju američkog nobelovca Richarda Feynmana iz 1959 godine da

ldquoprincipi fizike ne govore protiv mogućnosti manevriranja atomimardquo tj atom po

atom

Nanotehnologija se temelji na sposobnosti manipuliranja materijalima uređajima

i sustavima u nanometarskim razmjerama

Nanotehnologija i etika

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

prof emer dr sc Zijad HaznadarFakultet elektrotehnike i računarstva Zagrebdr sc Luciano Delbianco prof visoke školePolitehnika Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakNanotehnologija je jedno od najbrže rastućih područja znanosti i predmet je velikog broja istraživanja u današnjici Upotreba nanotehnologije u medicini proizvodnji materijala s posebnim svojstvima poljoprivredi u vojne svrhe i u drugim područjima ima ogroman razvojni potencijal Međutim istovremeno javljaju se i dvojbe oko korištenja nanotehnologije jer je utjecaj kvantne mehanike na nanoskali i dalje predmet istraživanja Potencijalna mogućnost toksičnosti nanočestica upotreba nanotehnologije u proizvodnji oružja i utjecaj primjene na svjetsku ekonomiju samo su neke od mogućih posljedica intenzivne primjene nanotehnologije U okviru ovog rada bit će razmotrena značajna etička pitanja u primjeni nanotehnologije

KljUčNe rIječI nanotehnologija etika nanomaterijali ugljikove nano cijevi nanomemorije

UDK 539117Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

33

2 Nanotehnologija A Višnjevac u [8] navodi da se za nanotehnologiju može reći da je novi revolucionarni pristup u dizajniranju i konstruiranju struktura koje se grade od atomske (dakle nanometarske) razine ciljanim trodimenzionalnim pozicioniranjem atoma unutar molekularne strukture te molekula unutar dirigirano građenih agregata Nešto jednostavniju definiciju daje A Chen u [5] navodeći da je ldquoNanotehnologija također nazvana i molekularna proizvodnja grana tehnike koja se bavi projektiranjem i proizvodnjom ekstremno malih elemenata i uređaja građenih na nivou molekulardquo K E Drexler s MIT-a u SAD-u kao i mnogi drugi predviđa da će nanotehnologija dovesti do nanoračunala ne većih od bakterije i do nanostrojeva poznatih pod imenom naniti Danas se u brojnim sveučilištima kao na University of Washington te Northwestern University i drugima osnivaju centri i instituti za studij nanotehnologije Vlada SAD-a je osnovala National Nanotechnology Initiative (NNI) koja će usmjeravati istraživanja Defense Advanced Research Projects Agency (DARPA) i National Science Foundation (NSF) su trenutno dva najjača izvora financiranja nanotehnoloških istraživanja u SAD-u Slična je situacija i u drugim razvijenim zemljama u svijetu Kod nas u Hrvatskoj 2002 godine je na Institutu za fiziku u Zagrebu pokrenuta inicijativa za okupljanje i formiranje Koordinacijskog odbora za pomaganje u istraživanju na području nanotehnologije Procjena je da se u Hrvatskoj oko 80 istraživača uglavnom s Instituta ldquoRuđer Boškovićrdquo Instituta za fiziku PMF-a i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu bavi i zanima za nanotehnologiju

3 Primjena nanotehnologije Nanotehnološki postupci i procesi omogućuju stvaranje organsko-anorganskih materijala u obliku prahova vlakana membrana slojeva kompozitnih struktura i drugih oblika punog volumena Za izradu nanostrukturiranih materijala postoji već čitav niz razrađenih tehnoloških postupaka u svijetu Nanostrukturirani (nanofazni) materijali punog volumena imaju faze veličine do 100 nanometara (1nm = 10

-9m)

Takvi materijali su npr bullnanokristalnelegureželjezabullnanokristalnipolimeriikompozitnimaterijalibullnanostrukturnialatnimaterijalibullnanomaterijalizaautomobile(odgumakočnicastaklalakovasvjećicaitd)bullžilavakeramikabullnanomaterijalizadijelovezrakoplovnihkonstrukcijaitd

U elektrotehnici naročito u elektronici najavljuju se revolucionarne promjene primjenom nanomaterijala posebno ugljikovih nanocijevi i to za bullnanoFET(FieldEffectTranzistori)tranzistorebullnanomemorijebullmikroelektronikubullsuperkapacitete(donevjerojatnih5000F)bullbaterijeiakumulatorevisokegustoćeenergijebullsolarnestanicebullzaslonevisokerezolucije(TViPCidruge)bullvisokoosjetljivesenzoreitd

K E Drexler s MIT-a 1986 godine navijestio je dolazak molekularnih strojeva u

knjizi ldquoEngines of Creationrdquo Danas se najavljuju prema [2] i [5] ldquoMikro elektromehanički sustavirdquo MEMS u vidu sićušnih mehaničkih naprava kao što su bullsenzoribullventilibullzupčanicibullzrcalabullaktuatoriugrađeniupoluvodičkečipoveitd

Prema [7] postoji nekoliko ključnih nanopodručja koja se mogu sažeti u pet principijelnih nanotehnoloških platformi ugljikove nanocijevi kvantni doti fulereni nanožice i dendrimeri Zanimljiv je pregled patentnih prijava u SAD-u od 1985 do 2004 godine u poljima energetike elektronike i medicine prema tablici 1

Nanotehnologija opisUSa patent

Ugljikove nanocijeviMreža nanocijevi od ugljika koje se mogu ponašati kao poluvodiči ili kao metali

293146

Kvantni dotiKristali poluvodiča nanometarske veličine kao npr kadmij-selenid

319109

Fulereni Sferni kavezi od ugljika 21534

NanožiceŽice i štapovi napravljeni od jednog ili više poluvodiča kao npr galij-arsenid ili indij-fosfid

5124

Dendrimeri

Sferni polimeri koji se eksperminetalno koriste za prijenos lijekova i kao emiteri svjetla

2296

Tablica 1 Pregled patentnih prijava iz područja nanotehnologije u SAD

Iz tablice 1 je vidljivo da se od oko ukupno 1100 patenata skoro trećina koristi u elektronici U elektronici se najviše koriste ugljikove nanocijevi a najmanje dendrimeri Ugljikove nanocijevi su glavna moguća zamjena za silicij koji u pogledu minijaturizacije čipova dosiže svoje granice

4 Ugljikove nanocijevi u elektronici Najavljuje se da će ugljikove nanocijevi biti čudo od materijala 21 stoljeća One mogu biti mnogo čvršće od čelika lakše od aluminija i mnogo vodljivije od bakra Iako je Sumio Iijima u NEC Corp Tokyo tek 1991 g prvi opazio nanocijevi [9] istraživači su već izradili različite elektroničke i optoelektroničke prototipove uređaja od ugljikovih nanocijevi kao npr bulltranzistorebulldiodebullemiteresvjetlaibulldetektore

Značajno je da se sve ove različite funkcije postižu samo jednim te istim uređajem Nanocijevi su strukturno slične grafitu Možemo ih promatrati kao jednoslojne grafitne ravne strukture savijene u bešavnu cijev

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

34

Slika 1 Ugljikova nanocijev

Temeljno svojstvo ugljikovih nanocijevi je da im se električne karakteristike mogu mijenjati samo promjenom fizičkih osobina nanocijevi Karakteristike im određuju bullpromjernanocijevi(do2nmoko10atoma)bullorijentacijasaća(uodnosunaoscijevi)

Saće može biti u smjeru osi cijevi ili pak u obliku spirale oko osi cijevi Kombinacija promjera i zakretanja rešetke određuje karakter nanocijevi bullvodljiviilibullpoluvodički

U analizi ovih pojava mora se uzeti u obzir dualna teorija Elektroni nisu samo sitne nabijene čestice nego imaju i valna svojstva Idejajeupotrijebitiugljikovenanocijevizaizradufield-effecttranzistora(FET)Titranzistori će postati sastavni blokovi Complementary Metal-Oxide Semicondictor Integrated Circuits (CMOS IC-a) t j čipova

Slika 2 Rani prototip FET-a s nanocijevi

Slika 3 Nanocijevni tranzistor druge generacije

5 Etički problemi i propisi Poznata je biološka i ekološka toksičnost nanomaterijala Studije [6] pokazuju da tehnički nanomaterijali mogu biti toksični za biljke ljude životinje i mikrobe Toksičnost za pojedine organizme je samo jedan dio problema a konačna ekološka zagađenost tehničkim nanomaterijalima bit će određena intenzitetom kontaminacije načinom kretanja kroz okoliš i vremenom izloženosti biljaka i životinja Budući da su izvori nanomaterijala rasprostranjeni receptori (mikrobiološki bilje životinje ljudska naselja) ne mogu biti jednostavno premješteni i zaštićeni Transportni procesi ne mijenjaju strukture i svojstva nanomaterijala Razni su oblici transporta u fazama voda ndash zrak ili voda ndash organski materijal u interakciji s nečistoćama i sedimentima (izvorske i otpadne vode rijeke jezera oceani) itd S druge strane transformacija nanomaterijala uključuje fizičku (agregatna stanja) kemijsku (dekompenzacija kiselost ndash lužnatost) fotokemijsku kao i biološke reakcije sa ili bez prisutnosti organizama Budući da pored tehničkih nanomaterijala postoje i prirodni problemi zaštite postaju još većiPrirodni nanomaterijali takvi kao fulereni postojali su u zemlji prije približno 2 mi-lijarde godina Bili su uobičajeni sastojci u izgarajućoj razmjeni u to vrijeme Mogli su biti proizvedeni s velikom raznolikošću sastava oblika morfologije čistoće itdDanas ima već više od 800 komercijalnih proizvoda koji sadrže nanomaterijale [6]Klasična koloidalna znanost (o dispergnim sustavima s fazama veličine do 01 mikron) i pristup preko kemije okoliša ne mogu odgovoriti na pitanja kaomiddot Mogu li nanomaterijali poslužiti kao nosioci za organske zagađivače u orga-

nizmima i stanicama slično kao ldquoTrojanski konjrdquomiddot Takvi postupci se već koriste na nanočesticama temeljen prijenos lijekovaVeliko je također pitanje može li nanomaterijal ući u lanac hrane i kakav će to učinak imati

6 Zaključak Može se zaključiti da su etičke implikacije razvoja nanotehnologije još neistražene i da ih treba istražiti što prije U svijetu se organiziraju savjetovanja i konferencije o etičkim problemima povezanim s razvojem nanotehnologije [5] i [10] Činjenica je da mnogi istraživači pripisuju nanomaterijalima ključnu ulogu u 21 stoljeću Nezaobilazna su etička i ekološka pitanja povezana s razvojem nanotehnologije Moramo formulirati i donijeti etičke propise prije nego nanotehnologija bude prihvaćena Ti nas propisi trebaju štititi tako da eliminiraju ili minimiziraju opasne utjecaje nanotehnologije na društvo Pogotovu kada smo s nekim primjenama u medicini i genetici na granici intervencije u žive stanice što otvara mogućnosti za manipulacije

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

35

Literatura [1] Z Haznadar Mogućnosti primjene nanotehnologije u elektrotehnici FER

Zagreb 2004

[2] T Filetin Primjena nanomaterijala u tehnici Bilten HAZU 2003

[3] H Goldstein Race to the Bottom IEEE Spectrum March 2005

[4] N Hey Nanorevolucija IEEE Review April 2003

[5] A Chen The Ethic of Nanotechnology 2009

[6] J D Posner Engineered nanomaterials Where they go nobody knows Science

Direct Elsevier 2009

[7] S K Moore The Nanotech Patent Trap IEEE Spectrum July 2005

[8] A Višnjevac Žongliranje atomima do superčipova Poslovni dnevnik V 2005

[9] P Avouris Supertubes IEEE Spectrum August 2004

[10] K E Drexler Unbounding the Future NY Quill 1991

SummaryNanotechnology is one of the fastet growing fields of science and the subject of significant number of recent researches The use of nanotechnology in medicine manufacture of material with special properties agriculture military and other fields ha san enormous developing potential However at the same time there are some doubts related to the use of nanotechnology because the influence of quantum mechanics on nano-scale is still the subject of research Potential possibility of toxicity of nano-particles the use of nanotechnology in weapons manufacture and the influence of its implementation on the world economy are only several of possible consequences of the intense use of nanotechnology Within the frame of this paper some of the important ethical questions in use of nanotechnology will be addressed

KeyworDS nanotechnology ethics nanomaterials carbon nanotubes nanomemories

Nanotechnology and ethicsPred Barbara Marušnik univ spec oec

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

36

1 UvodNova ekonomska kategorija intelektualni kapital jedna je od temelja nove ekonomske znanosti gdje vladaju zakoni drugačiji od onih u klasičnoj ekonomiji Sve veći broj kompanija osjeća jaz između suvremenog i klasičnog pristupa vrednovanja svojih rezultata Novi kriteriji suvremene ekonomije zahtijevaju nove indikatore za ispravno donošenje poslovnih odluka a rješenje se može vidjeti u primjeni koncepcije upravljanja intelektualnim kapitalom Koncept intelektualnog kapitala danas je najsuvremeniji menadžerski i teorijski trend nužan za djelovanje u ekonomiji znanja Telekomunikacijske kompanije poput davatelja usluga mobilne komunikacije i poduzeća T- Mobile Hrvatska doo kao primjera vodeće kompanije u području mobilne komunikacije su znanjem intenzivne a ujedno su i jedne od pokretača društvenog razvoja okruženja u kojem

djeluju posredstvom napredne tehnologije i sve inovativnijih telekomunikacijskih proizvoda i usluga koje pružaju sve kvalitetnije usluge komuniciranja Budućnost njihovog suvremenog poslovanja je u stvaranju novih metoda sposobnosti i procesa stvaranja vrijednosti Stoga je od velike važnosti da telekomunikacijske kompanije budu svjesne i vrednuju svoju nematerijalnu imovinu odnosno intelektualni kapital kao stvaratelja nove vrijednosti te ga mjere i njime upravljaju u cilju stvaranja veće vrijednosti rasta i razvoja telekomunikacijskog sustava O uspješnosti koordinacije i sinergije dijelova intelektualnog kapitala ovisit će uspješnost i razvoj telekomunikacijskih poduzeća trećeg milenija Koncepcija upravljanja intelektualnim kapitalom nedovoljno se prepoznaje kao dominantni razvojni resurs i ključni čimbenik razvoja telekomunikacijskih poduzeća Hrvatske iako se naziru smjernice poduzimanja određenih koraka prema navedenoj koncepciji

Mjerenje uspješnosti intelektualnog kapitala metodom BSC

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Mr sc Iva Ćulumović ŽupanovićHT ddRijeka

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakUspješni gospodarski subjekti fokusiraju se na nematerijalnu imovinu i okreću znanju i sposobnostima svojih djelatnika a materijalni resursi prelaze u drugi plan Znanje i nematerijalna imovina odnosno intelektualni kapital diferencira današnja poduzeća Ovakve promjene koje je donijela nova znanjem intenzivna ekonomija zahvaćaju sva poduzeća pa tako i davatelje usluga mobilne komunikacije koji igraju važnu ulogu u ovoj novoj eri znanja kao graditelji infrastrukture prijenosa pravovremenih i relevantnih informacija koje su potrebne u stvaranju novog znanja i gospodarskog napretka Takva suvremena kretanja zahtijevaju istraživanja u smjeru izučavanja koncepcije intelektualnog kapitala u teorijskom smislu i njene implementacije u praksiIntelektualni kapital odlučujući je strateški čimbenik ne samo za poduzeće T-Mobile Hrvatska doo za ostale davatelje usluga mobilne komunikacije nego i za sve sudionike u suvremenoj ekonomiji znanja a njegovo prepoznavanje razvijanje mjerenje nekom od priznatih metoda i upravljanje njime ključ je stvaranja i održavanja konkurentske prednosti suvremenog poduzeća ako želi biti uspješno kako na lokalnoj tako i na svjetskoj razini Stoga je implementacija koncepcije intelektualnog kapitala nužna za održiv rast razvoj i uspješnost svih gospodarskih subjekata Republike Hrvatske

KljUčNe rIječI nova ekonomija znanje nematerijalni čimbenici intelektualni kapital elementi intelektualnog kapitala identificiranje mjerenje i upravljanje intelektualnim kapitalom održiva konkurentska prednost rast i razvoj poduzeća Uravnotežena karta zgoditka (Balanced Scorecard ndash BSC)

UDK 650114Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

37

Pri procesu smanjivanja jaza između globalnih i domaćih procesa poslovanja veliku pozornost treba posvetiti kadrovima koji su nositelji promjena i znanja kao temeljnog resursa uspješnog poslovanja

2 Intelektualni kapitalPojam ldquointelektualni kapitalrdquo u današnjem smislu prvi put je 1969 god spomenuo John Kenneth Galbraith u svom pismu ekonomistu Michaelu Kaleckom Smatrao je da intelektualni kapital znači više nego samo intelekt da to nije samo statička nematerijalna imovina već da ima dinamične komponente koje stvaraju vrijednost u poslovnoj praksi Isto vjeruju i Leif Edvinson1 i Pat Sullivan koji smatraju da je intelektualni kapital znanje koje je pretvorivo u vrijednost Dakle intelektualni kapital znači znanje kao dinamičan ljudski proces transformirano u vrijednost za poduzeće Znanje koje ne stvori vrijednost ostaje neiskorišten ljudski potencijal Značaj intelektualnog kapitala se očituje u činjenici da fizički kapital pridonosi vrijednosti konačnog proizvoda ili usluge mnogo manje nego nedodirljiva imovina poduzeća Ista je relacija i s profitom Dakle Velimir Srića s opravdanim razlogom intelektualni kapital naziva IQ-om2 poduzećaKako je znanje najvažniji sastojak intelektualnog kapitala može se reći da se maksimalnim angažiranjem ljudskog znanja stvara bogatstvo3 Da bi se tvrdnja bolje potkrijepila ističe se da ljudski kapital generira 67 bogatstva 29 razvijenih zemalja čije bogatstvo čini 794 ukupnog svjetskog bogatstva4 Na primjeru poduzeća 96 vrijednosti dionice tvrtke Coca Cola generira nematerijalna imovina kao što je reputacija brand i znanje 5

Za bolje razumijevanje samog pojma intelektualni kapital potrebno je objasniti njegovu strukturu prema A Puliću i D Sundaću koji navode tri bitne komponente6

bull Ljudskikapital - sposobnost znanjevještine i iskustvokompanijinihzaposlenika i menedžera plus dinamika djelovanja inteligentne organizacije u promjeni konkurencijske okoline

bull Strukturalnikapital-podrškainfrastrukturiljudskogkapitalakojauključujesustav informacijske tehnologije korporacijske imidže vlasničke baze podataka organizacijske koncepte dokumente patente licence i copyrights

bull Potrošačkikapital-međuodnoskompanijeinjenihklijenata

Potrebno je istaknuti da je ljudski kapital pokretač intelektualnog kapitalaIntelektualni kapital se ne sastoji od odijeljenih sektora ljudskog kapitala strukturnog kapitala i kapitala kupaca nego od njihove međusobne interakcije (Shema 1)

Ako neka kompanija želi imati koristi od svog intelektualnog kapitala ova tri elementa moraju međusobno djelovati7 Zbog navedenog ističe se da poduzeća moraju identificirati elemente intelektualnog kapitala i njime upravljati

1 Korporativni je direktor Sektora za upravne intelektualnim kapitalom u švedskoj osigu-ravajućoj kući Skandia AFS zaslužan je za kreiranje i implementaciju modela upravljanja intelektualnim kapitalom u toj osiguravajućoj kući koja objavljuje Dodatak financijskim izvješćima koji prikazuje pokazatelje o intelektualnom kapitalu i načinu njegove upotrebe2 U ovom kontekstu IQ predstavlja korporativnu inteligenciju3 Više od 50 razvojnih faktora odnosi se na tehnološke inovacije i know-how (R Solow u radu o čimbenicima razvoja koji pokreču američku ekonomiju od 1948 do 1982) cf Sundać D Dujanić M Zrilić N Fleksibilnost i adaptabilnost novi pokazatelji uspješnosti poslovanja IBCC doo Rijeka 1997 p 314 Sundać D Dujanić M Zrilić N op cit p 445 Jackson F Financial and non financial reporting httpwwwferraraonintangiblesnetOECD-FerrraIntangiblesConference (30042008)6 Pulić A Sundać D Intelektualni kapital IBCC Rijeka 1998 p887 Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 59

Shema 1 Međusobno djelovanje sastavnih dijelova intelektualnog kapitala pri stvaranju vrijednosti

Izvor izradila autorica prema Pulić A Kolaković M Intelektualni kapital poduzeća Konkurentska sposobnost poduzeća (Tipurić D ur) Sinergija Zagreb 1999 p 221

3 BSC metodaT Steward u časopisu Fortune piše da intelektualni kapital postaje konkurencijsko najoštrije oružje i da izazov leži u pronalaženju onoga što posjedujemo i njegovog iskorištavanja Skrivena imovina koja se ne vidi u bilanci ističe se kao najvažnijom za poduzeće jer je bitno da direktori poduzeća znaju zahvaćati održavati i balansirati znanjem zaposlenika8

U nastavku objašnjena metoda omogućava gore navedeno kao i interno identificiranje mjerenje i upravljanje intelektualnim kapitalom te je znanstveno priznata Jedna je od niza objavljenih metoda za mjerenje intelektualnog kapitalaUravnoteženu kartu zgoditka (u daljnjem tekstu BSC9) su razvili Robert Kaplan i David Norton 1990 godine istražujući nove metode mjerenja učinka10

Velik broj organizacija usvojio je BSC i postigao trenutačne rezultate Kaplan i Norton su otkrili da one ne koriste BSC samo kako bi nadopunile financijske mjere pokretačima budućeg učinka već prenose svoju strategiju kroz mjere koje su odabrale za svoj balanced scorecard Kako je BSC dobivao na važnosti u organizacijama diljem svijeta kao ključan alat u provedbi strategije Kaplan i Norton saželi su koncept i učenje u svojoj knjizi iz 1996 The Balanced Scorecard Od tada preko polovice svih organizacija s popisa Fortune 100011

usvojilo je BSC a velika mala i srednja društva koriste jednostavnost i djelotvornost ovog alata BSC je široko prihvaćen i djelotvoran te ga je Harvard Business Review nedavno predstavio kao jednu od 75 najutjecajnijih ideja 20 stoljeća12

Niven P R opisao je BSC kao pažljivo odabran skup mjera dobivenih iz strategije neke organizacije koje se mogu kvantificirati BSC ldquomenadžerski je alat koji omogućuje definiranje provedbu i kontrolu ostvarenja zacrtane strategije Ne jamči uspješno poslovanje ali kroz razne perspektive promatranja poduzeća osigurava bolje razumijevanje poslovanjardquo13 Kroz BSC viziju i strategiju treba podijeliti sa zaposlenima te omogućiti kontinuirano mjerenje učinkovitosti poslovanja kako bi se vidjelo je li u skladu sa strateškim ciljevima Metoda je adekvatna za izradu detaljne slike poslovanja jer za razliku od tradicionalnih mjerenja rezultata putem financijskih pokazatelja

8 Pulić A Sundać D opcit p 509 engl Balanced Scorecard10 Gouillart F J Kelly J N Transforming the Organization McGraw-Hill New York 199511 Uspješne kompanije koje koriste BSC metodu su primjerice Coca-cola General Motors SKF Skandia Insurance ABB i Nordica12 Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007 p 3313 Božić V Rasprave ndash veza uprave i zaposlenika Poslovni tjednik Europapess holding doo Zagreb 2002 br24 p 46

Ljudski kapital Strukturalni kapital

Potrošački kapital

Tijek znanja

Vrijednost

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

38

nudi i druge perspektive kroz koje se ogleda kvaliteta poslovanja BSC zahtijeva praćenje zadovoljstva kupaca analizu i razvoj poslovnih procesa te osiguranje rasta poduzeća kroz stalno učenje i inovacije u poslovanju Dakle omogućuje obuhvaćanje i nekih nedodirljivih aspekata poslovanja Pomaže organizacijama da uspješno mjeri učinak prati i iskorištava vrijednosti nematerijalne imovine i uspješno provodi strategijeEtape provedbe metode141 Definicije temeljnog posla poduzeća opis njegova razvoja i definiranje uloge

kompanije na tržištu2 Definiranje ili potvrđivanje vizije poduzeća Na shemi br 2 vidi se da je BSC u

centru misije vizije vrijednosti i strategije i sve ih objedinjuje omogućavajući njihovo ostvarenje

Shema 2 BSC provodi misiju vrijednosti viziju i strategiju

Izvor Izradila autorica prema Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007 p 97

BSC je sredstvo usklađivanja vrijednosti u organizaciji i omogućava prevođenje misije u ciljeve koji usklađuju sve zaposlenike Za osiguranje uspješnog smjera mjere na BSC-u moraju odražavati težnje navedene u misiji

3 Definiranje perspektiva na koje se odnosi strategijaNa shemi niže je vidljiv odnos perspektiva i strategije

Izvor Izradila autorica prema Kaplan R Norton D The Balanced Scorecard Harvard Business School Press 1996 p 9

Ciljevi unutar perspektiva se određuju elastično na rok od 3 do 5 godina a godišnji ciljevi omogućuju da se viši ciljevi ostvare15

14 Ćulumović I Intelektualni kapital u poduzeću HT ndash Hrvatske telekomunikacije dd Znanje ndash temeljni ekonomski resurs (ur Sundać D) Ekonomski fakultet Rijeka Sveučilište u Rijeci Rijeka 2002 p 25315 Niven P R op cit p 236

4 Detaljiziranje strategije i formuliranje strateških ciljeva5 Definiranje mjerila rezultata i pokretača izvođenja otkrivanje uzroka i

posljedica te postavljanje ravnoteže - Za svaku definiranu perspektivu valja odrediti pet do deset mjerila Uzročno-posljedične veze treba definirati i u poslovanju Primjerice da bi se ovladalo novom tehnologijom (potrebnom zbog poboljšanja internog procesa) treba educirati ljude (perspektiva učenja i rasta)

6 Postavljanje razumljiva pregleda rezultata7 Detaljiziranje BSC-a prema organizacijskim jedinicama Budući da BSC metoda

osigurava podjelu vizije među svim zaposlenima svaki strateški cilj treba prevesti u nekoliko ciljeva koji su mjerljivi i realni Potrebno je uvesti ldquokaskadnirdquo BSC koji provodi i prati realizaciju misije vrijednosti vizije i strategije kroz sve dijelove organizacije od najviše razine preko scorecarda poslovnih jedinica odjela grupe i timova pa do scorecarda svakog djelatnika16

8 Razvoj akcijskog plana ndash obavezno izvještavanje uprave o ostvarivanju strategije

9 Uvođenje BSC-a ndash informacijske tehnologije BSC tako da je svaki dan dostupan menadžerima Raspravama koje su osnova BSC-a povećava se komunikacija između uprave i zaposlenika pa uprava dobiva povratne informacije važne za bolje upravljanje a zaposlenici su zadovoljniji jer imaju osjećaj da mogu pridonijeti boljem poslovanju Rezultat su metode bolje poslovanje i što je najvažnije mjerljivost učinkovitosti

Primjerice Coca-cola General Motors SKF Skandia ABB i NordicaBSC otkriva koja znanja vještine i sustave trebaju zaposleni (perspektiva učenja i rasta) da bi inovacijama izgradili strateške mogućnosti i učinkovitost (perspektiva unutarnjih procesa) koja će pružati vrijednost tržištu (perspektiva klijenta) a što će rezultirati stvaranjem veće vrijednosti za dioničare (financijska perspektiva) Potrebno je da menadžeri prevedu svoje strategije u ciljeve mjere ciljne vrijednosti i inicijative u četiri uravnotežene perspektive financije klijenti unutarnji procesi te učenje i rast Ciljevi se provode iz strategije a mjere iz ciljeva17

Primjenom metode BSC-a poduzeća postiže se kontinuirano praćenje izvršavanja strategije i ciljeva na svakom radnom mjestu te se razvija svijest doprinosa svakog djelatnika o ostvarenju istih kao i praćenje promjena dobivanjem podataka koji postaju informacije a one prerastaju u znanje čijom se upotrebom razvija intelektualni kapital kompanije Znanje dobiveno iz takvih novih ili već obrađenih informacija stvara vrijednost Upravljanje znanjem njegovo pronalaženje njegovanje i razvijanje pohranjivanje i prodavanje postaje stoga najvažniji pojedinačni ekonomski zadatak poduzeća18

4 BSC metoda na primjeru T-Mobile Hrvatska dooHT dd je 01012003 god osnovao trgovačko društvo HT mobilne komunikacije doo za pružanje usluga pokretne telefonije Kasnije je preimenovano u T-Mobile Hrvatska doo te je 31122009 ponovno pripojen HT-u ddNa primjeru poslovanja T-Mobile Hrvatska doo za 2006 godinu primijenjena je BSC metoda Iste godine tvrtka je imala većinski udio pretplatnika na tržištu mobilne komunikacije koji je iznosio je 477

19

Kako bi se postavili ciljevi i mjere po perspektivama u ovoj metodi važno je krenuti od strategije kompanije Dio strategije

20 T-Mobil-a je da i ubuduće ostane lider

16 Cf Ibidem p 243 U kaskadne BSC-e upisuju se ciljevi mjere ciljne vrijednosti i inicijative Navedeno proizlazi iz misije vrijednosti vizije te strategije kompanije Perspektive nižih nivoa u funkciji su realizacije perspektiva viših nivoa BSC-a17 Cf Ibidem p 211 Mjere za vrednovanje unutar perspektiva moraju sadržavati mjere prošlih rezultata (tržišni udio prodaja zadovoljstvo zaposlenika) i vodeće mjere učinka (sati provedeni s klijentima prijedlozi odsutnost s posla može pokazati zadovoljstvo za-poslenika) koji imaju predvidivu narav koja omogućava usklađenje na temelju rezultata Takve mjere prate napredak18 Znanje koje može biti pretvoreno u vrijednost Privredni vjesnik br 3067 listopad 119819 Izvor Prospekt ponude 16377707 redovnih dionica i Globalnih potvrda depozitara (GDR-a) UKLA 2007 p 11420 Ibid I Godišnje izvješće 2006

misija

aktivnosti koje diferencirajuStrategija

Slika budućnostiVizija

Vodeća načelaVrijednosti

Zašto postojimo

BSC

Financijska perspektivaKako dodati vrijednost kupcu

ciljevi mjere ciljne vrijednosti inicijative

Perspektiva učenja i razvojaKako razvijati ljudski kapital i poticati inovacije

ciljevi mjere ciljne vrijednosti inicijative

Perspektiva klijenataKako se predstaviti

klijentimaciljevi mjere ciljne

vrijednosti inicijative

Interna perspektivaKakve procese treba

usvršavaticiljevi mjere ciljne

vrijednosti inicijative

Strategija i vizija

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

39

na hrvatskom tržištu da među korisnicima uživa ugled drugačiji od drugih zbog naglaska na odnose s korisnicima i pristupa koji je usmjeren na korisnika Naglasak se daje na rast inovacije širenje na tržištu kroz nove korisničke segmente liderstvo u uvođenju novih telekomunikacijskih tehnologija s naglaskom na kvalitetu usluge i pouzdanost mreže Strategija razvoja T-Mobile-a fokusirana je na dugoročno zadovoljstvo korisnika s kojim gradi odnos partnerstva i povjerenja uz najbolju ponudu rješenja iz moderne tehnološke produkcije Na temelju strategije i ciljeva kompanije određuju se ciljevi i mjere unutar perspektiva Mogući ciljevi po perspektivama prikazani su na prikazu strateške mape (niže navedene) s uzročno posljedičnim vezama među perspektivama

Shema 4 Strateška mapa za BSC metodu na mogućem primjeru T-Mobile Hrvatska doo

Izvor Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 119

Kroz navedene mjere i pokazatelje perspektiva u Tablici 1 vidljivo je da je moguće promatrati pojedine elemente intelektualnog kapitala Tako se očituje rast strukturalnog kapitala prikazanog kroz pokazatelje interne perspektive i perspektive učenja i rasta Znatna ulaganja u ljudski kapital prikazana su kroz pokazatelje perspektive učenja i rasta Troškovi obrazovanja i savjetovanja opadaju te se kompaniji preporuča odvojeno praćenje troškova obrazovanja od savjetovanja kako bi podaci bili transparentniji Kapital kupca mjeren je kroz perspektivu klijenta te je vidljivo da je isti u rastu a rezultat je napora ljudskog i strukturalnog kapitalaPrikazana uspješnost T-Mobile-a kao vodećeg davatelja mobilnih komunikacija upućuje na to da je ista rezultat sinergije ljudskog strukturalnog i kapitala kupca kompanije te unatoč konkurenciji i cjenovnom pritisku (zbog kojih je nastao pad profita kao pokazatelja financijske perspektive) na tržištu T-Mobile ostvaruje zavidne rezultateNakon potrebnog identificiranja mapiranja i mjerenja ldquoimovine znanjardquo menadžeri poduzeća koja primjene BSC metodu (što vrijedi i za T-Mobile Hrvatska doo) moraju održavati i razvijati postojeći intelektualni kapital primjenom procesa upravljanja intelektualnim kapitalom i znanjem dobivenim mjerenjem intelektualnog kapitala te se orijentirati na mjerenje učinkovitosti stvaranja vrijednosti a manje na troškovne uštede Cilj menadžmenta mora biti konstantno praćenje stvaranja vrijednosti prema aktivnostima u tvrtki a što im BSC metoda i omogućuje Jedino takav pristup omogućiti će održivi rast i razvoj te uspješnost poslovanja poduzeća

pokazatelji perspektiva 2006 godina 2005 godina Indeks (20062005)

pokazatelji financijske perspektive

Ukupna imovina 352079272702 339932129454 104

Profit nakon odbitka poreza (neto dobit) 97242639550 102223457000 95

Prihod 419501775800 391050284700 107

Ukupni rashodi 2972170400 2624340206 113

Ekonomičnost poslovanja =UPUR 141 149 95

pokazatelji perspektive klijenta

Broj pre-paid pretplatnika u 000 16033 14861 108

Broj post-paid pretplatnika u 000 5547 4164 133

Ukupno T-Mobile pretplatnika 2158000 1902500 113

postotak post-paid pretplatnika 26 22 118

Tržišni udio pretplatnika 491 521 94

Tržišni udio po prihodima 494 513 96

Stopa odljeva korisnika 108 103 105

Ukupan broj prodanih mobilnih uređaja 692357 647376 107

Korištenje glasovnih usluga 419 241 17386

Korištenje SMS usluga 4 11 3636

Korištenje MMS usluga 60 176 3409

Korištenje GPRS usluge 373 209 17847

Korištenja podat usluga ukupno (SMS MMS GPRS) 437 396 11035

pokazatelji interne perspektive

Dostupnost korisnicima putem Službe za korisnike

24 hdan 7 dana u tjednu

24 hdan 7 dana u tjednu 100

Broj unaprjeđenja u odnosima s korisnicima 14 12 117

pokazatelji perspektive učenja i rasta

Troškovi obrazovanja i savjetovanja 3400000000 4800000000 71

Udio troškova obrazovanja i savjetovanja u ukupnim troškovima 12 19 63

Trošak obrazovanja i savjetovanja po zaposleniku 3288201 4809619 68

Trošak obrazovanja i savjetovanja po korisniku usluga 1576 2523 62

Broj zaposlenih 1034 998 104

Ukupni prihod po zaposlenom (u kn) 405707714 391833953 104

Financijska perspektiva

Maksimalno poveaeligati održivu vrijednost za dioniegraveare

Poveaeligati prihode i profit veaeliga troškovna uegraveinkovitost

Poboljšati iskorištenost imovine postiaeligi optimalne razine povrata na uloženi kapital

Izgraditi i održati lojalnost klijenata kroz

izvrsnost u svemušto kompanija radi

Optimizirati unutarnje procese

Ponuditi superiorne vrijednosti u uslugama

Pružanje individualnih rješenjavisoke vrijednosti

Komunicirati prema van vrijednosti kompanije

koje pokreaeligu integritet lanca vrijednosti

Uvesti nove i poboljšati

postojeaelige tarifne paketei usluge uz

jednostavnostza klijenta

Istražiti novetrendove Poboljšat unutarnju

i vanjsku komunikaciju

Iskoristiti Najbolje prakseda bi kompanija

bila najbolja u grani

Nadzirati poštivanje

zakona i propisa i postojanje djelotvornih

unutarnjih kontrola

Razumjeti klijenta i s njim izgraditi dugotrajne odnose

Osigurati zaštitu okoliša donacije sponzorstva

Pružiti jednostavnepouzdane i dosljedne

procese uz optimizaciju kontakta s klijentima uz kontrole kvalitete

usluge

Perspektiva klijenta

inovacije

poslovanje

Upravljanje klijentima

Društvena odgovornost

Perspektiva unutarnjih procesa

Zaposliti razviti zadržati ljude koji postižu

najbolje rezultate

Iskoristiti tehnologijuza uspjeh

Poticati kulturu izvrsnosti koja nagraethuje timski rad i promiegravee zdravo

radno okruženje

Perspektiva uegraveenja i rasta

Premašiti oegraveekivanja

klijenata

Tablica 1 Neke od mogućih mjera perspektiva BSC-a za T-Mobile Hrvatska doo

Izvor Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 120 121 122 131141

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

40

Upravljanje intelektualnim kapitalom i upravljanje znanjem su međusobno nadopunjujući procesi BSC je jedan od alata sustava poslovne inteligencije (engl Businesss Intelligence - u daljnjem tekstu BI21) koje davatelji usluga mobilne komunikacije u današnje vrijeme moraju implementirati BI je sustav koji informacije pretvara u znanje alat je strateškog upravljanja intelektualnim kapitalom i upravljanja znanjem što naglašava nužnu primjenu BSC metode u Hrvatskom gospodarstvu

5 ZaključakKontinuirano praćenje i upravljanje intelektualnim kapitalom te ulaganje u znanje kao u stvaratelja nove vrijednosti ključni su preduvjet za stvaranje i održanje konkurentne prednosti te za kontinuirani rast razvoj i uspješnost poduzeća Navedeno vrijedi za poduzeće T-Mobile Hrvatska doo ali i za ostale gospodarske subjekte Republike Hrvatske

Pomoću BSC metode se može ciljano djelovati na unaprjeđenje pojedinih segmenata intelektualnog kapitala kompanije poboljšat učinkovitost u poslovanju i povećati vrijednost i uspješnost kompanijeStoga bi primjena BSC metode trebala predstavljati upravljačku bazu svakog poduzeća pa tako i poduzeća T-Mobile Hrvatska doo Prihvaćanjem ove odrednice menadžment dobiva potpuniji uvid u poslovanje kako poduzeća u cjelini tako i njegovih sastavnih dijelova Ostvarila bi se mogućnost aktivnog upravljanja budućim poslovnim rezultatima jer vrlo je važno znati anticipirati buduće trendove težiti novim perspektivama i misliti unaprijed Kontinuirano praćenje intelektualnog kapitala potaknulo bi čelne ljude poduzeća da potiču svoje zaposlene nagrađuju njihove ideje i tako optimalno upravljaju poduzećem jer su pojedinci zaposlenici ti koji stvaraju svojim intelektualnim sposobnostima konkurentnu prednost za poduzećeHrvatskoj državi koja je u teškoj gospodarskoj situaciji upotrebom BSC metode za mjerenje intelektualnog kapitala u poduzećima i upravljanje istim na temeljnim 21 engl Businesss Intelligence Više o BI cf Bajakić I Business intelligence u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva Znanje i konkurentnost (ur Bušelić Mi suradnici) Sveučilište JDobrile u Puli Pula 2007 p 269 - 296

načelima nove ekonomije pruža se šansa da vidi svoje zaposlene ljude kao

potencijal i nadu za svjetliju budućnost jer bi se globalno gledajući ojačala

konkurentnost nacionalne ekonomije

Literatura[1] Sundać D Dujanić M Zrilić N Fleksibilnost i adaptabilnost novi pokazatelji

uspješnosti poslovanja IBCC doo Rijeka 1997

[2] Jackson F Financial and non financial reporting httpwww

ferraraonintangiblesnetOECD-FerrraIntangiblesConference (30042008)

[3] Pulić A Sundać D Intelektualni kapital IBCC Rijeka 1998

[4] Pulić A Kolaković M Intelektualni kapital poduzeća Konkurentska

sposobnost poduzeća (Tipurić D ur) Sinergija Zagreb 1999

[5] Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti

poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski

fakultet u Rijeci Rijeka 2008

[6] Gouillart F J Kelly J N Transforming the Organization McGraw-Hill New

York 1995

[7] Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007

[8] Božić V Rasprave ndash veza uprave i zaposlenika Poslovni tjednik Europapess

holding doo Zagreb 2002 br24

[9] Ćulumović I Intelektualni kapital u poduzeću HT ndash Hrvatske telekomunikacije

dd Znanje ndash temeljni ekonomski resurs (ur Sundać D) Ekonomski fakultet

Rijeka Sveučilište u Rijeci Rijeka 2002

[10] Kaplan R Norton D The Balanced Scorecard Harvard Business School

Press 1996

[11] Prospekt ponude 16377707 redovnih dionica i Globalnih potvrda depozitara

(GDR-a) UKLA 2007

[12] Znanje koje može biti pretvoreno u vrijednost Privredni vjesnik br

3067 listopad 1198

[13] Bajakić I Business intelligence u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva

Znanje i konkurentnost (ur Bušelić Mi suradnici) Sveučilište JDobrile u Puli

Pula 2007

SummarySuccessful companies are focusing on intangible assets knowledge and skills of its employees and material resources are moving to another plan Knowledge and intangible assets or intellectual capital differentiates todayrsquos businesses These changes brought by new knowledge-intensive economy affect all companies including mobile communications service providers who play an important role in this new era of knowledge as a builders of transfer infrastructure for just in time and relevant information needed to create new knowledge and economic progress Such modern trends require researching and studying the concept of intellectual capital in theoretical terms and its implementation in practice Intellectual capital is a decisive strategic factor not only for the company T-Mobile Croatia for other providers of mobile communications but also for all participants in the knowledge economy and its identification development measurement with one of the recognized methods and management is key for creating and maintaining competitive advantages of the modern enterprise if it wants to be successful both on local and global level Therefore the implementation of the concept of intellectual capital is necessary for sustainable growth development and success of Croatian companies

KeyworDS The new economy knowledge intangible factors intellectual capital intellectual capital elements identifying measuring and managing intellectual capital sustainable competitive advantage business development and growth Balanced Scorecard - BSC

Measuring the performance of intellectual capital using BSCMrsc Iva Ćulumović Županović

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

41

Mogućnost primjene grafenske nanotehnologije u izradi tranzistora (2011)

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Sanja Grbac Babić mag računarstvaPolitehnika Pula Visoka tehničko ndash poslovna školaRiva 6 Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakNanotehnologija je nauka o upravljanju čestica na gotovo atomskoj razini U današnje vrijeme primjenjuje se u proizvodnji mnogih proizvoda koje svakodnevno koristimo Grafen je čudotvoran materijal koji nastaje iz ugljika Zasad predstavlja najtanju ali ujedno i najčvršću strukturu Pri sobnoj temperatura ima jako veliki broj nosilaca naboja pa odlično provodi električnu energiju Ovaj članak prikazuje rezultate istraživanja usmjerenih ka korištenju grafena u nanoelektronici kao moguću zamjenu za silicij Svojstva grafena jednako su interesantna i fizičarima čvrstog stanja i inženjerima elektrotehnike iz cijelog niza razloga od kojih je vjerojatno najvažnija mogućnost izrade sklopova koji će biti manji i brži od onih zasnovanih na siliciju Postoje dokazi nepreglednog broja mogućnosti primjene grafena a najvažnija bi područja inovacija bila elektronička industrija računalna tehnologija energetika komunikacijske tehnologije i medicina

KljUčNe rIječI nanotehnologija grafen atom silicij zabranjeni pojas nanoelektronika tranzistor FET

1 Uvod Riječ nanotehnologija upotrebljava se sve češće u raznim značenjima a odnosi se na znanost i tehnologiju Kao znanost nanotehnologija proučava fizička kemijska i biološka svojstva molekula i atomskih čestica a odnosi se na veličine do 100nm Kao tehnologija odnosi se na stvaranje ili rad sa uređajima tako malima da ih je moguće promatrati samo pomoću najboljih mikroskopa Taj drugi smisao često se označava kao molekularna nanotehnologija a ima za osnovu pozicioniranje molekula onako kako to mi želimoNaime kada se kristali nekog materijala znatno smanje on tada potpuno mijenja svoja kemijsko-fizička svojstva i može poslužiti za mnoge namjene za koje inače ne bi bio primjeren Kao primjer otrovne tvari mogu postati potpuno bezopasne ali i obrnutoIstraživanje i razvoj nano tehnologije uključuje kontroliranu manipulaciju nanos-kopskim strukturama i njihovu integraciju u veće komponente materijala sisteme i arhitekture Cilj je stvaranje bilo koje željene strukture u skladu s zakonima fizike

i kemije postavljanjem svakog pojedinačnog atoma na odgovarajuće mjesto a da

pri tom sve bude i ekonomično

Nanotehnologija se već dulje vrijeme bavi ispitivanjem grafena jer ima posebna

svojstva vodljivosti i čvrstoće Proučavajući molekularna svojstva ugljika dvojica

znanstvenika ruskog porijekla profesori Andre Geim i Konstantin Novoselov sa

Sveučilišta u Manchesteru 2004 godine došli su do revolucionarnog otkrića Našli

su izvanredna svojstva alotropske modifikacije ugljika grafena Ta izrazito tanka

dvodimenzionalna mreža atoma ugljika poslagana u strukture nalik pčelinjem saću

odlično provodi električnu i toplinsku energiju Ta bi se svojstva mogla primijeniti

u razvoju današnje tehnologije a posebno u području nanoelektronike

Za to otkriće temeljeno na nanotehnologiji nagrađeni su Nobelovom nagradom

za fiziku 2010 godine Nagradu su osvojili zahvaljujući jedinstvenom istraživanju

grafena lista ugljika debljine jednog atoma čija su svojstva (čvrstoća fleksibilnost

i jedinstvena električna vodljivost) otvorila posve nove horizonte za istraživanja

kako na području čiste fizike tako i na području visoke tehnike

UDK 53916213823Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

42

Slika1 Molekularna struktura grafena

2 Struktura i karakteristike grafenaGrafen je prvi puta proizveden točnije izdvojen iz grafita 2004 godine i trenutno je najčvršći i najtanji poznati materijal a osim toga vrlo dobro provodi strujuGrafen (monosloj grafita) je dvodimenzionalna šesterokutna mreža ugljikovih atoma (slika 1) Možemo ga zamisliti kao jedan veliki kristal debljine svega jednog atoma Dobiven je opetovanim guljenjem slojeva grafita pomoću ljepljive trake i na taj način je moguće izolirati minijaturne fragmente tog materijala Tako na primjer grafit debljine jednog milimetra sadrži tri milijuna slojeva grafena naslaganih jedan na drugi koji su međusobno labavo povezaniGrafen je gotovo potpuno proziran ali je istodobno i toliko gust da ni najmanji atomi plina ne mogu proći kroz njega Ova fantastično snažna membrana grafena ne propušta vodu između dva spremnika ali ujedno precizno mjeri protok iona ako se izbuši rupica široka samo nekoliko nanometara Ponaša se kao metal i jednako je dobar provodnik struje kao i bakar čvršći je i krući od dijamanta sto puta jači od čelika a može se rastegnuti za četvrtinu duljine poput gume (slika 4) Površina plohe grafena najveća je od svih poznatih materijala za određenu masu zbog toga se njegova struktura prostire poput beskonačne ravnine (slika 2) Grafen apsorbira vrlo malo svjetlosti odnosno samo oko 3 dok ostatak prolazi kroz materijal ne sudjelujući u generiranju električne energije

Slika 2 Grafen ndash beskonačna ravnina

Slika 3 Valovitost grafena

Mikroskopski gledano grafen je valne prirode što znači da se njegove čestice ponašaju kao valovi (slika 3) a upravo to vrijedi za elektrone u metalima i omogućuje da elektroni djelomično savladavaju potencijalne prepreke Uzimajući u obzir da su to čestice koje se gibaju jako brzo usporedivo sa brzinom svjetlosti dolazimo do zaključka da te čestice mogu proći u potpunosti kroz potencijalne prepreke iako nemaju dovoljno energije da ih preskoče Upravo se tako ponašaju elektroni u grafenu Osim toga kroz grafen može migrirati istovremeno veliki broj elektrona što se označava kao velika mobilnost nosioca naboja Mobilnost elektrona u grafenu veća je nego u bilo kojem drugom poznatom materijalu Veoma je značajno naglasiti da sva istaknuta svojstva dolaze do izražaja na sobnoj temperaturi

Slika4 Shematski prikaz eksperimenta kojim je mjerena čvrstoća grafena

3 Zabranjeni pojas U svom prirodnom stanju grafen posjeduje neobičnu strukturu ali ne i zabranjeni pojas To je energetski pojas između valentnog i vodljivog pojasa (slika 5) Simetrija kristalne rešetke grafena razlog je nedostatka zabranjenog pojasa kod grafena

Slika 5 Stvaranje zabranjenog pojasa primjenom električnog polja

Ponaša se kao metal i dobar je vodič naravno u usporedbi s gumom ili većinom plastika koji su izolatori i ne provode električnu struju Izolatore karakterizira širok zabranjeni pojas koji onemogućuje vođenje struje tj prijelaz elektrona iz valentnog u vodljivi pojas Između izolatora i vodiča smjestila se skupina poluvodiča koji

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

43

se mogu ponašati i kao vodiči i kao izolatori Poluvodiči posjeduju iznimno uzak zabranjeni pojas što znači da pod utjecajem električnog polja elektroni lako preskaču u vodljivi pojas Sposobnost brzog prelaska iz jednog stanja u drugo čini poluvodiče osnovnim materijalom mikroelektronike Nikhil Koratkar profesor i znanstvenik na Rensselaer institutu i njegovi kolege uspjeli su stvoriti zabranjeni pojas u grafenu izlaganjem tankog filma grafena utjecaju vlage Ta skupina znanstvenika otkrila je kako otvoriti zabranjeni pojas u grafenu preko količine vode apsorbirane s jedne strane materijala te kako precizno prilagođavati zabranjeni pojas na bilo koju vrijednost od 0 do 02 elektron volta Efekt je u potpunosti reverzibilan i zabranjeni pojas se vraća na 0 u vakuumu Metoda ne uključuje nikakve komplicirane tehničke zahvate ili modifikacije na grafenu ali s druge strane zahtijeva kućište u kojem se može precizno kontrolirati razina vlage što je vrlo bitno zbog kontroliranja zabranjenog pojasaZnanstvenik Koratkar je istražio ideju razlamanja simetrije grafena vezanjem molekula na samo jednu stranu grafena Ne bi li to postigao izradio je grafen na površini silicija i silicijevog dioksida te potom izložio grafen kontroliranom utjecaju vlage u posebno izrađenoj komori Unutar komore molekule vode apsorbirale su se samo na izloženoj strani grafena ali ne i na onoj strani koja bila okrenuta prema silicijevom dioksidu Kao rezultat narušavanja simetrije ubrzo se stvorio zabranjeni pojas Tome je doprinijela i interakcija vlage s defektima u supstratu silicijeva dioksidaStvaranje zabranjenog pojasa je ključan uvjet za proizvodnju grafenskih tranzistora koji će raditi po principima nanoelektronike koja je u današnje sve popularnija i sve traženija

Prednosti grafena su višestruke u odnosu na silicij no dvije najviše dolaze do izražaja Prolazeći kroz grafen elektroni nailaze na mnogo manji otpor no što je to slučaj sa silicijem koji je sada na samoj granici svojih fizikalnih mogućnosti Druga bitna prednost grafena jest njegova debljina tj debljina njegovog vodljivog sloja koja iznosi svega jedan atom (manje od 035nm) Stoga bi prelazak na grafen omogućio mnogo manju potrošnju energije smanjeno zagrijavanje kom-ponenti produžujući vijek trajanja uređaja čije bi se pak dimenzije mogle još znatno smanjiti

4 Nanoelektronika Nanotehnologija ima značajan utjecaj na područje elektronike gdje se minijaturizacija nezaustavljivo nastavlja Nanoelektronika se odnosi na korištenje nanotehnologije kod izrade elektroničkih komponenti posebno tranzistora Veličina tranzistora smanjuje se eksponencijalno (Mooreov zakon) već nekoliko desetljeća rezultirajući integriranim krugovima koji sadrže nekoliko desetina milijuna tranzistora Kako se veličina tranzistora smanjuje približavamo se fizikalnoj granici Kada se dosegne ta granica eksponencijalni porast računalne snage doći će kraju To se očekuje u narednih desetak godina što predstavlja kraj za čisto silicijsku tehnologiju Tada će biti potrebne potpuno nove tehnologijeGrafen kao materijal ima izuzetno specifična svojstva pa je iz tog razloga postao najizgledniji nasljednik silicija koji se danas koristi pri izradi poluvodičkih komponenti Ključna prednost grafena leži u brzini prolaska elektrona što omogućava postizanje visokih frekvencija bez znatnijeg mijenjanja dimenzija

5 Grafenski tranzistor Najviše obećava primjena grafena u elektronici (za izradu tranzistora) pri izradi detektora (kao senzornih elemenata) i upravljanju toplinomTranzistori su elektronički uređaji koji čine okosnicu moderne elektronike Mogu se isključiti ili uključiti te na taj način preusmjeravaju električni signal Računalni mikroprocesori sačinjeni su od milijuna tranzistora napravljenih od poluvodičkog

materijala silicija Industrija se trenutačno nalazi u fazi potrage za odgovarajućim nasljednikom silicijaTijekom posljednja dva desetljeća brzina kompjutora znatno se povećala Ipak zbog fizikalnih ograničenja silicija računalna tehnika zasnovana na tom elementu teško će u budućnosti moći povećati svoje performanse i memorijska kapacitete Stoga znanstvenici smatraju da se trebamo okrenuti grafenu Predviđeno je da bi se grafen kao materijal mogao koristiti u tranzistorima koji bi bili više od stotinu puta brži od današnjih silicijskih tranzistora

Slika 6 3D modeli grafenskog tranzistora

Grafen je privukao veliki interes u svijetu zbog svojih karakteristika koje omogućavaju realizaciju tranzistora puno bržih od onih u silicijskoj tehnologiji Brzina tranzistora je određena njegovom veličinom i brzinom prolaska elektrona Upravo zbog toga se teži minijaturizaciji uređaja iako znamo da će se naići na fizikalnu granicuGrafenski FET je teoretski bio zamišljen još 2004 godine ali je tada imao dosta slaba svojstva Tek je 2006 godine predstavljen prvi planarni FET u potpunosti od grafena Ubrzo 2008 godine tim u Manchesteru je napravio nanometarski grafenski tranzistor debljine 1 i 10 atoma širok Tom je prigodom Novoselov izjavio da je to apsolutna granica Mooreovog zakona koji propisuje odnos između smanjenja računalnih procesora i povećanja njihove brzine S obzirom da su tranzistori u siliciju osjetno veći zaključuje da manje od toga ne može ići Znanstvenici u IBM-u su krajem 2008 godine napravili grafenski tranzistor koji funkcioniraju dobro na 26GHz pri duljini kanala od 150nm (slika 7)

Slika 7 Grafenski tranzistor pri 26GHz

U veljači 2010 su u IBM-u brzine grafenskih tranzistora digli na 100 GHz što je višestruko nadvisilo dotadašnje brzine s grafenskim tranzistorima ali i silicijskih tranzistora s zasunom iste veličine Ovo je također najmanji IBM-ov tranzistor

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

44

(slika 8) koji su napravili s veličinom zasuna od 40 nm dok je grafenski tranzistor koji je postigao brzinu od 100 GHz imao zasun veličine 240 nanometara Te su pokazali da se grafen opravdano može smatrati nasljednikom silicija Nedavno je IBM je objavio da je oborio svoj vlastiti brzinski rekord za grafenske tranzistore sa 100 na 155GHz

Prvi Intel-ov tranzistor napravljen od grafena je dostigao brzine od 100GHz a proračuni kažu da bi prvi procesor dobiven kombiniranjem grafena i silicija sa multiplajerima mogao postići i brojku od 1000GHz (1THz)Grafenski tranzistor dijelom financira američka agencija DARPA koja radi na razvoju radiofrekvencijskih tranzistora za buduće ratne telekomunikacijske primjeneOsim pojedinog tranzistora raznim istraživanjima uspjeli su skrojiti nizove od stotinu grafenskih tranzistora u jednom čipu Pritom su koristili tehnike koje se danas rabe u proizvodnji silicijskih čipova

Grafenski tranzistori su još uvijek pod budnim okom istraživača koji su neočekivano otkrili još jednu prednost ove vrste tranzistora U eksperimentima s ovim tranzistorima primijećen je efekt u kojem grafenski tranzistor u nekim područjima pri dodiru s metalnim kontaktima ima veće termoelektrično hlađenje od standardne proizvodnje topline izazvane prolaskom struje kroz otpornikePojava je nazvana samohlađenje (slika 11) za posljedicu ima da će eventualni budući čipovi zasnovani na ovoj tehnologiji zahtijevati manja hlađenja ili će moći raditi bez hlađenja uopće Trenutna tehnologija tranzistora bazirana na silicijskom materijalu veliki problem nalazi upravo u zagrijavanju tranzistora

Slika 11 samohlađenje tranzistora

Po pitanju stvarne upotrebe grafenski tranzistori su još uvijek realno daleko od masovne proizvodnje kako zbog tehničkih problema tako i zbog ekonomske isplativosti Si baziranih tranzistora

6 Primjene grafenaJedan od bdquonajmlađihldquo postojećih materijala grafen već ima mnogobrojne primjeneIako su grafenski tranzistori još daleko od konačne primjene uvjerljiv su dokaz da bi se grafen uvelike mogao koristiti u elektroničkoj industriji Osim što bi se mogao koristiti u proizvodnji novih bržih računala grafen bi se mogao primijeniti i kod komunikacijskih čipova te različitih tehnologija koje iziskuju ultrabrze tranzistore U svijetu računala traže se radikalne promjene i sasvim novi princip rada računala Silicij primarni materijal u izradi današnjih računala zamijenit će ugljikZnanstvenici diljem svijeta već koriste grafen Tim sa sveučilišta Rice konstruirao je novi uređaj zasnovan na grafenu tip flash memorije s mnogo većim kapacitetom i bržim radnim odlikama u odnosu na postojeću tehnologiju pohrane podatakaBritanski su znanstvenici razvili ideju o mogućnosti provodnje svjetlosti te našli način za korištenje grafena za hvatanje i pretvorbu svjetlosti u uređajima za

Slika 8 IBM-ov najmanji tranzistor zasuna od 40nm

Slika 9 IBM-ov grafenski FET

Slika 10 Integralni krug s grafenom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

45

optičku komunikaciju Zbog toga što je praktično proziran a istovremeno dobar vodič grafen se pokazao kao dobar kandidat za proizvodnju ekrana osjetljivih na dodir (touchscreen) te svjetlećih panoa Na taj bi način čvrsti fleksibilni i svjetlosno-osjetljiv grafen mogao popraviti efikasnost solarnih čelija i LEDica kao i zamijeniti rijetke i skupe metale poput platine i iridija u laserima i svjetlosnim detektorima obavljajući isti posao ali uz osjetno manji trošakGrafen se može koristiti i u energetici Graphene Energy iz Teksasa je napravio ultrakondenzatore od grafena za pohranu i transmisiju električne energije Osim za pohranu grafen je našao svoje mjesto i u proizvodnji električne energije kao zamjena za silicij u solarnim kolektorima A kompanije koje trenutno koriste karbonske nano cijevi za proizvodnju nosive elektronike polagano počinju prelazak na grafen koji je tanji ali i jeftiniji za proizvodnju Mnogo istraživanja se provode kako bi se proizvodnja dodatno pojeftinilaNa području čiste znanosti prema Geimu grafen ldquoomogućuje vršenje eksperimenata koji uključuju kvantne čestice velikih brzina o kojima znanstvenici u CERN-u mogu samo sanjatirdquo Budući da je grafen gotovo dvodimenzionalan elektroni se mogu kretati kroz njegovu mrežastu strukturu gotovo bez ikakvog otpora U stvari ponašaju se poput Heisenbergovih relativnih čestica čija je masa mirovanja nula Stvar je ipak nešto kompliciranija ali ima brzo i prljavo objašnjenje Želimo li masu u tradicionalnom smislu predmeti moraju zauzimati neki volumen Elektroni potisnuti kroz dvodimenzionalni grafen nemaju ni jedno ni drugo Drugim riječima ista svojstva koja grafen čine toliko učinkovitim medijem za pohranu i prijenos energije govore i o osnovama prirode subatomskog svijetaTim s Harvarda na čelu s hrvatskim znanstvenikom dr Slavenom Garajem nedavno je otkrio način na koji jedan atom tanak sloj ugljika brzo i jeftino čita kod ljudskog DNA te uvidio jednu od mogućih primjena grafena u analizi velikih molekula

7 ZaključakRazvoj nanotehnologije omogućava poboljšanje kvalitete života Može se zaključiti

da ultra brzi napredak tehnologije koji iziskuje sve veću minijaturizaciju tranzistora

pomalo dolazi do svoje granice ukoliko se ne prijeđe na neku drugu tehnologiju

pored čistog silicija Grafen bi mogao biti jedan od najsvestranijih materijala koji

uistinu mnogo obećava Proučavajući njegova svojstva proizlazi da bi mogao biti

jeftin materijal za prozirnu i fleksibilnu elektroniku zasnovanu na ugljiku kojeg

se iz tog razloga i intenzivno proučava Nadalje u njemu bi mogao ležati ključ

konstrukcije sićušnih računala ali i baterija nevjerojatnog životnog vijeka

Ovo je dakle još jedno u nizu otkrića temeljenih na nanotehnologiji koje će vrlo

skoro svoju primjenu naći i u složenijim elektroničkim sustavima ali i običnoj

elektronici te malo kasnije omogućiti neslućene prednosti srodnim znanostima

i medicini

8 Literatura[1] httpwwwgrapheneenergynettechnologyhtml

[2] httpwwwznanostcom

[3] httpwwwnanowerkcom

[4] httpwwwnaturecomnphotonindexhtml

[5] httpwwwnanowerkcomnanotechnology

[6] httpwwwtech360eu

[7] httpwwwsciencemagorg

[8] httpspectrumieeeorg

SummaryNanotechnology is the science of managing particles almost on atomic level Nowadays it is applied in the manufacture of many products of everyday useGraphene is a miraculous material which is produced from carbon At the moment it represents the finest but at the same time also the strongest structure At room temperature it has a high number of electric charges so it conducts electric energy very wellThis article shows the results of researches focused on the use of graphene in nanoelectronics as a possible substitute for silicon The properties of graphene are equally interesting for physicists studying the solid state as they are for engineers of electrotechnics for a whole array of reasons of which the most important is probably the possibility of making circuits that would be smaller and work faster than those made of siliconThere are evidences of a huge number of possibilities to apply graphene and the most important field of innovation would concern the electronic industry computer technology energetics communication technologies and medicine

KeyworDS nanotechnology graphene atom silicon band gap nanoelectronics transistor FET

The possibility of using graphene nanotechnology in the production of transistors (2011)Sanja Grbac Babić mag računarstvaPolytechnic Pula High Technical-Business School with public rightsRiva 6 52100 Pula Croatia

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

46

Innalzamento della tensione per via elettrostatica

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Prof Roberto Bosaz Pistoia

Un esperimento con un condensatore pianoEffetto Bosaz

RiasuntoQuesto documento tratta un nuovo modo di aumentare la tensione tra cariche elettriche che si trovano su le pistre del condensatore Le cariche elettrostatiche sono attratti in base alla legge di Coulomb Con la generazione di un movimento delle piastre del condensatore vine svolto un lavoro Questo provoca un aumento dellrsquoenergia sotto forma di tensione Il lavoro svolto puograve essere calcolato conoscendo la forza tra gli stessi usando il calcolo di Lord Kelvin della forza elettrometra

F = eoV2

E = sumaring Fdx

since E = Q V V = 2 E

where F = Forceεo = Vacuum dielectric constantV=PotentialdifferenceS = Capacitor plate aread = Capacitor plates distanceE = Energy

parole CHIaVe Differenza di potenziale condensatori le cariche elettrostatiche legge di Coulomb Lord Kelvin elettrometro

S2d2

2 Q

UDK 6211754537222Stručni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

47

Descrizione del condensatoreLrsquoesperimento egrave stato fatto utilizzando un condensatore in aria appositamente costruito Esso presenta armature metalliche (alluminio) circolari aventi un diametro di 280 mm con un foro centrale di 6 mm e poste inizialmente ad una distanza di 05 mm Il sostegno delle armature egrave stato realizzato utilizzando polizene materiale che presenta unrsquoalta resistivitagrave (resistivitagrave di massa gt 1015 ohmcm resistivitagrave di superficie gt 1013 ohm) Delle due armature una egrave fissata al sostegno lrsquoaltra puograve traslare lungo lrsquoasse comune dei due dischi mantenendosi parallela alla prima per mezzo di un meccanismo a vite Lrsquoazionamento avviene quindi ruotando una manovella collegata alla vite stessa in modo da determinare lrsquoallontanamento fra le due armature

Descrizione della misuraLa misura viene eseguita allontanando rapidamente al fine di limitare la scarica del condensatore unrsquoarmatura dallrsquoaltra subito dopo aver scollegato la tensione di alimentazione Ne risulta dopo lrsquoallontanamento che la tensione si innalzaIl piccolo valore della capacitagrave del condensatore impiegato crea non poche difficoltagrave per ciograve che riguarda la misura della tensione infatti la misura della tensione induce una rapida scarica del condensatore sulla resistenza di ingresso delle apparecchiature di misura stesse rendendo di difficile valutazione lrsquoaumento della tensioneProprio per questa ragione sono state inserite in serie alla sonda dellrsquooscilloscopio utilizzato per la misura delle resistenze di elevato valore al fine di incrementare la costante di tempoLa tensione di alimentazione del circuito egrave di 50 V mentre la tensione rilevata dal sistema di misura attraverso il partitore resistivo di ingresso di cui sopra e visualizzata sullrsquooscilloscopio egrave di circa 6V

Il valore della capacitagrave di un condensatore piano egrave dato dalla seguente formulaCapacitagrave = εo εr Area distanza che applicata al condensatore in esame fornisceArea = r r π = 140 x 140 x πndash 3 x 3 x π = (61544 ndash 2826) mm2 = 61516 x 10-6 m2

εo = 885 x 10-12

Єr(aria) = 1 d=05 mm C=11 nFLa capacitagrave del condensatore quando la distanza fra le armature egrave di 05 mm egrave circa 11 nFIl valore della resistenza di scarica egrave stimato intorno a 280 MΩ comprensivo delle resistenze in serie alla sonda e della resistenza di ingresso del sistema sonda-oscilloscopioConseguentemente la costante di tempo di scarica uguale al prodotto fra la resistenza e la capacitagrave vale circa 300 ms

La costante di tempo di scarica ( τ = tau) consente di calcolare la durata del transitorio che comunemente viene considerato esaurito trascorso un tempo di tre-cinque volte la costante di tempo

Dal primo grafico (asse verticale 1Vdiv asse orizzontale 100 msdiv) che mostra la scarica del condensatore senza allontanamento delle armature si evidenzia che la costante di tempo pratica (che corrisponde al tempo necessario alla tensione per passare dal valore massimo ndash circa 6 V - al suo 37 - circa 22 V ) egrave paragonabile con quella teorica calcolata (circa 3 divisioni corrispondenti a 300 ms) Questo fatto ci porta ritenere che le perdite di carica dovute al non perfetto isolamento del dielettrico posto fra le armature (aria) sono trascurabili

Dal secondo grafico (asse verticale 1Vdiv asse orizzontale 100 msdiv) si rileva come lrsquoallontanamento delle armature provoca un aumento significativo della tensione presente ai capi delle stesse in corrispondenza della diminuzione del valore della capacitagrave del condensatore Nel secondo tratto della curva di scarica

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

48

si evidenzia dalla maggior pendenza della curva stessa una significativa riduzione della costante di tempo Il picco negativo presente nella zona ove la tensione si innalza egrave dovuto alla vibrazione delle armature indotta dal rapido allontanamento delle stesse

Allo scopo di aumentare la capacitagrave sarebbe auspicabile incrementare le dimensioni geometriche del condensatore ed impiegare un dielettrico diverso dallrsquoaria

Le misure sono state effettuate nel laboratorio di elettronica dellrsquoIstituto Professionale ldquoA Pacinottirdquo di Pistoia impiegando strumentazione di tipo didattico I risultati sono stati riprodotti e discussi presso il Dipartimento di Fisica dellrsquoUniversitagrave di Pisa un particolare ringraziamento al Prof Leone Fronzoni Direttore del Centro per gli Studi Interdisciplinari dei Sistemi Complessi

ConclusioniLa realizzazione del prototipo del condensatore variabile cosigrave come descritto precedentemente ha consentito di verificare tramite un esperimento ed un procedimento di misura quanto ci si puograve attendere dalla teoria e cioegrave che ogni qualvolta delle cariche di segno opposto vengono allontanate il lavoro compiuto nellrsquoallontanamento si ripartisce fra le cariche determinando un aumento della tensione elettricaIn alternativa il fenomeno puograve essere spiegato anche considerando che il condensatore egrave isolato e quindi a carica costante una diminuzione della capacitagrave comporteragrave un aumento della tensione in maniera inversamente proporzionale V=QC

Inoltre rimanendo costante anche il campo elettrico E potremo calcolare rapidamente la tensione ai capi del condensatore dopo lrsquoallontanamento delle armature

E = Vi d

i da cui V

f = Emiddotd

f

dove E = campo elettrico Vi = tensione iniziale

Vf = tensione finale d

i = distanza iniziale d

f = distanza finale

Queste relazioni ci consentono di programmare la tensione presente fra le due armature modificando la distanza fra le stesse

Lrsquointento del lavoro proposto sta oltre che nella realizzazione del prototipo nellrsquoaver sperimentato un metodo di misura efficace per provare e documentare latrasformazioneinoggetto(effettoBosaz)

ApplicazioniQuestoeffettopresentainteressantissimipossibilicampidiapplicazionedeiqualisi rappresentano soltanto alcuni aspettiInnanzi tutto pur essendo la corrente erogabile limitata dalla quantitagrave di carica iniziale grazie a questa trasformazione egrave possibile raggiungere anche notevoli valori di tensione pur partendo da valori bassi della stessa e questo innalzamento di tensione avviene per via elettrostatica

Un dispositivo cosigrave realizzato potrebbe essere impiegato per esempio nel settore biomedico laddove si richieda di regolare la tensione elettrica con continuitagrave programmando la scarica in maniera precisa e tutto questo mantenendo il sistema isolato dalla rete di alimentazione (con la massima sicurezza) come nellrsquoeletrtrostimolazione Infatti un dispositivo fisico realizzato secondo il principio illustrato in questa esperienza consentirebbe di stabilire in maniera sicura il valore della tensione elettrica raggiunto e quello della quantitagrave di carica erogata nel tempo senza richiedere lrsquoimpiego di sofisticati sistemi di controllo elettronici

Unrsquoulteriore applicazione del dispositivo in questione egrave come trasduttore di posizione lineare con elevata sensibilitagrave per piccoli spostamenti in quanto la conversione fra distanza e tensione puograve essere rilevata con circuiti ad elevata impedenza drsquoingresso mentre la separazione dalla tensione di alimentazione verrebbe ottenuta tramite interruttori di tipo elettronico

SažetakOvaj rad opisuje način povećavanja napona električnih naboja koji se nalaze na kondenzatorskim pločama Elektrostatičko punjenje događa se po Coulomb-ovom zakonuGibanjem kondenzatorskih ploča obavlja se rad koji uzrokuje povećanje naknadne energije koja se manifestira u obliku povećanja napona Koristeći Kelvinov elektrometar može se izvesti izračun

KljUčNe rIječI Razlika potencijala kondenzator elektrostatsko punjenje Colulomb-ov zakon Kelvinov elektrometar

Povećavanje napona elektrostatskim putemEksperiment s pločastim kondenzatoromprof Roberto Bosaz

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

49

Un sguardo verso il cielo

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Luciano Kuhar prof viši predavačPolitehnika PulaPula Riva 6

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

ldquoVedo lrsquoUniverso tale comrsquo egrave perche se sarebbe diverso io non sarei qui a guardarlordquo (Stephan Howking)

Che cosrsquo egrave lrsquoastronomia domandograve qualcuno al grande fisico Stephan Howking (lrsquoEinstein vivente)ldquoPer gli specialist oggi egrave lo studio fisico dei corpi celesti mentre allrsquoinizio del secolo XX era soprattutto lo studio dei loro movimenti ma per i non specialisti lrsquoastronomia puograve essere qualcosa di totalmente diverso Per un religioso puograve essere la ricerca di Dio per un ateo la ricerca di leggi fisiche chimiche biologiche che spieghino lrsquoesistenza di quanto si osserva sulla Terra e nellrsquouniverso per un letterato puograve essere un insieme di parole o una raccolta di peotiche impressioni per un agricoltore o un pescatore puograve ridursi allrsquoosservazione delle fasi lunari per lo storico o il filosofo si puograve identificare con lo studio dellrsquoevoluzione del pensiero umano per il tecnologo moderno puograve limitarsi allo studio del Sole con lrsquointento di sfruttarne lrsquoenergia Insomma ogni uomo cerca nellrsquoastronomia una risposta alle sue esigenze spirituali o materiali alcune le trova noiose altre eccitanti altre ancora troppo difficili Rispondere a tutte le esigenze sarebbe illusoriordquo - rispose Stephan Howking

Tutte le ricerche e osservazioni sullrsquouniverso sono tuttora geocentriche cioegrave hanno per oggetto i diversi punti di quella cupola che simile a una semisfera e limitata al cerchio dellrsquoorizzonte prende il nome di cielo Forse un giorno lrsquouomo potragrave viaggiare per lrsquouniverso ma per il momento resta legato alla Terra I viaggi sulla Luna hanno coperto distanze insignificanti del punto di vista astronomico (appena circa 384 000 km quindi un pograve di piugrave di 128 secondo-luce) Fino al 1609 lrsquounico mezzo di osservazione per lrsquouomo egrave stato lrsquoocchio Poi sono stati costruiti il cannocchiale e i telescopi via via migliori nella lavorazione piugrave grandi di diametro e perciorsquo capaci di vedere meglio e piugrave lontano nellrsquouniverso Nel secolo scorso spettroscopi lastre fotografiche e altri strumenti ausiliari hanno reso piugrave efficaci i cannocchiali e i telescopi per lscrutare il cielo Dalla metagrave del secolo XX il radiotelescopio ha dato il suo contributo allrsquoanalisi degli astri Satelliti artificiali e sonde lanciati dallrsquouomo hanno cominciato a vagare nello spazio

Tuttavia nessuno strumento egrave capace di fornire immediatamente allrsquouomo lrsquoinformazione captata Con i mezzi attuali le possibilitarsquo di contatto diretto finiscono per essere inesistenti Un segnale radio impiega circa 128 secondi

per andare dalla Terra alla Luna ma le sonde o gli astronauti impiegano circa tre giorni per compiere lo stesso viaggio Il rapporto tra la velocitagrave delle sonde attuali (circa 22 000 kmh) e quella delle onde radio e della luce (300 000 kmsec) il rapporto egrave quindi di circa 1 a 50000 Se applichiamo lo stesso rapporto di velocitagrave per un viaggio verso la stella piugrave vicina che si trova a una distanza di 43 anni-luce (lrsquoAlpha Centauri) costatiamo che per compiere il solo viaggio di andata unrsquoastronave impiegherebbe circa 215 000 anni Dal 12 ottobre 1992 (cinquecentesimo anniversario della scoperta dellrsquoAmerica) nel deserto do Mojave in California un centinaio di radiotelescopi mobili su rotaie si dedicano alla ricerca di extraterrestri in base al progetto SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) studiando un migliaio di stelle poco diverse dal nostro Sole in un raggio di 100 anni-luce Aspettiamo i risultati Il 12 dicembre 1974 egrave stato inviato un messaggio radio in codice binario (un linguaggio matematico) sui pianeti che potrebbero esistere sottoforma di un ammasso globulareSi prevede che la eventuale risposta arriverarsquo fra 50 000 anni

Sommario Esistono almeno 10 miliardi di galassie ciascuna delle quali comprende in media 100 miliardi di stelle I due numeri suddetti sono evidentemente approsimativi ma se li moltiplichiamo fra loro troviamo che le stelle dellrsquouniverso conosciuto o conoscibile sono circa 1000 miliardi di miliardi un numero che si puo scrivere facendo seguire 21 zeri alla cifra iniziale 1 Siccome non possiamo cercare forme viventi sulle stelle percheacute la temperatura egrave sempre troppo elevata neacute dentro alle nebulose diffuse percheacute hanno densitagrave irrisoria Soltanto i pianeti (o satelliti) possono ospitare qualche forma di vita Ma quanti saranno questi ogetti nellrsquouniverso Dove e come cercarli

parole CHIaVI astronomia spazio sistema Solare lrsquoesplorazione spaziale intelligenza axtraterrestre biomeccanica SETI ezobiologia satelliti artificiali sonde spaziali

UDK 523629785Stručni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

50

Vita nellrsquouniversoLrsquoastronomia moderna afferma la presenza di almeno 10 miliardi di galassie (1010) ciascuna delle quali comprende in media 100 miliardi di stelle (1011) I due numeri suddetti sono evidentemente approssimativi ma se li moltiplichiamo troviamo che le stelle dellrsquouniverso sono circa 1021 che nonostante un errore di molti percento restano molte Se consideriamo che il nostro Sole ha nove pianeti e ammettendo che ogni stella sia il centro di un sistema planetario simile al nostro dobbiamo moltiplicare per nove o dieci il numero trovato in precedenza Le stelle si riuniscono spesso in gruppi come per esempio le stelle doppie o ammassi aperti ed egrave quindi possibile che non tutte abbiano una famiglia di pianeti Lrsquounica cosa certa egrave che per quanto si riduca il numero iniziale le stelle dotate di pianeti restano sempre moltissime Lrsquoidea che soltanto il nostro Sole abbia generato una forma di vita e solo su uno dei suoi pianeti appare assolutamente ridicola anche in base al calcolo della probabilitarsquo Nonostante implicazioni di carattere religioso oggi tutti accettano questa posibilitagrave

Vicino a molte stelle come il Sole probabilmente esistono pianeti e qualche satellite capaci di presentare qualche forma di vita Le sonde spaziali che da qualcheannohannoiniziatolostudiodelsistemasolarepermettonodiaffermarloForse cercar segni di vita soltanto sui pianeti e non sui satelliti potrebbe essere un errore sistematico derivato dalla nostra esperienza di esseri che vivono sul pianeta Terra e che hanno sostenuto fermamante lrsquoinesistenza di vita sul satellite Luna Le fotografie dei satelliti di Giove inviateci da Voyager 2 sono estremamente significative Le configurazioni che si osservano su Europa Ganimede Callisto e Io fanno pansare a lunghi periodi durante i quali si sono manifesate varie forme di attivitagrave glaciali e tettoniche dovute alla caduta di enormi meteoriti o comete Il 30 giugno 1908 una gigantesca massa incandescente investi taiga di Tunguski nella Siberia centrale Lrsquoimpatto fu cosigrave forte che generograve unrsquoonda elastica atmosferica che orbitograve intorno al globo per tre volte consecutive Per due giorni lrsquoatmosfera fu piena diparticelledipolverediffusasifinoaLondraadiecimillachilometrididistanza Il satellite che piugrave di ogni altro scatena la fantasia egrave Io per i suoi vulcani in attivitagrave e per la sua minima distanza da Giove che gli consente di integrare la poca energia ricevuta dal Sole con quella emessa dal grande pianeta Quanti satelliti nelle condizioni di Io esistono nellrsquouniverso La possibilitagrave che le stelle vecchie conservino ancora un sistema planetario viene generalmente esclusa Perograve restano tantissime altre stelle non troppo calde negrave troppo frede non troppo grandi negrave troppo piccole (sia per quanto riguarda le dimensioni sia per quanto riguarda la massa) Nel 1959 un gruppo di astronomi e radioastronomi americani del progetto OZMA hanno cercato di captare dallo spazio eventuali segnali radio emessi da qualche civiltagrave

extraterrestre La ricerca non ha dato alcun esito ma lrsquoidea non egrave stata abbandonata Dal 12 ottobre 1992 (cinquecentesimo anniversario della scoperta dellrsquoAmerica) nel deserto di Mojave in California si continua con il progetto ora denominato SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) Le uniche scoperte rese pubbliche (gli scienziati americani ci nascondono qualcosa) si riferiscono ai pulsar cioegrave alle stelle morte esplodendo e rodotte a un piccolo globo compatto formato in prevalenza di neutroni La vita puorsquo presentarsi in tante forme diverse alcune molto semplici alcune estremamente complesse Alcuni microorganismi conosciuti sulla Terra potrebbero trovarsi anche su Marte (sonda Sorveyor) Forse sui pianeti lontani che ruotano intorno ad altre stelle o addiritura sui satelliti di Giove (Io per primo) esiste una vita vegetale molto complessa o una vita animale analoga a quella terrestre di 70 milioni di anni fa

E la vita intelligente egrave possibile escluderlaLa cosa meno probabile tanto da apparire inverosimile egrave che in tutto lrsquouniverso soltanto lrsquouomo qui sulla Terra sia capace di pensare di riflettere di ricordare di scrivere di creare opere artistiche o di formulare teorie scientifiche Egrave molto probabile che anche altrove esistano esseri pensanti piugrave o meno progrediti dellrsquouomo - dire piugrave o meno intelligenti non mi sembra corretto perchegrave bisognerebbe prima concordarci sulla definizione di intelligenza Credo che esistonoaddiritturadodicidefinizionidifferentiLa domanda essenziale egrave la seguente perchegrave non siamo riusciti (ma neanche loro) ad attuare nessuna comunicazione La risposta egrave difficile ossia sono tre le risposte possibiliPrima risposta probabile qualche possibilitarsquo potrebbe esistere se esistono esseri allo stesso nostro livello tecnologico sui pianeti (o satelliti) di stelle relativamente vicine al Sole In questo caso si potrebbero scambiare messaggi via radio tenendo conto che devono passare numerosi anni fra lrsquoinvio di una domanda e la ricezione della risposta Seconda risposta probabile se esistono esseri molto meno avanzati di noi dal punto di vista tecnologico incontrano molte difficolta nel ricevere e decifrare i nostri radio segnali Sarebbe come comunicare via Internet con Archimede Terza risposta probabile (personalmente la mia preferita) se esistono esseri molto piugrave avanzati di noi dal punto di vista tecnologico incontriamo noi molte difficoltagrave nellacomunicazioneChipuograveescludereinffatichesullaTerrastianoarrivandoda molti anni segnali che noi non siamo in grado di ricevere con i mezzi di cui disponiamo e che neppure il progetto SETI riesce a decifrareLa domanda che posso farmi a questo punto egrave dunque vedrograve un giorno gli extraterrestri che vivono su un pianeta (o satellite) lontano dal nostro sistema solareCon i mezzi di cui disponiamo attualmente appare chiaro che non li vedro mai

Immagine relativa a Via Lattea

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

51

Naturalmente si puograve pensare che siano loro a compiere il grande viaggio Molti esseriintelligentichevivonosullaTerraaffermanodiaverlivistioaddiritturache stiano in contatto permanente con gli extraterrestri Esistono associazioni di ricercatori e osservatori di UFO (oggetti volanti non identificati) e si egrave arrivati a creare una nuova ldquoscienzardquo lrsquoufologia Le indagini pero compiute da gente scientificamente seria e competente hanno dimostrato che molti UFO si potevano spiegare con fenomeni naturali (riflessioni o rifrazioni luminose fulminiglubulariecc)oconlrsquoeffettivapresenzadioggettilanciatidallrsquouomo(satelliti artificiali razzi aerei non di linea ecc) ma gli ufologi non credono a queste spiegazioni ufficiali e talvolta descrivono gli oggetti osservati in modo cosigrave inverosimilecheeffettivamentenessunascienzasarebbeingradodigiustificarli Evidentemente la storia insegna poco agli uomini Quando non si trova una soluzione egrave molto comodo inventare angeli o demoni divinitarsquo o altro In genere una persona scientificamente preparata che si trovi a osservare un fenomeno in apparenza strano cerca (e normalmente trova) la spiegazione giusta Personalmente resto dellrsquoidea che saragrave molto difficile mettersi in contatto con gli esseri intelligenti che vivono al di fuori del nostro pianeta Noi non conosciamo certo tutte le leggi della fisica (dalla nascita di Galilei alla morte di Einstein sono passati appena 391 anni) e si puograve supporre che gli extraterrestri siano molto ma molto piugrave avanzati di noi Le leggi che conosciamo sembrano escludere la possibilitagrave di viaggi lunghissimi per esseri di costituzione biologica simile allrsquouomo la limitazione vale non soltanto per noi ma probabilmente anche per loro Non li vedremo mai ma tuttavia nellrsquoUniverso non siamo soli

La questione dellrsquoesistenza di altri mondi come luoghi abitabili si egrave dibattuta prevalentemente solo dopo lrsquoinvenzione del telescopio e la sua diffusione a partire dal XVII secolo (lrsquoidea generale in precedenza infatti era che le stelle e i pianeti - che apparivano come semplici punti luminosi fissati nel firmamento - non fossero veri e propri corpi fisici) Lo studio scientifico sulla possibile base biomeccanica della vita extraterrestre egrave noto con i l nome di esobiologia o xenobiologia Lrsquoastronomo astrofisico cosmologo astrobiologo e pioniere dellrsquoesobiologia consulente della NASA per le piugrave importanti missioni spaziali planetarie americane e ideatore del progetto SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) era precedentemente lrsquoamericano Carl Sagan (New York 1934 ndash Seattle 1996) Per alcuni la vita nellrsquouniverso egrave nata e si egrave evoluta autonomamente in punti diversi differenziandosi Mentre per altri sostenitori della teoria

detta panspermia la vita egrave stata generata da un unico tipo di spore che hanno provveduto a una base comune per ogni specie su ogni pianeta Oggi il cosmologo con una grande credibilitaacute e scientificamente serio egrave Stephan Howking docente di matematica allrsquoUniversoitagrave di Cambridge (la stessa che fu di Isaac Newton) Certamente i vari ldquoufologildquo e varie ldquoufologieldquo non vale la penna neanche citare La stessa cosa vale anche per le teorie creazionistiche

Literatura[1] CavedonM Astronomia Arnoldo Mondadori Editore Milano 1992[2] Howking S Kratka povijest vremena O Keršovani Opatija 1988[3] EinsteinA Moja teorija Izvori Zagreb 2000[4] SaganC Cosmos Random House Edition 1980

Io - satellite di Giove

SažetakTeza o vazemaljskom postojanju neke vrste života počela se razvijati tijekom XVII stoljeća sa konstrukcijom prvog teleskopa (Galileo 1609) unatoč tomu što se zbog snažnog utjecaja katoličke crkve to pitanje smatralo heretičkim Znansvena spoznaja o mogućoj biomehaničkoj osnovi vanzemaljskog života danas je poznata pod nazivom ezobiologija ili ksenobiologija Osnivač te znanstvene discipline je američki astronom astrofizičar kozmolog astrobiolog pionir i idejni začetnik prejekta SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) Carl Sagan (New York 1934 ndash Seattle 1996) Danas se ezobiolozi dijele na one koji smatraju da je život (ili neka vrsta biomehanike) nastao na različitim svemirskim kumulacijama ili planetima te evoluirao i diferencirao i one druge koji smatraju da se život generirao od jedne jedinstvene spore koja se prilagodila uvjetima na različitim kumulacijama ili planetima Danas kozmolog s najvećim znanstvenim kredibilitetom je Stephan Howking voditelj katedre za matematiku na Sveučilištu Cambridge (katedru koju je prije oko 290 godina vodio veliki fizičar i matematičar Isaac Newton) Naravno razni bdquoufolozildquo i bdquoufologijeldquo ne zaslužuju spomena Isto vrijedi i za razne kreacionističke teorije

KljUčNe rIječI Astronomija svemir Sunčev sustav svemirska istraživanja izvanzemaljska inteligencija biomehanika SETI ezobiologija Howking Sagan umjetni sateliti svemirske sonde

Jedan pogled prema nebuLuciano Kuhar

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

˝Vidim Svemir onakvog kakav je jer da nije takav ni ja ne bih bio tu da ga gledamldquo (Stephan Howking)

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

52

1 Postojeće stanjeNa lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo nisu izgrađeni objekti elektroenergetskog

sustava te samim time nije moguće osigurati kvalitetnu opskrbu električnom

energijom za potrebe eksploatacije bez izgradnje novih transformatorskih stanica

sa srednjenaponskim priključkom kao i niskonaponskih razvoda do glavnih

samostojećih razvodnih ormara koje će osigurati dovoljne količine snage i energije

za pogon strojeva te proizvodnju i obradu kamena pogotovo s obzirom na padove

napona u niskonaponskom sustavu

Trenutno se dio potreba za električnom energijom pri eksploataciji arhitektonsko

ndash građevinskog kamena na lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo pokriva iz tri

prijevozna diesel ndash električna agregata snage 115kVA 125kVA i 136kVA Ovakav

način proizvodnje električne energije je neekonomičan jer uvijek postoji velika

mogućnost ispada sustava ali i mogućnost nastanka nepovoljnog događaja kojim

može doći do onečišćenja okoliša Zbog navedenih činjenica ovakav način opskrbe

električnom energijom ne predstavlja povoljan način napajanja za potrebe radova

na lokciji kamenoloma bdquoKorenićildquo za koje je već u ovoj fazi radova potrebna

priključna snaga od po najmanje 200kW i to na dvije lokacije tj ukupno najmanje

400kW

Kako bi se osiguralo kvalitetno i ekonomično napajanje električnom energijom

kao i smanjila mogućnost onečišćenja okoliša planira se izgraditi dvije nove

transformatorske stanice 10(20)04kV i to

1 Tipsku transformatorsku stanicu bdquoKorenići 1ldquo tipa 630(1000) kVA sa betonskim

kućištem dimenzija 42x32x28 m i

2 Tipsku transformatorsku stanicu bdquoKorenići 2ldquo tipa 250kVA na betonskom stupu

2 Opis izrade transformatorskih stanica bdquoKorenići 1ldquo i bdquoKorenići 2ldquoU nastavku će biti navedeni važniji podaci karakteristike za obje transformatorske

stanice kao i način na koji će se izvesti uzemljenje istih

21 Transformatorska stanica bdquoKorenići 1ldquoTip trafostanice MTS-KK 1x630(1000) kVA

Sukladno potrebama tvrtke bdquoKamen ddldquo iz Pazina na željenoj lokaciji pokraj

Analiza elektroenergetskog napajanja kamenoloma Korenići

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Diego Dobrila bacc ing politehSeparat završnog rada na Politehnici PulaVisokoj tehničko poslovnoj školimentor dr sc Luciano Delbianco

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakEksploatacija arhitektonsko ndash građevinskog kamena stvara potrebu za znatnim količinama električne snage i energije za pogon strojeva za obradu kamena Zbog toga je na lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo potrebno izgraditi objekte elektroenergetskog sustava tj dvije transformatorske stanice čija je gradnja zapravo i tema ovog rada Uz to provesti će se i procjena buduće potrošnje električne energije uz analizu isplativosti predaje elektroenergetskog sustava tog postrojenja na upravljanje i održavanje HEP-u

KljUčNe rIječI električna energija elektroenergetski sustav transformatorske stanice transformatori srednji napon niski napon uzemljenje

UDK 62131462235](4975 Korenići)Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

53

kamenoloma izgraditi će se tipska transformatorska stanica sa betonskim kućištem sljedećih dimenzija

- dužina 42m- širina 32m- visina 28m

Oprema transformatorske stanice 10(20)04 kV je ugrađena u montažno betonsko kućište a ugraditi će se sljedeće- jedan preklopivi energetski transformator nazivnog prijenosnog omjera

10(20)04 kV i snage do 1000 kVA U ovom slučaju ugraditi će se transformator navedenog prijenosnog omjera i snage 400 kVA

- srednjenaponski distribucijski sklopni blok sa 4 polja (vodno mjerno vodno i transformatorsko polje)

- sklopni blok niskonaponskog razvoda sa jednim dovodnim poljem i 10 odvodaTransformatorska će stanica biti priključena na elektroenergetsku mrežu 10(20) kV kabelima položenima u zemljani rov do uvoda u transformatorsku stanicu Uvod visokonaponskih i niskonaponskih kabela u transformatorsku stanicu izvesti će se kroz kabelske uvodnice ugrađene u betonski temelj Kućište transformatorske stanice se sastoji od prostora transformacijske komore ispod kojeg se nalazi uljna jama i od sklopnog prostora u kojem su smješteni srednjenaponski i niskonaponski sklopni blok Kao što je navedeno ispod transformatora nalazi se uljnonepropusna i vodonepropusna kada dovoljnog kapaciteta za prihvat cjelokupne količine ulja eventualno iscurjelog iz energetskog transformatora Time je izbjegnuta mogućnost eventualnog razlijevanja transformatorskog ulja odnosno širenja požara u okolni prostor

211 energetski transformatorTransformator je smješten u transformatorsku komoru dovoljnih dimezija za smještaj transformatora do 1000 kVA U transformatorsku stanicu bdquoKorenići 1ldquo u ovoj fazi izgradnje ugrađuje se transformator snage 400 kVA koji zadovoljava trenutne potrebe kamenoloma Transformator je opremljen kotačima i postavlja se na nosače pripremljene posebno za tu svrhu Nosači međusobno nisu fiksno pričvršćeni čime je omogućeno jednostavno prilagođavanje razmaka nosača ovisno o snazi ugrađenog energetskog transformatoraHlađenje transformatora (u koji je ugrađeno ulje za hlađenje) predviđeno je prirodno tj putem cirkulacije zraka kroz predviđene otvore na vratima i na zidu transformatorske komorePristup transformatoru je sa strane ulaznih vrata u transformatorsku komoru tako da je omogućen nesmetan prilaz djelovima transformatora koji se kontroliraju tijekom pogona (uljokaz termoprotektor preklopka) a sve u skladu sa tehničkim i zakonskim propisimaU transformacijsku stanicu se ugrađuje jedan energetski transformator i to- nazivne snage 400 kVA- naponskog omjera 10k(20k)420 V- preklopiv na 10 ndash 20 kV - sa regulacijskom preklopkom plusmn 25 i plusmn 5 za ručnu regulaciju na strani višeg

napona u beznaponskom stanjuNaravno u transformatorsku stanicu je moguće po potrebi ugraditi i druge transformatore a sve prema zahtjevima i obimu posla navedenog kamenoloma Neovisno o njihovoj snazi transformatori se ugrađuju u isto betonsko kućište a isporučuju se bez konzervatora a obzirom na raspoloživ prostor kućišta transformatori nazivne snage 250 kVA 400 kVA 630 kVA i 1000 kVA na poseban zahtjev mogu se naručiti te biti isporučeni sa konzervatorom i zaštitnim relejem Svi transformatori su standardno opremljeni termoprotektorom za zaštitu od preopterećenja Na svakom transformatoru je vidljivo istaknuta pločica sa tehničkim podacima transformatora a na njegovom kućištu su izvedeni posebni priključci za uzemljenje sa vijkom M12

212 Srednjenaponski sklopni blokSrednjenaponski sklopni blok tip ABB ndash Safe plus 24kV 630A čini plinom izolirano potpuno oklopljeno i od dodira opasnog napona zaštićeno sklopno postrojenje bdquoRing Main Unitldquo (RMU)

Važno je napomenuti da je sklopni blok ABB ndash Safe plus proizveden po najstrožim kriterijima te posjeduje certifikate ISO 9001 za kvalitetu u proizvodnji te ISO 14001 koji se odnosi na očuvanje okoliša a 90 ndash 95 dijelova skolpnog bloka moguće je recikliratiPo konstrukciji sklopno postrojenje je ustvari samostojeći ormar s lako pristupačnim priključcima i elementima upravljanja Prednja strana je opremljena shemom sa signalizacijom stanja pojedinih sklopnih uređaja a samo postrojenje sastoji se od sljedećih modula

- Vodno polje- Mjerno polje- Vodno polje i- Transformatorsko polje

213 Niskonaponski sklopni blokNiskonaponski sklopni blok tipa MP NNB-160010 izveden je kao radionički zgotovljen i ispitan samostojeći ormar Sastavljen je od dva dijela a predviđen je za učvršćivanje na pod transformatorske stanice iznad kabelskog kanala za smještaj kabela niskonaponskog odvodaSastavljeni ormar čine dva polja odvodno polje i dovodno ndash odvodno polje ukupnih dimenzija

- Širina 12 m- Visina 195 m i- Dubina 0325 m

U samostojeći ormar ugrađuje se oprema slijedećih tehničkih karakteristika - nazivni napon04 kV - nazivna struja sabirnica 1600 A - nazivna struja odvoda 400 A - nazivna kratkotrajna podnosiva struja kod 04 kV25 kA1s

U dovodno ndash odvodnom polju u gornjem dijelu ormara ugrađena je oprema za prihvat spojnog voda sa niskonaponske strane energetskog transformatora U donjem dijelu ormara se ugrađuju niskonaponski odvodi sa rastavnim osigurač ndash sklopkama nazivna struje 400 A (odnosno prema potrebi trošila) sabirnice neutralnog vodiča (N) sabirnice zaštitnog vodiča (PE) i konzole za pričvršćivanje niskonaponskih kabelaU niskonaponskom dovodu s energetskog transformatora snage 400 kVA u gornjem dijelu ormara ugrađen je kompaktni prekidač 400230 V 50 Hz fiksne izvedbe s priključcima sa prednje strane opremljen elektronskom zaštitom okidačem za daljinski isklop i pomoćnim kontaktima

Slika 1 izgled ABB ndash Safe plus SN sklopnog bloka

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

54

Preporučuje se ugradnja prekidača za 1250 A jer omogućuje kasniju zamjenu transformatora jačim ndash snage 630 kVA bez rekonstrukcije razvodnog ormara To je važno ukoliko investitor želi povećati instaliranu i vršnu snagu trošila prema planovima razvoja kamenoloma U gornjem dijelu odvodnog polja ugrađuje se mjerni terminal tipa MT ndash 10S namjenjen za lokalno i daljinsko mjerenje napona struje snage energije frekvencije i faktora snage Tu se još ugrađuju odvodnici prenapona i automatski instalacijski prekidači za zaštitu pomoćnih strujnih krugova a predviđen je i odgovarajući prostor za smještaj niskonaponske kondenzatorske baterije za kompenzaciju jalove snage energetskog transformatora u praznom hodu Za napajanje kondenzatorskih baterija za kompenzaciju struje praznog hoda energetskog transformatora predviđena je u istom polju ugradnja osigurač ndash sklopke nazivne struje 160 A sa topivim uloškom osigurača od 125 A (odnosi se na kondenzatorsku bateriju od 50 kVAr)

214 Uzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoUzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquo izvodi se kao združeno zaštitno i radno uzemljenje uz uvjet mogućeg lakog razdvajanja u slučaju potrebe što znači da će uzemljenje biti izvedeno razdvojeno tj posebno zaštitno i posebno radno U ovoj prvoj fazi rada na samoj stanici uzemljenje će biti međusobno povezanoUnutar transformatorske stanice izvedena je zaštita od indirektnog dodira izjednačenjem potencijala tj spajanjem svih metalnih dijelova postrojenja (koji u normalnom pogonu nisu pod naponom) na zaštitno uzemljenjeZaštitno uzemljenje se izvodi kao spoj paralelnih uzemljivača sabirnog voda uzemljenja unutar kućišta transformatorske stanice i tri vanjska prstena zaštitnog uzemljenja oko betonske kućice izvedenih FeZn trakom dimenzija 30x4mm Pogonsko se uzemljenje izvodi kao izdvojeno na 20 metara od transformatorske stanice energetskim kabelom PP00 1x95mm2 uvučenim u zaštitnu cijev PEHD 50 i tri kraka izvedena FeZn trakom 30x4 mm dužine 50 metara Na sabirni vod unutarnjeg uzemljenja se na više mjesta spaja i galvanski povezana armatura armirano ndash betonskih konstruktivnih elemenata kućišta transformatorske stanice Sa sabirnog voda unutarnjeg uzemljenja se izvode i odcjepi za uzemljenje svih metalnih konstrukcija kotla energetskog transformatora i sklopnih blokova s ugrađenom elektroopremom Sva metalna kućišta elektroopreme povezuju se preko predviđenih vijaka na zaštitno uzemljenje

Povezanost metalnih masa potrebno je provjeriti mjerenjem i potvrditi odgovarajućim atestom Nakon kontrolnih mjerenja može se po potrebi izvršiti odgovarajuća korekcija uzemljivača

22 Transformatorska stanica bdquoKorenići 2ldquoU ovom slučaju radi se o tipskoj transformatorskoj stanici proizvođača bdquoKončarldquo snage 250 kVA ugrađenoj na betonskom stupu Sukladno potrebama investitora pri eksploataciji i obradi kamena u navedenom kamenolomu na istoj lokaciji izgraditi će se tipska transformatorska stanica na betonskom stupu visine 10 metara koja će biti udaljena približno 200 metara od transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoStanica na betonskom stupu proizvod je tvrtke bdquoKončarldquo te je ovjerena kao tipska transformatorska stanica na betonskom stupu HEP-a i za istu su izrađeni tipski projekti pa se dokumentacija za njezinu izgradnju svodi na projekt prilagodbe lokaciji i eventualnim posebnim uvjetimaObzirom na zahtjevanu priključnu snagu trošila od približno 200 kW ugraditi će se primarno preklopivi transformator 10(20)04 kV 250 kVA a iz niskonaponskog ormara transformatorske stanice napajati će se razvodni ormari na samom radilištuNiskonaponski ormar transformatorske stanice sastoji se od dva dijela U prvom je ugrađena sljedeća oprema- prekidač AS 500 A- jedna tropolna pruga 400 A (paralelan izlaz niskonaponskog kabela)- dvije izlazne pruge 250 A (rezerva)- voltmetar i- instalacija unutarnje rasvjete ormaraU drugom dijelu je oprema za rasvjetu radilišta (bez brojila) te kondenzator za kompenzaciju jalove energije transformatora 250 kVA u prazom hodu koji se na sustav priključuje preko osigurača

221 Uzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 2ldquoUzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 2ldquo izvodi se isto kao kod prethodno opisane transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquo tj kao združeno zaštitno i radno uzemljenje uz uvjet mogućeg lakog razdvajanja u slučaju potrebe Na samoj stanici izvedena je zaštita od indirektnog dodira izjednačavanjem potencijala odnosno spajanjem svih metalnih dijelova postrojenja (koji nisu pod naponom) na zaštitno uzemljenje Zaštitno uzemljenje se izvodi kao spoj paralelnih uzemljivača ndash dva vanjska prstena zaštitnog uzemljenja oko betonskog temelja stanice izvedenih FeZn trakom 30x4 mmS obzirom na činjenicu da je u samoj trasi napojnog 20 kV kabela položena FeZn traka dimenzija 30x4 mm uzemljivač ove transformatorske stanice će biti povezan i na taj uzemljivač a samim time i na uzemljivač transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoPogonsko se uzemljenje izvodi kao izdvojeno na 20m od stanice na prvom stupu NN mreže sa dva kraka po 50m i posebno još jednom sa dva kraka po 50m

3 Analiza isplativosti predaje EES postrojenja kamenoloma bdquoKorenićildquo na upravljanje i održavanje HEP-uRad na eksploataciji arhitektonsko ndash građevinskog kamena na lokaciji bdquoKorenićildquo obavlja se tokom cijele godine svim radnim danima (od ponedjeljka do subote 8 sati dnevno) dok je nedjeljom kamenolom zatvoren

Slika 2 niskonaponski sklopni blok

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

55

Na toj lokaciji izgraditi će se 2 transformatorske stanice ukupne snage 650 kVA

(zidana TS 400 kVA i stupna TS 250 kVA) a buduće prosječno opterećenje u

kamenolomu procijenjeno je na 07 odnosno 70 Ovako visok prosjek posljedica

je činjenice da će ukupna snaga instalirane opreme u kamenolomu biti oko 800

kW što je i više od snage transformatorskih stanica ali rad je moguć jer se faktor

istovremenosti rada instalirane opreme kreće između 05 i 06

31 Procjena godišnje potrošnje električne energije po mjesecima

Radna energija

VT (kWh)Radna energija NT

(kWh)Radna snaga

(kW)

Siječanj 87360 0 475

Veljača 87360 0 475

Ožujak 96915 1365 475

Travanj 79625 11375 475

Svibanj 79625 11375 490

Lipanj 73255 10465 490

Srpanj 85995 12285 490

Kolovoz 79625 11375 490

Rujan 82810 11830 490

Listopad 79625 11375 475

Studeni 91000 0 475

Prosinac 83720 0 475

UKUPNO 1006915 81445 5775

Tablica 1 procjena potrošnje el energije kamenoloma

Pod a) prikazana je procjena troškova potrošnje električne energije za 2011

godinu za tarifni model srednji napon u koji spada kupac bdquoKamen ddldquo iz Pazina

dok je pod b) prikazana jednaka potrošnja za navedenog kupca ali za tarifni

model niski napon

a) Poduzetništvo mjerenje na srednjem naponu

Radna energija VT

Radna energija NT

Radna snaga

Naknada za mjernu uslugu i opskrbu

Cijena za poduzetništvo -srednji napon

045 023 5839 106

Godišje vrijednosti potrošnje

1006915 81445 5775 12

Ukupno bez PDV-a

45311175 1873235 33720225 1272

Tablica 2 procjena troškova srednji napon

Ako se zbroje ukupne cijene za radnu energiju VT radnu energiju NT radnu

snagu i nakandu za mjernu uslugu i opskrbu dolazi se do ukupne godišnje

cijene za potrošnju električne energije koja onaj tarifni model bez PDV ndash a iznosi

81031835 kn

U slučaju da poduzeće za opskrbu električnom energijom u ovom slučaju Elektroistra preuzme na održavanje i upravljanje srednjenaponsku mrežu kamenoloma bdquoKorenićildquo a da se postojeća snaga isto tako rasporedi potrošačima na niskom naponu tj razvodnim ormarima RO1 RO2 RO3 i RO4 tada bi kupac dobio drugi tarifni model a mjerenje bi se vršilo na niskom naponu u svakoj transformatorskoj stanici posebno

b) Poduzetništvo mjerenje na niskom naponu

Radna energija VT

Radna energija

NT

Radna snaga

Naknada za mjernu uslugu i opskrbu

Cijena za poduzetništvo -srednji napon

052 026 7097 65

Godišje vrijednosti potrošnje

1006915 81445 5775 12

Ukupno bez PDV-a

52359580 2117570 40985175 780

Tablica 3 procjena troškova niski napon

Ako se zbroje ukupne cijene za radnu energiju VT radnu energiju NT radnu snagu i nakandu za mjernu uslugu i opskrbu dolazi se do ukupne godišnje cijene za potrošnju električne energije koja onaj tarifni model bez PDV ndash a iznosi 95540325 knUkoliko potrošač ostane kupac na srednjem naponu tada se osim troškova potrošene električne energije i troškova za isporučenu radnu snagu mora računati na još nekoliko dodatnih troškova a to su- održavanje ovlaštene tvrtke za održavanje TS bdquoKorenići 1ldquo 710000 kn- održavanje ovlaštene tvrtke za održavanje TS bdquoKorenići 2ldquo 500000 kn- ukupni troškovi po ugovoru o pogonskim manipulacijama i uslugama pogonske

spremnosti1200000 kn Razlika u cijeni tada bi iznosila 12098490 kn godišnje

4 ZaključakElektroenergetski sustav je danas jedan od glavnih pokretača industrijske proizvodnje razvoja i gospodarstva općenito pa ni Istarska županija nije iznimka Teško je zamisliti moderan život bez energetike i elektroenergetskog sustava Primjer tvrtke bdquoKamen ddldquo tipičan je primjer ulaganja u buduću proizvodnju tj eksploataciju kamena i širenje kamenoloma bdquoKorenićildquo

Pitanje na koje se tražio odgovor je isplativost ulaganja i isplativost predaje transformatorskih stanica na upravljanje i održavanje HEP-u

Isplativost ulaganja u elektroenergetski sustav je višestruko isplativa počevši od saznanja da će u kamenolomu biti mnogo veća zaliha instalirane snage nego do sada pa do činjenice da sada postoji mogućnost širenja eksploatacije na toj lokacijiSadašnjim stanjem na terenu kamenoloma gdje su strojevi i oprema napajani električnom energijom iz tri agregata često dolazi do problema pokretanja pojedinih strojeva u trenutku dok su ostali strojevi pod velikim opterećenjem a to je vrlo često Tada agregati jednostavno nemaju dovoljno snage da isporuče zahtijevanu količinu električne energijeNe treba zaboraviti ni ekološki aspekt ove problematike Naime diesel ndash električni agregati velikih snaga pokretani motorima vrlo velikog obujma postaju i znatni zagađivači okoliša a moguće je i onečišćenje prirode naftom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

56

Nadalje preciznim izračunima gdje su uzeti u obzir svi parametri kao što su

potrošnja električne energije troškovi održavanja transformatorskih stanica

bdquoKorenići 1ldquo i bdquoKorenići 2ldquo te troškovi ugovora o manipulacijama došlo se

do jednostavnog zaključka da je u interesu poduzeća bdquoKamen ddldquo da zadrži

transformatorske stanice u svojem vlasništvu Tada će to poduzeće ostati kupac

na srednjem naponu što podrazumijeva jeftinije tarife električne energije ali je

kupac dužan pronaći ovlaštenu tvrtku za održavanje transformatorskih stanica a

HEP-u je dužan isplatiti troškove po ugovoru o manipulacijama Kada se podmire

svi navedeni troškovi tvrtka bdquoKamen ddldquo može računati na oko 12000000 kuna

godišnje uštede financijskih sredstava

Kako se ovdje radi o novim transformatorskim stanicama ovaj zaključak još više

dobiva na težini jer se očekuje pouzdan rad cijelog elektroenergetskog sustava

kamenoloma sljedećih 20 ndash 30 godina a nakon tog vremena moguće je da će i

resursi kamenoloma biti iscrpljeni

Uz sve to tvrtka bdquoKamen ddldquo ima pravo prodaje transformatorskih stanica skupa

sa kamenolomom a to znači da 144000000 kn uloženih sredstava ostaje u

njihovom vlasništvu te samim time povećava vrijednost kamenoloma

5 Literatura[1] Pinter V bdquoOsnove elektrotehnikeldquo 7 izdanje Tehnička knjiga Zagreb 1989

[2] Niemand T bdquoSustavi uzemljenja u razdjelnim mrežamaldquo Die Deutsche

bibliothek Berlin 1995

[3] Kamen dd ndash Pazin Glavni projekt izrade transformatorskih stanica bdquoKorenići

1ldquo i bdquoKorenići 2ldquo 2010

[4] Kamen dd ndash Pazin Godišnji izvještaj o radu strojeva i diesel ndash električnih

agregata u kamenolomu bdquoKorenićildquo 2010

[5] HEP-Vjesnik Bilten broj 184 Pravilnik o održavanju elektrodistribucijskih

objekata i postrojenja

[6] Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i

pripadajućih trafostanica (Narodne novine broj 5391)

[7] httpwwwabbcomproductdb0003db004279

c125739900636470c125683f36fd39aspx (10 09 2010)

[8] httpwww05abbcomglobalscotscot235nsfveritydisplaydda78943be8

d0fc1256f4a004aaa7b$Filekatalogcpdf (10 09 2010)

[9] httpwww05abbcomglobalscotscot235nsfveritydisplay49077072471

9c5cc1256f4a004a1693$FileSECTOS-inst-pogonpdf (10 09 2010)

[10] Analiza razine kvalitete opskrbe električnom energijim NP Brijuni diplomski

rad Lorenzo Belci Pula 2008

SummaryExploitation of architectural and building stone makes a need for substantial amounts of electric power and energy to run machinery for stone quarrying Therefore at the location of the quarry ldquoKorenićirdquo is necessary to build an electro ndash energetic system objects that is two transformer stations whose construction is actually the theme of this work In addition there will be measures and estimates of future electricity demand with cost-benefit analysis of electro ndash energetic system of this quarry to be operated and maintained by HEP

Key worDS electric energy electro ndash energetic system transformer stations transformers medium voltage low voltage earthing

Analysis of Electric Power Supply for Querry of bdquoKorenićildquoDiego Dobrila bacc ing politeh

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

57

Upute suradnicimaČasopis ldquoTechnerdquo objavljuje radove koji se recenziraju i one koji ne podliježu recenzentskom postupku u kojima se neposredno reflektiraju pitanja politehničkog odgoja i obrazovnja Recenzirani radovi kategoriziraju se u sljedeće kategorije- izvorni znanstveni članak - original scientific papers- prethodno priopćenje - preliminary communication- pregledni članak - author reviews- izlaganje sa znanstvenog skupa - conference papers - stručni članak - profesional papers- ostale radove koji neposredno ili posredno referiraju tematiku politehničkog obrazovanja kao i prikaze radova diplomiranih studenata Politehnike radove nastavnika i stručnjaka udruženja inženjera

Izvorni znanstveni radovi sadrže rezultate izvornih istraživanja orginalne teorijske ili praktične rezultate do sada još neobjavljenih istraživanja iskazana na objektivno provjerljiv način

prethodno priopćenje sadrži jedan ili više novih znanstvenih podataka ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omogućavale provjeru kao kod izvornih znanstvenih članaka Prethodno priopćenje sadrži nove rezultate istraživanja koji zahtjevaju brzo objavljivanje uz naglašenu ulogu autorovog izvornog doprinosa u tom području na već publicirane radove U priopćenju se opisuju rezultati eksperimentalnih istraživanja odnosno istraživanja u tijeku

pregledni članak ima karakter izvornih znanstvenih radova sadrži cjelovit prikaz stanja i tendencija razvoja određenog područja teorije i prakse s kritičkim osvrtom ili procjenom na orginalan sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegovog dijela u kojem autor i sam aktivno sudjeluje Citirana literatura mora biti dovoljno cjelovita da omogućuje dobar uvid i uključivanje u prikazano područje u odnosu na već publicirane radove

Izlaganje sa znanstvenog skupa je priopćenje podneseno i prezentirano na takvom skupu u pisanom obliku Ono se objavljuje ako nije prije toga objavljeno u zborniku skupa

Stručni članak sadrži opis rada dostignuća i rezultate stručnih istraživanja korisne prijedloge i doprinose iz određene struke te njihove primjene u praksi i ne mora predstavljati izvorna istraživanja

ostalo su svi radovi (recenzije prikazi vijesti obavijesti preporuke) koji se ne mogu kategorizirati i ne podliježu recenziji

Opće napomene1 Časopis izlazi dva puta godišnje i tiska se na hrvatskom jeziku formata A42 Rukopisi se dostavljaju Uredništvu na adresu Uredništvo časopisa TECHNE Politehnika Pula Riva 6 52100 Pula Tel 052 381 - 410 381 - 411 fax 381 - 412 wwwpolitehnika-pulahr3 Odluku o kategorizaciji i redosljedu objavljivanja radova ili prikaza donosi Uredništvo nakon recenzentnog postupka

recenzenata4 Poželjni opseg znanstvenih i stručnih radova je do 16 kartica (jedan autorski arak) koji se dostavljaju na disketi

odnosno CD uz dva otisnuta primjerka na papiru formata A4 i veličini slova Times New Roman 12 Sve stranice treba uredno numerirati

5 Nalov rada treba biti kratak i jasan Na prvoj stranici rukopisa treba navesti ime (na) i prezime (na) autora i naziv ustanove u kojoj autor (i) radi (e)

6 Uz svaki rad treba izraditi sažetak do 200 riječi koji sadržava opći prikaz rada metodologiju rada najvažnije rezultate i zaključak te navesti ključne riječi od 5 do 7 pojmova i naziv rada na hrvatskom i jednom stranom jeziku

7 Literatura se navodi na kraju rada po abecednom radu autora8 Rukopisi se ne vraćaju9 Prihvaćanje kategoriziranih radova za objavljivanje obvezuje autorae da isti rad ne smijeu objaviti na drugom

mjestu bez naznake da je rad već objavljen u časopisu TECHNE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

58

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

59

VLADIMIR GORTAN ddPAZIN Dinka Trinajstića 10

65 godina iskustvaTel (052) 624 234 bull Fax (052) 624 362 bull OIB 30162737179e-mail vg put-comhr bull wwwvladimir-gortanhr

- građevinarstvo - bravarija -betonara - bijeli strop -pvc stolarija

Page 5: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

5

Uvodna riječU razvoju stručnog politehničkog obrazovanja značajnu ulogu ima i list Udruženja inženjera Techne koji je počeo izlaziti 1988 godine a od svibnja 2001 godine odnosno petog broja Techne-a je zajednički list Udruženja inženjera i kako se tada zvala Visoke tehničke škole ndash politehnike u Puli

Koncept se od tada promijenio tako da je list počeo objavljivati članke iz raznih područja ljudske djelatnosti tehnike znanosti ekologije ekonomije obrazovanja agronomije strojar-stva elektrotehnike tehnologije medicine nutricionizma menadžmenta informacijskih znanosti i drugih općih tema koje su interdisciplinarno vezana uz politehnički teoriju i praksu

Od trinajstog broja u 2012 godini list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i ISSN uredu za Hrvatsku kao časopis za politehničku obrazovnu teoriju i praksu s ISSN oznakom 1333-2643 i oznakom Sveučilišne knjižnice u Puli UDK 371 koji će izlaziti dva puta godinje Pred Vama je trinajsti broj Techne-a časopisa za politehničku obrazovnu teoriji u praksu čiji su osnivači i nakladnici Politehnika Pula - Visoka tehničko-poslovna škola s pravom javnosti i Udruženje inženjera Pula koji recenziranim i objavljenim radovima u ovom briju čine određeni pomak u načinu prezentiranja rada na hrvatskom i stranom jeziku uz navođenje UDK oznake za svaki rad i njene klasifikacije

Suradnici u časopisu su poznati stručnjaci iz raznih područja ali i mladi još neafirmirani visoko obrazovni autori Novina u zadnja dva broja je u tome što smo počeli objavljivati određene separate diplomski radnji diplomanata Politehnike što je vidljivo u sadržaju časopisa

Mišljenja smo da u ovom časopisu za politehničku obrazovnu teoriju i praksu ima dovoljno prostora i mogućnosti da svoje radove izrade i objave ne samo stručnjaci iz gospodarstva već i nastavnici nositelji pojedinih predmeta na Politehnici kako bi stekli i potrebne uvjetre za svoj izbor ili reizbor Neupitno je i poželjno da se u časopisu objavljuju separati studenata koji su završili Politehniku po Bolonjskom konceptu i koji su trenutno na specijalističkom studiju Kreativni menadžment procesima

Zahvaljujemo se svim činiteljima časopisa Techne i pozivamo Vas na zajedničku suradnju u unapređivanju teorije i prakse politehničkog obrazovanja te da Vaše radove izrađujete prema uputama navedenim na kraju časopisa

Urednik i uredništvo

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

6

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

7

1 Uvod Za komunalni standard stanovnika ali i za uvjete poslovanja gospodskih subjekata naročito u turizmu i ugostiteljstvu parkovi i javne zelene površine u naselju od izuzetnog su značajaŠto više reći nego da još u inventuri komunalnih objekata Grada Rima iz IV stoljeća Strabon pored ostalog navodi ldquohellip 8 campusa prekrivenih travom cijele godine na kojima su se gomile građana igrale loptom tjerale kolutove ili se hrvale te 30 parkova i vrtova koje su osnivali bogati građani za privatno uživanje ali su kasnije prešli u javno vlasništvohellipldquo

2 Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege lataPravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj je podnormirano Zakoni koji djelomično uređuju ovaj segment su sljedećia) Parkovi zemljište za sport i rekreaciju dječja igrališta1 nisu neizgrađeno

građevinsko zemljište već se smatraju zemljištem privedenim svrsi Prema članku 17 Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (Nar nov br 1607) podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabeVrste uporabe za zemljište privedeno svrsi mogu biti izgrađeno zemljište zemljište pod zgradama dvorište park

1 Članak 17 Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (Nar nov br 1607)Podaci o nači-nu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabeVrste uporabe za zemljište privedeno svrsi mogu biti izgrađeno zemljište zemljište pod zgradama dvorište park zemljište za sport i rekreaciju dječje igralište tržnica sajmište groblje uređena plaža luka marina zračna luka kamenolom šljunčara pješčenjak otvoreni kop nasip usjek ustava deponija ulica trg cesta put autocesta i željeznička pruga

zemljište za sport i rekreaciju dječje igralište tržnica sajmište groblje uređena plaža luka marina zračna luka kamenolom šljunčara pješčenjak otvoreni kop nasip usjek ustava deponija ulica trg cesta put autocesta i željeznička pruga

b) Zakon o komunalnom gospodarstvu2 određuje javne zelene površine parkove dječja igra lišta kao komunalne objekte - javne površine Osim navedenih javnim površinama smatraju se i pješačke staze pješačke zone otvorene odvodnih kanali trgovi i javne prometne površine

c) Prema definiciji iz točke 19 članka 2 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar nov br 7607 i 3809) ) površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste ulice trgovi tržnice igrališta parkirališta groblja parkovne i zelene površine u naselju rekreacijske površine i sl) Namjena i uređenje zelenih parkovnih i rekreacijskih površina određuje se Urbanističkim planom uređenja naselja3

d) Parkovi i javne zelene površine mogu se graditi bez akta o odobrenju gradnje jer se smatraju se jednostavnim građevinama ukoliko ispunjavaju uvjete iz Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (Nar nov br 10107) odnosno kada obuhvaćaju izgradnju dječjeg igrališta ograde građevinske visine do 16 m i potpornog zida građevinske visine do 08 m spomeničkog ili sakralnog obilježja građevinske (bruto) površine do 400 m2 i visine do 40 m od razine okolnog tla koje se gradi u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo te pješačke staze Ne može se isključiti mogućnost izgradnje složenijih parkovnih građevina za čiju je gradnju potreban akt na temelju kojega se može graditi Za određivanje samog izgleda parka i javnih zelenih površina u svezi sa hortikulturnim uređenjem i uporabom određenih vrsti

2 Stavak 7 članka 3 Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar nov br 3695 10995 - Uredba 2196 - Uredba 7097 12899 572000 1292000 i 5901 2603 -proč tekst i 8204 11004 - Uredba i 17804 3809 7909 i 15309 - u daljnjem tekstu ZKG) 3 Članak 76 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar nov br 7607) urbanistički plan uređenja određuje osobitopodjelu područja na posebne prostorne cjeline te područja i koncept urbane obnove naselja ili dijelova naselja osnovu namjene površina i prikaz površina javne namjene razmještaj djelatnosti u prostoru osnovu prometne komunalne i druge infrastrukture mjere za zaštitu okoliša očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti uređenje zelenih parkovnih i rekreacijskih površina zahvate u prostoru značajne za pro-storno uređenje naselja i izradu detaljnih planova uređenjauvjete uređenja i korištenja površina i građevina i zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća

Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskojde lege lata i de lege ferenda

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Desanka Sarvan dipliur Politehnika Pula

UDK 3467712253](4975)Pregledni članak

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

8

biljaka ne postoji obveza ishodovanja kakvog upravnog akta - odobrenja od tijela državne ili lokalne uprave ali JLS kao investitor određuje pobliže izgled tih površina putem svojih službi nadležnih za zaštitu okoliša4

e) Izgradnja parkova i javnih zelenih površina financira se iz komunalnog doprinosa i proračuna JLS Komunalni doprinos plaćaju prema obujmu građevine investitori drugih građevina za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture5 a ova su sredstva prihod proračuna JLS Korištenje navedenih sredstava određeno je godišnjim Programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture6 koji sadrži opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja te za nabavu opreme i iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja djelatnosti Investitor izgradnje parkova i javnih zelenih površina je JLS

f) Održavanje parkova i javnih zelenih površina financira se iz komunalne naknade koju plaćaju vlasnici odnosno korisnici stambenog poslovnog prostora i garažnog prostora te građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađenoga građevnog zemljišta Komunalna naknada je prihod proračuna JLS a koristi se prema godišnjem Programu održavanja komunalne infrastrukture Održavanje javnih površina je komunalna djelatnost a JLS mogu organizirati obavljanje komunalnih djelatnosti na svom području7 u okviru upravnih tijela (vlastiti pogon) ili osnivanjem pravne osobe za obavljanje tih djelatnosti - trgovačkog društva ili javne ustanove (in-house service providers) ili davanjem prava za obavljanje komunalne djelatnosti trećim osobama - zaključenjem pisanog ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti održavanja javnih površina8 Naručitelj komunalnih usluga održavanja javnih površina je JLS osim ako isto obavlja putem vlastitog pogona

g) Prihodi od korištenja javnih površina su prihod proračuna JLS Prema odredbi članka 43 Zakona o financiranju JLS i JPRS (Nar nov br 117936997 3300 12700 5901 10701 11701 - ispr 15002 14703 13206 2607 - Odluka USH) porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine Porez se plaća se u visini na način i pod uvjetima koje propišu općina ili grad a što se smatra javnom površinom svojom odlukom propisuje općina ili grad

h) Prema članku 16 ZKG JLS su ovlaštene donijeti odluku o komunalnom redu koja sadrži odredbe o 1 uređenju naselja 2 održavanju čistoće i čuvanju javnih površina 3 korištenju javnih površina 4 skupljanju odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom 5 uklanjanju snijega i leda 6 uklanjanju protupravno postavljenih predmeta 7 mjere za provođenje komunalnog reda i 8 kaznene odredbe

Prekršajnim zakonom (Nar nov br 10707) propisano je da za prekršaj propisan odlukom JLS i JPRS

- za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 50000 kuna ni većem od 1000000 kuna

4 Pojedine JLS odlukom o komunalnom redu utvrđuju obvezu investitora na ishodovanje odobrenja o uređenju zelenih površina koje donosi upravno tijelo JLS u čijem je djelokrugu zaštita okoliša5 Stavak 1 članka 32 ZKG Iz sredstava komunalnog doprinosa financira se izgradnja javnih površina nerazvrstanih cesta javne rasvjete te groblja i krematorija6 Stavak 1 članka 32 ZKG7 Stavak 1 članka 4 ZKG8 Na osnovi ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti mogu se obavljati ko-munalne djelatnosti koje se financiraju isključivo iz proračuna JLS (stavak 1 članak 15 ZKG) To su komunalne djelatnosti koje se financiraju iz sredstava komunalne naknade koja je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave odvodnja atmosferska voda održavanje čisto-će u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina održavanje javnih površina održavanje nerazvrstanih cesta javna rasvjeta Komunalna djelatnost održavanja grblja ne financira se isključivo iz proračuna JLS već i iz sredstava grobnih naknada te se stoga ova djelatnost ne može obavljati na temelju pisanog ugovora o obavljanju komunalnih djelatnosti

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

9

- za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu

samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi obavljanja njezina obrta ili

druge samostalne djelatnosti ne može biti propisana ni izrečena novčana

kazna u iznosu manjem od 30000 kuna ni većem od 500000 kuna

- za počinitelja prekršaja fizičku osobu ne može biti propisana ni izrečena

novčana kazna u iznosu manjem od 10000 kuna ni većem od 200000 kuna

Tako je odluka o komunalnom redu de facto jedini pravni akt koji zaštićuje

parkove i javne zelene površine kao komunalne objekte ukoliko isti nemaju

značajnije vrijednosti u kojem slučaju bi mogli biti proglašeni zaštićenim

područjem prirode (primjerice spomenik parkovne arhitekture) kada se

njihova zaštita ostvaruje prema odredbama posebnog zakona - Zakona o

zaštiti prirode (NN br 7007)

i) Pitanje pravnog statusa parkova i javnih zelenih površina9 nije pravno

definirano u pozitivnom zakonodavstvu Republike Hrvatske ali je nakon

burne stručne rasprave o tom pravnom pitanju u aktualnoj pravnoj teoriji i

praksi zaključeno jer su parkovi i javne zelene površine su po definiciji javne

površine stvari namijenjene uporabi svih čije je korištenje namijenjeno

svima i pod jednakim uvjetima javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu

JLS sukladno odredbI stavka 4 i 8 članka 35 Zakona o vlasništvu i drugim

stvarnim pravima (Nar nov br 9196 6898 13799 222000 732000

11401 i 7906 14106 14608 3809 i 15309)

2 Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege ferendaPobliže pravno uređenje pravnog statusa parkova i javnih zelenih površina u

JLS i donošenje standarda za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja

javnih površina nameće kao značajno pravno pitanje zbog njihovog očuvanja

i zaštite10 Zelene površine u naseljima obuhvaćaju različite kategorije - kako

uređene parkove i javne zelene površine kao samostalne objekte tako i uređene

okućnice (dvorišta) građevina u privatnom ili javnom vlasništvu te neizgrađeno

građevinsko zemljište koje je namijenjeno za izgradnju ali se privremeno koristi

kao zelena površina a mogu obuhvatiti i površine namjene sporta i rekreacije a

njihov je značaj za komunalni standard građana ali i za gospodarstvo (naročito

turizam i ugostiteljstvo) na području JLS od izuzetnog značaja

Valja napomenuti da su određene komunalne djelatnosti pobliže uređene

posebnim zakonima - tako je primjerice Zakon o vodama (Nar nov br 15309)

odredio što se smatra komunalnim vodnim građevinama i javnim vodnim 9 Problem se u pravnoj literaturi obrađuje kao pravni status nerazvrstanih cesta i javnih površina Postoje različita mišljenja da se radi o nekretninama u vlasništvu JLS odnosno pravnih osoba u vlasništvu JLS (trgovačkih društava i javnih ustanova koje obavljaju ko-munalne djelatnosti) da se radi o javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno o javnim dobrima u vlasništvu JLSU pravnoj literaturi vodi se intenzivna rasprava o pravnom statusu nerazvrstanih cesta za koje se zaključuje da su javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS10 U ovom radu nije obuhvaćeno pitanje pravnog statusa parkova koji su proglašeni zaštiće-nim dijelovima prirode (spomenik parkovne arhitekture) za koje je kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku određen poseban pravni režim Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj botanički vrt arboretum gradski park drvored kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja) odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala koji ima estetsku stilsku umjetničku kulturno-povijesnu ekološku ili znanstvenu vrijednost (stavak 1 članka 18 Zakona o zaštiti prirode - Nar nov br 7005)

uslugama te uvjete pod kojima se ove mogu obavljati11 Isto Zakon o grobljima

(Nar nov br 1997) i Pravilniku o grobljima (Nar nov br 9902) pobliže uređuju

uvjete i način obavljanja komunalne djelatnosti upravljanja grobljem i definira

groblje kao komunalni objekt12 Nadalje Zakon o otpadu (Nar nov br 17804

15305 11106 11007 6008 i 8709) pored ostalog određuje uvjete i način

obavljanja komunalne djelatnosti zbrinjavanja komunalnog otpada te pravno

uređuje građevine za zbrinjavanje otpada Od navedenih komunalnih djelatnosti

ništa manje važna nije komunalna djelatnost održavanja javnih zelenih površina

te smatramo da je u praksi iskazana potreba da Sabor RH donese zakon kojim

bi se uredilo pravni status javnih zelenih površina standardi zaštita zelenih

površina lokalnog značaja te uvjeti i način obavljanja te komunalne djelatnosti

kao i prateći podzakonski akti (pravilnici)

Zakonom bi bilo potrebno

a) definirati pojmove odlučne za navedenu djelatnost

b) definirati pravni status javnih zelenih površina kao javnog dobra u općoj

uporabi u vlasništvu JLS te postupak proglašenja javnog dobra odnosno

njegovog ukidanja kada za to postoje opravdani razlozi

c) definirati lokalne kategorije zaštite urbanog zelenila

d) odrediti standarde za obavljanje djelatnosti održavanja javnih zelenih

površina (uvjeti - stručna sprema licenca i sl i oprema koju mora

zadovoljavati operater)

e) ovlastiti JLS na donošenje općeg akta o redu na javnim zelenim površinama

f) kaznene odredbe za prekršaje

3 ZaključakPravni status vrlo vrijednih komunalnih objekata - parkova i javnih zelenih

površina kao javnih površina nije pravno određen u pozitivnom zakonodavstvu

Republike Hrvatske ali se interpretacijom pojedinih propisa može zaključiti da

se radi o javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu JLS Isto uvjeti i način

obavljanja komunalne djelatnosti održavanja javnih zelenih površina minimalni

standardi zaštita tih objekata i druga značajna pitanja nisu pobliže uređena pa

je u cilju unaprjeđenja standarda građana i uvjeta rada gospodarstva potrebno

donijeti odgovarajuće zakone i podzakonske akte kako bi i ova komunalna

djelatnost doprinijela konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

11 Stavak 1 točka 2 članka 22 Zakona o vodama (Nar nov br 15309) ldquoKomunalne vodne građevine21 građevine za javnu vodoopskrbu - akumulacije vodozahvati (zdenci kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima) uređaji za kondicioniranje vode vodospreme crpne stanice glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža22 građevine za javnu odvodnju - kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda mje-šoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda kolektori crpne stanice uređaji za pročišćavanje otpadnih voda uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda lagune ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama uključujući sekundarnu mrežuldquo12 Stavak 1članka 2 Pravilniku o grobljima (Nar nov br 9902) ldquoGroblje je prostor na kojemu se vrši polaganje posmrtnih ostataka umrlih a sastoji se od unutrašnjeg prostora (površine za ukop oproštajni prateći i pogonski dio) i vanjskog prostora (prometne površine parkiralište i ostale usluge)rdquo Člankom 7 Pravilnika određeno je da groblje naročito čine površine za ukop površine i građevine za ispraćaj pokojnika prostori za pogon unutrašnje prometnice i zelenilo te prateće funkcije za posjetitelje groblja prateće funkcije za za-poslene servis i održavanje te vanjske prometne površine i usluge Groblje se sastoji od grobnog mjesta (groba)grobnih redova koje čine niz grobnih mjesta (grobova) grobnih polja (više grobnih redova s ne više od 200 grobova sa pristupnim stazama) staza koje povezuju grupe grobova u grobnom polju ili red grobova glavnih staza koje povezuju grobna polja s odmorištima i proširenjima internih i eksternih prometnica za kolni promet s parkiralištem zelenila (grupirano i prateće) oproštajno-ceremonijalnog sklopa s otvorenim iili zatvorenim oproštajnim prostorom službeno-pogonskog dijela za prijem i obradu pokojnika servisnih funkcija za održavanje i upravljanje grobljem pratećih usluga prodaje a može sadržavati i prateće usluge proizvodnje vijenaca svijeća nadgrobnih obilježja i vrtlariju Groblje može imati kapelu zvonik i poseban memorijalni dio za posebne vrste ukopa te prateće manje proizvodne pogone za izradu vijenaca i nadgrobnih obilježja izvan prostora groblja

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

10

1 Uvod Globalizacija gospodarstva i ubrzani tehnološki razvoj su procesi koji su posljednjih godina utjecali na širenje tržišta ali i na povećanje konkurencije na njemu Kvaliteta postaje jedna od najznačajnijih značajki proizvoda o kojoj ovisi njegova konkurentnost Informatička tehnologija (IT) koju čine računala (hardver) softver i komunikacija predstavlja jedan od značajnih katalizatora ovih procesa i postala je ključnim resursom poslovanja u svim granama gospodarstva Za proizvodnju hardvera pa i za same hardverske proizvode mogu se dobrim dijelom primijeniti iskustva i načela koja se koriste u proizvodnji drugih opipljivih proizvoda Kada je u pitanju softver kao proizvod a i sam proces njegove izrade postoje mnoge specifičnosti zbog kojih se iskustva s drugim proizvodim često ne mogu koristiti Uzme li se u obzir relativno kratko iskustvo u proizvodnji softvera

kompleksnost samog proizvoda i druge specifičnosti nije iznenađujuće da je postotak promašaja tj loše kvalitete proizvoda vrlo visok Istraživanja pokazuju1 da je kod izrade softverskog proizvoda veća vjerojatnost da će on biti neuspješan nego uspješan Od prilike samo 20 softverskih projekata rezultira s potpunim zadovoljstvom zainteresiranih strana dakle samo se na jednom od pet projekata za izradu softvera postiže očekivana kvaliteta Gotovo isto toliko projekata se napusti u fazi razvoja ili neposredno nakon početka primjene Problemi s razvojem softverskih proizvoda neposredno utječu i na informacijske sustave u kojima softver predstavlja jednu od temeljnih komponenti Imamo paradoksalno stanje da informatička djelatnost koja u suštini treba povećati djelotvornost i učinkovitost cijelog gospodarskog sustava ima velikih problema u postizanju učinkovitosti i kvalitete u svojoj proizvodnji Radi se o ogromnim izgubljenim sredstvima koji se mjere u stotinama milijuna eura

1 Vidjeti na primjer httpwwwit-cortexcomStat_Failure_Ratehtm na dan 190907

Upravljanje kvalitetom informacijskih sustava

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Drsc Giorgio Sinković Franko Trošt diplinž

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakKvaliteta informacijskog sustava odnosno softverskog proizvoda može se definirati na jednak način kao i za ostale proizvode no zbog specifičnosti softvera potrebno je definirati dodatne atribute kvalitete i način njihovog mjerenja Bez obzira da li je riječ o hardveru ili softveru kvaliteta nije fiksna značajka proizvoda nego ovisi o tome tko je ocjenjuje Gledajući iz poslovne perspektive osnovni kriterij za procjenu kvalitete je zadovoljstvo kupca Kada je u pitanju izrada informacijskog sustava u većini slučajeva ni kupac ni proizvođač nemaju točnu predodžbu ni konačnog proizvoda niti njegove kvalitete a ukoliko ju i imaju podložna je promjenama tijekom životnog ciklusa razvoja softverskog proizvoda Kupac mijenja svoje zahtjeve tijekom razvoja i s time i temeljne kriterije za ocjenu kvaliteteZnačajke i podznačajke kvalitete softverskog proizvoda nisu nove i preuzete su iz izvornog standarda ISO 9126 iz 1991 godine Izvršena je njihova analiza i prilagođavanje suvremenim uvjetima u cilju stvaranja podsjetnika i smjernica kupcu softverskog proizvodaPrikazane značajke softverskog proizvoda pretežito pokrivaju aspekte vanjske kvalitete i kvalitete u usporedbi iako ima i elemenata koji se odnose na unutarnju kvalitetu Neriješeno je pitanje relativne važnosti pojedine značajke što ovisi o vrsti proizvoda ali i o kupcu

KljUčNe rIječI Kvaliteta Informacijski sustavi Međunarodni standardi ISO

UDK 658562007007658562

Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

11

2 Definicija kvaliteteZa pojam kvalitete koji je danas često u uporabi postoje različite definicije Iako se radi o apstraktnom pojmu postoji analogija sa fizičkim predmetima čiji izgled često ovisi o položaju s kojih ih gledamo Među najkraćima definicijama i koje ne ovise neposredno o točki promatranja mogle bi se istaknuti lsquoKvaliteta je zadovoljstvo kupcarsquo ili lsquo Kvaliteta je prikladnost za uporabursquo Bez obzira što se ove definicije mogu činiti nepotpunima one naglašavaju jedno važno svojstvo kvalitete ključnu ulogu kupca Iako se i sam pojam lsquokupacrsquo može dodatno pojašnjavati za potrebe ovog rada može se prihvatiti da je kupac svatko tko je na neki način zainteresiran za proizvod Ovo potvrđuje da je za kvalitetu najznačajniji pogled sa stajališta kupca Nameće se pitanje koje značajke proizvoda utječu na zadovoljstvo kupca Postoje dvije grupe značajki1 Svojstva proizvoda- koja je kupac specificirao ili ih je podrazumijevao kao na

primjer želi automobil koji je pouzdan prostran udoban klimatiziran itd 2 Oslobođenost od nedostataka - odnosno da proizvod nema greške kao na

primjer da se automobil ne gasi u tijeku vožnje da nema slabe kočnice i slično

Kvalitetan proizvod mora zadovoljiti kupca dakle mora imati svojstva iz obje navedene grupeMeđunarodni standard ISO 9000 definirao je kvalitetu kao lsquostupanj u kojem skup bitnih značajki zadovoljava zahtjeversquo Pri tome je zahtjev definiran kao lsquoiskazana potreba ili očekivanje obično se podrazumijeva ili je obvezatanrsquo Navedena definicija uključuje obje dimenzije kvalitete proizvoda jer očekivanja kupca mogu biti vezana i za svojstva proizvoda kao i za oslobođenost od nedostataka Štoviše neka očekivanja ne moraju ni biti eksplicitno iskazana ako se lsquoobično podrazumijevaju ili su obvezatnarsquo Ovo posljednje je naročito važno kada kupac nema jasnu predodžbu o samom proizvodu pa ni o njegovoj kvaliteti što je kod informacijskih sustava čest slučaj Kod većine proizvoda može se reći da se njihova svojstva definiraju u fazi oblikovanja i razvoja tj dizajna dok su nedostaci mogu pojavljuju i kao rezultat propusta u proizvodnji Zamislimo nekog proizvođača X koji je proizveo deset identičnih proizvoda Dakle svi su proizvodi prošli kroz isti proces proizvodnje korišteni su sirovine jednake kvalitete obrađene su na isti način i u toku procesa su na njima izvršene iste kontrole kvalitete Proizvođač može s pravom tvrditi da su svih deset proizvoda jednake kvalitete Međutim nakon što je tih deset proizvoda isporučeno različitim kupcima oni nisu pokazali jednak stupanj zadovoljstva s navedenim proizvodom Razlog tome je jednostavan iako se radi o proizvodima jednakih svojstava i jednake razine oslobođenosti od nedostataka očekivanja kupaca bila su različita pa je i različit stupanj njihovog zadovoljstva Tako se dolazi do pojma unutarnje kvalitete koja je rezultat percepcije proizvođača o proizvodu i vanjske kvalitete koja je rezultat percepcije kupca i drugih zainteresiranih strana o tom istom proizvodu Naglašavanje vanjske kvalitete u gore navedenim definicijama nije slučajno niti predstavlja zanemarivanje unutarnje kvalitete na račun vanjske jer je razumljivo da se određeni stupanj vanjske kvalitete tj zadovoljstva kupca ne može ostvariti bez odgovarajuće razine unutarnje kvalitete

3 Specifičnosti softverskog proizvodaSoftverski se proizvodi po mnogim elementima razlikuju od hardverskih jer njihova neopipljivost ograničava mogućnosti ocjenjivanja nekih svojstava Proces proizvodnje hardverskih proizvoda može se podijeliti u dvije faze dizajn proizvoda i proizvodnja Kod softverskog proizvoda nakon završetkom faze razvoja ne postoji proizvodnja u klasičnom smislu Naime ako se softver razvija za jednog korisnika

onda ni nema proizvodnje a ako se radi za više korisnika on se jednostavno replicira Replikacija softvera se može smatrati proizvodnjom ali su mogućnosti da se svojstva pojedinih repliciranih kopija softvera razlikuju više teorijske nego praktičke prirode Dakle ako se govori o trenutku kada je proizvod isporučen i implementiran kod korisnika tj o unutarnjoj kvaliteti softvera ona nastaje u fazi razvoja bez obzira radi li se o njegovim svojstvima ili oslobođenosti od nedostataka Vanjska kvaliteta softvera kao i kod drugih proizvoda ovisi o zadovoljstvu kupca2 Zbog toga se pri upravljanju kvalitetom softvera velika pozornost posvećuje procesu razvoja Uporabom softverskog proizvoda kupac u većoj ili manjoj mjeri ostvaruje zacrtane ciljeve o čemu ovisi njegovo zadovoljstvo i to se naziva djelotvornost softverskog proizvoda Pri ostvarenje tih ciljeva dolaze na vidjelo još neka svojstva proizvoda kao učinkovitost tj koliko resursa troši za ispunjavanje zahtjeva sigurnost itd Ta svojstva čine kvalitetu proizvoda u uporabi3 Softverski proizvod se vremenom i uporabom ne troši poput hardverskog proizvoda Ipak održavanje softverskog proizvoda je značajan element koji utječe na zadovoljstvo kupca Praksa je pokazala da za realizaciju određenog softverskog proizvoda potrebno određeno vrijeme koje ovisi od veličine i kompleksnosti softvera i to se vrijeme ne može bitno skratiti bez obzira na povećanje broja ljudi koje rade na njegovoj realizaciji Vrijeme je i inače kritičan činitelj kod razvoja softvera Pokazalo se da korisnik s vremenom mijenja svoje zahtjeve pa što je duže vrijeme razvoja softverskog proizvoda mogu se očekivati veće izmjene u zahtjevima Kod proizvoda čiji razvoj traje 9 do 12 mjeseci u prosjeku se promijeni oko 25 zahtjeva4 dakle zahtjevi se mijenjaju po stopi od oko 2 mjesečno Uzevši u obzir presudan značaj ispunjenja zahtjeva za kvalitetu proizvoda ova činjenica predstavlja ozbiljan problem Pokazalo se da troškovi otklanjanja grešaka u softveru a grešku predstavlja svaka nesukladnost sa zahtjevima progresivno rastu s vremenom kako je prikazano na slici 1 Izmjena zahtjeva u tijeku razvoja softvera ima isti učinak kao i otklanjanje utvrđenih nesukladnosti sa zahtjevima

Slika 1 Rast troškova za pronalaženje i otklanjanje greške tokom životnog ciklusaIzvor [7] str 3

Definicija kvalitete softverskog proizvoda je u cijelosti u skladu s definicijom kvalitete za ostale proizvode ali je praksa pokazala da primjena tako uopćenih definicija na softver nije zadovoljavajuća Razlog tome su navedene specifičnosti softvera koje utječu na to da se u fazi iniciranja rada na izradi novog softverskog proizvoda dakle kada treba utvrditi eksplicitne i implicitne zahtjeve na temelju kojih se utvrđuju značajne osobine tog proizvoda kao što su kvaliteta rok izrade cijena itd ni kupac ni proizvođač često nemaju točnu predodžbu konačnog proizvoda Ta činjenica značajno utječe na već izneseni veliki postotak promašaja

2 Iako su pojmovi kupac i korisnik u načelu sinonimi uobičajeno je da se pod pojmom kupac podrazumijevaju sve zainteresirane strane za proizvod dok pojam korisnik asocira na onog tko ga neposredno koristi3 Vidjeti [2] str 64 Preuzeto sa httpcodebettercomblogsdarrellnortonarticles50341aspx na dan 230907

Troškovi za pronalaženje i otklanjanjegreške za vrijeme integralnog testiranjasu 15 do 90 puta veći nego u fazidizajna i kodiranja

Dizajn Kodiranje

Kontrola koda

Pojedinačno testiranje

Integralno testiranje

Testiranje sustava

Troškovi za pronalaženje iotklanjanje greške

Testiranje Uporaba

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

12

u softverskim projektima Na slici 2 je istaknuta neophodnost mjerenja koje s jedne strane omogućava utvrđivanje kvalitete proizvoda ali predstavlja i veliki izazov Predodžba o kvaliteti softverskog proizvoda mijenja se ovisno o tome tko ga tijekom životnog ciklusa ocjenjuje proizvođač kupac ili netko treći Kupac mijenja svoje zahtjeve u tijeku razvoja pa s time i temeljne kriterije za ocjenu kvalitete Kako količina promjena ovisi o vremenu prirodna su nastojanja proizvođača da isporuči proizvod u što kraćem roku odnosno kada se radi o velikim projektima da ga isporučuje u manjim dijelovima koji omogućavaju brzu isporuku

Slika 2 Kvaliteta u životnom ciklusu softveraIzvor [2] str 22

Na slici 1 se vidi da troškovi otklanjanje greške u fazi eksploatacije softvera mogu i stotinjak i više puta premašiti troškove koji bi nastali za njeno otklanjanje u fazi dizajna Zbog toga je kvaliteta softvera u konkretnom slučaju njena komponenta oslobođenost od nedostataka u ranim fazama razvoja značajna za izbjegavanje velikih troškova vezanih za naknadno otklanjanje tih nedostataka S druge strane ako težnja za većom kvalitetom usporava realizaciju softvera nastaju troškovi vezani uz produženje rada na projektu na koje treba pribrojiti povećane troškove zbog vjerojatnih izmjena zahtjeva

4 Standardi kvalitete u proizvodnji informacijskih sustava (softvera)

41 Upravljanje sustavom kvalitete prema ISO 9000 ISO 9000 je opć i naz iv za grupu standarda koje od 1987 godine objavljuje

Međunarodna organizacija za standarde ISO sa sjedištem u Ženevi Aktualni standard koji sadrži zahtjeve za sustav upravljanja kvalitetom je ISO 90012008 Ovaj standard nije specifičan za softverske proizvode nego se odnosi na procese proizvodnje svih vrsta proizvoda i uslugaAmerička institucija American Society for Quality (ASQ) je kao glavne prednosti ISO 90002000 izabrala sljedećemiddot Primjena na sve kategorije proizvoda u svim područjima i bez obzira na veličinu

poduzećamiddot Jednostavna upotreba jednostavno pisan lako prevodiv razumljivmiddot Značajno smanjenje količine potrebne dokumentacijemiddot Povezanost menadžmenta kvalitete i organizacijskih procesamiddot Prirodno kretanje prema poboljšanju organizacijskih performansimiddot Bolja nastrojenost prema kontinuiranom poboljšanju i zadovoljstvu kupcamiddot Kompatibilnost sa ostalim standardima kao npr ISO 14000

Glavna odlika norme ISO 9001 je u tome što se ne odnosi samo na jedno područje već se po njoj mogu certificirati razna područja od proizvodnje do servisiranja Norma određuje zahtjeve dakle rdquoŠto treba učinitildquo ali ne daje rješenja rdquoKako to učinitildquo Pri pisanju ove norme autori su željeli da pokrije što više mogućih područja neovisno o različitim proizvodima proizvodnim postupcima i koncepcijom

proizvodnje zato norma ima cijeli niz vodiča koji služe za pomoć pri snalaženju i primjeni norme ISO 9001 Za primjenu norme ISO 9001 objavljen je standard ISOIEC 900032004 Software engineering -- Guidelines for the application of ISO 90012000 to computer software Zanimljivo je da je ISO 90003 po svom opsegu veća od ISO 9001 Ona je na neki način i rigoroznija pa se mnogi proizvođači softvera odlučuju certificirati prema zahtjevima norme ISO 9001 bez uključivanja norme ISO 90003

Slika 3 Koncept norme ISO 90012000Izvor [3] str 11

42 Norma ISO 25000 Software engineering - Software product Quality Requirements and Evaluation (SQuaRE) - Guide to SQuaRE

Norma ISO 25000 privi je put objavljena 2005 godine ali je naslijedila odrednice ranije objavljene norme ISO 9126 Za razliku od norme ISO 9001 koja je orijentirana na procese norma ISO 25000 je orijentirana na sam proizvod Prva verzija norme ISO 9126 objavljena je 1991 godine a 2001 godine posljednja verzija Iz naslova je vidljivo da norma definira karakteristike softverskog proizvoda i daje nam smjernice za njihovu upotrebuPo modelu kojeg norma predlaže zahtjevi koje softver mora zadovoljiti su podijeljeni u 6 glavnih i 21 pod karakteristiku raspodijeljene na temelju vanjskih (orijentiranih na korisnika) i unutarnjih (orijentiranih na poboljšanja i održavanje) karakteristika

Slika 4 ISO 9126 - glavne grupe karakteristika

Karakteristike i pod karakteristike norme su raspodijeljene po sljedećem modelu1 FUNFCIONALNOST - sposobnost softvera da zadovolji zahtjevima korisnika middot Prilagodljivost - sposobnost realizacije specifičnih zadatakamiddot Točnost - preciznost rezultatamiddot Interoperativnost - sposobnost interakcije sa raznim aplikacijamamiddot Sigurnost - sposobnost zaštite od manipulacije podacima i programima od

strane neautoriziranih korisnika

proces

Mjere procesa Mjere kvalitete u uporabi

Kvaliteta procesa

Atributi unutarnjekvalitete

Atributi vanjskekvalitete

Atributi kvalitete u uporabi

Unutarnje mjere Vanjske mjere

utječe na utječe na utječe na

ovisi odovisi odovisi od

Softverski proizvod (Sp) Učinak Sp

Zahtjevi Zadovoljstvo

ISO 90012008

Proizvod

Koris

nici

i dr

uge

zain

tere

sira

ne s

tran

e

Koris

nici

i dr

uge

zain

tere

sira

ne s

tran

e

6Upravljenjeresursima

7Realizacijaproizvoda

8 Mjerenjeanaliza i

poboljšanje

5Odgovornost

uprave

Neprekidno poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom

Jesu li zahtijevanefunkcije raspoložive

Koliko je jednostavno prebaciti softver na

drugu okolinu

Koliko je jednostavno obavljati izmjene u

softveru

Koliko je softver pouzdan

Je li softver jednostavno

koristiti

Koliko je softver efikasan

Functionality

Efficiency

Usability

ReliabilityPortability

Maintainability

IOSIEC9126

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

13

middot Sukladnost - softvera prema raznim normama i pravilima zahtijevanih od strane zakona i sl

2 POUZDANOST - sposobnost softvera da održi nivo performansi sistema kada

se koristi pod specifičnim okolnostimamiddot Zrelost - sposobnost softvera da spriječi otkaz sistema uslijed greške u softverumiddot Tolerantnost na greške - sposobnost softvera da održi nivo operativnosti uslijed

greške softveramiddot Oporavljivost - sposobnost softvera povratka u prvobitno stanje nakon ispravka

greške softvera

3 UPOTREBLJIVOST - osobina softvera koja zahtijeva da bude lagan za upotrebu od strane korisnika

middot Shvatljivost - sposobnost softvera da smanji napore korisnika u prepoznavanju logičkih koncepata i aplikacija softvera

middot Pogodnost za učenje - atribut softvera koji utječe na smanjenje napora korisnika za shvaćanje osnovnih aplikacija

middot Operativnost - atribut softvera koji utječe na smanjenje napora korisnika pri upotrebi i kontroli softvera

4 EFIKASNOST - sposobnost softvera da pruži adekvatne performansemiddot Vremenski odziv - karakteristika softvera koji utječe na brzinu odziva i izvršenje

zadatka s obzirom na vanjske naredbe od strane korisnikamiddot Korištenje resursa - sposobnost softvera da primjereno koristi vlastite resurse5 POGODNOST ZA ODRŽAVANJE - sposobnost softvera da se promjeni Promjene

mogu obuhvatiti korekcije poboljšanja ili prilagodbe promjenama u okolini softvera i u zahtjevima funkcionalnosti

middot Mogućnost analize - sposobnost softvera da se lakoćom dijagnosticiraju uzroci grešaka ili identificiraju dijelovi softvera koje treba mijenjati

middot Izmjenjivost - sposobnost softvera da se smanje napori pri promjeni softvera uklanjanju grešaka ili izmjeni okoline

middot Stabilnost - ograničavanje neželjenih efekata uslijed promjene softvera ili neočekivanih događaja

middot Mogućnost testiranja - lakoća testiranja novih promjena6 PRENOSIVOST - osobina softvera koja omogućava njegovo premještanje iz

jednog okruženja u drugo middot Prilagodljivost - sposobnost softvera da se s lakoćom prilagodi raznim

mogućim okruženjimamiddot Mogućnost instalacije - sposobnost softvera da se s lakoćom instalira u neko

specifično okruženjemiddot Koegzistencija - odlika softvera da funkcionira u interakciji sa raznim

aplikacijama koje se nalaze u njegovom okruženjumiddot Promjenjivost - odlika softvera da zamjeni druge namjenske softvere sličnih

karakteristika u njihovim okruženjimaSvaka od navedenih karakteristika se ispituje putem specijalno zato napravljenih upitnika i tabela

43 ISO 15504 - Project SPICEISO grupa normi koje uređuju različite aspekta osiguranja kvalitete PIS-a je ISO 15504 nazvana još i SPICE prema nazivu Software process Improvement Capability Determination Cilj ove skupine bio je da prilagodi metode i kriterije potrebne za ocjenu softverskih procesa i da ih ukomponira u jednu normu koja bi bila prihvatljiva tržištu Upravo zbog mnogobrojnih standarda koji su već opisani i koji će bit opisani naknadno vladala je nedorečenost zbog nemogućnosti da se usporede dva proizvoda koji su bili ocjenjeni različitim standardima Zbog inovativnosti koju je pokazao projekt SPICE pristupilo mu je više od dvadeset zemalja 1998 godine je po prvi puta objavljen opsežan standard sa TR (Technical Report) statusom sa više od 500 stranica raspodijeljenih u 9 poglavlja Projekt SPICE nastoji iskoristiti najbolja iskustva iz ISO 9001 i SEI - CMM (Capability Maturity Model) metode o kojoj će bit govora naknadno Norma određuje sve

korake i aktivnosti potrebne za ocjenjivanje različitih procesa Po primjeru iz SEI - CMM metode postoji šest mogućih ocjena procesa nazvanih nivoi sposobnosti

Slika 5 Nivoi sposobnosti procesa prema ISO 15504Izvor httpwwwspice12drivecomenglishimagesSpice15504Capabilitygif na dan 211111

Prema slici 5 procesi u proizvodnji softvera se dijele na0 Nekompletan1 Neformalno izvršiv2 Upravljiv - planski nadziran3 Uspostavljen - dobro definiran4 Predvidiv - kvalitetno upravljiv5 Stalna poboljšanja

Takvom ocjenom procesa (ldquoProcess Assessmentrdquo) dolazi se do sljedećih rezultata- karakteriziramo pravilno primijenjene metode identificirajući jake slabe i

rizične točke u procesu- dobivamo uvid u situacije u kojima primijenjene metode dozvoljavaju efikasno

postizanje postavljenih ciljeva- dobivamo uvid u situacije u kojima primijenjene metode rezultiraju sukladne

primijenjenom standarduVeć je napomenuto da se SPICE projektom nastojalo uzeti najbolja iskustva iz raznih standarda i metoda ocjenjivanja PIS-a Tako je iz normi ISO 9001 ISO 90003 i TickIT metode preuuzet koncept sustava upravljanja kvalitetom Principi poboljšanja upravljanja kvalitete uzeti su iz ISO 9004-45 Modeli ocjenjivanja sposobnosti uzeti su iz SEI - CMM i Trillium metoda ocjenjivanja Dok je ISO 12207 dao svoj doprinos sa principima koji se koriste za definiciju i klasifikaciju softverskih procesa Trenutno je izdano pokusno izdanje norme (SPICE Trials) kako bi se mogla ispitat u praksi i otklonili mogući nedostaci Uzimajući u obzir da su se razvoju ovog standarda kojeg vode ISO i IEC ( International Electrotecnical Commission) pridružile mnoge druge institucije koje se bave problematikom softverske kvalitete za očekivati je da će ovaj standard bit prihvaćen u cijelom svijetu Tome u prilog SEI (Software Engineering Institute) je 1997 godine izdao novu

5 ISO 9004-4 Quality management and quality system elements Part 4 Guidelines for quality improvements

Nivo sposobnosti okarakteriziran je

nizom atributa koji zajedno obezbjeđuju

glavna povećanja sposobnosti da se

izvrši bilo koji proces0

I

II

III

IV

V

predvidiv - kvantitativno upravljiv- Postizanje kvantitativnih ciljeva- Mjerenje karakteristika procesa- Upravlj procesom pomoću podataka

Stalna poboljšanja- Postizanje strategijskih ciljeva- Poboljšani procesi- Poboljšanja zasnovana na podacima

Uspostavljen - dobro definiran- Razvoj organizacijskih std procesa- Projekti koriste std i verif procese- Dijeljenje organizacijskih iskustava

Upravljiv - planski nadziran- Rad je planiran i upravljan- Projekti koriste definirane procese- Rezultati rada zadovoljavaju zahtijeve

Neformalno izvršiv- Individualni heroizam - bez plana- Esencijalni elementi se izvršavaju- Identificirani rezultati rada

Nekompletan - nije izvršiv- SW procesi se ne izvršavaju- Polazna točka organiziranja

SPICE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

14

verziju CMM metode koja je sukladna SPICE projektu Nakon što je 1998 godine izdan i trenutačno važeći TR (Technical Report) očekivalo se da će 2001 godine biti izdana prva službena verzija standarda ali prvi dijelovi su objavljeni tek 2004 a neki su dijelovi još u izradiJedan od nedostataka norme ISO 15504 je da je preopširna ukupno oko 500 stranica no svakako treba istaknuti i neke prednosti middot Proizvođači koji razvijaju softvere koristit će samo jedan model ocjenjivanja

procesa proizvodnje (sad se koriste raznim metodama ocjenjivanja)middot Proizvođači koji razvijaju softvere imati će alat s kojim će postići kontinuirano

poboljšanje procesamiddot Kupci softvera će moči utvrditi sposobnosti proizvođača softvera i odmjeriti

rizik u kojeg se upuštaju s obzirom na izabranog proizvođača

44 Norma ISO 20002005 Information technology - Service management

Slika 6 Područja koje pokriva ISO 20000Izvor Izradili autoriNorma je prvi put objavljena 2005 godine i kao što naziv kazuje bavi se IT uslugama Potreba za tim standardom rasla je se pojavom procesa eksternaliziranje (outsourcing) informatičkih usluga koje je uz potporu Interneta prerasla u oblak računarstvo (cloud computing) Na slici 6 prikazuju se osnovna područja koja pokriva ova norma

I ovaj se standard temelji na procesnom pristupu i Demingovom krugu te se može dobiti certifikacija

44 Model ocjenjivanja zrelosti procesa (Capability Maturity Model)CMM je najstarija metoda ocjenjivanja kvalitete u proizvodnji softvera Razvijena je u razdoblju od 1984 do 1987 godine od strane Watts Humphrey-a i Instituta za softverski inženjering (SEI)6 SEI je dio sveučilišta Carnegie Mellon u Pitsburgu (SAD) Istraživanje je financirano od strane Američkog ministarstva obrane koje je željelo naći načine za usporedbu i mjerenje različitih kooperanata koji su za ministarstvo razvijali softvere Iako SEI nastavlja poboljšavati i proširivati opseg i područje djelovanja različitih CMM modela njegov osnovni fokus za većinu kompanija je razvijanje softvera Suština CMM metode je u tome da predstavlja skup ciljeva koje jedna razvojna organizacija treba da postigne da bi poslovala brzo efikasno i kvalitetno - model definira što je potrebno uraditi da bi se ostvarilo poboljšanje a ne - kako Baza CMM metode je opis evolucije razvojnih firmi od ad-hoc izvedenih projekata do zrelog - discipliniranog okruženja u kojem se oni nesmetano i racionalno odvijaju CMM metoda ocjenjuje procese poduzeća koje se bave razvojem softverskih proizvoda na temelju pet nivoa zrelosti1 Inicijalni Ad hoc krizno stanje - U organizaciji su zajednički postupci malobrojni Uspjeh projekta ovisi o sposobnosti i vještinama angažiranih ljudi Organizacija se ne trudi dovoljno da bi svi projekti bili uspješni Većina tvrtki

6 SEI Software Engineering Institute

nalazi se na ovoj razini iako se u šali ponekad kaže da su na razini 0 ili čak -1 2 ponovljivi Standardno upravljanje projektima - Organizacija implementira standardne procese upravljanja projektima U ovom se slučaju želi uspostaviti osnovna linija prema kojoj će se u budućnosti poboljšavati procesi Većina tvrtki koja započinje sa CMM metodom pokušava dosegnuti ovu razinu 3 Definirani Standardno razvijanje softvera - Pokušava se postići standardizacija u postupcima razvijanja slično kao s upravljanjem projektima iz razine 2 Ovo uključuje zajedničke i ponovljive postupke razvijanja softvera rezultate alate itd Studija urađena još 1994 (Larry Putman) pokazala je da se vrijeme razvoja softvera u organizaciji koja pređe put od nivoa 1 do nivoa 3 u prosjeku smanjuje za 70 Zrelost nivoa 3 podrazumijeva ostvarene ciljeve definirane za nivo 24 Upravljani Obrada povratnih informacija - Na svim aspektima upravljanja projektima i procesima razvijanja prikuplja se podaci Podaci i naučene vještine iz prethodnih projekata se spremaju ne bi li ih se moglo prilagoditi novim projektima5 optimalizacija Neprestano poboljšanje - Postoji zatvorena petlja izvršavanja procesa mjerenja i kontinuiranog poboljšanja Kontinuirano se provode mjerenja povratne informacije i kreativnost da bi se postupci optimizirali Iako se nivo optimizacije procesa veoma teško dostiže većina organizacija sa implementiranim nivoom 4 dostiže i nivo 5 (u prosjeku za 13 mjeseci od početka implementacije)

Donja granica podjele opisuje organizacije bez ponovljivih procesa u kojima se velik dio posla obavlja kaotično i ldquoad hocrdquo sa karakterističnim osobnih heroizmima Gornja granica podjele opisuje tvrtke koje koriste definirane i ponovljive procese i prikupljaju podatke koji pomaže u neprestanom poboljšanju procesa Takve tvrtke neprestano traže kreativne načine za kontinuirana poboljšanja Svaki nivo se karakterizira sa ključnim područjima procesa (KPA - Key Process Area) u okviru kojih se ostvaruju određeni ciljevi Svaku od KPA čini grupa ključnih aktivnosti (Key Practices) - one predstavljaju infrastrukturu aktivnosti akcije ili zadatke koji moraju biti ostvareni ili izvedeni da bi ciljevi definirani ključnim područjem procesa mogli biti ispunjeni CMM dalje definira grupe ključnih aktivnosti u okviru kojih se vrši postizanje ciljeva

Slika 7 CMM ndash Capability Maturity Model

prVI NIVo - definira sljedeće ključne aktivnosti- Ostvarivanje široke korporativne podrške (Commitment to perform)- Stvaranje potrebnih uvjeta za implementaciju (Ability to perform)- Izvršene aktivnosti (Activities performed)- Analiza izvršenih aktivnosti (Measurement and analysis)- Verifikacija implementiranih procesa (Verifying implementation)DrUgI NIVo- Upravljanje zahtjevima (Requirements Management)- Planiranje projekta (Software Project Planning)- Praćenje projekta (Software Project Tracking and Oversight)- Upravljanje eksternim procesima razvoja (Software Subcontract Management)- Upravljanje kvalitetom (Software Quality Assurance)- Upravljanje životnim vijkom proizvoda (Software Configuration Management)

5 optimalizacija

SKoK

oVIT

o Level 2 - Key Process Arearsquos- reuirements management- software project planning- software project tracing and oversight- software quality assurance- software subcontract management- software configuration managementMORAJU BITI IMPLEMENTIRANI SVI PROCESI

4 Upravljivi

3 Definirani

2 ponovljivi

1 Inicijalni

CMM - NIVOI ZRELOSTI SPOSOBNOSTISOFTVERSKE ORGANIZACIJE

6 procesi isporuke usluge

65 Upravljanje kapacitetima63 Upravljanje kontinuitetom i raspoloživosti usluge

10 procesi izdavanja101 Upravljanje izdanjima

61 Upravljanje opsegom usluge62 Izvještavanje

8 procesi odlučivanja82 Upravljanje incidentima83 Upravljanje problemima

66 Upravljanje sigurnosti informacija64 Proračun i obračun za usluge IT

7 Upravljanje odnosima72 Upravljanje poslovnim odnosima73 Upravljanje dobavljačima

9 Kontrolni procesi91 Upravljanje konfiguracijom

92 Upravljanje izmjenama

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

15

TreĆI NIVo- Fokus na značaj procesa u organizaciji (Organization Process Focus)- Definiranje procesa razvoja i upravljanja razvojem (Organization Process

Definition)- Program obuke (Training Program)- Integrisano upravljanje razvojem (Integrated Software Management)- Primjena standarda za kodiranje (Software Product Engineering)- Koordinacija timova i radnih grupa (Inter-Group Coordination)- Diskusija o projektu (Peer Reviews)čeTVrTI NIVo- Kvantitativno upravljanje procesima (Quantitative Process Management)- Upravljanje kvalitetom softvera (Software Quality Management)peTI NIVo- Prevencija grešaka i bagova (Defect Prevention)- Postepeno uvođenje novih tehnologija u organizaciji (Technology Change

Management)- Poboljšanje postojećih procesa (Process Change Management)

Značajan broj autora ukazuje da je postizanje CMM nivo 3 u razini sa ISO 90011994 standardom a da je nivo 5 u razini sa ISO 90012000 Napomenimo da kod primjene ovog modela nemamo problem identifikacije procesa (prisutan kod ISO 90012000) potrebnih za realizaciju proizvoda i postizanje zadovoljstva kupcaIzmeđu 1997 i 2001 godine 1018 poduzeća u SAD ispitano je po CMM modelu s prosječnom zaposlenošću od 100 stručnjaka dalo je sljedeće rezultate 27 poduzeća bilo je na nivou 1 39 - nivo2 23 - nivo 3 6 - nivo 4 i 5 - nivo 5 U tablici je prikazuje se utjecaj stupnja zrelosti proizvođača na kvalitetu i troškove razvoja softvera Izvršeno je istraživanje projekata slične veličine koji sadrže 200000 linija izvornog koda7

Cmm stupanj zrelosti

Trajanje projekta (mjeseci)

Broj angažiranih

osobamjeseci

Isporučeni broj

grešaka

prosječni ostvareni troškovi

1 30 600 61 55

2 185 143 12 13

3 15 80 7 073

Tablica 1 CMM statistika za projekte od 200000 LOCIzvor httpwwwsoeucscedu~yizism58fileslecture-3pdf na dan 260907

Može se vidjeti da proizvođač na stupnju zrelosti 3 ostvaruje gotovo osam puta niže troškove od proizvođača na stupnju zrelosti 1 Vrijeme izrade takvog softvera je upola kraće i isporučuju gotovo deset puta manje grešaka u softveru

45 Project TickIT Projektu TickIT je nastao kao rezultata inicijative British Computem Society (BSC) koju su podržale UKAS (United Kingdom Accreditation Service) i SWEDAC (Swedish Board for Accreditation and Conformity Assessment) i još 12 organizacija ovlašteno za njegovo izdavanje od kojih neke

djeluju i u Hrvatskoj kao Lloyd`s Register QA DNV Bureau Veritas i SGS TickIT se neposredno oslanja na normu ISO 9001 Jedna od važnih svrha projekta TickIT koji je započeo sa radom 1991 godine je stimuliranje proizvođača softvera da razmišljaju što je zapravo kvaliteta u kontekstu razvitka softvera te kako se ona može postići Naime norma ISO 90012000 s oznakom TickIT dokazuje da je vaš sustav upravljanja kvalitetom usuglašen sa najboljim praktičnim saznanjima o sustavu upravljanja kvalitetom softvera Primjenjiv na proizvođače softvera

7 LOC -Line Of Code

TickIT se može koristiti samo u kombinaciji s ISo 9001 Projekt TickIT obuhvaća procjenu i certifikaciju sheme upravljanja kvalitetom softvera u organizaciji prema ISO 9001 Uključuje proizvodnju softvera i usluge Projekt TickIT je prvenstveno bio zamišljen za tržište Velike Britanije ali kroz godine raširio se i na mnoge druge države Bio je povezan uz velika očekivanja koja se nisu ostvarila Do listopada 2005 godine bilo je izdano 10938 TickIT certifikata raspodijeljenih u 44 države Tako da je najviše 807 (738) u Velikoj Britaniji 131 (12) u ostatku Europe 89 (81) u sjevernoj Americi (SAD i Kanada) te 66 (61 ) u ostatku svijeta Zanimljivo je još napomenuti da je TickIT-om certificiran cijeli niz poznatih proizvođača softvera kao Oracle IBM Hawlet - Packard Eriksson Siemens ali Microsoft nije među njimaOdmah nakon što je 2001 godine izdan revidirani standard ISO 9000 izdan je i novi TickIT vodič peti po redu Tako ta dva dokumenta zajednički čine temelj za aplikaciju i certifikaciju kvalitete kod proizvođača softvera prema TickIT konceptuKao što je već navedeno TickIT daje eksplicitnu potvrdu da je ISO 9001 certifikacijska provjera provedena od strane poznavatelja softverskih procesa koji su koristili internacionalno prihvaćene upute specifično po jedinstvenim pitanjima vezanih za razvoj softvera

46 Ostale norme i metode (Bootstrap9 Trillium Mil - STD - 498)461 Bootstrap metoda

Bootstrap metoda je derivat projekta Esprit 5441 kojeg je vodila Europska unija između 1990-1993 godine Bootstrap

institut osnovan 1994 godine je neprofitna organizacija koja vodi promovira i poboljšava metodu koju zastupa Ova metoda je specifična po tome što je elemente SEI-CMM metode proširila na karakteristike standarda ISO 9000-310 pritom pojednostavljujući i prilagođavajući ih i za manja poduzeća Metoda je najraširenija na Europskom područjuNivo zrelosti poduzeća određuje se putem upitnika koji skupljaju informacije o kriterijima analize postignutih rezultata Metoda se koristi i softverskim alatom auto-analize nazvanog Bootcheck kojom se dobiva uvid u jakosti i slabosti ispitanih projekata

462 Trillium metodaMetoda je razvijena od strane Bell - Canada 1994 godine I ova metoda je razvijena po primjeru SEI-CMM metode

Najvažniji ciljevi Trillium metode jesu middot Stvaranje kriterija za ocjenjivanje proizvođačamiddot Pomoći poduzećima da identificiraju procese u kojima su moguća poboljšanja

te da razviju primjeren plan poboljšanja na razini poduzećaPrema stavovima normemiddot Poduzeće koje ne zadovoljava zahtjevima drugog nivoa smatra se poduzećem

ldquovelikog rizikardquo middot Poduzeće koje ne zadovoljava zahtjevima drugog nivoa pod hitno treba razradit

plan kako ga dostićimiddot Cilj svakog poduzeća trebao bi biti nivo tri kako bi ukratko poslije mogao

zadovoljit ISO 9001 normi

463 mIl - STD - 498 Software Development and DocumentationMIL - STD - 498 standard je razvijen u SAD-u za potrebe ministarstva obrane Može se aplicirat na sve faze životnog ciklusa softvera MIL standard podržava sve procese razvoja i dokumentaciju koju predlaže ISO 12207 te sve upute koja predlaže ISO 9001 vezanih uz softver

8 Vidi wwwtickitorg9 Vidi wwwbootstrap-institutecom10 Ova je norma prethodila današnjoj ISO 90003

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

16

Primarni cilj norme je da odredi jednake karakteristike za razvoj softvera i popratne dokumentacije

47 Međuzavisnosti i zastupljenost pojedinih normiU prethodnim točka vidjeli smo da se većina normi preklapa ili se baziraju jedni na druge Slikovito je to prikazano slikom 1811 koja pokazuje međusobne odnose normimetoda

Slika 8 Međusobni odnosi normi

6 ZaključakKvaliteta informacijskog sustava u velikoj mjeri ovisi od kvalitete njegove nematerijalne komponente odnosno softvera Kvaliteta softverskog proizvoda se može definirati na isti način kao i za ostale proizvode no zbog specifičnosti softvera potrebno je definirati dodatne atribute kvalitete i način njihovog mjerenja Bez obzira da li je riječ o hardveru ili softveru kvaliteta nije fiksna značajka proizvoda nego ovisi o tome tko je ocjenjuje Gledajući iz poslovne perspektive osnovni kriterij za procjenu kvalitete je zadovoljstvo kupca Samo u tom kontekstu ona postaje značajka koje je bitna za postizanje konkurentnosti na tržištu Kvaliteta nije besplatna kao što se često naglašava ona ima svoju cijenu ali i nekvaliteta ima svoju cijenu koja je često veća od cijene kvalitete Racionalno upravljanje kvalitetom treba biti usmjereno prema cilju da troškovi vezani za osiguranje kvalitete proizvoda budu manji od pozitivnog efekta koji se sastoji u smanjenju troškova vezanih za ne kvalitetu u koje treba ubrojiti i propuštene prilike na tržištu

11 Vidi wwwtantaraabcaiso_relgif

S obzirom specifičnosti softverskih proizvoda kupac ne može neposredno donijeti zaključke u vezi s njegovom kvalitetom Kupci softverskih proizvoda trebaju znati da su oni odnosno njihovi zahtjevi temeljni kriterij za ocjenu kvalitete proizvoda i zbog toga zahtijevati od proizvođača da uvedu primjereni sustav upravljanja kvalitetom jer se tako značajno smanjuju mogućnosti izrade nekvalitetnog softvera Na taj način kupci mogu neposredno utjecati na povećanje kvalitete softvera i ostvariti dvostruki pozitivni ekonomski efekt S jedne strane će troškovi vezani za softver padati zbog većeg stupnja oslobođenosti od nedostataka i s druge strane postizati će bolje ekonomske efekte u osnovnoj djelatnosti zbog poboljšanih značajki softvera

Literatura[1] Juran JM-Gryna FM Planiranje i analiza kvalitete (treće izdanje) MATE Zagreb1999[2] ISOIEC 25000 Software engineering- Software product Quality Requirements and Evaluation (SQuaRe)- Guide to SQuaRe 2005 [3] HR EN ISO 9001 2008 Sustavi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi[4] ISOIEC 90003 2004 Software engineering- Guidelines for the application of ISO 90012000 to computer softver[5] Krasner H Using cost of quality approach for software httpwwwcompaidcomcaiInternetcasestudieskrasner-CoSQ-xtalkpdf str 4 na dan 2592007[6] Petrasch R The definition of lsquoSoftware Qualityrsquo A practical Approachhttpwwwchillaregecomfastabstractsissre9999124pdf na dan 170907[7] Webster M Leveraging Static Analysis for MultidimensionalView of Software Quality and Security Klocworkrsquos Solution White paper 2005 (wwwidccom)[8] Sinković Đ Quality Management in Software Production Proceedings of the 14th International Scientific Conference on Information and Intelligent Systems Varaždin 2003[9] Sinković G-Bevanda V Standardi informacijsko komunikacijske tehnologije (IKT) The 14th International scientific conference ldquoSociety and Technology 2007rdquo (The Position and Role of Electronic Media - Convergence of the Media) Split June 28-30 2007 Informatologia Separat Speciale 11 2007 1-97[10] Injac N Mala enciklopedija kvalitete OSCAR Zagreb 2002[11] Drljača M Troškovi kvalitete OSCAR Zagreb 2004

SummaryThe quality of information system as a software product can be defined based on the same parameters that are usually implemented for assessing of any other product but given the specificity of the software it is necessary to define additional quality attributes and the modality of their measurement Regardless of the fact whether the hardware or software is concerned quality is not a fixed characteristic of a product but greatly depends on who is appraising it Looking at the problem from the business point of view the basic criteria to evaluate quality is clientrsquos satisfaction In most cases neither the client nor the manufacturer have clear picture of neither the product nor of its quality Even if they have it it certainly is subject to changes throughout the life cycle of software product development The client changes his requests throughout the product development By doing so he also changes basic criteria of quality assessment The characteristics and subcharacteristics of quality of the software products are not new They have been taken over from the original ISO 9126 standard which dates back in 1991 They have been analysed and adjusted to modern era conditions in order to create a reminder and guidelines to software product clientThe software product characteristics mostly cover the aspect of external quality and quality in use although there are some elements related to internal quality The question that still remains unanswered is the relative importance of each individual characteristic and that depends on the type of product but also on the clientrsquos preferences

KeyworDS Quality Information systems International standards ISO

Quality management in information systemsDrsc Giorgio Sinković Franko Trošt diplinž

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

17

E-learningom do kontinuiranogunaprijeđenja kvalitete znanja

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Mrsc Iva Ćulumović ŽupanovićHT ddCiottina 17a 51000 Rijekaivaculumovicththr ivaculumovicrihtnethr

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakTvrtke mijenjaju svoj odnos prema zaposlenicima i njihovom znanju osobito prema njegovom velikom utjecaju na postizanje ciljeva tvrtke One moraju stalno ulagati u zaposlenike i njihovo znanje u informiranje kupaca i poslovnih partnera o novim proizvodima i uslugama posebice u današnje vrijeme nove znanjem intenzivne ekonomije Postoji mnogo načina stjecanja znanja a novi i vrlo učinkovit način učenja na daljinu je e-učenje (engl e-learning) Korištenje Interneta i web tehnologija znatno utječe na poslovanje i omogućuje obrazovanje na daljinu kao i e-learning te rad u virtualnim uredima Ovaj rad se fokusira na utvrđivanje prednosti e-learninga u korporacijama koristeći primjer e-learninga u Hrvatskom Telekomu dd (u daljnjem tekstu HT dd) Tvrtke trebaju provoditi upravljanje znanjem i postati učeće organizacije s glavnim zadatkom stalnog poboljšanja kvalitete znanja zaposlenika i managementa

KljUčNe rIječI e-learning upravljanje znanjem web-based tehnologija virtualni ured

1 UvodZaposlenici se danas moraju smatrati najvažnijom imovinom tvrtki u koju je potrebno ulagati Upravljanje znanjem ima za cilj unaprijediti kompetencije na svim razinama organizacije na način da se organizacija bavi više svjesno znanjem Razlika između upravljanja znanjem (engl Knowledge Management (KM)) te organizacijskog učenja je u tome što se potonji uglavnom bavi uvjetnim okvirom funkcijama i barijerama organizacijskog učenja dok je suština tih procesa učenja a koju čine unaprjeđenje znanja i kompetencija nedovoljno razmatrana Upravljanje znanjem i e-learning1 odnosno on-line učenje omogućuje stvaranje distribuciju i

1 U daljnjem tekstu se alternativno koriste izrazi e-learning e-učenje i on-line učenje

korištenje znanja na raznim mjestima moguće i u raznim državama u isto vrijeme Infrastruktura informacijsko komunikacije tehnologije (engl Information and Communication Technology (ICT)) omogućuje brzo i učinkovito širenje stvorenog znanja unutar tvrtke Kako bi se osiguralo zadržavanje bitnog znanja unutar organizacije potrebno je koristiti niz alata za upravljanje informacijama kao što su Intranet stranice (portali2) u sklopu kojih i stranice e-learninga Isti mogu imati veliki utjecaj na KM posebno u području prikupljanja podataka suradnje i komunikacije educiranja i provjere znanja te mogu značajno unaprijediti učinkovitost i korisnost obrazovnog sustava unutar organizacije Korištenje Interneta web tehnologije i e-learninga u modernoj kompaniji kao što je HT dd važan je element u postizanju poslovnog uspjeha i ciljeva

2 U daljnjem tekstu izraz će se alternativno koristi

UDK 37004]650124](4975)Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

18

2 Upravljanje znanjemUčinkovita provedba KM-a zahtijeva strategiju cjelovitog rješavanja problema Organizacije moraju upravljati tehnološkim rješenjima s fokusom na informacije znanje u smislu stručnosti kadrova i procese kojima se dijeli i poboljšava to znanje To je srce stvaranja vrijednosti jer omogućuje stvaranje novih proizvoda i usluga te poboljšanih poslovnih procesa Potrebna je organizacijska kultura razmjene znanja koja potiče slobodan tijek znanja otvoren dijalog među granicama organizacijskih jedinica te njegovanje mreže znanja Ako se navedeno implementira ono diferencira takve kompanije od konkurencije te iste njeguju cjelovito upravljanje znanjem kao ključnu dimenziju poslovne strategije Prema Probst-u osam je međuzavisnih elemenata KM-a koji se mogu definirati [3]

1) Ciljevi upravljanja znanjem Osiguravaju davanje smjernica organizacijskih procesa učenja i omogućuju mjerenje uspjeha KM-a Normativni ciljevi imaju za cilj stvaranje organizacijske kulture ldquosvjesne znanjardquo koja podupire širenje i razvoj pojedinačnih znanja u znanja koja su dostupna cijeloj tvrtki Strateški ciljevi definiraju organizacijsku ldquojezgru znanjardquo a time i buduće kompetencije potrebne za tvrtku Predstavljaju portfolio ciljanih budućih kompetencija operativni ciljevi osiguravaju ostvarenje normativnih i strateških ciljeva KM-a Tipični ciljevi na toj razini su osiguravanje dostupnosti svih relevantnih organizacijskih dokumenata na Intranetu

2) Identifikacija Vrlo je često organizacijsko neznanje o unutarnjim snagama o radnicima znanja i mrežama znanja Dakle znanje potrebno u ključnim poslovnim procesima i odlukama mora biti identificirano U tom smislu kompanije moraju paziti da ne budu ni ldquopreobavješteneldquo ali ni nedovoljno informiranerdquo Ključni unutarnji i vanjski izvori moraju biti transparentni kako bi se zaposlenicima olakšalo pretraživanje izvora znanja 3) Prikupljanje znanja Zbog svjetske ldquoeksplozijerdquo znanja i njegove fragmentacije razvijanje potrebnih znanja unutar organizacije predstavlja sve više i više izazovan zadatak Potrebna je učinkovita strategija pribavljanja znanja Moguće strategije su stjecanje znanja iz drugih organizacija od klijenata zaposlenika medija dobavljača politike javnosti vlasnika tvrtke financijskog svijeta iz proizvoda znanja (softvera patenata CD-ROM-ova)

4) Razvoj Razvoj znanja služi za proizvodnju novih kapaciteta novih proizvoda boljih ideja i učinkovitijih procesa Pojedinačni procesi razvoja znanja se temelje na kreativnosti i sposobnosti sustavnog rješavanja problema Instrumenti kao što su prijedlozi metode su koje se moraju revitalizirati i interpretirati na nov način Kolektivni proces razvoja znanja unutar timova smatra se ldquostanicomldquo kolektivnog učenja Ako je atmosfera u kompaniji otvorena ako postoji povjerenje i dovoljan intenzitet komunikacije kolektivni procesi su učinkovitiji za tvrtku nego pojedinac sam za sebe Uspostavom unutarnjih ldquotrustova mozgovardquo ldquopodručja učenja ldquo internih ldquocentara kompetencijardquo i ldquoproizvodnih klinikardquo kolektivni procesi mogu biti podržani Po završetku projekta svaki tim može dokumentirati ldquonaučene lekcijerdquo koje mogu pomoći budućim timovima koji će se baviti sličnim problemima ldquoNaučene lekcijerdquo predstavljaju sažetak bitnog vezano za iskustvo u radu na projektu ili su rezultat kolektivnog procesa učenja5) Širenje znanja Kako bi se osiguralo da stvoreno znanje bude dostupno svim članovima kompanije mora biti proslijeđeno unutar organizacije kroz tehničke infrastrukture i interaktivan sustav upravljanja informacijama koji podržava razmjenu znanja i povezivanje nekad odvojenih stručnjaka a sada povezanih putem elektroničkih mreža [4] Presudan faktor za učinkovito upravljanje znanjem je razumijevanje činjenice da ne mora svatko znati sve nego je potrebno pružiti alate koji pomažu ljudima da pronađu znanja koja su relevantna za njih Tu se mogu pojaviti prepreke koje sprječavaju dijeljenje znanja npr uvriježeno je mišljenje da

je znanje moć zbog čega se ono ne dijeli [5] Za prevladavanje tih prepreka često se javlja potreba nužne promjene u organizacijskoj kulturi i strukturi

6) Korištenje Osnovni cilj upravljanja znanjem je jamčiti učinkovito korištenje stvorenog znanja od strane svih članova društva

7) Održavanje Kao što stečeno znanje neće biti automatski dostupno za buduću uporabu ono se mora aktivno birati spremati i ažurirati Nakon odabira relevantnih podataka oni moraju biti spremljeni u ldquomemorijuldquo poduzeća koja se sastoji od pojedinih zaposlenika timova i elektronskih baza podataka Održavanje znanja je kontinuirani proces čija se kvaliteta treba osigurati stalnom aktualizacijom pohranjenog znanja Ako je kvaliteta podataka zajamčena zaposlenici imaju povjerenja u sustav i koriste ga redovito što doprinosi poboljšanju kvalitete i učinkovitosti proširivanja znanja pa samim time i poslovanja 8) Vrednovanje Od velike je važnosti definiranje metoda za mjerenje normativnih strategijskih i operativnih ciljeva znanja Analiza organizacijske kulture vještina te balansiranje istog s kontrolom troškova izobrazbe i obuke mogu pomoći u vrednovanju upravljanja znanjem i istoga čine integriranim dijelom korporativnog upravljanja Mjerenje učinaka upravljanja znanjem izvodi se na tri različita načina [6]1 prema količini dokumenata dostupnih u bazama podataka2 koristeći pokazatelje zadovoljstva zaposlenika klijenata3 računajući broj elektroničkih ulazaka u bazu podataka

Uprava morati prenijeti zaposlenicima prednosti KM-a u cilju povećanja svijesti svakog pojedinog zaposlenika o važnosti kontinuiranog poboljšanja znanja i time postizanja uspjeha upravljanja znanjemmiddot Važni čimbenici za uspješan sustav upravljanja znanjem moraju se uzeti u obzir

svi zaposlenici moraju shvatiti da upravljanje znanjem pruža osobnu koristmiddot prije uvođenja KM programa specifičnosti kompanije moraju biti analizirane

kako bi se definirale moguće buduće prepreke u provođenju KM-amiddot bitna je kontinuirana komunikacija između ldquoureda znanjardquo i svih ostalih razina

u hijerarhiji (top menadžmenta kao i zaposlenika)middot potrebna je aktivna vidljiva angažiranost top-menadžmentamiddot prvi primjeri uspješnog upravljanja znanjem trebaju biti prikazani unutar

organizacije kako bi se prevladale unutarnje barijere i stvorila motivacija

3 On-line učenjeOn-line učenje koje se realizira može biti dio inicijative upravljanja znanjem koje koristi stečeno znanje u kompaniji za maksimiziranje konkurentske prednosti iste ldquoE-learning i upravljanje znanjem idu ruku pod ruku ldquoOni su dvije strane istog novčićardquo kaže Tom Brailsford voditelj Sektora za istraživanje u Hallmarku specijaliziranom za trgovinu elektroničkim čestitkama U budućnosti više korporativnih edukacija biti će izvršeno putem Interneta Niz problema se eliminira e-learningom kao što su putni troškovi organiziranje termina učenja pa i oportunitetni troškovi korištenja radnog vremena zaposlenika - daju prednost on-line učenju u odnosu na tradicionalno učenje u učionicama posebice u većim korporacijama Tvrtke se sve više koriste ldquoweb-basedrdquo edukacijskim rješenjima kako bi se zadovoljile potrebe za obukom svojih zaposlenika On-line učenje pruža mnogo brži ekonomičniji način educiranja u odnosu na tradicionalne metode učenja Podaci o povratu ulaganja u e-learning (ROI) su jasni e-učenjem se štedi 30 do 60 posto troškova u odnosu na tradicionalne načine učenja u učionicama prema Brandon Hallu savjetniku kompanija s popisa Fortune 500reg kompanija vezano uz provedbu e-learning programa vodećem istraživaču i direktoru Brandon-hallcom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

19

Zbog takvog uvjerljivog podatka e-učenju se prognozira rast tijekom sljedećih godina uz pretpostavku da će mu rasti i udio u korporativnim troškovima edukacija Tržište korporativnog e-učenja će rasti Prema Američkom društvu za obuku i razvoj (American Society for Training and Development (ASTD)) prosječna američka tvrtka educira više svojih zaposlenika nego ikada ranije više dolara utroše na tehničko osposobljavanje nego bilo koji drugi tip treninga te e-učenje dobiva sve veću ulogu u educiranju unutar velikih tvrtki To su bili ključni rezultati 2001 ASTD izvješća Izvješće je utvrdilo da se korporacije opredjeljuju za ldquomiješanrdquo pristup koji kombinira najbolje elemente tradicionalnog načina učenja u učionicama i e-učenja Oba načina će i dalje postojati i međusobno se nadopunjavati Tako tradicionalni način učenja nikada neće biti ukinut u cijelosti ali će rasti značaj ldquoweb-basedrdquo učenja Najbrže rastuće područje korporativne edukacije je e-učenje zahvaljujući sveprisutnosti Interneta Dakle potražnja za softverima koji mogu pretvoriti pojedina znanja u organizacijsku inteligenciju nikad nije bila većaE-učenje ima širu upotrebu unutar tvrtke kao edukacijski alat Može se koristiti za edukaciju zaposlenika klijenata o novim proizvodima i uslugama distributera i dobavljača te za koordinaciju procesa upravljanja opskrbnim lancem Dijeljenje znanja može generirati nove ideje koje su glavni generator rasta Karakter e-učenja ldquou pravo vrijemeldquo (engl ldquoJust-in-Timerdquo (JIT)) omogućuje zaposlenicima pristup dijelu informacija koje se odnose na njihov posao točno onda kada im je to potrebno To omogućuje da zaposlenici obavljaju zadatke produktivnije Učenje vezano za stvarni poslovni proces omogućuje stvaranje dodane vrijednosti Nova klasa softverskih rješenja poznate pod nazivom ldquotehnologije znanjardquo učinkovito upravljaju organiziraju i povezuju strateške dijelove informacija za stvaranje naprednijih oblika korporativne edukacije Zahvaljujući Internetu ova informacija je lako dostupna na ldquodesktopu znanjaldquo na zaposlenikovu računalu Najjače svjetske tvrtke koriste dijeljenje znanja i transfer znanja što je presudno za njihovu konkurentsku prednost i uspjehStudija AT Kearney-a je utvrdila da vodeći proizvođači koji su sudjelovali u istraživanju ldquonajbolje prakserdquo vis-a-vis dijeljenja znanja imaju povrat na aktivu (ROA) od 40 posto u odnosu na prosječnu skupinu koja ima u prosjeku 18 posto povrat od prodaje (ROS) od 21 posto u odnosu na prosječnu skupinu čiji je takav pokazatelj 9 posto a povrat ukupne imovine od 98 puta u usporedbi s prosjekom od 29 puta [7]

McDonaldrsquos procjenjuje da će njegov program e-učenja smanjiti vrijeme obuke za 40 do 60 posto te ističe da će ldquoJust-in-Timerdquo (JIT) učenje udvostručiti stopu zadržavanja zaposlenika McDonaldrsquos provodi sustavno upravljanje sadržajem namijenjenim za učenje (engl Learning Content Management) koji omogućava da se zaposlenici registriraju koriste dokumentaciju i automatski uče te se pratiti uspješnost kroz specijalizirane izvještaje kontrolira i ažurira sadržaj kao što je to nužno i potrebno Neki ključni razlozi za prijelaz s tradicionalnog obrazovanja na e-učenjemiddot neučinkovita nastava ili prenesen sadržaj materijali ne ldquotrajurdquo dugoročno

ciljni zaposlenici ne mogu ili iz nekog razloga ne zadržavaju materijalmiddot nesposobnost da se dokažu prednosti tradicionalnog načina učenjamiddot tradicionalno učenje zahtjeva udaljavanje djelatnika s radnog mjesta što remeti

tijek rada i ne opravdava krajnji rezultat edukacijemiddot tehničke neusklađenosti u ranijim fazama implementacije automatiziranja

edukacije paketa i medija

1 Danas se ta ograničenja eliminiraju usmjeravanjem na konvergenciju tehnologije strategije teorije i marketinga Ova nova era proizvodnje znanja putem tehnologije ili on-line učenja uključuje koncepte koji bi se činili radikalnim samo prije nekoliko godina Dvije fraze često se čuju za opisivanje novije edukacije temeljene na tehnologiji (engl Technology-Based Training (TBT)) su on-line učenje na daljinu i ldquoJust in Timerdquo isporuka sadržaja Oba su proizvodi brzog širenja Interneta i brzog razvoja računalnih mreža velikih kompanija u Intranet koji nosi do korisnika aplikacije temeljene na web-u

Hvatanje know-how i najbolje prakse vodećih kompanija te ponovno korištenje istog unutar organizacija biti će od velikog značaja za razvoj e-learning sadržaja Vrijednost ovog specifična znanja je vrlo visoka zbog neposrednog utjecaja na performanse zaposlenika Jezgra e-learning infrastrukture je poznata kao sustav za upravljanje učenjem (engl Learning management system (LMS)) Osnovna funkcija LMS je upravljanje i isporuka sadržaja za učenje za ciljane korisnike na sustavan način Jezgra LMS funkcije [8]

middot identificiranje individualnog i grupnog jaza u znanju i učenjumiddot katalozi dostupnih on-line resursa za učenjemiddot dodjeljivanje odgovarajućih tečajeva i sadržaja za pojedince i grupe za

rješavanje tog jazamiddot donosi on-line ocjenjivanjemiddot prati i mjeri korištenje i poboljšavanje performansimiddot generira izvješća za procjenu uspješnosti rezultata

Resursi za e-učenje moraju zadovoljiti slijedeće kriterije middot dostupnost svima middot kratko vrijeme odaziva middot jednostavnost za korištenje middot dobra struktura middot lokalni i međunarodni sadržaji i lako mjerljivi

4 On-line educiranje u poduzeću HT ddČinjenice koje ukazuju na potrebu implementacije e-učenja u telekomunikacijsku industrijsku granu su middot na znanju utemeljeno gospodarstvo i industrijska granamiddot znanje zaposlenika i managementa kao glavni izvor konkurentske prednostimiddot pomak prema visoko kvalificiranoj radnoj snazimiddot visoko konkurentno globalno tržištemiddot brzina tehnoloških promjena koja izaziva kratak vijek specifičnih znanja

Uspješnost poslovanja temelji se na uspješnosti ljudskih performansa Organizacije imaju rastuću potrebu za educiranjem zaposlenika partnera i klijenata a najbolji način za postizanje toga je putem e-učenja Cilj e-learninga je da staviti na raspolaganje točne informacije iz izvora znanja i učiniti ih dostupnim svim zainteresiranim korisnicima menadžerima analitičarima planerima poslovanja i drugima u cilju pružanja relevantnih podataka za poslovne odluke

Hrvatski Telekom dd (HT dd) je vodeća telekomunikacijska tvrtka u Hrvatskoj Komunicira kulturu ldquosvjesnosti znanja i njegovog dijeljenjardquo na svim razinama organizacije To je osnova normativnih ciljeva KM-a u HT-u dd i njegove obrazovne politike Operativni ciljevi KM-a tvrtke se ostvaruju nudeći djelatnicima edukaciju vezanu za specifična znanja Čimbenici okoline koji dovode do specifičnih zahtjeva KM-a se vide u shemi I i također su relevantni za e-učenje [9] Oni se razmatraju u HT-u dd u procesu provedbe e-learninga u društvu

Shema 1 Čimbenici okruženja koji dovode do određenih zahtjeva KM-a

Okruženje Zahtjevi za upravljanje znanjem

TijekInformacija

Znanje mora biti strukturirano Sadržaj mora biti relevantan

Troškovna učinkovitost Tijek mora biti učinkovit

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

20

Rastuća potražnja za kvalitetom

Ažurirani podaciOsiguranje visoke kvalitete

Tehnologija Optimalni sustav odabira usvajanja i educiranja

Rastuća konkurencija Potrebno znanje mora se moći lako pronaći

Vremenski pritisak Jednostavno ponovno korištenje postojećeg znanjaKomuniciranje sadržaja iz izvora znanja za sve zaposlenike i potrebno je pokazati im kako se učinkovito koristi ovim izvorima

Izvor I Ćulumović ldquoE-learning for the purpose of permanent improvement of knowledge quality in HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE ddldquo MIPRO 2007 Opatija

Upravljanje znanjem je ključni dio HT dd strategije poslovanja i metodologije Interna komunikacija on-line edukacija i dr su dizajnirani da naglase važnost dijeljenja znanja KM i e-učenje su integrirani u organizaciju sustave procese i mjerenje performansi kompanije Obrazovanje pruža prednosti za tvrtku i zaposlenike Tvrtka koja ulaže u obrazovanje može ostvariti svoje strateške ciljeve lakše od drugih a zaposlenici poboljšavaju svoje potencijale njihove kompetencije rastu kao i vrijednost tvrtke i njezina pozicija na tržištu Znanje tako postaje ključni faktor za uspjeh tvrtkeHT dd ulaže u zaposlenike i menadžere kroz educiranje E-učenje društva se oslanja na dokumentiran pristup a zaposlenici mogu pristupiti svim relevantnim potrebnim podacima modemom bez (ili s minimalno) osobnog kontakta

Portali za učenje pružaju pristup konsolidiranom katalogu za pretraživanje resursa za učenje Ti resursi mogu biti dostupni putem Interneta iz javnog portal (za klijente i poslovne partnere) ili putem privatnog portala na Intranetu tvrtke (za zaposlenike) Korisnici mogu pretraživati katalog i odabrati e- learning sadržaj Za funkcioniranje portala ni korisniku ni organizacijama nije potrebno koristiti posebne hardvere ili softvere osim standardnih Internet veza i preglednika Sustav za upravljanje učenjem obično se izvodi ldquonevidljivo iza scenerdquo na portalu Većina takvih portala mogu biti prilagođeni kako bi usvojili brendirane i posebno selekcionirane resurse učenja za potrebe određene tvrtke Ova ldquoza korisnika prijateljskardquo (engl user-friendly) širom organizacije korištena platforma je Intranet stranica poput Intranet stranice koju koristi HTdd Svi zaposlenici imaju jednostavan pristup svim dokumentima na portalu e-learninga putem svojeg računala Centralno administriran ovaj sustav pruža različite vrste informacija visoku kvalitetu i dobru strukturu tražilice koja osigurava učinkovito trženje potrebnih informacija Sustav obuke putem Intraneta podržava učenje i omogućuje da se koordinirano pratite sve aktivnosti on-line edukacije

Takva vrsta educiranja daje mogućnost neposrednog pristupa informacijama o novim telekomunikacijskim uslugama i temama onim zaposlenicima koji se educiraju putem e-learninaga Sustav upravljanja web-based edukacijama u tvrtci HT dd usmjeren je na učinkovito konstantno i u trenutku aktualno educiranje te nudi mogućnost iskorištavanja prednosti korištenja on-line edukacija (putem Intraneta i Interneta) partnera u prodajnim kanalima poput agenata i zastupnika preprodavača zaposlenika i klijenata u korporacijskom okruženju Primjer za to je HT-ova MAXtv usluga [11] koja je objašnjena detaljnije na Internetu i na Intranet stranici za e-learning kao i druge usluge i proizvodi Kompanija zaposlenicima i kupcima nudi aktivan glas u tvrtci te trajni dijalog upotrebom Interneta i Intraneta

HT dd Intranet stranica sadrži sigurnu bazu podataka i informacija korisnih za zaposlenike i management virtualni ured e-obrazovanje forume za rasprave kontakte korisne linkove stranice pojedinih sektora s svojim bazama znanja informacije i vijesti o kompaniji uslugama i proizvodima užem poslovnom i makro okruženju te tržišnim trendovima relevantnog poslovnog okruženja Na Intranetu se mogu pronaći interne prezentacije podaci dijagrami dokumenti i izvješća prvenstveno namijenjeni za bolje razumijevanje poslovanja kretanja na tržištu i educiranja Na stranicama se mogu dobiti uže informacije o pojedinim sektorima unutar kompanije Sektor ljudskih resursa primjerice ima poseban interni portal na Intranetu koji informira zaposlenike o svom radu nudi pregled informacija pravilnika i zakona posebnih pogodnosti za zaposlenike e-learning te ulaz u pojedinačnu stranicu svakog zaposlenika s posebnim korisničkim imenom i lozinkom Na Intranet portalu svaki djelatnik može korištenjem pretraživača doći do potrebnih dokumenata iz knjižnice dokumenata informacija i publikacijaKoncept e-learninga u HT-u dd koristi tehnologiju za učenje Web based koncept učenja stavlja fokus na lokalne aktivnosti i interakcije te naglašava dinamičan i alternativni načini organizacije i kontrole učenja Nakon redizajnirane Intranet stranice kompanije kreirana je stranica za učenje koja sadrži on-line edukacije Stranica je jednostavna za korištenje i stalno se aktualizira dodavanjem novih edukacija te se na taj način svim zaposlenicima pruža mogućnost stjecanja novog znanja Uspješno dijeljenje znanja ovisi ne samo o korištenju određenih informacijskih tehnologija nego i o uspješnom stvaranju okruženja koje je voljno dijeliti znanje uz uvjet postojanja Managementa ljudskih resursa koji je orijentiran na upravljanje znanjem (engl Human Resources Management (HRM)) [10] kao koordinatora aktivnostiUprava Društva je uvidjela potrebu za bržim i lakšim širenjem znanja kroz društvo te je osnovan Odjel za edukacije u rujnu 2005 koji je implementirao interaktivni sustav obrazovanja - e-learning prilagođen poslovnim zahtjevima u listopadu 2006 Odjel za obrazovanje je usmjeren na poboljšanje ključnih kompetencija zaposlenika u smislu znanja vještina i stručnosti potrebnih za uspješan pristup tržištu i zahtjevima kupacaOn-line obrazovanje novi lakši i brži način širenja znanja među zaposlenicima pomaže zaposlenicima kako bi dobili nova znanja i informacije o poduzeću uslugama i proizvodima i drugim informacijama koje su im potrebne u svakodnevnom radu E-učenje je komunikacijski kanal za učenje komunikaciju i provjeru znanja Zaposlenici mogu sudjelovati u učenju kada to najbolje odgovara za njih Oni mogu izabrati vrste edukacija i preispitivati svoje znanje testovima pripremljenim na stranicama te osvježiti znanje u svakom trenutku kada to žele Obrazovanje je usmjereno na osnovna i specifična znanja relevantna za poslovanje i specifična područja poslovanja Na HT dd e-learning stranici zaposlenicima se nudi nekoliko tema o iz pojedinih poslovnih područja a i druga znanja za poboljšanje rada u svakodnevnim procesima E-learning Intranet portal tako sadrži web-stranice s informacijama i dokumentima vezanim za educiranje novih zaposlenika o samoj kompaniji informacije o Hrvatskoj za zaposlenike iz zemalja u kojima posluje T-Grupa a na radu su u Hrvatskoj informacije i interaktivne edukacije vezane za najnovije telekomunikacijske usluge koje kompanija pruža korisnicima Djelatnici se mogu educirati o uslužnoj kulturi kako bi se unaprijedila uslužnost prema korisnicima Na stranicama e-learninga mogu savladati alate ICT-e (Microsoft Office alati i dr) za korištenje u svakodnevnom radu te osnovne poslovne vještine (pisanje e-mailova vođenje sastanka i dr) konzultirati rječnik pojmova iz područja telekomunikacija financija ljudskih resursa marketinga prodaje i sl) kao i jezični savjetnik Zaposlenici mogu sudjelovati u poboljšanju obrazovnih stranica sa svojim prijedlozima Korištenjem e-učenja za nova znanja o novim proizvodima i uslugama zaposlenici postaju prvi koji dobivaju pristup ovim novim znanjima i tako se pripremaju za klijente i njihova moguća pitanja Informacije se ažuriraju i dostupne su za zaposlenike u bilo koje vrijeme

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

21

Za pristup on-line edukacijama zaposlenici se moraju prijaviti na Intranet on-line edukacijske stranice gdje sustav prepoznaje korisnika Na stranici je moguće kontaktirati administratora putem e-mail adrese za prijedloge za dodatne potrebne edukacije Kada zaposlenik odluči upisati jednu edukaciju on ili ona je u mogućnosti vidjeti on-line klikom na specifične lekcije kako bi dobili ideju o tome što sadrži ista Osoba uči on-line i rješava testove te dobiva informaciju o uspješnosti provedene i testirane edukacije Da bi se našlo samo ono što je zaposlenicima potrebno i ništa više mnogi on-line tečajevi se sažimaju u objekte za učenje gdje je znanje pakirano u manjim samodovoljnim sadržajnim dijelovima koji se odnose na posebna znanja

Koristi od korištenja e-learninga i upravljanja znanjem u HT dd sumiddot Edukacija je sada dostupna bilo kada i bilo gdje kada zaposlenik želi ili treba

nova znanja nitko ne treba napustiti radno mjesto to je ušteda vremena kada su u potrazi za informacijama a nastaje i snižavanje troškova E-learning karakterizira globalni doseg geografska distribucija znanja ograničena je samo pristupom Internetu

middot Centralno upravljano obrazovanje može biti dizajnirano testirano dorađeno i dostavljano na isti način bilo kojem Internetom povezanom zaposleniku Sustav pratiti - tko je završio obuku kada i kako su prošli testove To je važna korist za organizacije koje su se ranije mučile s praćenjem fragmentiranih aktivnosti obuke Konačno povezivanje omogućuje postizanje uistinu distribuiranog učenja koje se može dinamički ažurirati u bilo kojem trenutku i za svakoga bez obzira gdje su u svijetu Centar za učenje putem weba je djelotvoran sustav koji administrira i isporučuje on-line edukaciju a koji lako upravlja s više trening lokacija administratori lako razvijaju testove i informacije o dostupnim edukacijama kao i učinkovit raspored nastavnih materijala

middot Sve aktivnosti se bilježe u bazu podataka gdje administratori mogu pratiti i izvještavati o korištenju dostupnih edukacija

middot Web-based multimedijalna aplikacija za e-learning može biti učinkovita na Internetu ili Intranetu bez smanjenja propusnosti mrežnog prometa

middot Znanje se standardizira (za iste vrste poslova nude se iste edukacije) a standardno sučelje koje omogućuje e-learning temelji se na komadu moćnog softvera

middot Razvoj i primjena ldquonajbolje prakserdquo kako bi se zajamčila brza razmjena uspješnih ideja i koncepata te kako bi se izbjegao dvostruki rad (u razmišljanju i ponašanju)

middot Poboljšanje specifičnih znanjem-intenzivnih procesa npr uspješnije upravljanje odnosima s kupcima

middot Ubrzanje procesa stalnog poboljšanja performansi - poboljšanja produktivnosti kroz učenje na zahtjev razvoj ldquoorganizacije koja učirdquo

middot Omogućuje fleksibilnost i praktičnost učenja jer se ono može uklopiti u brzi stil života

middot Pruža neposrednost i personaliziranost isporuka ciljanih edukacija za zadovoljenje individualnih potreba (ldquou pravo vrijeme - engl just in timerdquo ldquodovoljno - engl just enoughrdquo i ldquosamo za mene - engl just for merdquo) omogućuje trenutni pristup ciljanom znanju i edukaciji za hitne potrebe

middot Omogućuje laku mjerljivost centralizirano praćene aktivnostimiddot E-učenje potiče zaposlenike da budu proaktivni prema svojim karijerama

Zaposlenicima daje drugačiju percepciju njihove uloge kao pripadnike tima uz mogućnost poboljšanja znanja korištenjem e-učenja koji je izuzetno vrijedan

middot Konstantan rast znanja se odvija korištenjem e-edukacija Edukacija pomaže ljudima učiti mijenjati se i rasti To je ono što čini zdrave organizacije

middot Utječe na zadržavanje dobrih djelatnika i privlačenje novih Nove sposobnosti tvrtke da ponudi zaposlenicima edukaciju putem Intraneta utječu na osjećaj zaposlenika da njihov potencijal može rasti na radnom mjestu

U kompanije se uči i na neformalnoj osnovi kroz komunikaciju i suradnju s drugima E-učenje omogućava brzo usvajanje alata i tehnologija kako bi se podržala ova vrsta učenja od e-maila foruma i chata do virtualnih ureda

Virtualni ured na Intranet portalu kompanije je način za razmjenu znanja i informacija na Intranetu spremljenih u knjižnice dokumenata Zaposlenici mogu koristiti virtualni ured kao zatvoreno mjesto na Intranetu kao u stvarnom svijetu osim s udaljenosti a pomoću informacijskih sustava tehničke podrške Prednosti korištenja virtualnog ureda za zaposlenike HT-a dd- jedno mjesto pristupa s kojeg se može doći do svih internih informacija potrebnih za efikasno obavljanje posla- publiciranje novih informacija omogućuje svakom djelatniku da na jednostavan način publicira novu informaciju ili da se pretplati na postojeću (recimo kad se kreira nova verzija izvješća da mu bude poslana mailom)- Sigurnost na razini grupe i korisnika koja osigurava da svako ima pristup informacijama koje su mu potrebne ali ne i onima koje ne smije vidjeti- Suradnja među korisnicima mora biti jednostavna što podrazumijeva zajedničko kreiranje i rad na dokumentima i projektima te automatsku mail notifikaciju o predstojećim zadacima- Integracija poslovnih aplikacija korporacije u jedan sustav jednostavan za korištenje - personalizacija je vrlo bitna značajka a omogućuje svakom korisniku da si (slično kao na ldquoobičnimrdquo portalima) definira što od informacija koje su mu dostupne želi vidjeti na ekranu- pretraživanje mora omogućiti da korisnik dobije rezultate samo iz onih područja za koje ima ovlaštenja te također da u te rezultate budu uključeni i strukturirani i nestrukturirani podaci- otvorenost podrazumijeva mogućnost pristupa i novim izvorima informacija koji u početku nisu definirani ali se u međuvremenu pojave- jednostavno administriranje osigurava potpunu kontrolu nad sustavom svakodnevnim funkcioniranjem i proširivanjem E-učenje pruža nove i uzbudljive mogućnosti za pružanje visoke kvalitete ciljano znanje i edukaciju izravno na stolna računala preko standardnog Internet ili Intranet veza Predstavlja nove perspektive o tome kako se tehnologija može primijeniti na uvođenje novih inovativnih načina kako bi se povećala dostupnost korištenje i učinkovitost učenja za pojedinca i organizacije Web-based alat je transformirao virtualne učionice u izvediv koncept u posljednjih nekoliko godina uz pomoć naprednih dodataka kao što su streaming video i audio videokonferencija te multimedijalnih sadržajaUčenje na daljinu predstavlja budućnost korporativnog obrazovanja Upravo je tek u povojima ali je već dokazalo svoju vrijednost [12]

5 ZaključakTvrtke se nalaze u visoko konkurentnom okruženju Povećanje tržišne transparentnosti uzrokovane novim snagama medija organizacije postaju inovativnije da bi preživjele Znanje je postalo strateški čimbenik za uspjeh Upravljanje znanjem je jedini način kako bi se omogućilo učinkovito korištenje resursa ldquoznanjardquo Znanje se smatra najvažnijim kapitalom i proizvodom u isto vrijeme Pogotovo u ldquoznanjem - intenzivnojrdquo industriji kao što su telekomunikacije uspjeh se uglavnom temelji na dostupnosti poslovno relevantnih znanja Proces globalizacije i informatizacije koji se događa traži nove upravljačke strukture kao što su dinamičan i fleksibilan tim koji omogućuje brže reagiranje na promjene uvjeta na tržištu Inovativni komunikacijski i informacijski sustav stekli su velik značaj u olakšavanju i podržavanju rada Sveukupno upravljanje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

22

znanjem zahtijeva IT-rješenja koja podupiru kulturu dijeljenja znanja a ona mora

biti dio strategije i procesa poslovanja suvremenih kompanija Ljudska stručnost

je glavni izvor znanja u tvrtki Educiranje ldquoradnika znalacaldquo je preduvjet za uspjeh

u ldquoeri znanjardquo

Iako je još uvijek u svojim ranim fazama e-učenje je sada u fokusu svake velike

tvrtke Pozitivni učinci e-učenja na poslovanje objašnjeni su na primjeru e-učenja

u Hrvatskom Telekomu dd te pokazuju prednosti korištenja ovakvog načina

obrazovanja za svaku tvrtku

Sa Internet tehnologijom znanje može biti preneseno brže i jeftinije koristeći

e-learning alat nego što to mogu učiniti ljudi Kraće vrijeme koje je potrebno

za osobu da postane produktivnija korištenjem novog znanja i vještina može

utjecati na konkurentsku poziciju cijele tvrtke Ako su pitanja koja se odnose

na cijenu prostor i vrijeme prepreka e-učenje treba uzeti u obzir kao rješenje

takve prepreke

E-učenje pruža novu ldquosnaguldquo znanja i informacija te predstavlja njihov distribucijski

kanal E-učenje ima za cilj poboljšati učinkovitost korisnika što je važno u

postizanju ciljeva tvrtke

Novi trend u telekomunikacijskoj industriji je rast upotrebe i mogućnosti bežične

mobilne tehnologije kao sredstvo za komunikaciju e-učenja

Sljedeća generacija on-line učenja je m-learning odnosno mobilno učenje

dostupno je putem mobitela i ručnih uređaja prilagođenih za upotrebu Interneta

Sadržaj će biti posebno dobro prilagođen za isporuku malih komada znanja -

poznatih kao ldquoobjekti učenjardquo Specijalizirani sadržaj može biti dostavljen putem

Interneta bilo gdje u svijetu

Tvrtke koje ne iskorištavaju mogućnosti ovog napretka temeljenog na znanju u

konačici neće moći nadoknaditi Učinkovito okruženje za učenje je jedan čimbenik

koji dokazano dovodi do bržeg i boljeg učenja Važno je naučiti kako se protežu

granice tehnologije za učenje te uključiti tehnologiju ne samo za e-učenje već i

m-učenje E-učenje je već postala važan dio korporativnog obrazovanja

Ako je znanje imovina upotreba ldquoIT basedldquo edukacija može najbrže polučiti

korporativni uspjeh E-učenje postaje važan čimbenik u postizanju strateških

ciljeva organizacije

Literatura[1] G J Probst K Romhardt Bausteine des Wissensmanagement - ein praxisorientierter Ansatz Wiesbaden 1997[2] D Morey M Maybury Thuraisingham B Knowledge Management classic and contemporary works Chapter 3 Developing a Knowledge Strategy From Management to Leadership Massachuserrs Intitute of Thnology p83 2000[3] G J B Probst Bausteine des Wissensmanagement Working Paper Universtaumlt Genf 1996[4] H D Buumlrgel Wissensmanagement Schritte zum intelligenten Unternehmen 1998[5] A Bendt Wissenstransfer in mulitnationalen Unternehmen 2000 [6] UnivProf Dr R Vetschera Dr S Koumlszegi Interorganizational Knowledge Management in the Consultancy Industry - Case Studies Center for Business Studies University of Vienna 200102[7] M Gotschall E-learning Fortune httpwwwtimeincnetfortuneservicessectionsfortuneedu2001_05elearninghtml 10122010[8] P English ldquoYour guide to eLearningrdquo Personnel Today and Training magazines of Futuremedia Plc 2001 httpwwwfuturemediacoukelearning_guide_settingthescenephp 16th of January 2009[9] Wozu brauchen wir Wissenmanagement Source Schulz Wulkow A Knowledge Management bei Cap Gemini Ernst amp Young Power Point Presentation[10] Shan L Pan Ming-Huei Hsieh Helen Chen Knowledge Sharing Through Intranet-Based Learning A Case Study of an Online Learning Center Journal of Organizational Computing and Electronic Commerce Lawrence Erlbaum Associates Inc Vol 11 No 3 Pages 179-195 2001 httpwwwleaonlinecomdoiabs101207S15327744J0CE1103_03 26112010[11] httpwwwt-comhrprivatnitelevizijamaxtv 05122010[12] S Greengard Going for Distance As the Technology Advances More and More Employees are Reaping the Benefits of Distance LearningIndustry Week May 4 v247 n9 p22(3) 1998[13] R Nelson Learning Abilities Knowledge Management Magazine1999 httpwwwdestinationkmcomarticlesdefaultaspArticleID=637 03112010[14] I Ćulumović ldquoE-learning for the purpose of permanent improvement of knowledge quality in HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE ddldquo MIPRO 2007 Opatija

SummaryCompanies are changing their relationship toward employees and their knowledge especially toward its impact in achievement companyrsquos goals They must constantlyinvest in employees and their knowledge invest to inform customers and business partners about new products and services especially in these days of new knowledgeintensive economy There are many ways to learn but new and highly efficient way of distance learning is e-learning Use of the Internet andWeb technology significantly affects the business and provides a distance education like e-learning and working in virtual office This paper focuses on determinebenefits of e-learning in corporations using the example of e-learning in Croatian Telecom Inc (hereinafter referred to as HT dd) The companies should implement Knowledge Management and become learning organizations with as the main task continuous improvement of knowledge quality of their management and employees

KeyworDS e-learning Knowledge Management Web-based technologies virtual office

E-learning for continuous improvement of knowledge qualityMrsc Iva Ćulumović Županović

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

23

Dobro upravljanje

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

dr sc Rosana Lucijetić Viši predavač na Specijalističkom diplomskom studiju Kreativni menadžment u procesima na Politehnici Pula Visoko tehničko-poslovnoj školi s pravom javnostiRiva 6 52100 Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakPostizanje efikasnog i odgovornog sustava upravljanja ndash dobrog upravljanja podrazumijeva reforme državnog upravnog i političkog sustava Polazeći od određenja pojma dobrog upravljanja u radu se prikazuju i pokazatelji dobrog upravljanja Odrediti da li u nekoj zemlji javna vlast upravlja prema principima dobrog upravljanja zahtjevan je zadatak Najčešći elementi prema kojima se neko upravljanje smatra dobrim odnose se na političku stabilnost djelotvornost države vladavinu prava razvijenost demokracije rasprostranjenost korupcije veličina administrativnih prepreka

KljUčNe rIječI Dobro upravljanje politička stabilnost politički sustav vladavina prava efikasna država

1 Određenje pojma dobrog upravljanja Prilikom prikaza određenja dobrog upravljanja1 valja naglasiti da je ovaj pojam vrlo širok iz čega se odražava različito definiranje ovisno o organizaciji koja taj pojam i ideju promiče tim više što dobro upravljanje može biti globalno državno regionalno lokalnoNajjednostavnije i najšire objašnjenje pojma dobrog upravljanja polazilo bi od načina na koji javna vlast (država županije gradovi i općine ali i javna poduzeća i privatni poduzetnici koji interaktivno sudjeluju u procesu ostvarivanja javnih interesa) upravlja javnim dobrima

1 U literaturi se upotrebljavaju različiti termini kojima se označava pojam upravljanje odno-sno dobro upravljanje U engleskoj literaturi najčešće se upotrebljava riječ GOVERNANCE i GOOD GOVERNANCE u francuskoj GOUVERNANCE i LA BONNE GOUVERNANCE u talijanskoj LA GOVERNANCE odnosno LA BUONA GOVERNANCE ali i naziv IL BUON CONTROLLO U hrvatskoj literaturi upotrebljavaju se riječi UPRAVLJANJE i DOBRO UPRAVLJANJE GOVERNANCE I GOOD GOVERNANCE DOBRA VLAST JAVNO UPRAVLJANJE DOBRO JAVNO UPRAVLJANJE KVALITETA JAVNOG UPRAVLJANJA Za potrebe ovog rada koristit će se termini UPRAVLJANE i DOBRO UPRAVLJANJE

No jednoznačno odrediti kakvo upravljanje mora biti da bi ga se smatralo dobrim još uvijek predstavlja izazov za sve analitičare ovog pojmaDobro upravljanje temeljeno je na političkom konceptu odgovarajućih reformi Ideja je oblik i sadržaj preuzela od političkih uvjetovanja koje su koristili multilateralni i bilateralni donatori pomažući tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju2 Dragičević smatra da dobro upravljanje pretpostavlja poboljšanje kvalitete upravljanja povećanom efikasnošću smanjenjem troškova i podizanjem kvalitete isporuke javnih usluga Standardizacija funkcija upravljanja kroz porast efikasnosti izgradnju sposobnosti institucionalnu kvalitetu i nisku korumpiranost predstavlja rješavanje tehničkog dijela problema uvjetovanosti daljnje financijske potpore međunarodnih institucija3 Prema Kregaru ideja dobrog upravljanja formulira se kao program reforme upravno-političkog sustava kojim se zahtjeva jeftina mala učinkovita te cijenjena uprava efikasan upravno politički sustav pošteno pravosuđe i odgovorna i legitimna vlast a teorijski znači uklanjanje prepreka koje se svode na slijedeće elemente

2 Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4 p 31-433 Dragičević M ldquoModel upravljanja i uspjeh tranzicijerdquo Politička misao Vol XLI(2004) br3 p 119-131

UDK 650124Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

24

middot ldquobirokratizacijurdquo koja podrazumijeva logiku i načela djelovanja klasične inertne uprave koja je usmjerena samo na rutinske metode rada

middot ldquoetatizacijurdquo odnosno veliku uloga države u gospodarstvu kao i relokaciju sredstava kroz proračun

middot ldquopermanentnu reorganizacijurdquo koja uslijed neuspješnih promjena ustroja uzrokuje nestabilnost organizacijskih planova

middot brzi porast zadataka (društvenih poslova) koje je potrebno obavljati što za posljedicu ima porast broja zaposlenih i osoba ovisnih o djelovanju državne uprave

middot negativnu sliku o upravi koja nastaje negativnom selekcija osoba za rad u upravi neodgovarajućom motivacija i radnom etikom Negativnu sliku uprave uzrokuje i tradicionalna predodžba da je država trošak i opasnost a da zaposlenje u državi daje status i sigurnost

middot zatvorenosti prema korisnicima službi i građanima4

Šimac smatra da dobro upravljanje uz pravne propise mora jasno definirati i deontološke i etičke principe i vrijednosti Prema Šimcu postoje demokratski principi javne uprave primjenjivi na javne službenike to su nepristranost lojalnost materijalna nezainteresiranost diskrecija i suzdržanost kvalitetu propisa i postupaka koje čine jednostavnost jasnoća i što manje formalnosti i na značajke javnih usluga - stalnost i dostupnost5

Svjetska banka prva je organizacija koja je pokrenula niz istraživanja kojima se želi poboljšati kvaliteta upravljanja Pripisujući dobrom upravljanju značajnu ulogu opisuje ga kao način na koji se vlast koristi u upravljanju ekonomskim i društvenim resursima za razvoj neke zemlje6 ldquoDobro upravljanje obilježeno je predvidljivim otvorenim i prosvijećenim utvrđivanjem politike birokracijom koju prožima profesionalna etika i koja djeluje u korist javnog dobra vladavinom prava transparentnim postupcima i snažnim građanskim društvom koje sudjeluje u javnim stvarima Loše upravljanje (s druge strane) obilježava proizvoljno donošenje politike neodgovorna birokracijaneprovođeni ili nepravedni pravni sustavi zlouporaba izvršnih ovlasti građansko društvo isključeno iz javnog života i raširena korupcijardquo7

Koncept dobrog upravljanja Međunarodnog monetarnog fonda8 uključuje ekonomsku efikasnost i razvoj uz podizanje razine odgovornosti raspolaganja proračunskim sredstvima prikupljanja poreza izbjegavanja plaćanja poreza i korištenja javnih sredstava pažnjom dobrog gospodaraPrema Organizaciji ujedinjenih naroda dobro upravljane je skup mjera i načina upravljanja javnim resursima i javnim poslovima kao i ostvarivanje ljudskih prava isključivo bez zloupotreba i korupcije uz poštivanje zakonskih propisa Dobro upravljanje podrazumijeva i djelovanje institucija javne vlasti da za svoje građane osiguravaju efikasnu zdravstvenu zaštitu adekvatno stanovanje dovoljno hrane kvalitetno obrazovanje pravedne zakone i osobnu sigurnost 9 U programu razvoja Organizacije ujedinjenih naroda - UNDP10 (u daljnjem tekstu UNDP) potvrđuje se nedjeljivost dobrog upravljanja i održivog ekonomskog i društvenog razvoja pri čemu ekonomske i socijalne prioritete podržava široka

4 Kregar J Predavanje na temu rdquoŠto je dobra vlast Što je korupcija I kako to popravitirdquo u sklopu javne tribine održane u Zagrebu 02 prosinca 2002 godine u organizaciji udruge Gornji Gradlthttpwwwgornji gradorgGornji Gradnsfsazetak6DAC8CEA66FFDA34C1256C7EOgt (0505 2009)5 Šimac N Europski principi javne uprave Od vladanja do služenja građanima Udruga za demokratsko društvo (UDD) Zagreb 2002 p 986 World Bank Governance and Development The World Bankm Washinton DC 1992lthttp infoworldbankorgetoolsdocslibrarygt (25052009)7 World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 19948 International Monetary Fund ldquoThe role of the IMF in Governance Issues Guidance Noterdquo (Approved by the IMF Executive Bord July 251997)lthttpwwwimforgexternalpubsftexrpgoverngovindexhtmgt (25052009)9 UNOHCHRGood governancendashHuman Rightin Development lthttpwwwunhchrchdeve-lopmentgovernance-01htmlgt (25052009)10 UNDP (United Nations Development Programme) Good governance - and sustainable human developmentlthttpmagnetundporgpolicychapter 1htmgt (30052009)

društvena zajednica a potrebe najugroženijih slojeva građanstva uvrštene su u programe raspodijele dobiti ostvarene razvojem

Prema UNDP-u karakteristike dobrog upravljanja su sudjelovanje svih građana kao značajka razvijene demokracije vladavina prava transparentnost i otvorenost administrativna sposobnost davanja odgovora svima i pod jednakim uvjetima zastupanje interesa većine pravednost učinkovitost i djelotvornost odgovornost strateška vizija Pravi test za dobro upravljanje predstavlja stupanj uvažavanja ljudskih prava kao što su građanska prava kulturalna prava ekonomska prava politička i socijalna prava Spomenute međunarodne organizacije najčešće određuju definicije dobrog upravljanja jer upravo one preko mehanizama pomoći nastoje nametnuti određeni model upravljanja tj globalni model reformi države i upravljanja11

U okviru Europske unije među zemljama članicama kao ključni elementi dobrog upravljanja javljaju se pouzdanost predvidivost odgovornost učinkovitost djelotvornost transparentnost tehnička i upravljačka sposobnost i sudjelovanje građana

2 Pokazatelji dobrog upravljanja Najčešći elementi kojima se neko upravljanje ima smatrati dobrim odnose se na političku stabilnost djelotvornost države vladavinu prava razvijenost demokracije rasprostranjenost korupcije veličina administrativnih prepreka Do danas razvili su se brojni multidisciplinarni pokazatelji za ocjenu dobrog upravljanja U nastavku ovog rada navest ćemo neke od najčešće upotrebljavanih u posljednjih desetak godina koji su ujedno i doprinos analitičara Svjetske banke

Prema Hutheru i Shahu12 dobro upravljanje raste s odgovornošću javnog sektora odnosno prilagođavanjem države potrebama građana Da bi izmjerili stupanj takve odgovornosti odnosno dobrog upravljanja koriste četiri grupe pokazatelja od kojih se svaka sastoji od različitih elemenata middot Prva grupa se odnosi na sudjelovanje građana a sastoji se od političke

stabilnosti i političkih slobodamiddot Druga grupa je državno opredjeljenje koje obuhvaća efikasno sudstvo efikasnu

administraciju raširenost korupcije middot Društveni razvoj je treća grupa pokazatelja a čine ga ljudski razvoj i

ravnomjerna raspodjela dobaramiddot Posljednji četvrti pokazatelj dobrog upravljanja prema Hutheru i Shahu je

ekonomsko upravljanje koje se određuje na osnovu udjela državnog duga u BDP-u međunarodnoj otvorenosti države te nezavisnosti centralne banke

Kaufman Kraay i Mastruzzi13 definiraju upravljanje kao tradicije i institucije putem kojih se u nekoj zemlji provodi vlast što uključuje proces izbora praćenja i promjene vlade osposobljenost vlade za učinkovito oblikovanje i provođenje jasnih politika i poštivanje od strane građana i države institucija koje upravljaju ekonomskim i socijalnim interakcijama među njima U sedmom izdanju Svjetskih pokazatelja upravljanja (2008)14 ovi su istraživači

11 World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 1994 prema Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4 p 31-4312 Huther J Shah A ldquoA Simple Measure of Good Governancerdquo u Shah A Public Services Delivery Public Sector Governance and Accountability Series Washington DC World Bank 2005 p39-6213 Kaufmann D Kray A Mastruzzi M Governance Matters VII Aggregate and Individual Go-vernance Indicators 1996-2007 World Bank Policy Research Working Paper No 4654 2008 14 ldquoCilj projekta Svjetski pokazatelji upravljanja je pokušati izmjeriti kvalitetu upravljanja sintetizirajući stavove i izvješća dobivena iz različitih izvora koji između ostalog uključuju Economist Intelligence Unit Latinobarometro Afrobarometer Svjetski ekonomski forum (WEF) Freedom House Gallupovo ispitivanje svjetskoga javnog mnijenja (Gallup World Poll) Transformacijski indeks zaklade Bertelsmann (Bertelsmann Transformation Indeks) Institutional Profile Database agencija francuske vlade Razvojni centar OECD-a izvješće Gospodarska perspektiva Afrike Pokazatelj globalnog integriteta (Global Integrity Index) Political i Economic Risk Consultancy u Aziji i Reporteri bez granicardquohttpwebworldbankorgWBSITEEXTERNALWBIEXTWBIGOVANTCOR0contentMDK20725248~menuPK1976990~pagePK64168445~piPK64168309~theSitePK174053000html

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

25

i autori objedinili desetogodišnja nastojanja stručnjaka da se ažurira grupa sveobuhvatnih dostupnih pokazatelja dobrog upravljanja po zemljama Svjetski pokazatelji upravljanja 2008 mjere šest širokih definicija upravljanja obuhvaćajući ključne elemente pojedine definicijemiddot Građanske slobode i odgovornost vlasti procjenjuje se do koje mjere je

građanima neke zemlje omogućeno sudjelovati u izboru vlade i sloboda izražavanja udruživanja i sloboda medija

middot Politička stabilnost i odsustvo nasilja procjenjuje se vjerojatnost destabiliziranja vlade nasilnim ili protuustavnim metodama uključujući terorizam

middot Učinkovitost vlasti procjenjuje se kvaliteta javnih usluga osposobljenost javnih službi i njene neovisnosti od političkih pritisaka kvaliteta formiranja politike

middot Regulatorna kvaliteta procjenjuje se sposobnost vlade da donosi jasne politike i propise koji omogućuju i stimuliraju razvoj privatnog sektora

middot Vladavina prava procjenjuje se do koje mjere djelatni čimbenici imaju povjerenja u i pridržavaju se pravila koja vladaju u društvu uključujući kvalitetu izvršenja ugovora poštivanje imovinskih prava kvalitetu rada policije i sudova te mogućnost za kriminal i nasilje

middot Kontrola korupcije procjenjuje se do koje mjere javna vlast koristi svoje pozicije za osobnu korist uključujući sitne i krupne oblike korupcije te ldquozarobljenostrdquo države od strane elite i privatnih interesa15

Zaključak Definicije dobrog upravljanja a time i njegovog sadržaja kao i pokazatelji dobrog upravljanja kojima se nastoji izmjeriti da li je upravljanje u nekoj zemlji dobro brojni su i podložni promjenama Razlikuju se u odnosu na zahtjeve institucija ili organizacija koje ih određuju No iako je jedinstveno određenje nemoguće ovim se istraživanjem nastojalo pokazati da je širina pojma dobrog upravljanja u svojoj biti satkana od niza osnovnih elemenata bez kojih se niti jedno upravljanje ne može smatrati dobrimDobro upravljanje podrazumijeva reforme državnog regionalnog i lokalnog upravnog i političkog sustava radi kompetentnog pravednog zakonitog odgovornog pouzdanog transparentnog učinkovitog djelotvornog obavljanja povjerenih javnih poslova i zadovoljavanja općih javnih interesa Samo snažna i moderna uprava u skladu s principima dobrog upravljanja u mogućnosti je udovoljiti izazovima prilagodbe te stoga ovim istraživanje autor nastoji dati vlastiti doprinos u procesu pristupanja Europskoj uniji svih tranzicijskih zemalja

15 Ibid

Literatura[1] Dragičević M ldquoModel upravljanja i uspjeh tranzicijerdquo Politička misao Vol XLI(2004) br 3[2] Huther J Shah A ldquoA Simple Measure of Good Governancerdquo Shah A Public Services Delivery Public Sector Governance and Accountability Series Washington DC World Bank 2005 [3] International Monetary Fund The role of the IMF in Governance Issues Guidance Note (Approved by the IMF Executive Bord July 251997)lthttpwwwimforgexternalpubsftexrpgoverngovindexhtmgt [4] Kaufmann D Kray A Mastruzzi M Governance Matters VII Aggregate and Individual Governance Indicators 1996-2007rdquo World Bank Policy Research Working Paper No 4654 2008 [5] Kaufmann D Kraay A Zoido-Lobaton P Governance Matters II Updated Indicators for 20001 The World Banklthttpwwwworldbankorgwbigovernancegt [6] Kregar J Predavanje na temu rdquoŠto je dobra vlast Što je korupcija I kako to popravitirdquo u sklopu javne tribine održane u Zagrebu 02 prosinca 2002 godine u organizaciji udruge Gornji GradlthttpwwwgornjigradorgGornjiGradnsfsazetak6DAC8CEA66FFDA34C1256C7EOgt[7] Perko ŠeparovićI Izazovi javnog menadžmenta dileme javne uprave Golden marketing-Tehnička knjiga Zagreb 2006[8] Perko-Šeparović I ldquoNovi javni menadžment-britanski modelrdquo Politička misao Vol XXXIX (2002) br 4[9] ŠimacN Europski principi javne uprave Od vladanja do služenja građanima Udruga za demokratsko društvo (UDD) Zagreb 2002[10] The World Bank Governance and Development The World Bankm Washinton DC 1992 lthttpinfoworldbankorgetoolsdocslibrarygt [11] The World Bank lthttpwwwworldbankorgWBSITEEXTERNALWBIEXTWBIGOVANTCOR0contentMDK20725248~menuPK1976990~pagePK64168445~piPK64168309~theSitePK174053000htmlgt[12] World Bank Governance The World Bank Experience World Bank Washinton DC 1994[13] UNOHCHR Good governancendashHuman Rightin Development lthttpwwwunhchrchdevelopmentgovernance-01htmlgt [14] UNDP Good governance - and sustainable human development lthttpmagnetundporgpolicychapter 1htmlgt

SummaryAchieving an efficient and accountable system of governance ndashgood governance involvers reforms of the state administrative and political system Starting from the definition of good governance the papers also presents the indicators of good governance To determine whether a country is managed by a public authority according to the principles of good governance is a demanding task The most common elements on which the governance is considered good governancw refer to political stability government effectiveness rule of law development of democracy spread of corruption the size of administrative barriers

KeyworDS Good governance political stability political system rule of law efficient state

Good governancedr sc Rosana Lucijetićsenior lecturer at the specialist graduate study laquoCreative process managementraquo at Polytechnic Pula High Technical-Business School with public rightsRiva 6 52100 Pula Croatia

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

26

1 UvodOsnovna vizija Lisabonske deklaracije je stvaranje najkonkurentnijega i najdinamičnijega svjetskog gospodarstva utemeljenog na znanju do 2010 godine Budući da idemo prema društvu znanja dobro je proučiti i naći optimalan pristup koji će osigurati ostvarenje krajnjeg cilja Radi navedenog u radu se osvrće na upravljanje znanjem s posebnim naglaskom na upravljanje humanim kapitalom i povećanje njegove efikasnosti te njezin utjecaj na konkurentnost poslovnog subjekta

2 Upravljanje i znanjeSam pojam upravljanja znanjem ili eng Knowledge Management sastoji se od dvije riječi koje je za početak dobro definirati ldquoUpravljanje je usmjeravanje djelovanja i razvoja te briga o poslovima određenog poduzeća i ustanoverdquo1 Nekad se upravljanje svodilo na izravan odnos nadređeni ndash podređeni međutim danas se u upravljanju pretežno nalaze timovi ljudi koji donose odluke vezane uz poslovanje na operativnoj taktičkoj i strateškoj razini Teži se uklanjanju funkcijskih barijera i efikasnoj organizacijskoj strukturi Kao

1 Dragičević A Dragičević D ldquoLeksikon ekonomije i informatikerdquo Informator Zagreb 1999 str724

Upravljanje znanjem s posebnim osvrtom na efikasnost humanog kapitala

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Pred Barbara Marušnik univ spec oecPolitehnika Pula Visoka tehničko-poslovna školaRiva 6

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakPraćenjem trendova suvremenog poslovanja sve se više javlja potreba za upravljanjem prije svega u kontekstu upravljanja ljudskim resursima odnosno njihovim znanjem a u drugom redu upravljanje podacima i informacijama primjenom ekspertnih sustava Cilj rada je približiti pojam upravljanja znanjem upoznati pravce njegove primjene u poduzeću i osvijestiti potrebu upravljanja znanjem onima koji njime još ne upravljaju Osim toga uvidjeti potrebu mjerenja i praćenja povrata investicije u humani kapital te rezultate koji potom utječu na produktivnost povećanje obujma i smanjenje troškova proizvodnje Znanje je moć 21 stoljeća Ključ uspjeha poduzeća u suvremenim uvjetima poslovanja leži upravo u otkrivanju i dodjeljivanju vrijednosti tj valoriziranju ljudskog znanja

KljUčNe rIječI upravljanje znanjem ICT management upravljanje humanim kapitalom efikasnost humanog kapitala

UDK 650124001Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

27

rezultat toga neka poduzeća su prešla na suvremeniji tip organizacijske strukture npr s funkcijski orijentirane na procesno orijentiranu organizacijsku strukturu (Uljanik) Pojam znanja obuhvaća ldquosveukupnost stečenih spoznaja o prirodi društvu povijesti i čovjeku Stječe se odgojem i obrazovanjem upoznavanjem i iskustvom izmjenom misli i izučavanjem Stalno se proširuje i mijenja usporedo s razvojem čovjeka i sredine kojoj pripada Osobitu važnost ima u novije vrijeme te se sve više pojavljuje i ističe kao vodeći faktor proizvodnje ndash prvenstveno ukoliko proistječe iz aktualne znanstveno ndash tehničke revolucije i djeluje kao organizirano znanjerdquo2 Znanje se različito definira i vrlo je moderan pojam u zadnje vrijeme ali je također čest slučaj različitog poimanja sadržaja i primjene znanja Radi toga će se u nastavku detaljnije objasniti pojam znanja

Iz slike 1 je vidljivo da se podaci i informacije nalaze na drugoj odnosno trećoj stepenici ljestvice znanja dok se znanje nalazi na četvrtoj Hijerarhijski najniži nivo predstavljaju podaci koji tek pridruživanjem značenja postaju informacije koje umrežene u značenju iskustvu i očekivanjima prelaze u znanje Dakle znanje nikako ne može biti jednako informaciji a tako niti informacija ne može imati podjednaku vrijednost kao podatak Vrlo je važno razlučiti značenje ta tri pojma Budući da u poslovanju kontinuirano teku različiti podaci i informacije smatra se da su oni dovoljni za donošenje kvalitetnih odluka Međutim upravljanje na osnovu podataka i informacija koji nisu obrađeni i nisu dobili vrijednost znanja ne može rezultirati kvalitetnim odlučivanjem Prema Michaelu Polanyiu znanje se dijeli na ldquoeksplicitno i tiho ili iskustveno znanjerdquo3 Eksplicitno znanje je znanje koje se nalazi u knjigama i kojeg se apsolvira tijekom procesa obrazovanja npr tehničke specifikacije nacrti i sl Prilikom zapošljavanja eksplicitno znanje se obično podrazumijeva a ono što se dodatno traži je iskustveno znanje To je znanje personalizirano osobno i predstavlja iskustvo pojedinca njegove osobne vrijednosti uvjerenja i vještine Do ovog znanja je vrlo teško doći jer ono stoji skriveno u pojedincu i ne dolazi do izražaja iako ima veću vrijednost od eksplicitnog znanja S jedne strane ostane li neuporabljeno nema vrijednosti s druge strane uporabljeno a ne dokumentirano ili preneseno dalje gubi vrijednost odlaskom pojedinca u mirovinu Na taj način i samo poduzeće gubi jer se u iskustvenom znanju pojedinca nalazi ujedno i njegova vrijednostPostavlja se pitanje na koji način izvršiti prijenos i razmjenu znanja i iskustva zaposlenika te kako pohraniti i sačuvati njihovo znanje

2 Op cit str 7803 Frappaolo C ldquoKnowledge Managementrdquo Capstone Publishing Oxford UK 2002 str 10

3 Upravljanje znanjemUpravljanje znanjem obuhvaća ldquoprikupljanje organiziranje skladištenje i distribuciju znanja i iskustva individualnih grupa u organizacijirdquo4 Svrha upravljanja znanjem je povezivanje pojedinaca kojima je znanje potrebno s onima koji to znanje posjeduju Ono mora biti u funkciji ispunjavanja ciljeva poduzeća Kada se govori o upravljanju znanjem u literaturi se mogu naći dva načina shvaćanja1 Upravljanje znanjem je ujedno upravljanje efikasnošću humanog kapitala

(znanjem vještinama i iskustvom ljudi) i2 Upravljanje znanjem je upravljanje podacima i informacijama (ICT5)Slika 2 prikazuje dva različita načina poimanja znanja ovisno o području rada Iz slike 2 je vidljivo da je znanje = objekt kojim se upravlja u području informacijske tehnologije dok je u području rada s ljudima znanje = proces

Upravljanje znanjem

područjerazina IT područje Znanje = objekt

Područje rada s ljudima Znanje = proces

organizacijska razina

ldquoRe-inženjerirdquo ldquoOrganizacijski teoretičarirdquo

Individualna razina ldquoAI-stručnjacirdquo ldquoE-stručnjacirdquo

ldquoPsiholozirdquo

Slika 2 matrica upravljanja znanjem Izvor httpwwwsveibycomarticlesKnowledgemanagementhtml (1009 2004)

ldquoIako matrica na slici 2 puno pojednostavljuje stvari ona obuhvaća jednu važnu činjenicu postoje pragmatične razlike u shvaćanju onoga što je zapravo znanje Istraživači i praktičari u lsquorsquoznanje = objektrsquorsquo koloni teže temeljenju svojeg koncepta iz informacijske teorije u njihovom shvaćanju znanja Istraživači i praktičari u koloni lsquorsquoznanje = procesrsquorsquo teže temeljenju svog koncepta na filozofiji psihologiji ili sociologiji Zbog njihovih različitih korijena dva područja koriste različite jezike u svojim dijalozima i to vodi do međusobne zbrke i nerazumijevanja kad se sastajurdquo6

Ovisno o tome kako shvaćamo znanje i kako ga definiramo njegov oblik se razlikuje pa tako i proizvod njegova korištenja Npr ako koristimo znanje u području informacijske tehnologije proizvod tog znanja može biti softversko rješenje dok primjena znanja u području rada s ljudima može biti novo rješenje organizacijske strukture poduzeća

31 Upravljanje znanjem u kontekstu informacijsko ndash komunikacijske tehnologijeUpravljanje znanjem u kontekstu informacijsko ndash komunikacijske tehnologije odnosi se na upravljanje podacima i informacijama Zato možemo reći da se znanje u ovom području rada smatra objektom koji se prenosi pohranjuje i sl Ono što je važno za upravljanje podacima i informacijama za ovo područje rada je da su oni dobro strukturirani i pripremljeni za analizu tj za proces donošenja odluka Za tu svrhu postoji višedimenzionalno pohranjivanje podataka koje je sadržaj novijih informatičkih sustava Stariji informatički sustavi su imali samo operativni dio i klasične baze podataka zasnovane na relacijskom modelu koje

4 NetLingo The Internet Dictionary httpwwwnetlingocomrightcfmterm=KM (0309 2006)5 Informacijsko komunikacijska tehnologija6 Knowledge Management httpwwwsveibycomarticlesKnowledgeManagementhtml (1009 2004)

Slika 1 Težišta po stepenicama ljestvice znanjaIzvor North K Wissensorientierte Unternehmensfuumlhrung - Wertschoumlpfung durch Wissen Wiesbaden Gabler 1998 str 41

znak

PREMA ZNANJU ORIJENTIRANO VOĐENJE PODUZEĆA

SPECIFIČNA POJEDINAČNA RJEŠENJA

PROFESIONALNA ORGANIZACIJA ZNANJA

+ sintaksa

podatak + značenje

informacija + umreženost(kontekstiskustvaočekivanja)

znanje + veza sprimjenom

umijeće + htjenje

djelovanje + ispravno djelovanje

kompetencija + jedinstvenost(ldquobiti bolji oddrugihrdquo)

konkurentnost

RJEŠENJE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

28

nisu mogle generirati podatke u stvarnom vremenu što je usporavalo proces donošenja odluka Noviji informatički sustavi imaju ugrađeno višedimenzionalno pohranjivanje podataka koje sadrži podatke prikupljene iz različitih izvora a kod njega postoji mogućnost za pretraživanjem analitičkom obradom izvješćivanjem itd što olakšava proces donošenja odluka Takvi sustavi nazivaju se ekspertnim sustavima i pripadaju području umjetne inteligencije (eng Artificial Intelligence ndash AI) ldquoEkspertni sustavi su računalni programi temeljeni na znanju iz nekog specijalističkog područja sa ciljem da pomognu ekspertima (stručnjacima) u rješavanju problema Pripadaju sustavima za potporu odlučivanju i koriste znanje eksperata za rješavanje problema Oni zaključuju korištenjem znanja u simboličkom obliku mogu naći približno rješenje i kada podaci o problemu nisu potpuni te mogu objasniti način na koji su došli do rješenja Prikladni su za situacije kada nema algoritamskog rješenja a to su slabo strukturirani problemirdquo7 Iz slike 3 je vidljivo da se u strukturi ekspertnih sustava nalaze dvije različite baze i mehanizam zaključivanja Baza činjenica obuhvaća specifične elemente znanja o konkretnom problemu dok baza znanja obuhvaća dokumentirana rješenja prethodnih problema Ove dvije baze su u međusobnoj interakciji i u interakciji s mehanizmom zaključivanja Mehanizam zaključivanja funkcionira na način da koristi pravila i činjenice koje postoje u sustavu i na temelju njih zaključuje i rješava problem

Slika 3 Struktura ekspertnih sustava Izvor http efzg g lobalnet hrUserDocsImages INFvargaU m j e t n a 2 0 i n t e l i g e n c i j a 2 0 i 2 0 e k s p e r t n i 2 0 s u s t a v i pdfsearch=2222ekspertni20sustavi2222 (0309 2006)

Svrha ekspertnih sustava je podrška u procesu odlučivanja Rješenja iz baze znanja dostupna su svima koji se nalaze u procesu odlučivanja i na način koji je pojedincu razumljiv Odgovor na upit moguće je dobiti u stvarnom vremenu i u roku od nekoliko sekundi Na ovaj način uvođenjem ekspertnih sustava operativne baze podataka (starijih verzija računalnih sustava) nisu više opterećene složenim upitima i cijeli sustav postaje brži i učinkovitiji

32 Upravljanje znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala

Upravljanje znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala odnosi se na upravljanje znanjem vještinama i kompetencijama ljudi Na slici 1 je vidljiv hijerarhijski odnos između znanja vještina (umijeća) i kompetencija Znanje je na četvrtoj stepenici ljestvice znanja i na pola puta do konkurentnosti To nam govori

7 Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi httpefzgglobalnethrUserDo-csImagesINFvargaUmjetna20inteligencija20i20ekspertni20sustavipdfsearch=2222Ekspertni20sustavi2222 (03092006)

da pojedinci unutar poslovnog subjekta uz znanje moraju posjedovati vještine (umijeće) moraju djelovati u skladu s njima i moraju posjedovati kompetencije da bi poduzeće u kojem rade ostvarilo preduvjet konkurentnosti Možemo reći da je to strategija upravljanja znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala dok je njegov cilj postizavanje konkurentnosti te dalje i održive konkurentske prednosti ldquoU ekonomiji gdje je jedino sigurno nesigurnost jedini siguran izvor održive konkurentske prednosti je znanje Kada se tržište širi tehnologije bujaju konkurencija se umnožava i proizvodi postaju zastarjeli gotovo preko noći uspješne kompanije su one koje konzistentno stvaraju novo znanje dijele ga sa cijelom organizacijom i brzo utjelovljuju u nove tehnologije i proizvode Ove aktivnosti definiraju kompaniju koja ldquostvara znanjerdquo čije je isključivo poslovanje kontinuirana inovacijardquo8 Znanje je ključni faktor u ekonomiji 21 stoljeća Budući da smo država koja ne može konkurirati na globalnom tržištu financijskim sredstvima ili bilo kojom materijalnom imovinom naša je obveza mjeriti cijeniti i investirati u ljudsko znanje Brodogradilište bdquoUljanikldquo nije moglo konkurirati Japanu i Kini na drugačiji način osim znanjem vještinama i kompetencijama vlastitih ljudi Tako da su istraživanjem tržišta došli do tržišnih niša i u njima pronašli područje svojeg budućeg proizvoda ndash brodove za prijevoz kamiona i automobila To je proizvod koji je zadovoljavao tržište i bio dovoljan za njihovo poslovanje nekoliko godina u nazad Danas brodogradilište bdquoUljanikldquo ulazi u novu tržišnu nišu s početkom proizvodnje nove vrste brodova a to su tzv Drageri (koriste se za stvaranje umjetnih otoka i za razne radove pod vodom) Važno je kod toga istaknuti da se svaki proizvod gradi dva puta Prvi put u mentalnoj (projektantskoj) fazi a drugi put u fizičkoj (proizvodnoj) fazi Propusti prve faze donose velike propuste i gubitke u drugoj fazi Gubici u proizvodnji ove vrste proizvoda su enormni a o tome svjedoči i činjenica da je tržišna vrijednost jednog takvog broda od 7000000 do 8000000 USD9 Za poslovni subjekt je važno pronaći eksperte za određena područja i iskoristiti njihovo znanje i iskustvo koje treba prenijeti mlađoj osobi koja će nastaviti raditi u tom području Na taj način odlaskom pojedinca u mirovinu kolektivno znanje se ne gubi jer je ekspert prenio svoje znanje i iskustvo mlađem kolegi koji nastavlja tamo gdje je on stao Takav način rada zove se mentorstvo i obično zahtjeva period od pet do deset godina zajedničkog rada kako bi se prenijelo znanje i iskustvo u što većoj mjeri Jedino na ovakav način je moguće zadržati nečije iskustveno znanje u poduzeću Postoje situacije kad ovakav način rada nije moguć jer se poduzeće nalazi na više lokacija U tom slučaju dolaze do izražaja razni softverski paketi on ndash line komunikacija intranet i sl koji su osnovni resursi za kvalitetno prenošenje informacija znanja i iskustva radom u virtualnoj mreži Općenito takav način komunikacije funkcionira na način da postoji virtualna mreža ljudi koji rade zajedno i međusobno su povezani intranetom (ili na neki drugi on ndash line način) i komuniciraju upitima Tako se stvara grupa ljudi podjednakih područja interesa (vrsta posla projekti i sl) koji uče jedni od drugih kad naiđu na neki problem u svom radu a koji ne znaju riješiti Kada se neki problem riješi on se dokumentira i pohranjuje u bazi znanja te je u bilo kojem trenutku dostupan osobi kojoj će trebati u budućnosti Na taj se način ljudi povezuju i znanje pojedinca postaje kolektivno znanje poduzeća te možemo reći da je poduzeće razvilo strategiju stvaranje humanog kapitala

321 Humani kapitalHumani kapital (Human Capital ndash HC) ldquosu zaposleni sa cjelokupnim rasponom individualnog i kolektivnog znanja sposobnosti stavova mogućnosti ponašanja iskustva i emocija Iznimno je važno istaknuti da zaposleni nisu sami po sebi humani kapital za poslodavca nego to postaju tek onda kada svoje znanje i sposobnosti transformiraju u djela (usklađena sa strategijom poslovanja) koja doprinose stvaranju (materijalne ili nematerijalne) vrijednosti za tvrtku (profit novi klijenti bolji imidž uspješnija organizacija rada profitabilan proizvod)rdquo10 8 Ikujiro Nonaka ldquoThe Knowledge-Creating Companyrdquo Harvard Business Review Novem-ber-December 19919 Cijena broda za prijevoz kamiona i automobila 10 HGK ldquoPriručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkamardquo Zagreb HGK 2001 str21

baza znanja baza činjenica

mehanizamzaključivanja

korisničkosučelje

korisnik

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

29

Humani kapital čine kompetencije odnosi i vrijednosti Kod čega se kompetencije nalaze na sedmoj stepenici ljestvice znanja (vidi sliku 1) i predstavljaju preduvjet za konkurentnost tvrtke U području kompetencija razlikujemo profesionalne (20 područja) i socijalne kompetencije (13 područja) Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori postoji još i komercijalna kompetencija koja podrazumijeva ldquosposobnost zaposlenih da svoje akcije usmjeravaju k stvaranju vrijednostirdquo11 Prema Ivici Osliću iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla biti kompetentan znači ldquostjecati koristiti razvijati i dijeliti znanje vještine i iskustvardquo12 Kad se govori o odnosima kao sastavni dio humanog kapitala misli se na odnose koje izgrađuju zaposlenici s klijentima dobavljačima drugim radnim kolegama a koji imaju za cilj stvaranje vrijednosti Kao treću komponentu koja čini dio humanog kapitala su vrijednosti odnosno investicije koje poslodavac vrši sa ciljem povećanja razine znanja vještina i sposobnosti zaposlenih Za poslovne subjekte neće imati nikakvo posebno značenje da one investiraju u svoj humani kapital ako ne shvaćaju zašto to čine i ako ne mjere rezultate investicije odnosno efikasnost humanog kapitala Dakle efikasnost humanog kapitala je mjerna veličina koja je pokazatelj opravdanosti investicije a trebala bi se nalaziti u izvještajima o poslovanju poslovnog subjekta Efikasnost humanog kapitala pokazuje koliko je novčana jedinica uložena u zaposlene stvorila dodane vrijednosti

4 Case StudyEfikasnost humanog kapitala izračunati će se na uzorku od 12 brodova (gradnji) za prijevoz automobila i kamiona proizvedenih u razdoblju od 1999 do 2004 godine u brodogradilištu ldquoUljanikrdquo dd Navedeni brodovi proizvedeni su u tri serijemiddot prvu seriju čine gradnje 419 420 421 422 425 ndash kapaciteta 4300

automobila i približne nosivosti 12780 tmiddot drugu seriju čine gradnje 437 438 439 440 ndash kapaciteta 4300 automobila

ali manje nosivosti u odnosu na prethodnu seriju odnosno približne nosivosti 12600 t

middot treću seriju čine gradnje 441 442 452 ndash kapaciteta 5000 automobila i nosivosti 14500 t

Efikasnost humanog kapitala prema VAICTM metodi13 izračunava se izrazom

Gdje je HCE = koeficijent efikasnosti humanog kapitala VA = dodana vrijednost HC = izdvajanja za zaposleneHCE pokazuje koliko je 1kn uložena u zaposlene stvorila nove vrijednosti

Prema navedenom izrazu izračunate su vrijednosti HCE za sve gradnje i one su prikazane u tablici broj 1

Tablica 1 efikasnost humanog kapitala po gradnjama

Broj gradnje

Datum primopredaje

Kupac HCe

419 6kolovoz lsquo99 Dyviship IV AS 153

420 10siječanj lsquo00 Dyviship IV AS 171

421 31svibanj lsquo00 Providence Shipping Inc 307

11 Op cit str21 12 Oslić I Upravljanje znanjem ndash prezentacija Ericsson Nikola Tesla dd 2002 13 VAICTM je metoda profesora Pulića koja se koristi za izračunavanje ukupne efikasnosti poslovnog subjekta i predstavlja njegovu intelektualnu sposobnost odnosno pokazuje koliko je nove vrijednosti stvoreno na svaku kunu uloženu u resurse U radu je obrađeno pitanje efikasnosti humanog kapitala te drugi resursi koji se koriste za izračunavanje ukupne efikasnosti u ovoj metodi nisu uzeti u obzir

422 9studeni lsquo00 Providence Shipping Inc 322

425 31kolovoz lsquo00 Montagu Bay Shipping Ltd 330

437 6kolovoz lsquo01 Atlantica SpA di Navigazione 229

438 29listopad lsquo01 Atlantica SpA di Navigazione 276

439 5travanj lsquo02 Atlantica SpA di Navigazione 282

440 12srpanj lsquo02 Atlantica SpA di Navigazione 239

441 21ožujak lsquo03 Grimaldi 296

442 7kolovoz lsquo03 Grimaldi 283

452 25svibanj lsquo04 Grimaldi 171

Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Iz tablice broj 1 dobiveni su rezultati koji su prikazani u grafu broj 1 Indikator HCE raste od gradnje broj 419 kada je njegova vrijednost iznosila 153 do gradnje broj 425 (prva serija brodova) kad je njegova vrijednost iznosila 330 nakon koje naglo pada na gradnji 437 na vrijednost 229 Razlog pada efikasnosti humanog kapitala na gradnji 437 je početak druge serije brodova nešto manje nosivosti i ta serija završava sa gradnjom 440 kad je vrijednost HCE iznosila 239 Pad HCE na gradnji 440 uzrokovan je padom vrijednosti USD koji razara efikasnost humanog kapitala za 12 Drugi razlog razaranja HCE leži u povećanju plaća koje u usporedbi sa prethodnom gradnjom razaraju HCE za 9

graf 1 efikasnost humanog kapitala po gradnjama Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Efikasnost humanog kapitala na gradnji 441 raste do vrijednosti 296 iako je započela treća serija brodova veće nosivosti i kapaciteta Na gradnji 442 HCE pada na vrijednost 283 razorenu isključivo zbog razlike u tečaju Daljnji pad HCE na gradnji 452 uzrokovan je manjom ostvarenom vrijednosti gradnje 452 što je uzrokovalo i manji iznos subvencije u odnosu na prethodne dvije gradnje Osim toga udio plaća u troškovima procesa iznosi 80 Plaće se izračunavaju u HRK ali su vezane za EUR a odnos između EUR i USD 2004 godine iznosio je 13 U tim uvjetima troškovi procesa enormno rastu pa nije moguće postići dovoljnu razinu produktivnosti koja bi mogla to kompenzirati

Nakon prve serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 330 kuna nove vrijednosti Nakon druge serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 239 kuna nove vrijednosti Ove dvije serije brodova koriste se za prijevoz 4300 automobila a njihova razlika je u nosivosti Nakon treće serije brodova na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 171 kuna nove vrijednosti Treća serija brodova koristi se za prijevoz 5000 automobila Gledano po serijama izgrađenih brodova HCE ima stalnu tendenciju pada

Broj gradnje

efikasnost humanog kapitala (HCe)

Fakt

or H

Ce

HCE

419000

100

200

300

050

150

250

350

420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

30

Kako bi dobili cjelovite zaključke potrebno je promotriti i tablicu broj 2 koja prikazuje efektivne sate koji su bili potrebni za izgradnju pojedinih brodova Iz tablice broj 2 dobiven je graf broj 2

Tablica 2 ostvareni efektivni sati izgradnje po gradnjama

Broj gradnje

Datum primopredaje

Kupac ostvareni eS

419 6kolovoz lsquo99 Dyviship IV AS 1002531

420 10siječanj lsquo00 Dyviship IV AS 873155

421 31svibanj lsquo00 Providence Shipping Inc 816984

422 9studeni lsquo00 Providence Shipping Inc 792971

425 31kolovoz lsquo00Montagu Bay Shipping Ltd

809092

437 6kolovoz lsquo01Atlantica SpA di Navigazione

794818

438 29listopad lsquo01Atlantica SpA di Navigazione

767553

439 5travanj lsquo02Atlantica SpA di Navigazione

765236

440 12srpanj lsquo02Atlantica SpA di Navigazione

750059

441 21ožujak lsquo03 Grimaldi 810801

442 7kolovoz lsquo03 Grimaldi 736285

452 25svibanj lsquo04 Grimaldi 718188

Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Iz grafa broj 2 vidljivo je da je za gradnju 419 bilo potrebno najviše sati i nakon te gradnje sve je manje sati bilo potrebno za sljedeće gradnje Već na gradnji 420 efektivni sati su se smanjili za 129376 u odnosu na gradnju 419 što znači da se proizvodnja ubrzala za 13 odnosno za isti postotak se povećala produktivnost Razdoblje između primopredaje gradnje 419 i gradnje 420 iznosi 157 dana Gradnja 419 je bila isporučena 1999 godine dok je gradnja 420 bila isporučena 2000 godine Iz grafa broj 2 je dalje vidljivo da se efektivni sati smanjuju sve do gradnje 425 Na gradnji 425 se za 2 smanjila produktivnost u odnosu na prethodnu gradnju Sa gradnjom 437 započinje druga serija gradnji i na njoj se smanjuju efektivni sati u odnosu na prethodnu gradnju ES su veći u odnosu na gradnju 422 Početkom svake serije je normalno da je potrebno nešto više vremena za izgradnju Vidljiv je trend smanjenja ES sve do gradnje 441 na kojoj se ES povećavaju zbog toga što počinje treća serija brodova koji su veće nosivosti i kapaciteta 5000 automobila

graf 2 ostvareni efektivni sati izgradnje po gradnjama Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Na gradnji 442 ES se smanjuju i povećava se produktivnost za 9 u odnosu na gradnju 441 Na gradnji 452 ES su smanjeni na 718188 U razdoblju od pet godina (1999 do 2004) brodogradilište ldquoUljanikrdquo je povećalo produktivnost smanjenjem ES za 28

Kako su ES utjecali na HCE vidi se iz grafa broj 3 dobivenog iz tablice broj 2 Vidi se da je na gradnji 420 efikasnost humanog kapitala ndash HCE porasla za 105 smanjenjem ES za 13 u odnosu na gradnju 419 Na gradnji 422 imamo skok HCE za 5 sa smanjenjem ES za 3 Do gradnje 425 HCE raste i ima najveću vrijednost od 330 iako su se na toj gradnji ES malo povećali Na gradnji 437 ES se smanjuju i HCE ima nagli pad vrijednosti koji nije uvjetovan padom ES već drugim promjenama Gradnja 437 ima 15 nižu ostvarenu vrijednost broda a samo 2 niže ukupne troškove u odnosu na gradnju 425 što je uzrokovalo pad HCE

graf 3 Utjecaj efektivnih sati na efikasnost humanog kapitala Izvor Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo

Do gradnje 439 HCE raste padom ES Efektivni sati se smanjuju do gradnje 441 kad počinje nova serija brodova Pad efikasnosti humanog kapitala na gradnji 440 uzrokovan je padom vrijednosti USD i porastom plaća Na gradnji 441 je vidljiv rast HCE i porast ES potrebnih za izgradnju tog broda Nakon te gradnje vidljiv je trend smanjivanja ES i pad efikasnosti HCE uzrokovan smanjenjem vrijednosti USD na gradnji 442 i smanjenjem ostvarene vrijednosti broda subvencije i povećanjem plaća na gradnji 452

Iz grafa 2 i 3 vidljivo je da je u razdoblju od pet godina smanjeno vrijeme potrebno za izgradnju broda a i dalje se teži skraćivanju tog vremena Ono što je važno istaknuti je da se tim skraćivanjem povećava produktivnost a samim time i efikasnost humanog kapitala te da se povećava obujam proizvodnje a troškovi procesa se smanjuju

5 ZaključakEkonomija bazirana na znanju je činjenica koja hrvatskom društvu predstoji kao podloga stvaranja konkurentnosti našeg gospodarstva u odnosu na članice Europske unije Ljudsko znanje ključni je resurs u koji treba ulagati kako bi kao rezultat te investicije podigli sposobnost stvaranja nove vrijednosti poslovnog subjekta a u konačnici gospodarstva naše zemlje VAICTM metoda dr Pulića je alat koji se koristi za mjerenje sposobnosti poslovnog subjekta u stvaranju nove vrijednosti u obliku indeksa koja korištena u ovom radu pokazuje interesantne rezultate na primjeru brodogradilišta ldquoUljanikrdquomiddot Od 1999 do 2004 godine proizvedeno je tri serije brodova za prijevoz

automobila u brodogradilištu lsquorsquoUljanikrsquorsquo Prva serija brodova je nosivosti 12780t i kapaciteta 4300 automobila Druga serija brodova je nosivosti 12600t i kapaciteta 5300 automobila Treća serija brodova je nosivosti 14500t i kapaciteta 5300 automobila

middot Efikasnost humanog kapitala (HCE) 1999 godine imala je vrijednost 153

ostv

aren

i efik

asni

sat

i

Broj gradnje ostvareni eS

ostvareni eS

419650000

750000

850000

950000

700000

800000

900000

1000000

1050000

420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

Broj gradnje

ostv

aren

i eS

ostvareni eS

HCe

Utjecaj eS na HCe

419 420 421 422 425 437 438 439 440 441 442 452

Fakt

or H

Ce

0000

100

200

300

050200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

150

250

350

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

31

što znači da je svaka kuna uložena u humani kapital lsquorsquostvorilarsquorsquo 153 kuna

nove vrijednosti Na gradnji 425 HCE ima najveću vrijednost kroz posljednjih

pet godina i iznosi 330 Nakon toga se HCE smanjuje uz variranje vrijednosti

u razdoblju od 2001 do 2004 godine pada na 171 na posljednjoj gradnji

Često je variranje vrijednosti USD kao vanjskog čimbenika utjecalo na

razaranje efikasnosti humanog kapitala Zbog toga nije indikativno gledati da

se efikasnost humanog kapitala kroz pet godina povećala sa 153 (na gradnji

419) na 171 (na gradnji 452) Ako uzmemo prosjek HCE za ostale gradnje

vidi se da HCE iznosi 273 jer je HCE bio dosta visok u odnosu na gradnje 419

i 452

middot Brodogradilište ldquoUljanikrdquo je kroz pet godina radilo na smanjivanju efektivnih

sati potrebnih za izradu broda Kao rezultat toga ES su skraćeni za 28 Ako

izostavimo da je efikasnost humanog kapitala bila razarana povećanjem plaća

iili smanjenjem vrijednosti USD dolazimo do zaključka da se smanjenjem ES

povećava HCE Smanjivanjem efektivnih sati povećao se obujam proizvodnje

smanjili su se troškovi procesa a produktivnost se povećala za 28

Iz dobivenih rezultata moguće je zaključiti da je mnogo čimbenika koji

utječu na stvaranje i razaranje vrijednosti na brodovima pa je stoga potrebno

detaljnije analiziranje uzroka poremećaja u stvaranju nove vrijednosti Daljnji

porast efikasnosti humanog kapitala moguć je investiranjem u humani kapital

i razvijanjem individualnih sposobnosti zaposlenika Takvim sustavnim podizanjem

razine znanja i poticanjem kreativne napetosti poslovni subjekt se razvija i postaje

konkurentan

ldquoPostoji izrazita povezanost ljudskog kapitala i poslovne produktivnosti i direktni

je izvor inovativnosti i dugoročne konkurentnosti Cjeloživotno učenje pokazuje

se kao nužnost koja ubrzava tehnološke inovacije ndash one mogu biti efikasne samo ako ih primjenjuje dobro obrazovana prilagodljiva rada snagardquo14

Literatura[1] Dragičević A Dragičević D ldquoLeksikon ekonomije i informatikerdquo Informator Zagreb 1999[2] North K ldquoWissensorientierte Unternehmensfuumlhrung ndash Wertschoumlpfung durch Wissenrdquo Wiesbaden Gabler 1998[3] Frappaolo C ldquoKnowledge Managementrdquo Capstone Publishing Oxford UK 2002[4] NetLingo The Internet Dictionary httpwwwnetlingocomrightcfmterm=KM[5] Knowledge Management h t tp wwwsve iby comar t i c les KnowledgeManagementhtml[6] Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi httpefzgglobalnethrUserDocsImagesINFvargaUmjetna20inteligencija20i20ekspertni20sustavipdfsearch=2222Eespertni20sustavi2222[7] Ikujiro Nonaka ldquoThe Knowledge-Creating Companyrdquo Harvard Business Review November-December 1991[8] HGK ldquoPriručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkamardquo Zagreb HGK 2001[9] Oslić I Upravljanje znanjem ndash prezentacija Ericsson Nikola Tesla dd 2002[10] Dokumentacija brodogradilišta ldquoUljanikrdquo dd[11] Tempus projekt ndash Vesna Štefica httpwwwunizghrtempusprojectsFurtherBolognazadarVesna20Steficapdf14 Tempus projekt ndash Vesna Štefica httpwwwunizghrtempusprojectsFurtherBolognazadarVesna20Steficapdf (17032008)

SummaryFollowing the trends of modern business it is increasing a need for managing especially in the context of Human Resource Management regarding human knowledge and secondly data management and information through the use of expert systemsThe aim of this paper is better understanding the concept of Knowledge Management to show ways of its implementation in the company and raise awareness of the need for managing the knowledge to those who still do not manage it It is important to recognize the need for measuring and monitoring the return on investment in Human Capital and the results which influence the productivity increase capacity production and reduce its costs Knowledge is the power of the 21st century The key to success in the modern business trends lies down in revealing and evaluating the human knowledge

KeyworDS Knowledge Management ICT Management Competences Human Capital Management Human Capital Efficiency

Knowledge Management with Special Reference on the Human Capital EfficiencyPred Barbara Marušnik univ spec oec

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

32

1 Uvod Andrew Chen nam u članku ldquoThe Ethic of Nanotechnology [5] predlaže da si

pokušamo zamisliti svijet u kojem npr

bull automobilimogubitisastavljenimolekulupomolekulu

bull otpadrazgrađenipretvorenuhranu

bull ljudisemoguliječitipomoćurobotaveličinestanice

bull možemonačiniti čipove (elektroničke logičke sklopove) veličine10

nanometara (reda veličine do 100 atoma)

bull smosposobnirazvijatiračunalairobotemolekularnihdimenzijaitd

Inženjeri fizičari i biolozi smatraju da je moguća nova tehnološka i industrijska

revolucija i ubrzano razvijaju novu tehnologiju koja se naziva nanotehnologija

Multidisciplinarni timovi po svijetu otkrivaju nove tehničke istine kako bi

potkrijepili tvrdnju američkog nobelovca Richarda Feynmana iz 1959 godine da

ldquoprincipi fizike ne govore protiv mogućnosti manevriranja atomimardquo tj atom po

atom

Nanotehnologija se temelji na sposobnosti manipuliranja materijalima uređajima

i sustavima u nanometarskim razmjerama

Nanotehnologija i etika

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

prof emer dr sc Zijad HaznadarFakultet elektrotehnike i računarstva Zagrebdr sc Luciano Delbianco prof visoke školePolitehnika Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakNanotehnologija je jedno od najbrže rastućih područja znanosti i predmet je velikog broja istraživanja u današnjici Upotreba nanotehnologije u medicini proizvodnji materijala s posebnim svojstvima poljoprivredi u vojne svrhe i u drugim područjima ima ogroman razvojni potencijal Međutim istovremeno javljaju se i dvojbe oko korištenja nanotehnologije jer je utjecaj kvantne mehanike na nanoskali i dalje predmet istraživanja Potencijalna mogućnost toksičnosti nanočestica upotreba nanotehnologije u proizvodnji oružja i utjecaj primjene na svjetsku ekonomiju samo su neke od mogućih posljedica intenzivne primjene nanotehnologije U okviru ovog rada bit će razmotrena značajna etička pitanja u primjeni nanotehnologije

KljUčNe rIječI nanotehnologija etika nanomaterijali ugljikove nano cijevi nanomemorije

UDK 539117Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

33

2 Nanotehnologija A Višnjevac u [8] navodi da se za nanotehnologiju može reći da je novi revolucionarni pristup u dizajniranju i konstruiranju struktura koje se grade od atomske (dakle nanometarske) razine ciljanim trodimenzionalnim pozicioniranjem atoma unutar molekularne strukture te molekula unutar dirigirano građenih agregata Nešto jednostavniju definiciju daje A Chen u [5] navodeći da je ldquoNanotehnologija također nazvana i molekularna proizvodnja grana tehnike koja se bavi projektiranjem i proizvodnjom ekstremno malih elemenata i uređaja građenih na nivou molekulardquo K E Drexler s MIT-a u SAD-u kao i mnogi drugi predviđa da će nanotehnologija dovesti do nanoračunala ne većih od bakterije i do nanostrojeva poznatih pod imenom naniti Danas se u brojnim sveučilištima kao na University of Washington te Northwestern University i drugima osnivaju centri i instituti za studij nanotehnologije Vlada SAD-a je osnovala National Nanotechnology Initiative (NNI) koja će usmjeravati istraživanja Defense Advanced Research Projects Agency (DARPA) i National Science Foundation (NSF) su trenutno dva najjača izvora financiranja nanotehnoloških istraživanja u SAD-u Slična je situacija i u drugim razvijenim zemljama u svijetu Kod nas u Hrvatskoj 2002 godine je na Institutu za fiziku u Zagrebu pokrenuta inicijativa za okupljanje i formiranje Koordinacijskog odbora za pomaganje u istraživanju na području nanotehnologije Procjena je da se u Hrvatskoj oko 80 istraživača uglavnom s Instituta ldquoRuđer Boškovićrdquo Instituta za fiziku PMF-a i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu bavi i zanima za nanotehnologiju

3 Primjena nanotehnologije Nanotehnološki postupci i procesi omogućuju stvaranje organsko-anorganskih materijala u obliku prahova vlakana membrana slojeva kompozitnih struktura i drugih oblika punog volumena Za izradu nanostrukturiranih materijala postoji već čitav niz razrađenih tehnoloških postupaka u svijetu Nanostrukturirani (nanofazni) materijali punog volumena imaju faze veličine do 100 nanometara (1nm = 10

-9m)

Takvi materijali su npr bullnanokristalnelegureželjezabullnanokristalnipolimeriikompozitnimaterijalibullnanostrukturnialatnimaterijalibullnanomaterijalizaautomobile(odgumakočnicastaklalakovasvjećicaitd)bullžilavakeramikabullnanomaterijalizadijelovezrakoplovnihkonstrukcijaitd

U elektrotehnici naročito u elektronici najavljuju se revolucionarne promjene primjenom nanomaterijala posebno ugljikovih nanocijevi i to za bullnanoFET(FieldEffectTranzistori)tranzistorebullnanomemorijebullmikroelektronikubullsuperkapacitete(donevjerojatnih5000F)bullbaterijeiakumulatorevisokegustoćeenergijebullsolarnestanicebullzaslonevisokerezolucije(TViPCidruge)bullvisokoosjetljivesenzoreitd

K E Drexler s MIT-a 1986 godine navijestio je dolazak molekularnih strojeva u

knjizi ldquoEngines of Creationrdquo Danas se najavljuju prema [2] i [5] ldquoMikro elektromehanički sustavirdquo MEMS u vidu sićušnih mehaničkih naprava kao što su bullsenzoribullventilibullzupčanicibullzrcalabullaktuatoriugrađeniupoluvodičkečipoveitd

Prema [7] postoji nekoliko ključnih nanopodručja koja se mogu sažeti u pet principijelnih nanotehnoloških platformi ugljikove nanocijevi kvantni doti fulereni nanožice i dendrimeri Zanimljiv je pregled patentnih prijava u SAD-u od 1985 do 2004 godine u poljima energetike elektronike i medicine prema tablici 1

Nanotehnologija opisUSa patent

Ugljikove nanocijeviMreža nanocijevi od ugljika koje se mogu ponašati kao poluvodiči ili kao metali

293146

Kvantni dotiKristali poluvodiča nanometarske veličine kao npr kadmij-selenid

319109

Fulereni Sferni kavezi od ugljika 21534

NanožiceŽice i štapovi napravljeni od jednog ili više poluvodiča kao npr galij-arsenid ili indij-fosfid

5124

Dendrimeri

Sferni polimeri koji se eksperminetalno koriste za prijenos lijekova i kao emiteri svjetla

2296

Tablica 1 Pregled patentnih prijava iz područja nanotehnologije u SAD

Iz tablice 1 je vidljivo da se od oko ukupno 1100 patenata skoro trećina koristi u elektronici U elektronici se najviše koriste ugljikove nanocijevi a najmanje dendrimeri Ugljikove nanocijevi su glavna moguća zamjena za silicij koji u pogledu minijaturizacije čipova dosiže svoje granice

4 Ugljikove nanocijevi u elektronici Najavljuje se da će ugljikove nanocijevi biti čudo od materijala 21 stoljeća One mogu biti mnogo čvršće od čelika lakše od aluminija i mnogo vodljivije od bakra Iako je Sumio Iijima u NEC Corp Tokyo tek 1991 g prvi opazio nanocijevi [9] istraživači su već izradili različite elektroničke i optoelektroničke prototipove uređaja od ugljikovih nanocijevi kao npr bulltranzistorebulldiodebullemiteresvjetlaibulldetektore

Značajno je da se sve ove različite funkcije postižu samo jednim te istim uređajem Nanocijevi su strukturno slične grafitu Možemo ih promatrati kao jednoslojne grafitne ravne strukture savijene u bešavnu cijev

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

34

Slika 1 Ugljikova nanocijev

Temeljno svojstvo ugljikovih nanocijevi je da im se električne karakteristike mogu mijenjati samo promjenom fizičkih osobina nanocijevi Karakteristike im određuju bullpromjernanocijevi(do2nmoko10atoma)bullorijentacijasaća(uodnosunaoscijevi)

Saće može biti u smjeru osi cijevi ili pak u obliku spirale oko osi cijevi Kombinacija promjera i zakretanja rešetke određuje karakter nanocijevi bullvodljiviilibullpoluvodički

U analizi ovih pojava mora se uzeti u obzir dualna teorija Elektroni nisu samo sitne nabijene čestice nego imaju i valna svojstva Idejajeupotrijebitiugljikovenanocijevizaizradufield-effecttranzistora(FET)Titranzistori će postati sastavni blokovi Complementary Metal-Oxide Semicondictor Integrated Circuits (CMOS IC-a) t j čipova

Slika 2 Rani prototip FET-a s nanocijevi

Slika 3 Nanocijevni tranzistor druge generacije

5 Etički problemi i propisi Poznata je biološka i ekološka toksičnost nanomaterijala Studije [6] pokazuju da tehnički nanomaterijali mogu biti toksični za biljke ljude životinje i mikrobe Toksičnost za pojedine organizme je samo jedan dio problema a konačna ekološka zagađenost tehničkim nanomaterijalima bit će određena intenzitetom kontaminacije načinom kretanja kroz okoliš i vremenom izloženosti biljaka i životinja Budući da su izvori nanomaterijala rasprostranjeni receptori (mikrobiološki bilje životinje ljudska naselja) ne mogu biti jednostavno premješteni i zaštićeni Transportni procesi ne mijenjaju strukture i svojstva nanomaterijala Razni su oblici transporta u fazama voda ndash zrak ili voda ndash organski materijal u interakciji s nečistoćama i sedimentima (izvorske i otpadne vode rijeke jezera oceani) itd S druge strane transformacija nanomaterijala uključuje fizičku (agregatna stanja) kemijsku (dekompenzacija kiselost ndash lužnatost) fotokemijsku kao i biološke reakcije sa ili bez prisutnosti organizama Budući da pored tehničkih nanomaterijala postoje i prirodni problemi zaštite postaju još većiPrirodni nanomaterijali takvi kao fulereni postojali su u zemlji prije približno 2 mi-lijarde godina Bili su uobičajeni sastojci u izgarajućoj razmjeni u to vrijeme Mogli su biti proizvedeni s velikom raznolikošću sastava oblika morfologije čistoće itdDanas ima već više od 800 komercijalnih proizvoda koji sadrže nanomaterijale [6]Klasična koloidalna znanost (o dispergnim sustavima s fazama veličine do 01 mikron) i pristup preko kemije okoliša ne mogu odgovoriti na pitanja kaomiddot Mogu li nanomaterijali poslužiti kao nosioci za organske zagađivače u orga-

nizmima i stanicama slično kao ldquoTrojanski konjrdquomiddot Takvi postupci se već koriste na nanočesticama temeljen prijenos lijekovaVeliko je također pitanje može li nanomaterijal ući u lanac hrane i kakav će to učinak imati

6 Zaključak Može se zaključiti da su etičke implikacije razvoja nanotehnologije još neistražene i da ih treba istražiti što prije U svijetu se organiziraju savjetovanja i konferencije o etičkim problemima povezanim s razvojem nanotehnologije [5] i [10] Činjenica je da mnogi istraživači pripisuju nanomaterijalima ključnu ulogu u 21 stoljeću Nezaobilazna su etička i ekološka pitanja povezana s razvojem nanotehnologije Moramo formulirati i donijeti etičke propise prije nego nanotehnologija bude prihvaćena Ti nas propisi trebaju štititi tako da eliminiraju ili minimiziraju opasne utjecaje nanotehnologije na društvo Pogotovu kada smo s nekim primjenama u medicini i genetici na granici intervencije u žive stanice što otvara mogućnosti za manipulacije

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

35

Literatura [1] Z Haznadar Mogućnosti primjene nanotehnologije u elektrotehnici FER

Zagreb 2004

[2] T Filetin Primjena nanomaterijala u tehnici Bilten HAZU 2003

[3] H Goldstein Race to the Bottom IEEE Spectrum March 2005

[4] N Hey Nanorevolucija IEEE Review April 2003

[5] A Chen The Ethic of Nanotechnology 2009

[6] J D Posner Engineered nanomaterials Where they go nobody knows Science

Direct Elsevier 2009

[7] S K Moore The Nanotech Patent Trap IEEE Spectrum July 2005

[8] A Višnjevac Žongliranje atomima do superčipova Poslovni dnevnik V 2005

[9] P Avouris Supertubes IEEE Spectrum August 2004

[10] K E Drexler Unbounding the Future NY Quill 1991

SummaryNanotechnology is one of the fastet growing fields of science and the subject of significant number of recent researches The use of nanotechnology in medicine manufacture of material with special properties agriculture military and other fields ha san enormous developing potential However at the same time there are some doubts related to the use of nanotechnology because the influence of quantum mechanics on nano-scale is still the subject of research Potential possibility of toxicity of nano-particles the use of nanotechnology in weapons manufacture and the influence of its implementation on the world economy are only several of possible consequences of the intense use of nanotechnology Within the frame of this paper some of the important ethical questions in use of nanotechnology will be addressed

KeyworDS nanotechnology ethics nanomaterials carbon nanotubes nanomemories

Nanotechnology and ethicsPred Barbara Marušnik univ spec oec

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

36

1 UvodNova ekonomska kategorija intelektualni kapital jedna je od temelja nove ekonomske znanosti gdje vladaju zakoni drugačiji od onih u klasičnoj ekonomiji Sve veći broj kompanija osjeća jaz između suvremenog i klasičnog pristupa vrednovanja svojih rezultata Novi kriteriji suvremene ekonomije zahtijevaju nove indikatore za ispravno donošenje poslovnih odluka a rješenje se može vidjeti u primjeni koncepcije upravljanja intelektualnim kapitalom Koncept intelektualnog kapitala danas je najsuvremeniji menadžerski i teorijski trend nužan za djelovanje u ekonomiji znanja Telekomunikacijske kompanije poput davatelja usluga mobilne komunikacije i poduzeća T- Mobile Hrvatska doo kao primjera vodeće kompanije u području mobilne komunikacije su znanjem intenzivne a ujedno su i jedne od pokretača društvenog razvoja okruženja u kojem

djeluju posredstvom napredne tehnologije i sve inovativnijih telekomunikacijskih proizvoda i usluga koje pružaju sve kvalitetnije usluge komuniciranja Budućnost njihovog suvremenog poslovanja je u stvaranju novih metoda sposobnosti i procesa stvaranja vrijednosti Stoga je od velike važnosti da telekomunikacijske kompanije budu svjesne i vrednuju svoju nematerijalnu imovinu odnosno intelektualni kapital kao stvaratelja nove vrijednosti te ga mjere i njime upravljaju u cilju stvaranja veće vrijednosti rasta i razvoja telekomunikacijskog sustava O uspješnosti koordinacije i sinergije dijelova intelektualnog kapitala ovisit će uspješnost i razvoj telekomunikacijskih poduzeća trećeg milenija Koncepcija upravljanja intelektualnim kapitalom nedovoljno se prepoznaje kao dominantni razvojni resurs i ključni čimbenik razvoja telekomunikacijskih poduzeća Hrvatske iako se naziru smjernice poduzimanja određenih koraka prema navedenoj koncepciji

Mjerenje uspješnosti intelektualnog kapitala metodom BSC

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Mr sc Iva Ćulumović ŽupanovićHT ddRijeka

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakUspješni gospodarski subjekti fokusiraju se na nematerijalnu imovinu i okreću znanju i sposobnostima svojih djelatnika a materijalni resursi prelaze u drugi plan Znanje i nematerijalna imovina odnosno intelektualni kapital diferencira današnja poduzeća Ovakve promjene koje je donijela nova znanjem intenzivna ekonomija zahvaćaju sva poduzeća pa tako i davatelje usluga mobilne komunikacije koji igraju važnu ulogu u ovoj novoj eri znanja kao graditelji infrastrukture prijenosa pravovremenih i relevantnih informacija koje su potrebne u stvaranju novog znanja i gospodarskog napretka Takva suvremena kretanja zahtijevaju istraživanja u smjeru izučavanja koncepcije intelektualnog kapitala u teorijskom smislu i njene implementacije u praksiIntelektualni kapital odlučujući je strateški čimbenik ne samo za poduzeće T-Mobile Hrvatska doo za ostale davatelje usluga mobilne komunikacije nego i za sve sudionike u suvremenoj ekonomiji znanja a njegovo prepoznavanje razvijanje mjerenje nekom od priznatih metoda i upravljanje njime ključ je stvaranja i održavanja konkurentske prednosti suvremenog poduzeća ako želi biti uspješno kako na lokalnoj tako i na svjetskoj razini Stoga je implementacija koncepcije intelektualnog kapitala nužna za održiv rast razvoj i uspješnost svih gospodarskih subjekata Republike Hrvatske

KljUčNe rIječI nova ekonomija znanje nematerijalni čimbenici intelektualni kapital elementi intelektualnog kapitala identificiranje mjerenje i upravljanje intelektualnim kapitalom održiva konkurentska prednost rast i razvoj poduzeća Uravnotežena karta zgoditka (Balanced Scorecard ndash BSC)

UDK 650114Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

37

Pri procesu smanjivanja jaza između globalnih i domaćih procesa poslovanja veliku pozornost treba posvetiti kadrovima koji su nositelji promjena i znanja kao temeljnog resursa uspješnog poslovanja

2 Intelektualni kapitalPojam ldquointelektualni kapitalrdquo u današnjem smislu prvi put je 1969 god spomenuo John Kenneth Galbraith u svom pismu ekonomistu Michaelu Kaleckom Smatrao je da intelektualni kapital znači više nego samo intelekt da to nije samo statička nematerijalna imovina već da ima dinamične komponente koje stvaraju vrijednost u poslovnoj praksi Isto vjeruju i Leif Edvinson1 i Pat Sullivan koji smatraju da je intelektualni kapital znanje koje je pretvorivo u vrijednost Dakle intelektualni kapital znači znanje kao dinamičan ljudski proces transformirano u vrijednost za poduzeće Znanje koje ne stvori vrijednost ostaje neiskorišten ljudski potencijal Značaj intelektualnog kapitala se očituje u činjenici da fizički kapital pridonosi vrijednosti konačnog proizvoda ili usluge mnogo manje nego nedodirljiva imovina poduzeća Ista je relacija i s profitom Dakle Velimir Srića s opravdanim razlogom intelektualni kapital naziva IQ-om2 poduzećaKako je znanje najvažniji sastojak intelektualnog kapitala može se reći da se maksimalnim angažiranjem ljudskog znanja stvara bogatstvo3 Da bi se tvrdnja bolje potkrijepila ističe se da ljudski kapital generira 67 bogatstva 29 razvijenih zemalja čije bogatstvo čini 794 ukupnog svjetskog bogatstva4 Na primjeru poduzeća 96 vrijednosti dionice tvrtke Coca Cola generira nematerijalna imovina kao što je reputacija brand i znanje 5

Za bolje razumijevanje samog pojma intelektualni kapital potrebno je objasniti njegovu strukturu prema A Puliću i D Sundaću koji navode tri bitne komponente6

bull Ljudskikapital - sposobnost znanjevještine i iskustvokompanijinihzaposlenika i menedžera plus dinamika djelovanja inteligentne organizacije u promjeni konkurencijske okoline

bull Strukturalnikapital-podrškainfrastrukturiljudskogkapitalakojauključujesustav informacijske tehnologije korporacijske imidže vlasničke baze podataka organizacijske koncepte dokumente patente licence i copyrights

bull Potrošačkikapital-međuodnoskompanijeinjenihklijenata

Potrebno je istaknuti da je ljudski kapital pokretač intelektualnog kapitalaIntelektualni kapital se ne sastoji od odijeljenih sektora ljudskog kapitala strukturnog kapitala i kapitala kupaca nego od njihove međusobne interakcije (Shema 1)

Ako neka kompanija želi imati koristi od svog intelektualnog kapitala ova tri elementa moraju međusobno djelovati7 Zbog navedenog ističe se da poduzeća moraju identificirati elemente intelektualnog kapitala i njime upravljati

1 Korporativni je direktor Sektora za upravne intelektualnim kapitalom u švedskoj osigu-ravajućoj kući Skandia AFS zaslužan je za kreiranje i implementaciju modela upravljanja intelektualnim kapitalom u toj osiguravajućoj kući koja objavljuje Dodatak financijskim izvješćima koji prikazuje pokazatelje o intelektualnom kapitalu i načinu njegove upotrebe2 U ovom kontekstu IQ predstavlja korporativnu inteligenciju3 Više od 50 razvojnih faktora odnosi se na tehnološke inovacije i know-how (R Solow u radu o čimbenicima razvoja koji pokreču američku ekonomiju od 1948 do 1982) cf Sundać D Dujanić M Zrilić N Fleksibilnost i adaptabilnost novi pokazatelji uspješnosti poslovanja IBCC doo Rijeka 1997 p 314 Sundać D Dujanić M Zrilić N op cit p 445 Jackson F Financial and non financial reporting httpwwwferraraonintangiblesnetOECD-FerrraIntangiblesConference (30042008)6 Pulić A Sundać D Intelektualni kapital IBCC Rijeka 1998 p887 Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 59

Shema 1 Međusobno djelovanje sastavnih dijelova intelektualnog kapitala pri stvaranju vrijednosti

Izvor izradila autorica prema Pulić A Kolaković M Intelektualni kapital poduzeća Konkurentska sposobnost poduzeća (Tipurić D ur) Sinergija Zagreb 1999 p 221

3 BSC metodaT Steward u časopisu Fortune piše da intelektualni kapital postaje konkurencijsko najoštrije oružje i da izazov leži u pronalaženju onoga što posjedujemo i njegovog iskorištavanja Skrivena imovina koja se ne vidi u bilanci ističe se kao najvažnijom za poduzeće jer je bitno da direktori poduzeća znaju zahvaćati održavati i balansirati znanjem zaposlenika8

U nastavku objašnjena metoda omogućava gore navedeno kao i interno identificiranje mjerenje i upravljanje intelektualnim kapitalom te je znanstveno priznata Jedna je od niza objavljenih metoda za mjerenje intelektualnog kapitalaUravnoteženu kartu zgoditka (u daljnjem tekstu BSC9) su razvili Robert Kaplan i David Norton 1990 godine istražujući nove metode mjerenja učinka10

Velik broj organizacija usvojio je BSC i postigao trenutačne rezultate Kaplan i Norton su otkrili da one ne koriste BSC samo kako bi nadopunile financijske mjere pokretačima budućeg učinka već prenose svoju strategiju kroz mjere koje su odabrale za svoj balanced scorecard Kako je BSC dobivao na važnosti u organizacijama diljem svijeta kao ključan alat u provedbi strategije Kaplan i Norton saželi su koncept i učenje u svojoj knjizi iz 1996 The Balanced Scorecard Od tada preko polovice svih organizacija s popisa Fortune 100011

usvojilo je BSC a velika mala i srednja društva koriste jednostavnost i djelotvornost ovog alata BSC je široko prihvaćen i djelotvoran te ga je Harvard Business Review nedavno predstavio kao jednu od 75 najutjecajnijih ideja 20 stoljeća12

Niven P R opisao je BSC kao pažljivo odabran skup mjera dobivenih iz strategije neke organizacije koje se mogu kvantificirati BSC ldquomenadžerski je alat koji omogućuje definiranje provedbu i kontrolu ostvarenja zacrtane strategije Ne jamči uspješno poslovanje ali kroz razne perspektive promatranja poduzeća osigurava bolje razumijevanje poslovanjardquo13 Kroz BSC viziju i strategiju treba podijeliti sa zaposlenima te omogućiti kontinuirano mjerenje učinkovitosti poslovanja kako bi se vidjelo je li u skladu sa strateškim ciljevima Metoda je adekvatna za izradu detaljne slike poslovanja jer za razliku od tradicionalnih mjerenja rezultata putem financijskih pokazatelja

8 Pulić A Sundać D opcit p 509 engl Balanced Scorecard10 Gouillart F J Kelly J N Transforming the Organization McGraw-Hill New York 199511 Uspješne kompanije koje koriste BSC metodu su primjerice Coca-cola General Motors SKF Skandia Insurance ABB i Nordica12 Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007 p 3313 Božić V Rasprave ndash veza uprave i zaposlenika Poslovni tjednik Europapess holding doo Zagreb 2002 br24 p 46

Ljudski kapital Strukturalni kapital

Potrošački kapital

Tijek znanja

Vrijednost

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

38

nudi i druge perspektive kroz koje se ogleda kvaliteta poslovanja BSC zahtijeva praćenje zadovoljstva kupaca analizu i razvoj poslovnih procesa te osiguranje rasta poduzeća kroz stalno učenje i inovacije u poslovanju Dakle omogućuje obuhvaćanje i nekih nedodirljivih aspekata poslovanja Pomaže organizacijama da uspješno mjeri učinak prati i iskorištava vrijednosti nematerijalne imovine i uspješno provodi strategijeEtape provedbe metode141 Definicije temeljnog posla poduzeća opis njegova razvoja i definiranje uloge

kompanije na tržištu2 Definiranje ili potvrđivanje vizije poduzeća Na shemi br 2 vidi se da je BSC u

centru misije vizije vrijednosti i strategije i sve ih objedinjuje omogućavajući njihovo ostvarenje

Shema 2 BSC provodi misiju vrijednosti viziju i strategiju

Izvor Izradila autorica prema Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007 p 97

BSC je sredstvo usklađivanja vrijednosti u organizaciji i omogućava prevođenje misije u ciljeve koji usklađuju sve zaposlenike Za osiguranje uspješnog smjera mjere na BSC-u moraju odražavati težnje navedene u misiji

3 Definiranje perspektiva na koje se odnosi strategijaNa shemi niže je vidljiv odnos perspektiva i strategije

Izvor Izradila autorica prema Kaplan R Norton D The Balanced Scorecard Harvard Business School Press 1996 p 9

Ciljevi unutar perspektiva se određuju elastično na rok od 3 do 5 godina a godišnji ciljevi omogućuju da se viši ciljevi ostvare15

14 Ćulumović I Intelektualni kapital u poduzeću HT ndash Hrvatske telekomunikacije dd Znanje ndash temeljni ekonomski resurs (ur Sundać D) Ekonomski fakultet Rijeka Sveučilište u Rijeci Rijeka 2002 p 25315 Niven P R op cit p 236

4 Detaljiziranje strategije i formuliranje strateških ciljeva5 Definiranje mjerila rezultata i pokretača izvođenja otkrivanje uzroka i

posljedica te postavljanje ravnoteže - Za svaku definiranu perspektivu valja odrediti pet do deset mjerila Uzročno-posljedične veze treba definirati i u poslovanju Primjerice da bi se ovladalo novom tehnologijom (potrebnom zbog poboljšanja internog procesa) treba educirati ljude (perspektiva učenja i rasta)

6 Postavljanje razumljiva pregleda rezultata7 Detaljiziranje BSC-a prema organizacijskim jedinicama Budući da BSC metoda

osigurava podjelu vizije među svim zaposlenima svaki strateški cilj treba prevesti u nekoliko ciljeva koji su mjerljivi i realni Potrebno je uvesti ldquokaskadnirdquo BSC koji provodi i prati realizaciju misije vrijednosti vizije i strategije kroz sve dijelove organizacije od najviše razine preko scorecarda poslovnih jedinica odjela grupe i timova pa do scorecarda svakog djelatnika16

8 Razvoj akcijskog plana ndash obavezno izvještavanje uprave o ostvarivanju strategije

9 Uvođenje BSC-a ndash informacijske tehnologije BSC tako da je svaki dan dostupan menadžerima Raspravama koje su osnova BSC-a povećava se komunikacija između uprave i zaposlenika pa uprava dobiva povratne informacije važne za bolje upravljanje a zaposlenici su zadovoljniji jer imaju osjećaj da mogu pridonijeti boljem poslovanju Rezultat su metode bolje poslovanje i što je najvažnije mjerljivost učinkovitosti

Primjerice Coca-cola General Motors SKF Skandia ABB i NordicaBSC otkriva koja znanja vještine i sustave trebaju zaposleni (perspektiva učenja i rasta) da bi inovacijama izgradili strateške mogućnosti i učinkovitost (perspektiva unutarnjih procesa) koja će pružati vrijednost tržištu (perspektiva klijenta) a što će rezultirati stvaranjem veće vrijednosti za dioničare (financijska perspektiva) Potrebno je da menadžeri prevedu svoje strategije u ciljeve mjere ciljne vrijednosti i inicijative u četiri uravnotežene perspektive financije klijenti unutarnji procesi te učenje i rast Ciljevi se provode iz strategije a mjere iz ciljeva17

Primjenom metode BSC-a poduzeća postiže se kontinuirano praćenje izvršavanja strategije i ciljeva na svakom radnom mjestu te se razvija svijest doprinosa svakog djelatnika o ostvarenju istih kao i praćenje promjena dobivanjem podataka koji postaju informacije a one prerastaju u znanje čijom se upotrebom razvija intelektualni kapital kompanije Znanje dobiveno iz takvih novih ili već obrađenih informacija stvara vrijednost Upravljanje znanjem njegovo pronalaženje njegovanje i razvijanje pohranjivanje i prodavanje postaje stoga najvažniji pojedinačni ekonomski zadatak poduzeća18

4 BSC metoda na primjeru T-Mobile Hrvatska dooHT dd je 01012003 god osnovao trgovačko društvo HT mobilne komunikacije doo za pružanje usluga pokretne telefonije Kasnije je preimenovano u T-Mobile Hrvatska doo te je 31122009 ponovno pripojen HT-u ddNa primjeru poslovanja T-Mobile Hrvatska doo za 2006 godinu primijenjena je BSC metoda Iste godine tvrtka je imala većinski udio pretplatnika na tržištu mobilne komunikacije koji je iznosio je 477

19

Kako bi se postavili ciljevi i mjere po perspektivama u ovoj metodi važno je krenuti od strategije kompanije Dio strategije

20 T-Mobil-a je da i ubuduće ostane lider

16 Cf Ibidem p 243 U kaskadne BSC-e upisuju se ciljevi mjere ciljne vrijednosti i inicijative Navedeno proizlazi iz misije vrijednosti vizije te strategije kompanije Perspektive nižih nivoa u funkciji su realizacije perspektiva viših nivoa BSC-a17 Cf Ibidem p 211 Mjere za vrednovanje unutar perspektiva moraju sadržavati mjere prošlih rezultata (tržišni udio prodaja zadovoljstvo zaposlenika) i vodeće mjere učinka (sati provedeni s klijentima prijedlozi odsutnost s posla može pokazati zadovoljstvo za-poslenika) koji imaju predvidivu narav koja omogućava usklađenje na temelju rezultata Takve mjere prate napredak18 Znanje koje može biti pretvoreno u vrijednost Privredni vjesnik br 3067 listopad 119819 Izvor Prospekt ponude 16377707 redovnih dionica i Globalnih potvrda depozitara (GDR-a) UKLA 2007 p 11420 Ibid I Godišnje izvješće 2006

misija

aktivnosti koje diferencirajuStrategija

Slika budućnostiVizija

Vodeća načelaVrijednosti

Zašto postojimo

BSC

Financijska perspektivaKako dodati vrijednost kupcu

ciljevi mjere ciljne vrijednosti inicijative

Perspektiva učenja i razvojaKako razvijati ljudski kapital i poticati inovacije

ciljevi mjere ciljne vrijednosti inicijative

Perspektiva klijenataKako se predstaviti

klijentimaciljevi mjere ciljne

vrijednosti inicijative

Interna perspektivaKakve procese treba

usvršavaticiljevi mjere ciljne

vrijednosti inicijative

Strategija i vizija

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

39

na hrvatskom tržištu da među korisnicima uživa ugled drugačiji od drugih zbog naglaska na odnose s korisnicima i pristupa koji je usmjeren na korisnika Naglasak se daje na rast inovacije širenje na tržištu kroz nove korisničke segmente liderstvo u uvođenju novih telekomunikacijskih tehnologija s naglaskom na kvalitetu usluge i pouzdanost mreže Strategija razvoja T-Mobile-a fokusirana je na dugoročno zadovoljstvo korisnika s kojim gradi odnos partnerstva i povjerenja uz najbolju ponudu rješenja iz moderne tehnološke produkcije Na temelju strategije i ciljeva kompanije određuju se ciljevi i mjere unutar perspektiva Mogući ciljevi po perspektivama prikazani su na prikazu strateške mape (niže navedene) s uzročno posljedičnim vezama među perspektivama

Shema 4 Strateška mapa za BSC metodu na mogućem primjeru T-Mobile Hrvatska doo

Izvor Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 119

Kroz navedene mjere i pokazatelje perspektiva u Tablici 1 vidljivo je da je moguće promatrati pojedine elemente intelektualnog kapitala Tako se očituje rast strukturalnog kapitala prikazanog kroz pokazatelje interne perspektive i perspektive učenja i rasta Znatna ulaganja u ljudski kapital prikazana su kroz pokazatelje perspektive učenja i rasta Troškovi obrazovanja i savjetovanja opadaju te se kompaniji preporuča odvojeno praćenje troškova obrazovanja od savjetovanja kako bi podaci bili transparentniji Kapital kupca mjeren je kroz perspektivu klijenta te je vidljivo da je isti u rastu a rezultat je napora ljudskog i strukturalnog kapitalaPrikazana uspješnost T-Mobile-a kao vodećeg davatelja mobilnih komunikacija upućuje na to da je ista rezultat sinergije ljudskog strukturalnog i kapitala kupca kompanije te unatoč konkurenciji i cjenovnom pritisku (zbog kojih je nastao pad profita kao pokazatelja financijske perspektive) na tržištu T-Mobile ostvaruje zavidne rezultateNakon potrebnog identificiranja mapiranja i mjerenja ldquoimovine znanjardquo menadžeri poduzeća koja primjene BSC metodu (što vrijedi i za T-Mobile Hrvatska doo) moraju održavati i razvijati postojeći intelektualni kapital primjenom procesa upravljanja intelektualnim kapitalom i znanjem dobivenim mjerenjem intelektualnog kapitala te se orijentirati na mjerenje učinkovitosti stvaranja vrijednosti a manje na troškovne uštede Cilj menadžmenta mora biti konstantno praćenje stvaranja vrijednosti prema aktivnostima u tvrtki a što im BSC metoda i omogućuje Jedino takav pristup omogućiti će održivi rast i razvoj te uspješnost poslovanja poduzeća

pokazatelji perspektiva 2006 godina 2005 godina Indeks (20062005)

pokazatelji financijske perspektive

Ukupna imovina 352079272702 339932129454 104

Profit nakon odbitka poreza (neto dobit) 97242639550 102223457000 95

Prihod 419501775800 391050284700 107

Ukupni rashodi 2972170400 2624340206 113

Ekonomičnost poslovanja =UPUR 141 149 95

pokazatelji perspektive klijenta

Broj pre-paid pretplatnika u 000 16033 14861 108

Broj post-paid pretplatnika u 000 5547 4164 133

Ukupno T-Mobile pretplatnika 2158000 1902500 113

postotak post-paid pretplatnika 26 22 118

Tržišni udio pretplatnika 491 521 94

Tržišni udio po prihodima 494 513 96

Stopa odljeva korisnika 108 103 105

Ukupan broj prodanih mobilnih uređaja 692357 647376 107

Korištenje glasovnih usluga 419 241 17386

Korištenje SMS usluga 4 11 3636

Korištenje MMS usluga 60 176 3409

Korištenje GPRS usluge 373 209 17847

Korištenja podat usluga ukupno (SMS MMS GPRS) 437 396 11035

pokazatelji interne perspektive

Dostupnost korisnicima putem Službe za korisnike

24 hdan 7 dana u tjednu

24 hdan 7 dana u tjednu 100

Broj unaprjeđenja u odnosima s korisnicima 14 12 117

pokazatelji perspektive učenja i rasta

Troškovi obrazovanja i savjetovanja 3400000000 4800000000 71

Udio troškova obrazovanja i savjetovanja u ukupnim troškovima 12 19 63

Trošak obrazovanja i savjetovanja po zaposleniku 3288201 4809619 68

Trošak obrazovanja i savjetovanja po korisniku usluga 1576 2523 62

Broj zaposlenih 1034 998 104

Ukupni prihod po zaposlenom (u kn) 405707714 391833953 104

Financijska perspektiva

Maksimalno poveaeligati održivu vrijednost za dioniegraveare

Poveaeligati prihode i profit veaeliga troškovna uegraveinkovitost

Poboljšati iskorištenost imovine postiaeligi optimalne razine povrata na uloženi kapital

Izgraditi i održati lojalnost klijenata kroz

izvrsnost u svemušto kompanija radi

Optimizirati unutarnje procese

Ponuditi superiorne vrijednosti u uslugama

Pružanje individualnih rješenjavisoke vrijednosti

Komunicirati prema van vrijednosti kompanije

koje pokreaeligu integritet lanca vrijednosti

Uvesti nove i poboljšati

postojeaelige tarifne paketei usluge uz

jednostavnostza klijenta

Istražiti novetrendove Poboljšat unutarnju

i vanjsku komunikaciju

Iskoristiti Najbolje prakseda bi kompanija

bila najbolja u grani

Nadzirati poštivanje

zakona i propisa i postojanje djelotvornih

unutarnjih kontrola

Razumjeti klijenta i s njim izgraditi dugotrajne odnose

Osigurati zaštitu okoliša donacije sponzorstva

Pružiti jednostavnepouzdane i dosljedne

procese uz optimizaciju kontakta s klijentima uz kontrole kvalitete

usluge

Perspektiva klijenta

inovacije

poslovanje

Upravljanje klijentima

Društvena odgovornost

Perspektiva unutarnjih procesa

Zaposliti razviti zadržati ljude koji postižu

najbolje rezultate

Iskoristiti tehnologijuza uspjeh

Poticati kulturu izvrsnosti koja nagraethuje timski rad i promiegravee zdravo

radno okruženje

Perspektiva uegraveenja i rasta

Premašiti oegraveekivanja

klijenata

Tablica 1 Neke od mogućih mjera perspektiva BSC-a za T-Mobile Hrvatska doo

Izvor Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka 2008 p 120 121 122 131141

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

40

Upravljanje intelektualnim kapitalom i upravljanje znanjem su međusobno nadopunjujući procesi BSC je jedan od alata sustava poslovne inteligencije (engl Businesss Intelligence - u daljnjem tekstu BI21) koje davatelji usluga mobilne komunikacije u današnje vrijeme moraju implementirati BI je sustav koji informacije pretvara u znanje alat je strateškog upravljanja intelektualnim kapitalom i upravljanja znanjem što naglašava nužnu primjenu BSC metode u Hrvatskom gospodarstvu

5 ZaključakKontinuirano praćenje i upravljanje intelektualnim kapitalom te ulaganje u znanje kao u stvaratelja nove vrijednosti ključni su preduvjet za stvaranje i održanje konkurentne prednosti te za kontinuirani rast razvoj i uspješnost poduzeća Navedeno vrijedi za poduzeće T-Mobile Hrvatska doo ali i za ostale gospodarske subjekte Republike Hrvatske

Pomoću BSC metode se može ciljano djelovati na unaprjeđenje pojedinih segmenata intelektualnog kapitala kompanije poboljšat učinkovitost u poslovanju i povećati vrijednost i uspješnost kompanijeStoga bi primjena BSC metode trebala predstavljati upravljačku bazu svakog poduzeća pa tako i poduzeća T-Mobile Hrvatska doo Prihvaćanjem ove odrednice menadžment dobiva potpuniji uvid u poslovanje kako poduzeća u cjelini tako i njegovih sastavnih dijelova Ostvarila bi se mogućnost aktivnog upravljanja budućim poslovnim rezultatima jer vrlo je važno znati anticipirati buduće trendove težiti novim perspektivama i misliti unaprijed Kontinuirano praćenje intelektualnog kapitala potaknulo bi čelne ljude poduzeća da potiču svoje zaposlene nagrađuju njihove ideje i tako optimalno upravljaju poduzećem jer su pojedinci zaposlenici ti koji stvaraju svojim intelektualnim sposobnostima konkurentnu prednost za poduzećeHrvatskoj državi koja je u teškoj gospodarskoj situaciji upotrebom BSC metode za mjerenje intelektualnog kapitala u poduzećima i upravljanje istim na temeljnim 21 engl Businesss Intelligence Više o BI cf Bajakić I Business intelligence u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva Znanje i konkurentnost (ur Bušelić Mi suradnici) Sveučilište JDobrile u Puli Pula 2007 p 269 - 296

načelima nove ekonomije pruža se šansa da vidi svoje zaposlene ljude kao

potencijal i nadu za svjetliju budućnost jer bi se globalno gledajući ojačala

konkurentnost nacionalne ekonomije

Literatura[1] Sundać D Dujanić M Zrilić N Fleksibilnost i adaptabilnost novi pokazatelji

uspješnosti poslovanja IBCC doo Rijeka 1997

[2] Jackson F Financial and non financial reporting httpwww

ferraraonintangiblesnetOECD-FerrraIntangiblesConference (30042008)

[3] Pulić A Sundać D Intelektualni kapital IBCC Rijeka 1998

[4] Pulić A Kolaković M Intelektualni kapital poduzeća Konkurentska

sposobnost poduzeća (Tipurić D ur) Sinergija Zagreb 1999

[5] Ćulumović I Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti

poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije Sveučilište u Rijeci Ekonomski

fakultet u Rijeci Rijeka 2008

[6] Gouillart F J Kelly J N Transforming the Organization McGraw-Hill New

York 1995

[7] Niven P R Balanced Scorecard Korak po korak Masmedia Zagreb 2007

[8] Božić V Rasprave ndash veza uprave i zaposlenika Poslovni tjednik Europapess

holding doo Zagreb 2002 br24

[9] Ćulumović I Intelektualni kapital u poduzeću HT ndash Hrvatske telekomunikacije

dd Znanje ndash temeljni ekonomski resurs (ur Sundać D) Ekonomski fakultet

Rijeka Sveučilište u Rijeci Rijeka 2002

[10] Kaplan R Norton D The Balanced Scorecard Harvard Business School

Press 1996

[11] Prospekt ponude 16377707 redovnih dionica i Globalnih potvrda depozitara

(GDR-a) UKLA 2007

[12] Znanje koje može biti pretvoreno u vrijednost Privredni vjesnik br

3067 listopad 1198

[13] Bajakić I Business intelligence u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva

Znanje i konkurentnost (ur Bušelić Mi suradnici) Sveučilište JDobrile u Puli

Pula 2007

SummarySuccessful companies are focusing on intangible assets knowledge and skills of its employees and material resources are moving to another plan Knowledge and intangible assets or intellectual capital differentiates todayrsquos businesses These changes brought by new knowledge-intensive economy affect all companies including mobile communications service providers who play an important role in this new era of knowledge as a builders of transfer infrastructure for just in time and relevant information needed to create new knowledge and economic progress Such modern trends require researching and studying the concept of intellectual capital in theoretical terms and its implementation in practice Intellectual capital is a decisive strategic factor not only for the company T-Mobile Croatia for other providers of mobile communications but also for all participants in the knowledge economy and its identification development measurement with one of the recognized methods and management is key for creating and maintaining competitive advantages of the modern enterprise if it wants to be successful both on local and global level Therefore the implementation of the concept of intellectual capital is necessary for sustainable growth development and success of Croatian companies

KeyworDS The new economy knowledge intangible factors intellectual capital intellectual capital elements identifying measuring and managing intellectual capital sustainable competitive advantage business development and growth Balanced Scorecard - BSC

Measuring the performance of intellectual capital using BSCMrsc Iva Ćulumović Županović

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

41

Mogućnost primjene grafenske nanotehnologije u izradi tranzistora (2011)

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Sanja Grbac Babić mag računarstvaPolitehnika Pula Visoka tehničko ndash poslovna školaRiva 6 Pula

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakNanotehnologija je nauka o upravljanju čestica na gotovo atomskoj razini U današnje vrijeme primjenjuje se u proizvodnji mnogih proizvoda koje svakodnevno koristimo Grafen je čudotvoran materijal koji nastaje iz ugljika Zasad predstavlja najtanju ali ujedno i najčvršću strukturu Pri sobnoj temperatura ima jako veliki broj nosilaca naboja pa odlično provodi električnu energiju Ovaj članak prikazuje rezultate istraživanja usmjerenih ka korištenju grafena u nanoelektronici kao moguću zamjenu za silicij Svojstva grafena jednako su interesantna i fizičarima čvrstog stanja i inženjerima elektrotehnike iz cijelog niza razloga od kojih je vjerojatno najvažnija mogućnost izrade sklopova koji će biti manji i brži od onih zasnovanih na siliciju Postoje dokazi nepreglednog broja mogućnosti primjene grafena a najvažnija bi područja inovacija bila elektronička industrija računalna tehnologija energetika komunikacijske tehnologije i medicina

KljUčNe rIječI nanotehnologija grafen atom silicij zabranjeni pojas nanoelektronika tranzistor FET

1 Uvod Riječ nanotehnologija upotrebljava se sve češće u raznim značenjima a odnosi se na znanost i tehnologiju Kao znanost nanotehnologija proučava fizička kemijska i biološka svojstva molekula i atomskih čestica a odnosi se na veličine do 100nm Kao tehnologija odnosi se na stvaranje ili rad sa uređajima tako malima da ih je moguće promatrati samo pomoću najboljih mikroskopa Taj drugi smisao često se označava kao molekularna nanotehnologija a ima za osnovu pozicioniranje molekula onako kako to mi želimoNaime kada se kristali nekog materijala znatno smanje on tada potpuno mijenja svoja kemijsko-fizička svojstva i može poslužiti za mnoge namjene za koje inače ne bi bio primjeren Kao primjer otrovne tvari mogu postati potpuno bezopasne ali i obrnutoIstraživanje i razvoj nano tehnologije uključuje kontroliranu manipulaciju nanos-kopskim strukturama i njihovu integraciju u veće komponente materijala sisteme i arhitekture Cilj je stvaranje bilo koje željene strukture u skladu s zakonima fizike

i kemije postavljanjem svakog pojedinačnog atoma na odgovarajuće mjesto a da

pri tom sve bude i ekonomično

Nanotehnologija se već dulje vrijeme bavi ispitivanjem grafena jer ima posebna

svojstva vodljivosti i čvrstoće Proučavajući molekularna svojstva ugljika dvojica

znanstvenika ruskog porijekla profesori Andre Geim i Konstantin Novoselov sa

Sveučilišta u Manchesteru 2004 godine došli su do revolucionarnog otkrića Našli

su izvanredna svojstva alotropske modifikacije ugljika grafena Ta izrazito tanka

dvodimenzionalna mreža atoma ugljika poslagana u strukture nalik pčelinjem saću

odlično provodi električnu i toplinsku energiju Ta bi se svojstva mogla primijeniti

u razvoju današnje tehnologije a posebno u području nanoelektronike

Za to otkriće temeljeno na nanotehnologiji nagrađeni su Nobelovom nagradom

za fiziku 2010 godine Nagradu su osvojili zahvaljujući jedinstvenom istraživanju

grafena lista ugljika debljine jednog atoma čija su svojstva (čvrstoća fleksibilnost

i jedinstvena električna vodljivost) otvorila posve nove horizonte za istraživanja

kako na području čiste fizike tako i na području visoke tehnike

UDK 53916213823Pregledni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

42

Slika1 Molekularna struktura grafena

2 Struktura i karakteristike grafenaGrafen je prvi puta proizveden točnije izdvojen iz grafita 2004 godine i trenutno je najčvršći i najtanji poznati materijal a osim toga vrlo dobro provodi strujuGrafen (monosloj grafita) je dvodimenzionalna šesterokutna mreža ugljikovih atoma (slika 1) Možemo ga zamisliti kao jedan veliki kristal debljine svega jednog atoma Dobiven je opetovanim guljenjem slojeva grafita pomoću ljepljive trake i na taj način je moguće izolirati minijaturne fragmente tog materijala Tako na primjer grafit debljine jednog milimetra sadrži tri milijuna slojeva grafena naslaganih jedan na drugi koji su međusobno labavo povezaniGrafen je gotovo potpuno proziran ali je istodobno i toliko gust da ni najmanji atomi plina ne mogu proći kroz njega Ova fantastično snažna membrana grafena ne propušta vodu između dva spremnika ali ujedno precizno mjeri protok iona ako se izbuši rupica široka samo nekoliko nanometara Ponaša se kao metal i jednako je dobar provodnik struje kao i bakar čvršći je i krući od dijamanta sto puta jači od čelika a može se rastegnuti za četvrtinu duljine poput gume (slika 4) Površina plohe grafena najveća je od svih poznatih materijala za određenu masu zbog toga se njegova struktura prostire poput beskonačne ravnine (slika 2) Grafen apsorbira vrlo malo svjetlosti odnosno samo oko 3 dok ostatak prolazi kroz materijal ne sudjelujući u generiranju električne energije

Slika 2 Grafen ndash beskonačna ravnina

Slika 3 Valovitost grafena

Mikroskopski gledano grafen je valne prirode što znači da se njegove čestice ponašaju kao valovi (slika 3) a upravo to vrijedi za elektrone u metalima i omogućuje da elektroni djelomično savladavaju potencijalne prepreke Uzimajući u obzir da su to čestice koje se gibaju jako brzo usporedivo sa brzinom svjetlosti dolazimo do zaključka da te čestice mogu proći u potpunosti kroz potencijalne prepreke iako nemaju dovoljno energije da ih preskoče Upravo se tako ponašaju elektroni u grafenu Osim toga kroz grafen može migrirati istovremeno veliki broj elektrona što se označava kao velika mobilnost nosioca naboja Mobilnost elektrona u grafenu veća je nego u bilo kojem drugom poznatom materijalu Veoma je značajno naglasiti da sva istaknuta svojstva dolaze do izražaja na sobnoj temperaturi

Slika4 Shematski prikaz eksperimenta kojim je mjerena čvrstoća grafena

3 Zabranjeni pojas U svom prirodnom stanju grafen posjeduje neobičnu strukturu ali ne i zabranjeni pojas To je energetski pojas između valentnog i vodljivog pojasa (slika 5) Simetrija kristalne rešetke grafena razlog je nedostatka zabranjenog pojasa kod grafena

Slika 5 Stvaranje zabranjenog pojasa primjenom električnog polja

Ponaša se kao metal i dobar je vodič naravno u usporedbi s gumom ili većinom plastika koji su izolatori i ne provode električnu struju Izolatore karakterizira širok zabranjeni pojas koji onemogućuje vođenje struje tj prijelaz elektrona iz valentnog u vodljivi pojas Između izolatora i vodiča smjestila se skupina poluvodiča koji

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

43

se mogu ponašati i kao vodiči i kao izolatori Poluvodiči posjeduju iznimno uzak zabranjeni pojas što znači da pod utjecajem električnog polja elektroni lako preskaču u vodljivi pojas Sposobnost brzog prelaska iz jednog stanja u drugo čini poluvodiče osnovnim materijalom mikroelektronike Nikhil Koratkar profesor i znanstvenik na Rensselaer institutu i njegovi kolege uspjeli su stvoriti zabranjeni pojas u grafenu izlaganjem tankog filma grafena utjecaju vlage Ta skupina znanstvenika otkrila je kako otvoriti zabranjeni pojas u grafenu preko količine vode apsorbirane s jedne strane materijala te kako precizno prilagođavati zabranjeni pojas na bilo koju vrijednost od 0 do 02 elektron volta Efekt je u potpunosti reverzibilan i zabranjeni pojas se vraća na 0 u vakuumu Metoda ne uključuje nikakve komplicirane tehničke zahvate ili modifikacije na grafenu ali s druge strane zahtijeva kućište u kojem se može precizno kontrolirati razina vlage što je vrlo bitno zbog kontroliranja zabranjenog pojasaZnanstvenik Koratkar je istražio ideju razlamanja simetrije grafena vezanjem molekula na samo jednu stranu grafena Ne bi li to postigao izradio je grafen na površini silicija i silicijevog dioksida te potom izložio grafen kontroliranom utjecaju vlage u posebno izrađenoj komori Unutar komore molekule vode apsorbirale su se samo na izloženoj strani grafena ali ne i na onoj strani koja bila okrenuta prema silicijevom dioksidu Kao rezultat narušavanja simetrije ubrzo se stvorio zabranjeni pojas Tome je doprinijela i interakcija vlage s defektima u supstratu silicijeva dioksidaStvaranje zabranjenog pojasa je ključan uvjet za proizvodnju grafenskih tranzistora koji će raditi po principima nanoelektronike koja je u današnje sve popularnija i sve traženija

Prednosti grafena su višestruke u odnosu na silicij no dvije najviše dolaze do izražaja Prolazeći kroz grafen elektroni nailaze na mnogo manji otpor no što je to slučaj sa silicijem koji je sada na samoj granici svojih fizikalnih mogućnosti Druga bitna prednost grafena jest njegova debljina tj debljina njegovog vodljivog sloja koja iznosi svega jedan atom (manje od 035nm) Stoga bi prelazak na grafen omogućio mnogo manju potrošnju energije smanjeno zagrijavanje kom-ponenti produžujući vijek trajanja uređaja čije bi se pak dimenzije mogle još znatno smanjiti

4 Nanoelektronika Nanotehnologija ima značajan utjecaj na područje elektronike gdje se minijaturizacija nezaustavljivo nastavlja Nanoelektronika se odnosi na korištenje nanotehnologije kod izrade elektroničkih komponenti posebno tranzistora Veličina tranzistora smanjuje se eksponencijalno (Mooreov zakon) već nekoliko desetljeća rezultirajući integriranim krugovima koji sadrže nekoliko desetina milijuna tranzistora Kako se veličina tranzistora smanjuje približavamo se fizikalnoj granici Kada se dosegne ta granica eksponencijalni porast računalne snage doći će kraju To se očekuje u narednih desetak godina što predstavlja kraj za čisto silicijsku tehnologiju Tada će biti potrebne potpuno nove tehnologijeGrafen kao materijal ima izuzetno specifična svojstva pa je iz tog razloga postao najizgledniji nasljednik silicija koji se danas koristi pri izradi poluvodičkih komponenti Ključna prednost grafena leži u brzini prolaska elektrona što omogućava postizanje visokih frekvencija bez znatnijeg mijenjanja dimenzija

5 Grafenski tranzistor Najviše obećava primjena grafena u elektronici (za izradu tranzistora) pri izradi detektora (kao senzornih elemenata) i upravljanju toplinomTranzistori su elektronički uređaji koji čine okosnicu moderne elektronike Mogu se isključiti ili uključiti te na taj način preusmjeravaju električni signal Računalni mikroprocesori sačinjeni su od milijuna tranzistora napravljenih od poluvodičkog

materijala silicija Industrija se trenutačno nalazi u fazi potrage za odgovarajućim nasljednikom silicijaTijekom posljednja dva desetljeća brzina kompjutora znatno se povećala Ipak zbog fizikalnih ograničenja silicija računalna tehnika zasnovana na tom elementu teško će u budućnosti moći povećati svoje performanse i memorijska kapacitete Stoga znanstvenici smatraju da se trebamo okrenuti grafenu Predviđeno je da bi se grafen kao materijal mogao koristiti u tranzistorima koji bi bili više od stotinu puta brži od današnjih silicijskih tranzistora

Slika 6 3D modeli grafenskog tranzistora

Grafen je privukao veliki interes u svijetu zbog svojih karakteristika koje omogućavaju realizaciju tranzistora puno bržih od onih u silicijskoj tehnologiji Brzina tranzistora je određena njegovom veličinom i brzinom prolaska elektrona Upravo zbog toga se teži minijaturizaciji uređaja iako znamo da će se naići na fizikalnu granicuGrafenski FET je teoretski bio zamišljen još 2004 godine ali je tada imao dosta slaba svojstva Tek je 2006 godine predstavljen prvi planarni FET u potpunosti od grafena Ubrzo 2008 godine tim u Manchesteru je napravio nanometarski grafenski tranzistor debljine 1 i 10 atoma širok Tom je prigodom Novoselov izjavio da je to apsolutna granica Mooreovog zakona koji propisuje odnos između smanjenja računalnih procesora i povećanja njihove brzine S obzirom da su tranzistori u siliciju osjetno veći zaključuje da manje od toga ne može ići Znanstvenici u IBM-u su krajem 2008 godine napravili grafenski tranzistor koji funkcioniraju dobro na 26GHz pri duljini kanala od 150nm (slika 7)

Slika 7 Grafenski tranzistor pri 26GHz

U veljači 2010 su u IBM-u brzine grafenskih tranzistora digli na 100 GHz što je višestruko nadvisilo dotadašnje brzine s grafenskim tranzistorima ali i silicijskih tranzistora s zasunom iste veličine Ovo je također najmanji IBM-ov tranzistor

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

44

(slika 8) koji su napravili s veličinom zasuna od 40 nm dok je grafenski tranzistor koji je postigao brzinu od 100 GHz imao zasun veličine 240 nanometara Te su pokazali da se grafen opravdano može smatrati nasljednikom silicija Nedavno je IBM je objavio da je oborio svoj vlastiti brzinski rekord za grafenske tranzistore sa 100 na 155GHz

Prvi Intel-ov tranzistor napravljen od grafena je dostigao brzine od 100GHz a proračuni kažu da bi prvi procesor dobiven kombiniranjem grafena i silicija sa multiplajerima mogao postići i brojku od 1000GHz (1THz)Grafenski tranzistor dijelom financira američka agencija DARPA koja radi na razvoju radiofrekvencijskih tranzistora za buduće ratne telekomunikacijske primjeneOsim pojedinog tranzistora raznim istraživanjima uspjeli su skrojiti nizove od stotinu grafenskih tranzistora u jednom čipu Pritom su koristili tehnike koje se danas rabe u proizvodnji silicijskih čipova

Grafenski tranzistori su još uvijek pod budnim okom istraživača koji su neočekivano otkrili još jednu prednost ove vrste tranzistora U eksperimentima s ovim tranzistorima primijećen je efekt u kojem grafenski tranzistor u nekim područjima pri dodiru s metalnim kontaktima ima veće termoelektrično hlađenje od standardne proizvodnje topline izazvane prolaskom struje kroz otpornikePojava je nazvana samohlađenje (slika 11) za posljedicu ima da će eventualni budući čipovi zasnovani na ovoj tehnologiji zahtijevati manja hlađenja ili će moći raditi bez hlađenja uopće Trenutna tehnologija tranzistora bazirana na silicijskom materijalu veliki problem nalazi upravo u zagrijavanju tranzistora

Slika 11 samohlađenje tranzistora

Po pitanju stvarne upotrebe grafenski tranzistori su još uvijek realno daleko od masovne proizvodnje kako zbog tehničkih problema tako i zbog ekonomske isplativosti Si baziranih tranzistora

6 Primjene grafenaJedan od bdquonajmlađihldquo postojećih materijala grafen već ima mnogobrojne primjeneIako su grafenski tranzistori još daleko od konačne primjene uvjerljiv su dokaz da bi se grafen uvelike mogao koristiti u elektroničkoj industriji Osim što bi se mogao koristiti u proizvodnji novih bržih računala grafen bi se mogao primijeniti i kod komunikacijskih čipova te različitih tehnologija koje iziskuju ultrabrze tranzistore U svijetu računala traže se radikalne promjene i sasvim novi princip rada računala Silicij primarni materijal u izradi današnjih računala zamijenit će ugljikZnanstvenici diljem svijeta već koriste grafen Tim sa sveučilišta Rice konstruirao je novi uređaj zasnovan na grafenu tip flash memorije s mnogo većim kapacitetom i bržim radnim odlikama u odnosu na postojeću tehnologiju pohrane podatakaBritanski su znanstvenici razvili ideju o mogućnosti provodnje svjetlosti te našli način za korištenje grafena za hvatanje i pretvorbu svjetlosti u uređajima za

Slika 8 IBM-ov najmanji tranzistor zasuna od 40nm

Slika 9 IBM-ov grafenski FET

Slika 10 Integralni krug s grafenom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

45

optičku komunikaciju Zbog toga što je praktično proziran a istovremeno dobar vodič grafen se pokazao kao dobar kandidat za proizvodnju ekrana osjetljivih na dodir (touchscreen) te svjetlećih panoa Na taj bi način čvrsti fleksibilni i svjetlosno-osjetljiv grafen mogao popraviti efikasnost solarnih čelija i LEDica kao i zamijeniti rijetke i skupe metale poput platine i iridija u laserima i svjetlosnim detektorima obavljajući isti posao ali uz osjetno manji trošakGrafen se može koristiti i u energetici Graphene Energy iz Teksasa je napravio ultrakondenzatore od grafena za pohranu i transmisiju električne energije Osim za pohranu grafen je našao svoje mjesto i u proizvodnji električne energije kao zamjena za silicij u solarnim kolektorima A kompanije koje trenutno koriste karbonske nano cijevi za proizvodnju nosive elektronike polagano počinju prelazak na grafen koji je tanji ali i jeftiniji za proizvodnju Mnogo istraživanja se provode kako bi se proizvodnja dodatno pojeftinilaNa području čiste znanosti prema Geimu grafen ldquoomogućuje vršenje eksperimenata koji uključuju kvantne čestice velikih brzina o kojima znanstvenici u CERN-u mogu samo sanjatirdquo Budući da je grafen gotovo dvodimenzionalan elektroni se mogu kretati kroz njegovu mrežastu strukturu gotovo bez ikakvog otpora U stvari ponašaju se poput Heisenbergovih relativnih čestica čija je masa mirovanja nula Stvar je ipak nešto kompliciranija ali ima brzo i prljavo objašnjenje Želimo li masu u tradicionalnom smislu predmeti moraju zauzimati neki volumen Elektroni potisnuti kroz dvodimenzionalni grafen nemaju ni jedno ni drugo Drugim riječima ista svojstva koja grafen čine toliko učinkovitim medijem za pohranu i prijenos energije govore i o osnovama prirode subatomskog svijetaTim s Harvarda na čelu s hrvatskim znanstvenikom dr Slavenom Garajem nedavno je otkrio način na koji jedan atom tanak sloj ugljika brzo i jeftino čita kod ljudskog DNA te uvidio jednu od mogućih primjena grafena u analizi velikih molekula

7 ZaključakRazvoj nanotehnologije omogućava poboljšanje kvalitete života Može se zaključiti

da ultra brzi napredak tehnologije koji iziskuje sve veću minijaturizaciju tranzistora

pomalo dolazi do svoje granice ukoliko se ne prijeđe na neku drugu tehnologiju

pored čistog silicija Grafen bi mogao biti jedan od najsvestranijih materijala koji

uistinu mnogo obećava Proučavajući njegova svojstva proizlazi da bi mogao biti

jeftin materijal za prozirnu i fleksibilnu elektroniku zasnovanu na ugljiku kojeg

se iz tog razloga i intenzivno proučava Nadalje u njemu bi mogao ležati ključ

konstrukcije sićušnih računala ali i baterija nevjerojatnog životnog vijeka

Ovo je dakle još jedno u nizu otkrića temeljenih na nanotehnologiji koje će vrlo

skoro svoju primjenu naći i u složenijim elektroničkim sustavima ali i običnoj

elektronici te malo kasnije omogućiti neslućene prednosti srodnim znanostima

i medicini

8 Literatura[1] httpwwwgrapheneenergynettechnologyhtml

[2] httpwwwznanostcom

[3] httpwwwnanowerkcom

[4] httpwwwnaturecomnphotonindexhtml

[5] httpwwwnanowerkcomnanotechnology

[6] httpwwwtech360eu

[7] httpwwwsciencemagorg

[8] httpspectrumieeeorg

SummaryNanotechnology is the science of managing particles almost on atomic level Nowadays it is applied in the manufacture of many products of everyday useGraphene is a miraculous material which is produced from carbon At the moment it represents the finest but at the same time also the strongest structure At room temperature it has a high number of electric charges so it conducts electric energy very wellThis article shows the results of researches focused on the use of graphene in nanoelectronics as a possible substitute for silicon The properties of graphene are equally interesting for physicists studying the solid state as they are for engineers of electrotechnics for a whole array of reasons of which the most important is probably the possibility of making circuits that would be smaller and work faster than those made of siliconThere are evidences of a huge number of possibilities to apply graphene and the most important field of innovation would concern the electronic industry computer technology energetics communication technologies and medicine

KeyworDS nanotechnology graphene atom silicon band gap nanoelectronics transistor FET

The possibility of using graphene nanotechnology in the production of transistors (2011)Sanja Grbac Babić mag računarstvaPolytechnic Pula High Technical-Business School with public rightsRiva 6 52100 Pula Croatia

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

46

Innalzamento della tensione per via elettrostatica

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Prof Roberto Bosaz Pistoia

Un esperimento con un condensatore pianoEffetto Bosaz

RiasuntoQuesto documento tratta un nuovo modo di aumentare la tensione tra cariche elettriche che si trovano su le pistre del condensatore Le cariche elettrostatiche sono attratti in base alla legge di Coulomb Con la generazione di un movimento delle piastre del condensatore vine svolto un lavoro Questo provoca un aumento dellrsquoenergia sotto forma di tensione Il lavoro svolto puograve essere calcolato conoscendo la forza tra gli stessi usando il calcolo di Lord Kelvin della forza elettrometra

F = eoV2

E = sumaring Fdx

since E = Q V V = 2 E

where F = Forceεo = Vacuum dielectric constantV=PotentialdifferenceS = Capacitor plate aread = Capacitor plates distanceE = Energy

parole CHIaVe Differenza di potenziale condensatori le cariche elettrostatiche legge di Coulomb Lord Kelvin elettrometro

S2d2

2 Q

UDK 6211754537222Stručni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

47

Descrizione del condensatoreLrsquoesperimento egrave stato fatto utilizzando un condensatore in aria appositamente costruito Esso presenta armature metalliche (alluminio) circolari aventi un diametro di 280 mm con un foro centrale di 6 mm e poste inizialmente ad una distanza di 05 mm Il sostegno delle armature egrave stato realizzato utilizzando polizene materiale che presenta unrsquoalta resistivitagrave (resistivitagrave di massa gt 1015 ohmcm resistivitagrave di superficie gt 1013 ohm) Delle due armature una egrave fissata al sostegno lrsquoaltra puograve traslare lungo lrsquoasse comune dei due dischi mantenendosi parallela alla prima per mezzo di un meccanismo a vite Lrsquoazionamento avviene quindi ruotando una manovella collegata alla vite stessa in modo da determinare lrsquoallontanamento fra le due armature

Descrizione della misuraLa misura viene eseguita allontanando rapidamente al fine di limitare la scarica del condensatore unrsquoarmatura dallrsquoaltra subito dopo aver scollegato la tensione di alimentazione Ne risulta dopo lrsquoallontanamento che la tensione si innalzaIl piccolo valore della capacitagrave del condensatore impiegato crea non poche difficoltagrave per ciograve che riguarda la misura della tensione infatti la misura della tensione induce una rapida scarica del condensatore sulla resistenza di ingresso delle apparecchiature di misura stesse rendendo di difficile valutazione lrsquoaumento della tensioneProprio per questa ragione sono state inserite in serie alla sonda dellrsquooscilloscopio utilizzato per la misura delle resistenze di elevato valore al fine di incrementare la costante di tempoLa tensione di alimentazione del circuito egrave di 50 V mentre la tensione rilevata dal sistema di misura attraverso il partitore resistivo di ingresso di cui sopra e visualizzata sullrsquooscilloscopio egrave di circa 6V

Il valore della capacitagrave di un condensatore piano egrave dato dalla seguente formulaCapacitagrave = εo εr Area distanza che applicata al condensatore in esame fornisceArea = r r π = 140 x 140 x πndash 3 x 3 x π = (61544 ndash 2826) mm2 = 61516 x 10-6 m2

εo = 885 x 10-12

Єr(aria) = 1 d=05 mm C=11 nFLa capacitagrave del condensatore quando la distanza fra le armature egrave di 05 mm egrave circa 11 nFIl valore della resistenza di scarica egrave stimato intorno a 280 MΩ comprensivo delle resistenze in serie alla sonda e della resistenza di ingresso del sistema sonda-oscilloscopioConseguentemente la costante di tempo di scarica uguale al prodotto fra la resistenza e la capacitagrave vale circa 300 ms

La costante di tempo di scarica ( τ = tau) consente di calcolare la durata del transitorio che comunemente viene considerato esaurito trascorso un tempo di tre-cinque volte la costante di tempo

Dal primo grafico (asse verticale 1Vdiv asse orizzontale 100 msdiv) che mostra la scarica del condensatore senza allontanamento delle armature si evidenzia che la costante di tempo pratica (che corrisponde al tempo necessario alla tensione per passare dal valore massimo ndash circa 6 V - al suo 37 - circa 22 V ) egrave paragonabile con quella teorica calcolata (circa 3 divisioni corrispondenti a 300 ms) Questo fatto ci porta ritenere che le perdite di carica dovute al non perfetto isolamento del dielettrico posto fra le armature (aria) sono trascurabili

Dal secondo grafico (asse verticale 1Vdiv asse orizzontale 100 msdiv) si rileva come lrsquoallontanamento delle armature provoca un aumento significativo della tensione presente ai capi delle stesse in corrispondenza della diminuzione del valore della capacitagrave del condensatore Nel secondo tratto della curva di scarica

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

48

si evidenzia dalla maggior pendenza della curva stessa una significativa riduzione della costante di tempo Il picco negativo presente nella zona ove la tensione si innalza egrave dovuto alla vibrazione delle armature indotta dal rapido allontanamento delle stesse

Allo scopo di aumentare la capacitagrave sarebbe auspicabile incrementare le dimensioni geometriche del condensatore ed impiegare un dielettrico diverso dallrsquoaria

Le misure sono state effettuate nel laboratorio di elettronica dellrsquoIstituto Professionale ldquoA Pacinottirdquo di Pistoia impiegando strumentazione di tipo didattico I risultati sono stati riprodotti e discussi presso il Dipartimento di Fisica dellrsquoUniversitagrave di Pisa un particolare ringraziamento al Prof Leone Fronzoni Direttore del Centro per gli Studi Interdisciplinari dei Sistemi Complessi

ConclusioniLa realizzazione del prototipo del condensatore variabile cosigrave come descritto precedentemente ha consentito di verificare tramite un esperimento ed un procedimento di misura quanto ci si puograve attendere dalla teoria e cioegrave che ogni qualvolta delle cariche di segno opposto vengono allontanate il lavoro compiuto nellrsquoallontanamento si ripartisce fra le cariche determinando un aumento della tensione elettricaIn alternativa il fenomeno puograve essere spiegato anche considerando che il condensatore egrave isolato e quindi a carica costante una diminuzione della capacitagrave comporteragrave un aumento della tensione in maniera inversamente proporzionale V=QC

Inoltre rimanendo costante anche il campo elettrico E potremo calcolare rapidamente la tensione ai capi del condensatore dopo lrsquoallontanamento delle armature

E = Vi d

i da cui V

f = Emiddotd

f

dove E = campo elettrico Vi = tensione iniziale

Vf = tensione finale d

i = distanza iniziale d

f = distanza finale

Queste relazioni ci consentono di programmare la tensione presente fra le due armature modificando la distanza fra le stesse

Lrsquointento del lavoro proposto sta oltre che nella realizzazione del prototipo nellrsquoaver sperimentato un metodo di misura efficace per provare e documentare latrasformazioneinoggetto(effettoBosaz)

ApplicazioniQuestoeffettopresentainteressantissimipossibilicampidiapplicazionedeiqualisi rappresentano soltanto alcuni aspettiInnanzi tutto pur essendo la corrente erogabile limitata dalla quantitagrave di carica iniziale grazie a questa trasformazione egrave possibile raggiungere anche notevoli valori di tensione pur partendo da valori bassi della stessa e questo innalzamento di tensione avviene per via elettrostatica

Un dispositivo cosigrave realizzato potrebbe essere impiegato per esempio nel settore biomedico laddove si richieda di regolare la tensione elettrica con continuitagrave programmando la scarica in maniera precisa e tutto questo mantenendo il sistema isolato dalla rete di alimentazione (con la massima sicurezza) come nellrsquoeletrtrostimolazione Infatti un dispositivo fisico realizzato secondo il principio illustrato in questa esperienza consentirebbe di stabilire in maniera sicura il valore della tensione elettrica raggiunto e quello della quantitagrave di carica erogata nel tempo senza richiedere lrsquoimpiego di sofisticati sistemi di controllo elettronici

Unrsquoulteriore applicazione del dispositivo in questione egrave come trasduttore di posizione lineare con elevata sensibilitagrave per piccoli spostamenti in quanto la conversione fra distanza e tensione puograve essere rilevata con circuiti ad elevata impedenza drsquoingresso mentre la separazione dalla tensione di alimentazione verrebbe ottenuta tramite interruttori di tipo elettronico

SažetakOvaj rad opisuje način povećavanja napona električnih naboja koji se nalaze na kondenzatorskim pločama Elektrostatičko punjenje događa se po Coulomb-ovom zakonuGibanjem kondenzatorskih ploča obavlja se rad koji uzrokuje povećanje naknadne energije koja se manifestira u obliku povećanja napona Koristeći Kelvinov elektrometar može se izvesti izračun

KljUčNe rIječI Razlika potencijala kondenzator elektrostatsko punjenje Colulomb-ov zakon Kelvinov elektrometar

Povećavanje napona elektrostatskim putemEksperiment s pločastim kondenzatoromprof Roberto Bosaz

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

49

Un sguardo verso il cielo

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Luciano Kuhar prof viši predavačPolitehnika PulaPula Riva 6

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

ldquoVedo lrsquoUniverso tale comrsquo egrave perche se sarebbe diverso io non sarei qui a guardarlordquo (Stephan Howking)

Che cosrsquo egrave lrsquoastronomia domandograve qualcuno al grande fisico Stephan Howking (lrsquoEinstein vivente)ldquoPer gli specialist oggi egrave lo studio fisico dei corpi celesti mentre allrsquoinizio del secolo XX era soprattutto lo studio dei loro movimenti ma per i non specialisti lrsquoastronomia puograve essere qualcosa di totalmente diverso Per un religioso puograve essere la ricerca di Dio per un ateo la ricerca di leggi fisiche chimiche biologiche che spieghino lrsquoesistenza di quanto si osserva sulla Terra e nellrsquouniverso per un letterato puograve essere un insieme di parole o una raccolta di peotiche impressioni per un agricoltore o un pescatore puograve ridursi allrsquoosservazione delle fasi lunari per lo storico o il filosofo si puograve identificare con lo studio dellrsquoevoluzione del pensiero umano per il tecnologo moderno puograve limitarsi allo studio del Sole con lrsquointento di sfruttarne lrsquoenergia Insomma ogni uomo cerca nellrsquoastronomia una risposta alle sue esigenze spirituali o materiali alcune le trova noiose altre eccitanti altre ancora troppo difficili Rispondere a tutte le esigenze sarebbe illusoriordquo - rispose Stephan Howking

Tutte le ricerche e osservazioni sullrsquouniverso sono tuttora geocentriche cioegrave hanno per oggetto i diversi punti di quella cupola che simile a una semisfera e limitata al cerchio dellrsquoorizzonte prende il nome di cielo Forse un giorno lrsquouomo potragrave viaggiare per lrsquouniverso ma per il momento resta legato alla Terra I viaggi sulla Luna hanno coperto distanze insignificanti del punto di vista astronomico (appena circa 384 000 km quindi un pograve di piugrave di 128 secondo-luce) Fino al 1609 lrsquounico mezzo di osservazione per lrsquouomo egrave stato lrsquoocchio Poi sono stati costruiti il cannocchiale e i telescopi via via migliori nella lavorazione piugrave grandi di diametro e perciorsquo capaci di vedere meglio e piugrave lontano nellrsquouniverso Nel secolo scorso spettroscopi lastre fotografiche e altri strumenti ausiliari hanno reso piugrave efficaci i cannocchiali e i telescopi per lscrutare il cielo Dalla metagrave del secolo XX il radiotelescopio ha dato il suo contributo allrsquoanalisi degli astri Satelliti artificiali e sonde lanciati dallrsquouomo hanno cominciato a vagare nello spazio

Tuttavia nessuno strumento egrave capace di fornire immediatamente allrsquouomo lrsquoinformazione captata Con i mezzi attuali le possibilitarsquo di contatto diretto finiscono per essere inesistenti Un segnale radio impiega circa 128 secondi

per andare dalla Terra alla Luna ma le sonde o gli astronauti impiegano circa tre giorni per compiere lo stesso viaggio Il rapporto tra la velocitagrave delle sonde attuali (circa 22 000 kmh) e quella delle onde radio e della luce (300 000 kmsec) il rapporto egrave quindi di circa 1 a 50000 Se applichiamo lo stesso rapporto di velocitagrave per un viaggio verso la stella piugrave vicina che si trova a una distanza di 43 anni-luce (lrsquoAlpha Centauri) costatiamo che per compiere il solo viaggio di andata unrsquoastronave impiegherebbe circa 215 000 anni Dal 12 ottobre 1992 (cinquecentesimo anniversario della scoperta dellrsquoAmerica) nel deserto do Mojave in California un centinaio di radiotelescopi mobili su rotaie si dedicano alla ricerca di extraterrestri in base al progetto SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) studiando un migliaio di stelle poco diverse dal nostro Sole in un raggio di 100 anni-luce Aspettiamo i risultati Il 12 dicembre 1974 egrave stato inviato un messaggio radio in codice binario (un linguaggio matematico) sui pianeti che potrebbero esistere sottoforma di un ammasso globulareSi prevede che la eventuale risposta arriverarsquo fra 50 000 anni

Sommario Esistono almeno 10 miliardi di galassie ciascuna delle quali comprende in media 100 miliardi di stelle I due numeri suddetti sono evidentemente approsimativi ma se li moltiplichiamo fra loro troviamo che le stelle dellrsquouniverso conosciuto o conoscibile sono circa 1000 miliardi di miliardi un numero che si puo scrivere facendo seguire 21 zeri alla cifra iniziale 1 Siccome non possiamo cercare forme viventi sulle stelle percheacute la temperatura egrave sempre troppo elevata neacute dentro alle nebulose diffuse percheacute hanno densitagrave irrisoria Soltanto i pianeti (o satelliti) possono ospitare qualche forma di vita Ma quanti saranno questi ogetti nellrsquouniverso Dove e come cercarli

parole CHIaVI astronomia spazio sistema Solare lrsquoesplorazione spaziale intelligenza axtraterrestre biomeccanica SETI ezobiologia satelliti artificiali sonde spaziali

UDK 523629785Stručni članak

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

50

Vita nellrsquouniversoLrsquoastronomia moderna afferma la presenza di almeno 10 miliardi di galassie (1010) ciascuna delle quali comprende in media 100 miliardi di stelle (1011) I due numeri suddetti sono evidentemente approssimativi ma se li moltiplichiamo troviamo che le stelle dellrsquouniverso sono circa 1021 che nonostante un errore di molti percento restano molte Se consideriamo che il nostro Sole ha nove pianeti e ammettendo che ogni stella sia il centro di un sistema planetario simile al nostro dobbiamo moltiplicare per nove o dieci il numero trovato in precedenza Le stelle si riuniscono spesso in gruppi come per esempio le stelle doppie o ammassi aperti ed egrave quindi possibile che non tutte abbiano una famiglia di pianeti Lrsquounica cosa certa egrave che per quanto si riduca il numero iniziale le stelle dotate di pianeti restano sempre moltissime Lrsquoidea che soltanto il nostro Sole abbia generato una forma di vita e solo su uno dei suoi pianeti appare assolutamente ridicola anche in base al calcolo della probabilitarsquo Nonostante implicazioni di carattere religioso oggi tutti accettano questa posibilitagrave

Vicino a molte stelle come il Sole probabilmente esistono pianeti e qualche satellite capaci di presentare qualche forma di vita Le sonde spaziali che da qualcheannohannoiniziatolostudiodelsistemasolarepermettonodiaffermarloForse cercar segni di vita soltanto sui pianeti e non sui satelliti potrebbe essere un errore sistematico derivato dalla nostra esperienza di esseri che vivono sul pianeta Terra e che hanno sostenuto fermamante lrsquoinesistenza di vita sul satellite Luna Le fotografie dei satelliti di Giove inviateci da Voyager 2 sono estremamente significative Le configurazioni che si osservano su Europa Ganimede Callisto e Io fanno pansare a lunghi periodi durante i quali si sono manifesate varie forme di attivitagrave glaciali e tettoniche dovute alla caduta di enormi meteoriti o comete Il 30 giugno 1908 una gigantesca massa incandescente investi taiga di Tunguski nella Siberia centrale Lrsquoimpatto fu cosigrave forte che generograve unrsquoonda elastica atmosferica che orbitograve intorno al globo per tre volte consecutive Per due giorni lrsquoatmosfera fu piena diparticelledipolverediffusasifinoaLondraadiecimillachilometrididistanza Il satellite che piugrave di ogni altro scatena la fantasia egrave Io per i suoi vulcani in attivitagrave e per la sua minima distanza da Giove che gli consente di integrare la poca energia ricevuta dal Sole con quella emessa dal grande pianeta Quanti satelliti nelle condizioni di Io esistono nellrsquouniverso La possibilitagrave che le stelle vecchie conservino ancora un sistema planetario viene generalmente esclusa Perograve restano tantissime altre stelle non troppo calde negrave troppo frede non troppo grandi negrave troppo piccole (sia per quanto riguarda le dimensioni sia per quanto riguarda la massa) Nel 1959 un gruppo di astronomi e radioastronomi americani del progetto OZMA hanno cercato di captare dallo spazio eventuali segnali radio emessi da qualche civiltagrave

extraterrestre La ricerca non ha dato alcun esito ma lrsquoidea non egrave stata abbandonata Dal 12 ottobre 1992 (cinquecentesimo anniversario della scoperta dellrsquoAmerica) nel deserto di Mojave in California si continua con il progetto ora denominato SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) Le uniche scoperte rese pubbliche (gli scienziati americani ci nascondono qualcosa) si riferiscono ai pulsar cioegrave alle stelle morte esplodendo e rodotte a un piccolo globo compatto formato in prevalenza di neutroni La vita puorsquo presentarsi in tante forme diverse alcune molto semplici alcune estremamente complesse Alcuni microorganismi conosciuti sulla Terra potrebbero trovarsi anche su Marte (sonda Sorveyor) Forse sui pianeti lontani che ruotano intorno ad altre stelle o addiritura sui satelliti di Giove (Io per primo) esiste una vita vegetale molto complessa o una vita animale analoga a quella terrestre di 70 milioni di anni fa

E la vita intelligente egrave possibile escluderlaLa cosa meno probabile tanto da apparire inverosimile egrave che in tutto lrsquouniverso soltanto lrsquouomo qui sulla Terra sia capace di pensare di riflettere di ricordare di scrivere di creare opere artistiche o di formulare teorie scientifiche Egrave molto probabile che anche altrove esistano esseri pensanti piugrave o meno progrediti dellrsquouomo - dire piugrave o meno intelligenti non mi sembra corretto perchegrave bisognerebbe prima concordarci sulla definizione di intelligenza Credo che esistonoaddiritturadodicidefinizionidifferentiLa domanda essenziale egrave la seguente perchegrave non siamo riusciti (ma neanche loro) ad attuare nessuna comunicazione La risposta egrave difficile ossia sono tre le risposte possibiliPrima risposta probabile qualche possibilitarsquo potrebbe esistere se esistono esseri allo stesso nostro livello tecnologico sui pianeti (o satelliti) di stelle relativamente vicine al Sole In questo caso si potrebbero scambiare messaggi via radio tenendo conto che devono passare numerosi anni fra lrsquoinvio di una domanda e la ricezione della risposta Seconda risposta probabile se esistono esseri molto meno avanzati di noi dal punto di vista tecnologico incontrano molte difficolta nel ricevere e decifrare i nostri radio segnali Sarebbe come comunicare via Internet con Archimede Terza risposta probabile (personalmente la mia preferita) se esistono esseri molto piugrave avanzati di noi dal punto di vista tecnologico incontriamo noi molte difficoltagrave nellacomunicazioneChipuograveescludereinffatichesullaTerrastianoarrivandoda molti anni segnali che noi non siamo in grado di ricevere con i mezzi di cui disponiamo e che neppure il progetto SETI riesce a decifrareLa domanda che posso farmi a questo punto egrave dunque vedrograve un giorno gli extraterrestri che vivono su un pianeta (o satellite) lontano dal nostro sistema solareCon i mezzi di cui disponiamo attualmente appare chiaro che non li vedro mai

Immagine relativa a Via Lattea

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

51

Naturalmente si puograve pensare che siano loro a compiere il grande viaggio Molti esseriintelligentichevivonosullaTerraaffermanodiaverlivistioaddiritturache stiano in contatto permanente con gli extraterrestri Esistono associazioni di ricercatori e osservatori di UFO (oggetti volanti non identificati) e si egrave arrivati a creare una nuova ldquoscienzardquo lrsquoufologia Le indagini pero compiute da gente scientificamente seria e competente hanno dimostrato che molti UFO si potevano spiegare con fenomeni naturali (riflessioni o rifrazioni luminose fulminiglubulariecc)oconlrsquoeffettivapresenzadioggettilanciatidallrsquouomo(satelliti artificiali razzi aerei non di linea ecc) ma gli ufologi non credono a queste spiegazioni ufficiali e talvolta descrivono gli oggetti osservati in modo cosigrave inverosimilecheeffettivamentenessunascienzasarebbeingradodigiustificarli Evidentemente la storia insegna poco agli uomini Quando non si trova una soluzione egrave molto comodo inventare angeli o demoni divinitarsquo o altro In genere una persona scientificamente preparata che si trovi a osservare un fenomeno in apparenza strano cerca (e normalmente trova) la spiegazione giusta Personalmente resto dellrsquoidea che saragrave molto difficile mettersi in contatto con gli esseri intelligenti che vivono al di fuori del nostro pianeta Noi non conosciamo certo tutte le leggi della fisica (dalla nascita di Galilei alla morte di Einstein sono passati appena 391 anni) e si puograve supporre che gli extraterrestri siano molto ma molto piugrave avanzati di noi Le leggi che conosciamo sembrano escludere la possibilitagrave di viaggi lunghissimi per esseri di costituzione biologica simile allrsquouomo la limitazione vale non soltanto per noi ma probabilmente anche per loro Non li vedremo mai ma tuttavia nellrsquoUniverso non siamo soli

La questione dellrsquoesistenza di altri mondi come luoghi abitabili si egrave dibattuta prevalentemente solo dopo lrsquoinvenzione del telescopio e la sua diffusione a partire dal XVII secolo (lrsquoidea generale in precedenza infatti era che le stelle e i pianeti - che apparivano come semplici punti luminosi fissati nel firmamento - non fossero veri e propri corpi fisici) Lo studio scientifico sulla possibile base biomeccanica della vita extraterrestre egrave noto con i l nome di esobiologia o xenobiologia Lrsquoastronomo astrofisico cosmologo astrobiologo e pioniere dellrsquoesobiologia consulente della NASA per le piugrave importanti missioni spaziali planetarie americane e ideatore del progetto SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) era precedentemente lrsquoamericano Carl Sagan (New York 1934 ndash Seattle 1996) Per alcuni la vita nellrsquouniverso egrave nata e si egrave evoluta autonomamente in punti diversi differenziandosi Mentre per altri sostenitori della teoria

detta panspermia la vita egrave stata generata da un unico tipo di spore che hanno provveduto a una base comune per ogni specie su ogni pianeta Oggi il cosmologo con una grande credibilitaacute e scientificamente serio egrave Stephan Howking docente di matematica allrsquoUniversoitagrave di Cambridge (la stessa che fu di Isaac Newton) Certamente i vari ldquoufologildquo e varie ldquoufologieldquo non vale la penna neanche citare La stessa cosa vale anche per le teorie creazionistiche

Literatura[1] CavedonM Astronomia Arnoldo Mondadori Editore Milano 1992[2] Howking S Kratka povijest vremena O Keršovani Opatija 1988[3] EinsteinA Moja teorija Izvori Zagreb 2000[4] SaganC Cosmos Random House Edition 1980

Io - satellite di Giove

SažetakTeza o vazemaljskom postojanju neke vrste života počela se razvijati tijekom XVII stoljeća sa konstrukcijom prvog teleskopa (Galileo 1609) unatoč tomu što se zbog snažnog utjecaja katoličke crkve to pitanje smatralo heretičkim Znansvena spoznaja o mogućoj biomehaničkoj osnovi vanzemaljskog života danas je poznata pod nazivom ezobiologija ili ksenobiologija Osnivač te znanstvene discipline je američki astronom astrofizičar kozmolog astrobiolog pionir i idejni začetnik prejekta SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) Carl Sagan (New York 1934 ndash Seattle 1996) Danas se ezobiolozi dijele na one koji smatraju da je život (ili neka vrsta biomehanike) nastao na različitim svemirskim kumulacijama ili planetima te evoluirao i diferencirao i one druge koji smatraju da se život generirao od jedne jedinstvene spore koja se prilagodila uvjetima na različitim kumulacijama ili planetima Danas kozmolog s najvećim znanstvenim kredibilitetom je Stephan Howking voditelj katedre za matematiku na Sveučilištu Cambridge (katedru koju je prije oko 290 godina vodio veliki fizičar i matematičar Isaac Newton) Naravno razni bdquoufolozildquo i bdquoufologijeldquo ne zaslužuju spomena Isto vrijedi i za razne kreacionističke teorije

KljUčNe rIječI Astronomija svemir Sunčev sustav svemirska istraživanja izvanzemaljska inteligencija biomehanika SETI ezobiologija Howking Sagan umjetni sateliti svemirske sonde

Jedan pogled prema nebuLuciano Kuhar

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

˝Vidim Svemir onakvog kakav je jer da nije takav ni ja ne bih bio tu da ga gledamldquo (Stephan Howking)

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

52

1 Postojeće stanjeNa lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo nisu izgrađeni objekti elektroenergetskog

sustava te samim time nije moguće osigurati kvalitetnu opskrbu električnom

energijom za potrebe eksploatacije bez izgradnje novih transformatorskih stanica

sa srednjenaponskim priključkom kao i niskonaponskih razvoda do glavnih

samostojećih razvodnih ormara koje će osigurati dovoljne količine snage i energije

za pogon strojeva te proizvodnju i obradu kamena pogotovo s obzirom na padove

napona u niskonaponskom sustavu

Trenutno se dio potreba za električnom energijom pri eksploataciji arhitektonsko

ndash građevinskog kamena na lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo pokriva iz tri

prijevozna diesel ndash električna agregata snage 115kVA 125kVA i 136kVA Ovakav

način proizvodnje električne energije je neekonomičan jer uvijek postoji velika

mogućnost ispada sustava ali i mogućnost nastanka nepovoljnog događaja kojim

može doći do onečišćenja okoliša Zbog navedenih činjenica ovakav način opskrbe

električnom energijom ne predstavlja povoljan način napajanja za potrebe radova

na lokciji kamenoloma bdquoKorenićildquo za koje je već u ovoj fazi radova potrebna

priključna snaga od po najmanje 200kW i to na dvije lokacije tj ukupno najmanje

400kW

Kako bi se osiguralo kvalitetno i ekonomično napajanje električnom energijom

kao i smanjila mogućnost onečišćenja okoliša planira se izgraditi dvije nove

transformatorske stanice 10(20)04kV i to

1 Tipsku transformatorsku stanicu bdquoKorenići 1ldquo tipa 630(1000) kVA sa betonskim

kućištem dimenzija 42x32x28 m i

2 Tipsku transformatorsku stanicu bdquoKorenići 2ldquo tipa 250kVA na betonskom stupu

2 Opis izrade transformatorskih stanica bdquoKorenići 1ldquo i bdquoKorenići 2ldquoU nastavku će biti navedeni važniji podaci karakteristike za obje transformatorske

stanice kao i način na koji će se izvesti uzemljenje istih

21 Transformatorska stanica bdquoKorenići 1ldquoTip trafostanice MTS-KK 1x630(1000) kVA

Sukladno potrebama tvrtke bdquoKamen ddldquo iz Pazina na željenoj lokaciji pokraj

Analiza elektroenergetskog napajanja kamenoloma Korenići

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Diego Dobrila bacc ing politehSeparat završnog rada na Politehnici PulaVisokoj tehničko poslovnoj školimentor dr sc Luciano Delbianco

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

SažetakEksploatacija arhitektonsko ndash građevinskog kamena stvara potrebu za znatnim količinama električne snage i energije za pogon strojeva za obradu kamena Zbog toga je na lokaciji kamenoloma bdquoKorenićildquo potrebno izgraditi objekte elektroenergetskog sustava tj dvije transformatorske stanice čija je gradnja zapravo i tema ovog rada Uz to provesti će se i procjena buduće potrošnje električne energije uz analizu isplativosti predaje elektroenergetskog sustava tog postrojenja na upravljanje i održavanje HEP-u

KljUčNe rIječI električna energija elektroenergetski sustav transformatorske stanice transformatori srednji napon niski napon uzemljenje

UDK 62131462235](4975 Korenići)Prethodno priopćenje

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

53

kamenoloma izgraditi će se tipska transformatorska stanica sa betonskim kućištem sljedećih dimenzija

- dužina 42m- širina 32m- visina 28m

Oprema transformatorske stanice 10(20)04 kV je ugrađena u montažno betonsko kućište a ugraditi će se sljedeće- jedan preklopivi energetski transformator nazivnog prijenosnog omjera

10(20)04 kV i snage do 1000 kVA U ovom slučaju ugraditi će se transformator navedenog prijenosnog omjera i snage 400 kVA

- srednjenaponski distribucijski sklopni blok sa 4 polja (vodno mjerno vodno i transformatorsko polje)

- sklopni blok niskonaponskog razvoda sa jednim dovodnim poljem i 10 odvodaTransformatorska će stanica biti priključena na elektroenergetsku mrežu 10(20) kV kabelima položenima u zemljani rov do uvoda u transformatorsku stanicu Uvod visokonaponskih i niskonaponskih kabela u transformatorsku stanicu izvesti će se kroz kabelske uvodnice ugrađene u betonski temelj Kućište transformatorske stanice se sastoji od prostora transformacijske komore ispod kojeg se nalazi uljna jama i od sklopnog prostora u kojem su smješteni srednjenaponski i niskonaponski sklopni blok Kao što je navedeno ispod transformatora nalazi se uljnonepropusna i vodonepropusna kada dovoljnog kapaciteta za prihvat cjelokupne količine ulja eventualno iscurjelog iz energetskog transformatora Time je izbjegnuta mogućnost eventualnog razlijevanja transformatorskog ulja odnosno širenja požara u okolni prostor

211 energetski transformatorTransformator je smješten u transformatorsku komoru dovoljnih dimezija za smještaj transformatora do 1000 kVA U transformatorsku stanicu bdquoKorenići 1ldquo u ovoj fazi izgradnje ugrađuje se transformator snage 400 kVA koji zadovoljava trenutne potrebe kamenoloma Transformator je opremljen kotačima i postavlja se na nosače pripremljene posebno za tu svrhu Nosači međusobno nisu fiksno pričvršćeni čime je omogućeno jednostavno prilagođavanje razmaka nosača ovisno o snazi ugrađenog energetskog transformatoraHlađenje transformatora (u koji je ugrađeno ulje za hlađenje) predviđeno je prirodno tj putem cirkulacije zraka kroz predviđene otvore na vratima i na zidu transformatorske komorePristup transformatoru je sa strane ulaznih vrata u transformatorsku komoru tako da je omogućen nesmetan prilaz djelovima transformatora koji se kontroliraju tijekom pogona (uljokaz termoprotektor preklopka) a sve u skladu sa tehničkim i zakonskim propisimaU transformacijsku stanicu se ugrađuje jedan energetski transformator i to- nazivne snage 400 kVA- naponskog omjera 10k(20k)420 V- preklopiv na 10 ndash 20 kV - sa regulacijskom preklopkom plusmn 25 i plusmn 5 za ručnu regulaciju na strani višeg

napona u beznaponskom stanjuNaravno u transformatorsku stanicu je moguće po potrebi ugraditi i druge transformatore a sve prema zahtjevima i obimu posla navedenog kamenoloma Neovisno o njihovoj snazi transformatori se ugrađuju u isto betonsko kućište a isporučuju se bez konzervatora a obzirom na raspoloživ prostor kućišta transformatori nazivne snage 250 kVA 400 kVA 630 kVA i 1000 kVA na poseban zahtjev mogu se naručiti te biti isporučeni sa konzervatorom i zaštitnim relejem Svi transformatori su standardno opremljeni termoprotektorom za zaštitu od preopterećenja Na svakom transformatoru je vidljivo istaknuta pločica sa tehničkim podacima transformatora a na njegovom kućištu su izvedeni posebni priključci za uzemljenje sa vijkom M12

212 Srednjenaponski sklopni blokSrednjenaponski sklopni blok tip ABB ndash Safe plus 24kV 630A čini plinom izolirano potpuno oklopljeno i od dodira opasnog napona zaštićeno sklopno postrojenje bdquoRing Main Unitldquo (RMU)

Važno je napomenuti da je sklopni blok ABB ndash Safe plus proizveden po najstrožim kriterijima te posjeduje certifikate ISO 9001 za kvalitetu u proizvodnji te ISO 14001 koji se odnosi na očuvanje okoliša a 90 ndash 95 dijelova skolpnog bloka moguće je recikliratiPo konstrukciji sklopno postrojenje je ustvari samostojeći ormar s lako pristupačnim priključcima i elementima upravljanja Prednja strana je opremljena shemom sa signalizacijom stanja pojedinih sklopnih uređaja a samo postrojenje sastoji se od sljedećih modula

- Vodno polje- Mjerno polje- Vodno polje i- Transformatorsko polje

213 Niskonaponski sklopni blokNiskonaponski sklopni blok tipa MP NNB-160010 izveden je kao radionički zgotovljen i ispitan samostojeći ormar Sastavljen je od dva dijela a predviđen je za učvršćivanje na pod transformatorske stanice iznad kabelskog kanala za smještaj kabela niskonaponskog odvodaSastavljeni ormar čine dva polja odvodno polje i dovodno ndash odvodno polje ukupnih dimenzija

- Širina 12 m- Visina 195 m i- Dubina 0325 m

U samostojeći ormar ugrađuje se oprema slijedećih tehničkih karakteristika - nazivni napon04 kV - nazivna struja sabirnica 1600 A - nazivna struja odvoda 400 A - nazivna kratkotrajna podnosiva struja kod 04 kV25 kA1s

U dovodno ndash odvodnom polju u gornjem dijelu ormara ugrađena je oprema za prihvat spojnog voda sa niskonaponske strane energetskog transformatora U donjem dijelu ormara se ugrađuju niskonaponski odvodi sa rastavnim osigurač ndash sklopkama nazivna struje 400 A (odnosno prema potrebi trošila) sabirnice neutralnog vodiča (N) sabirnice zaštitnog vodiča (PE) i konzole za pričvršćivanje niskonaponskih kabelaU niskonaponskom dovodu s energetskog transformatora snage 400 kVA u gornjem dijelu ormara ugrađen je kompaktni prekidač 400230 V 50 Hz fiksne izvedbe s priključcima sa prednje strane opremljen elektronskom zaštitom okidačem za daljinski isklop i pomoćnim kontaktima

Slika 1 izgled ABB ndash Safe plus SN sklopnog bloka

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

54

Preporučuje se ugradnja prekidača za 1250 A jer omogućuje kasniju zamjenu transformatora jačim ndash snage 630 kVA bez rekonstrukcije razvodnog ormara To je važno ukoliko investitor želi povećati instaliranu i vršnu snagu trošila prema planovima razvoja kamenoloma U gornjem dijelu odvodnog polja ugrađuje se mjerni terminal tipa MT ndash 10S namjenjen za lokalno i daljinsko mjerenje napona struje snage energije frekvencije i faktora snage Tu se još ugrađuju odvodnici prenapona i automatski instalacijski prekidači za zaštitu pomoćnih strujnih krugova a predviđen je i odgovarajući prostor za smještaj niskonaponske kondenzatorske baterije za kompenzaciju jalove snage energetskog transformatora u praznom hodu Za napajanje kondenzatorskih baterija za kompenzaciju struje praznog hoda energetskog transformatora predviđena je u istom polju ugradnja osigurač ndash sklopke nazivne struje 160 A sa topivim uloškom osigurača od 125 A (odnosi se na kondenzatorsku bateriju od 50 kVAr)

214 Uzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoUzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquo izvodi se kao združeno zaštitno i radno uzemljenje uz uvjet mogućeg lakog razdvajanja u slučaju potrebe što znači da će uzemljenje biti izvedeno razdvojeno tj posebno zaštitno i posebno radno U ovoj prvoj fazi rada na samoj stanici uzemljenje će biti međusobno povezanoUnutar transformatorske stanice izvedena je zaštita od indirektnog dodira izjednačenjem potencijala tj spajanjem svih metalnih dijelova postrojenja (koji u normalnom pogonu nisu pod naponom) na zaštitno uzemljenjeZaštitno uzemljenje se izvodi kao spoj paralelnih uzemljivača sabirnog voda uzemljenja unutar kućišta transformatorske stanice i tri vanjska prstena zaštitnog uzemljenja oko betonske kućice izvedenih FeZn trakom dimenzija 30x4mm Pogonsko se uzemljenje izvodi kao izdvojeno na 20 metara od transformatorske stanice energetskim kabelom PP00 1x95mm2 uvučenim u zaštitnu cijev PEHD 50 i tri kraka izvedena FeZn trakom 30x4 mm dužine 50 metara Na sabirni vod unutarnjeg uzemljenja se na više mjesta spaja i galvanski povezana armatura armirano ndash betonskih konstruktivnih elemenata kućišta transformatorske stanice Sa sabirnog voda unutarnjeg uzemljenja se izvode i odcjepi za uzemljenje svih metalnih konstrukcija kotla energetskog transformatora i sklopnih blokova s ugrađenom elektroopremom Sva metalna kućišta elektroopreme povezuju se preko predviđenih vijaka na zaštitno uzemljenje

Povezanost metalnih masa potrebno je provjeriti mjerenjem i potvrditi odgovarajućim atestom Nakon kontrolnih mjerenja može se po potrebi izvršiti odgovarajuća korekcija uzemljivača

22 Transformatorska stanica bdquoKorenići 2ldquoU ovom slučaju radi se o tipskoj transformatorskoj stanici proizvođača bdquoKončarldquo snage 250 kVA ugrađenoj na betonskom stupu Sukladno potrebama investitora pri eksploataciji i obradi kamena u navedenom kamenolomu na istoj lokaciji izgraditi će se tipska transformatorska stanica na betonskom stupu visine 10 metara koja će biti udaljena približno 200 metara od transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoStanica na betonskom stupu proizvod je tvrtke bdquoKončarldquo te je ovjerena kao tipska transformatorska stanica na betonskom stupu HEP-a i za istu su izrađeni tipski projekti pa se dokumentacija za njezinu izgradnju svodi na projekt prilagodbe lokaciji i eventualnim posebnim uvjetimaObzirom na zahtjevanu priključnu snagu trošila od približno 200 kW ugraditi će se primarno preklopivi transformator 10(20)04 kV 250 kVA a iz niskonaponskog ormara transformatorske stanice napajati će se razvodni ormari na samom radilištuNiskonaponski ormar transformatorske stanice sastoji se od dva dijela U prvom je ugrađena sljedeća oprema- prekidač AS 500 A- jedna tropolna pruga 400 A (paralelan izlaz niskonaponskog kabela)- dvije izlazne pruge 250 A (rezerva)- voltmetar i- instalacija unutarnje rasvjete ormaraU drugom dijelu je oprema za rasvjetu radilišta (bez brojila) te kondenzator za kompenzaciju jalove energije transformatora 250 kVA u prazom hodu koji se na sustav priključuje preko osigurača

221 Uzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 2ldquoUzemljenje transformatorske stanice bdquoKorenići 2ldquo izvodi se isto kao kod prethodno opisane transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquo tj kao združeno zaštitno i radno uzemljenje uz uvjet mogućeg lakog razdvajanja u slučaju potrebe Na samoj stanici izvedena je zaštita od indirektnog dodira izjednačavanjem potencijala odnosno spajanjem svih metalnih dijelova postrojenja (koji nisu pod naponom) na zaštitno uzemljenje Zaštitno uzemljenje se izvodi kao spoj paralelnih uzemljivača ndash dva vanjska prstena zaštitnog uzemljenja oko betonskog temelja stanice izvedenih FeZn trakom 30x4 mmS obzirom na činjenicu da je u samoj trasi napojnog 20 kV kabela položena FeZn traka dimenzija 30x4 mm uzemljivač ove transformatorske stanice će biti povezan i na taj uzemljivač a samim time i na uzemljivač transformatorske stanice bdquoKorenići 1ldquoPogonsko se uzemljenje izvodi kao izdvojeno na 20m od stanice na prvom stupu NN mreže sa dva kraka po 50m i posebno još jednom sa dva kraka po 50m

3 Analiza isplativosti predaje EES postrojenja kamenoloma bdquoKorenićildquo na upravljanje i održavanje HEP-uRad na eksploataciji arhitektonsko ndash građevinskog kamena na lokaciji bdquoKorenićildquo obavlja se tokom cijele godine svim radnim danima (od ponedjeljka do subote 8 sati dnevno) dok je nedjeljom kamenolom zatvoren

Slika 2 niskonaponski sklopni blok

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

55

Na toj lokaciji izgraditi će se 2 transformatorske stanice ukupne snage 650 kVA

(zidana TS 400 kVA i stupna TS 250 kVA) a buduće prosječno opterećenje u

kamenolomu procijenjeno je na 07 odnosno 70 Ovako visok prosjek posljedica

je činjenice da će ukupna snaga instalirane opreme u kamenolomu biti oko 800

kW što je i više od snage transformatorskih stanica ali rad je moguć jer se faktor

istovremenosti rada instalirane opreme kreće između 05 i 06

31 Procjena godišnje potrošnje električne energije po mjesecima

Radna energija

VT (kWh)Radna energija NT

(kWh)Radna snaga

(kW)

Siječanj 87360 0 475

Veljača 87360 0 475

Ožujak 96915 1365 475

Travanj 79625 11375 475

Svibanj 79625 11375 490

Lipanj 73255 10465 490

Srpanj 85995 12285 490

Kolovoz 79625 11375 490

Rujan 82810 11830 490

Listopad 79625 11375 475

Studeni 91000 0 475

Prosinac 83720 0 475

UKUPNO 1006915 81445 5775

Tablica 1 procjena potrošnje el energije kamenoloma

Pod a) prikazana je procjena troškova potrošnje električne energije za 2011

godinu za tarifni model srednji napon u koji spada kupac bdquoKamen ddldquo iz Pazina

dok je pod b) prikazana jednaka potrošnja za navedenog kupca ali za tarifni

model niski napon

a) Poduzetništvo mjerenje na srednjem naponu

Radna energija VT

Radna energija NT

Radna snaga

Naknada za mjernu uslugu i opskrbu

Cijena za poduzetništvo -srednji napon

045 023 5839 106

Godišje vrijednosti potrošnje

1006915 81445 5775 12

Ukupno bez PDV-a

45311175 1873235 33720225 1272

Tablica 2 procjena troškova srednji napon

Ako se zbroje ukupne cijene za radnu energiju VT radnu energiju NT radnu

snagu i nakandu za mjernu uslugu i opskrbu dolazi se do ukupne godišnje

cijene za potrošnju električne energije koja onaj tarifni model bez PDV ndash a iznosi

81031835 kn

U slučaju da poduzeće za opskrbu električnom energijom u ovom slučaju Elektroistra preuzme na održavanje i upravljanje srednjenaponsku mrežu kamenoloma bdquoKorenićildquo a da se postojeća snaga isto tako rasporedi potrošačima na niskom naponu tj razvodnim ormarima RO1 RO2 RO3 i RO4 tada bi kupac dobio drugi tarifni model a mjerenje bi se vršilo na niskom naponu u svakoj transformatorskoj stanici posebno

b) Poduzetništvo mjerenje na niskom naponu

Radna energija VT

Radna energija

NT

Radna snaga

Naknada za mjernu uslugu i opskrbu

Cijena za poduzetništvo -srednji napon

052 026 7097 65

Godišje vrijednosti potrošnje

1006915 81445 5775 12

Ukupno bez PDV-a

52359580 2117570 40985175 780

Tablica 3 procjena troškova niski napon

Ako se zbroje ukupne cijene za radnu energiju VT radnu energiju NT radnu snagu i nakandu za mjernu uslugu i opskrbu dolazi se do ukupne godišnje cijene za potrošnju električne energije koja onaj tarifni model bez PDV ndash a iznosi 95540325 knUkoliko potrošač ostane kupac na srednjem naponu tada se osim troškova potrošene električne energije i troškova za isporučenu radnu snagu mora računati na još nekoliko dodatnih troškova a to su- održavanje ovlaštene tvrtke za održavanje TS bdquoKorenići 1ldquo 710000 kn- održavanje ovlaštene tvrtke za održavanje TS bdquoKorenići 2ldquo 500000 kn- ukupni troškovi po ugovoru o pogonskim manipulacijama i uslugama pogonske

spremnosti1200000 kn Razlika u cijeni tada bi iznosila 12098490 kn godišnje

4 ZaključakElektroenergetski sustav je danas jedan od glavnih pokretača industrijske proizvodnje razvoja i gospodarstva općenito pa ni Istarska županija nije iznimka Teško je zamisliti moderan život bez energetike i elektroenergetskog sustava Primjer tvrtke bdquoKamen ddldquo tipičan je primjer ulaganja u buduću proizvodnju tj eksploataciju kamena i širenje kamenoloma bdquoKorenićildquo

Pitanje na koje se tražio odgovor je isplativost ulaganja i isplativost predaje transformatorskih stanica na upravljanje i održavanje HEP-u

Isplativost ulaganja u elektroenergetski sustav je višestruko isplativa počevši od saznanja da će u kamenolomu biti mnogo veća zaliha instalirane snage nego do sada pa do činjenice da sada postoji mogućnost širenja eksploatacije na toj lokacijiSadašnjim stanjem na terenu kamenoloma gdje su strojevi i oprema napajani električnom energijom iz tri agregata često dolazi do problema pokretanja pojedinih strojeva u trenutku dok su ostali strojevi pod velikim opterećenjem a to je vrlo često Tada agregati jednostavno nemaju dovoljno snage da isporuče zahtijevanu količinu električne energijeNe treba zaboraviti ni ekološki aspekt ove problematike Naime diesel ndash električni agregati velikih snaga pokretani motorima vrlo velikog obujma postaju i znatni zagađivači okoliša a moguće je i onečišćenje prirode naftom

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

56

Nadalje preciznim izračunima gdje su uzeti u obzir svi parametri kao što su

potrošnja električne energije troškovi održavanja transformatorskih stanica

bdquoKorenići 1ldquo i bdquoKorenići 2ldquo te troškovi ugovora o manipulacijama došlo se

do jednostavnog zaključka da je u interesu poduzeća bdquoKamen ddldquo da zadrži

transformatorske stanice u svojem vlasništvu Tada će to poduzeće ostati kupac

na srednjem naponu što podrazumijeva jeftinije tarife električne energije ali je

kupac dužan pronaći ovlaštenu tvrtku za održavanje transformatorskih stanica a

HEP-u je dužan isplatiti troškove po ugovoru o manipulacijama Kada se podmire

svi navedeni troškovi tvrtka bdquoKamen ddldquo može računati na oko 12000000 kuna

godišnje uštede financijskih sredstava

Kako se ovdje radi o novim transformatorskim stanicama ovaj zaključak još više

dobiva na težini jer se očekuje pouzdan rad cijelog elektroenergetskog sustava

kamenoloma sljedećih 20 ndash 30 godina a nakon tog vremena moguće je da će i

resursi kamenoloma biti iscrpljeni

Uz sve to tvrtka bdquoKamen ddldquo ima pravo prodaje transformatorskih stanica skupa

sa kamenolomom a to znači da 144000000 kn uloženih sredstava ostaje u

njihovom vlasništvu te samim time povećava vrijednost kamenoloma

5 Literatura[1] Pinter V bdquoOsnove elektrotehnikeldquo 7 izdanje Tehnička knjiga Zagreb 1989

[2] Niemand T bdquoSustavi uzemljenja u razdjelnim mrežamaldquo Die Deutsche

bibliothek Berlin 1995

[3] Kamen dd ndash Pazin Glavni projekt izrade transformatorskih stanica bdquoKorenići

1ldquo i bdquoKorenići 2ldquo 2010

[4] Kamen dd ndash Pazin Godišnji izvještaj o radu strojeva i diesel ndash električnih

agregata u kamenolomu bdquoKorenićildquo 2010

[5] HEP-Vjesnik Bilten broj 184 Pravilnik o održavanju elektrodistribucijskih

objekata i postrojenja

[6] Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i

pripadajućih trafostanica (Narodne novine broj 5391)

[7] httpwwwabbcomproductdb0003db004279

c125739900636470c125683f36fd39aspx (10 09 2010)

[8] httpwww05abbcomglobalscotscot235nsfveritydisplaydda78943be8

d0fc1256f4a004aaa7b$Filekatalogcpdf (10 09 2010)

[9] httpwww05abbcomglobalscotscot235nsfveritydisplay49077072471

9c5cc1256f4a004a1693$FileSECTOS-inst-pogonpdf (10 09 2010)

[10] Analiza razine kvalitete opskrbe električnom energijim NP Brijuni diplomski

rad Lorenzo Belci Pula 2008

SummaryExploitation of architectural and building stone makes a need for substantial amounts of electric power and energy to run machinery for stone quarrying Therefore at the location of the quarry ldquoKorenićirdquo is necessary to build an electro ndash energetic system objects that is two transformer stations whose construction is actually the theme of this work In addition there will be measures and estimates of future electricity demand with cost-benefit analysis of electro ndash energetic system of this quarry to be operated and maintained by HEP

Key worDS electric energy electro ndash energetic system transformer stations transformers medium voltage low voltage earthing

Analysis of Electric Power Supply for Querry of bdquoKorenićildquoDiego Dobrila bacc ing politeh

00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

57

Upute suradnicimaČasopis ldquoTechnerdquo objavljuje radove koji se recenziraju i one koji ne podliježu recenzentskom postupku u kojima se neposredno reflektiraju pitanja politehničkog odgoja i obrazovnja Recenzirani radovi kategoriziraju se u sljedeće kategorije- izvorni znanstveni članak - original scientific papers- prethodno priopćenje - preliminary communication- pregledni članak - author reviews- izlaganje sa znanstvenog skupa - conference papers - stručni članak - profesional papers- ostale radove koji neposredno ili posredno referiraju tematiku politehničkog obrazovanja kao i prikaze radova diplomiranih studenata Politehnike radove nastavnika i stručnjaka udruženja inženjera

Izvorni znanstveni radovi sadrže rezultate izvornih istraživanja orginalne teorijske ili praktične rezultate do sada još neobjavljenih istraživanja iskazana na objektivno provjerljiv način

prethodno priopćenje sadrži jedan ili više novih znanstvenih podataka ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omogućavale provjeru kao kod izvornih znanstvenih članaka Prethodno priopćenje sadrži nove rezultate istraživanja koji zahtjevaju brzo objavljivanje uz naglašenu ulogu autorovog izvornog doprinosa u tom području na već publicirane radove U priopćenju se opisuju rezultati eksperimentalnih istraživanja odnosno istraživanja u tijeku

pregledni članak ima karakter izvornih znanstvenih radova sadrži cjelovit prikaz stanja i tendencija razvoja određenog područja teorije i prakse s kritičkim osvrtom ili procjenom na orginalan sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegovog dijela u kojem autor i sam aktivno sudjeluje Citirana literatura mora biti dovoljno cjelovita da omogućuje dobar uvid i uključivanje u prikazano područje u odnosu na već publicirane radove

Izlaganje sa znanstvenog skupa je priopćenje podneseno i prezentirano na takvom skupu u pisanom obliku Ono se objavljuje ako nije prije toga objavljeno u zborniku skupa

Stručni članak sadrži opis rada dostignuća i rezultate stručnih istraživanja korisne prijedloge i doprinose iz određene struke te njihove primjene u praksi i ne mora predstavljati izvorna istraživanja

ostalo su svi radovi (recenzije prikazi vijesti obavijesti preporuke) koji se ne mogu kategorizirati i ne podliježu recenziji

Opće napomene1 Časopis izlazi dva puta godišnje i tiska se na hrvatskom jeziku formata A42 Rukopisi se dostavljaju Uredništvu na adresu Uredništvo časopisa TECHNE Politehnika Pula Riva 6 52100 Pula Tel 052 381 - 410 381 - 411 fax 381 - 412 wwwpolitehnika-pulahr3 Odluku o kategorizaciji i redosljedu objavljivanja radova ili prikaza donosi Uredništvo nakon recenzentnog postupka

recenzenata4 Poželjni opseg znanstvenih i stručnih radova je do 16 kartica (jedan autorski arak) koji se dostavljaju na disketi

odnosno CD uz dva otisnuta primjerka na papiru formata A4 i veličini slova Times New Roman 12 Sve stranice treba uredno numerirati

5 Nalov rada treba biti kratak i jasan Na prvoj stranici rukopisa treba navesti ime (na) i prezime (na) autora i naziv ustanove u kojoj autor (i) radi (e)

6 Uz svaki rad treba izraditi sažetak do 200 riječi koji sadržava opći prikaz rada metodologiju rada najvažnije rezultate i zaključak te navesti ključne riječi od 5 do 7 pojmova i naziv rada na hrvatskom i jednom stranom jeziku

7 Literatura se navodi na kraju rada po abecednom radu autora8 Rukopisi se ne vraćaju9 Prihvaćanje kategoriziranih radova za objavljivanje obvezuje autorae da isti rad ne smijeu objaviti na drugom

mjestu bez naznake da je rad već objavljen u časopisu TECHNE

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

58

ІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІІ

59

VLADIMIR GORTAN ddPAZIN Dinka Trinajstića 10

65 godina iskustvaTel (052) 624 234 bull Fax (052) 624 362 bull OIB 30162737179e-mail vg put-comhr bull wwwvladimir-gortanhr

- građevinarstvo - bravarija -betonara - bijeli strop -pvc stolarija

Page 6: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 7: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 8: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 9: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 10: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 11: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 12: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 13: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 14: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 15: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 16: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 17: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 18: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 19: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 20: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 21: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 22: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 23: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 24: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 25: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 26: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 27: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 28: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 29: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 30: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 31: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 32: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 33: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 34: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 35: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 36: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 37: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 38: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 39: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 40: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 41: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 42: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 43: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 44: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 45: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 46: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 47: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 48: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 49: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 50: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 51: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 52: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 53: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 54: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 55: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 56: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 57: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 58: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 59: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici
Page 60: ІІІІІІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN 1333-2643 - Techne · 2019. 10. 28. · Od trinajstog broja u 2012. godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici