2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o...

76
2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste Versaun iha Tetum tradús husi nia Publikasaun orijinál iha lian Inglés / Publikasaun mós disponivel iha versaun ne’ebé tradús ho Portugés

Transcript of 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o...

Page 1: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

2009

ObjetivuDezenvolvimentu nian ba Miléniu,Timor-Leste

Versaun iha Tetum tradús husi nia Publikasaun orijinál iha lian Inglés / Publikasaun mós disponivel iha versaun ne’ebé tradús ho Portugés

Page 2: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 3: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

2009

Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu,Timor-Leste

Versaun iha Tetum tradús husi nia Publikasaun orijinál iha lian Inglés / Publikasaun mós disponivel iha versaun ne’ebé tradús ho Portugés

Page 4: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 5: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

1

Índise (sá de’it maka iha livru ne’e nia laran)

Prefásiu 3

Prólogu 5

1 Rahun di’ak ba aban‑bainrua 7Objetivu dezenvolvimentu nian ba miléniu iha Timor‑Leste 7

Tetu lala’ok sira buras oinsá (avaliasaun) 7

Haburas ema nia moris to’o iha‑ne’ebé ona (estadu dezenvolvimentu umanu) 8

Ramata‑lia hafoin hotu (konkluzaun) 9

Mapa 10

Glosáriu 11

Meta ODM nian no sá de’it maka buka hatudu ba Timor‑Leste 13

2 Sá de’it maka ODMs ninia lala’ok iha Timor‑Leste 17Objetivu 1. Atu halakon moris kiak ne’ebé hanesan kasian rabat‑rai 17

Objetivu 2. Eskola primáriu universál 25

Objetivu 3. Halekar hodi hanoin katak feto no mane moris hanesan no loke dalan 31atu feto sira mós bele ukun‑an

Objetivu 4. Hamenus mate ba kosok‑oan no oan‑nurak sira (mortalidade infantil) 37

Objetivu 5. Tau matan ba inan sira hodi bele buras ho isin di’ak liu 41

Objetivu 6. Hasouru VIH/SIDA, malária no moras seluk 47

Objetivu 7. Hatebes katak meiu‑ambiente bele buras ho di’ak 55

Objetivu 8. Haburas liuhosi knaar‑lisuk hamutuk ho nasaun seluk 61

Rekoñesimentu 69

Page 6: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 7: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

3

Prefásiu

Hafoin hetan filafali ukun‑an iha fulan‑maiu, tinan‑2002, Timor‑Leste hahú halibur hamutuk ho komunidade internasionál hodi simu tulun kona‑ba lala’ok hirak ne’ebé temi tiha iha Deklarasaun Miléniu no hatada kalendáriu dezenvolvimentu nu’udar ema nian iha mundu tomak. Bainhira ha’u hola parte nu’udar observadór iha soru‑mutu ne’ebé hanaran Cimeira do Milénio iha tinan‑2000, ulun‑boot sira hosi mundu tomak fó‑laran hodi hanoin atu, molok tinan 2015, hamenus ema‑nia moris kiak hanesan kasian rabat‑rai. Liuhosi Deklarasaun ne’e maka hamosu Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Milénio (ODM) ne’ebé hakerek tiha buat hirak atu hala’o iha tempu badak nia laran, no governu sira nomós komunidade internasionál sei hatán.

ODM nia relatóriu dahuluk, iha tinan‑2004, kona‑ba Timor‑Leste, fó tiha tulun ida iha tempu loos hodi hili dalan oinsá ba lala’ok oioin nomós atu ko’alia no rona malu. Relatóriu daruak mós importante tanba sei kona nasaun ne’e ninia buras haktuir dalan ne’ebé ODM hakerek tiha no hametin neon kona‑ba hakat hirak ne’ebé sei tenke liu.

Tanba ami foin to’o ikus maka ami sei hasouru dezafiu balu ne’ebé maka’as maibé tenke hasouru duni atubele hetan rohan di’ak haktuir ODM no ami hotu prontu ba lala’ok ne’e. Maske ekonomia mundiál liu hosi tempu susar, liuliu ba nasaun ki’ik sira ne’ebé sei iha dalan klaran dezenvolvimentu nian, Timor‑Leste haka’as‑an hodi hakat liu tempu susar ne’e liuhosi Fundu Estabilizasaun Ekonómika nomós liuhosi investimentu ne’ebé estadu halo ba setór públiku.

Maibé, iha tinan‑2007, populasaun sorin‑balu sei moris hela ho USD$0,88 ba han‑hemu lor‑loron nian no balu hosi sorin‑ne’e rasik maka labarik ne’ebé moris ho susar no terus tanba hamlaha no hetan moras hosi isin‑fraku. Daudauk, governu ne’ebé temi tiha nu’udar Kuartu Governu Konstitusionál hala’o servisu maka’as hodi kesi polítika hamutuk ho programa atubele hetan objetivu‑1 hosi ODM liuhosi dalan oioin hodi halo osan la’o hale’u. Tanba presiza hametin moris ho direitu hanesan ba feto ka mane, bainhira hala’o programa atu hamenus kiak governu nia neon fila ba sorin feto nian hodi loke dalan ba sira hetan ukun‑an hodi moris ho osan hosi sira nia kosar been rasik.

Maske ami sei hein informasaun liután hosi inkéritu ne’ebé sei hala’o iha tinan‑2010 kona‑ba Demografia no Saúde nomós hosi resenseamentu tuirmai, relatóriu ida‑ne’e sei hatudu momoos oinsá Timor‑Leste haburas tuir ODM to’o tinan‑2007 no hili hala’ok ne’ebé sei presiza tuirmai. Relatóriu ne’e fó informasaun atubele haleten Planu Nasionál Estratéjiku hodi haburas nasaun ne’e no ha’u maka sei hamriik iha planu ne’e nia oin. Ne’e hotu hamutuk sei fó tulun di’ak ba Diresaun Nasionál Estatístika nian atubele tau matan ba lala’ok sira no hakerek relatóriu kona‑ba ODM atu, nune’e, bele hametin neon hodi hanoin ho justu ba direitu hanesan ba feto no mane bainhira fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami hasouru no sá maka ami bele hadi’ak ka lae no ami tenke la’o nafatin ba oin. Atubele hetan rohan hirak ne’e, ita hotu tenke fó‑an ho laran tomak. Tenke servisu hamutuk, foti‑sa’e área sira‑ne’ebé presiza liu no hadi’ak nafatin hala’ok sira hotu. Ha’u laran‑metin ho relatóriu ida‑ne’e katak sei fó tulun lisuk di’ak atubele halibur kbiit no knaar sira hotu hosi komunidade nia leet hodi hetan rohan ne’ebé temi tiha ona.

Governu hatene hela knaar‑lisuk ne’ebé sistema Nasoins Unidas nian fó mai Timor‑Leste no agradese ba supervisaun hodi haloot no hamanek relatóriu ida‑ne’e.

Kay Rala Xanana Gusmão

Primeiru Ministru

Page 8: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 9: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

5

Prólogu

Iha Cimeira do Milénio ne’ebé Nasoins Unidas maka organiza iha tinan‑2000, ulun‑boot sira hosi mundo tomak, ho hanoin hanesan, sukat tiha buat hirak ne’ebé bele hala’o hodi hetan rohan di’ak iha tempu loos nia laran atubele hasouru no hadi’ak situasaun kasian, hamlaha, beik laeskola, moras oioin, trata ladi’ak feto sira no tane meiu‑ambiente. Iha tempu Cimeira ne’ebá, Timor‑Leste seidauk ukun‑an no sei moris iha Administrasaun Tranzitóriu Nasoins Unidas (UNTAET) nia okos. Maibé, lakleur, hafoin ukun rasik‑an, Timor‑Leste haktuir kedas ODM ninia matadalan no hametin nu’udar buat boot ida iha Planu Nasionál no, tatuir, hatudu mós ninia laran metin ho buat hirak ne’ebé atu hala’o.

Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu (ODM) maka atu habadak to’o nanotak nível kiak no hamlaha nian, hapara moras hanesan tuberkuloze ka VIH/SIDA no seluk tán ne’ebé kona ema hosi ema, liuhosi ralasaun seksuál, nomós loke dalan atu ema hotu‑hotu, mane ka feto, bele tama eskola hodi aprende nu’udar edukasaun universál, no, buat hotu ne’e atu hala’o molok tinan‑2015. Hakat hirak ne’e maka nu’udar haka’as‑an hosi ida‑idak hodi hatán ba komunidade kiak sira‑nia presiza iha mundu.

Tan ne’e maka ODM lori sasukat no tau matan liuliu ba ema sira‑ne’ebé presiza duni no, nune’e, hala’o lala’ok sira ne’e iha tempu badak. Relatóriu fó‑hanoin mós ba hakat seluk ne’ebé tenke hala’o atu nasaun bele la’o ba oin haktuir matadalan hosi ODM. Ida fali maka tenke buras nafatin knaar‑lisuk hamutuk ne’ebé komunidade internasionál hahú tiha ona ho governu no povu timór.

Ralatóriu dahuluk ne’ebé ODM hakerek iha tinan‑2003 maka halekar hale’u tiha ona iha fulan‑maiu, tinan‑2004.Tatuir, hala’o tiha kampaña ida atu fó‑hatene hale’u sub‑distritu 65 hodi haklaken ema sira‑nia neon kona‑ba situasaun kiak nian no sá de’it maka ODM bele halo. Buat hirak ne’e atu meno ema hotu‑hotu atu hola parte hodi lori dezenvolvimentu nasaun nian ba oin atu ema bele hetan moris di’akliután. Maibé, relatóriu dahuluk ne’ebá la iha informasaun ba fatin ida‑idak nian. ODM nia relatóriu ba tinan‑2009 sai hamutuk ho relatóriu ne’ebé fatin ida‑seluk halo ninia rasik, hanesan Oecusse, no relatóriu kaduak ne’e fó informasaun tomak kona‑ba área foho nian nomós vila laran nian no, ho ida‑ne’e, bele tetu no haree‑hetan buat balu ne’ebé bele hadi’ak oinsá. Ne’e be, relatóriu ODM fó‑dalan ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál nian atubele haloos ninia programa ho hahalok sira‑ne’ebé atu hahú ona iha tinan ida‑ne’e.

Ajénsia no organizasaun oioin hosi estrutura Nasoins Unidas nian hamutuk ho Governu Timor‑Leste nian maka hakerek relatóriu ida‑ne’e. Diresaun Nasionál Estatístika nomós setór ministeriál balu fó tulun maka’as hodi halibur hamutuk no lehat informasaun hotu. Hafoin hahú relatóriu ne’e, hosi enkontru ida ba enkontru seluk nia buras ba oin nafatin ho informasaun foun ne’ebé tama lorloron kona‑ba dadus, metodolojia, no lehat didi’ak sá de’it maka tenke hala’o uluk. Tan ne’e maka ODM buras mós hanesan fatin‑klaran ida iha Timor‑Leste ne’ebé hala’o knaar‑lisuk hamutuk no timoroan hotu‑hotu fó ninia tulun‑lisuk. Ami hato’o ho neon no laran tomak ami‑nia ksolok ba ema sira‑ne’ebé, hosi organizasaun oioin, hola parte iha prosesu ne’e. Maibé labele tuur ona tanba prosesu ne’e tenke la’o ba oin nafatin hodi hasouru susar hirak ne’ebé atu mai karik no sala hirak ne’ebé sei tenke hadi’ak atu, nune’e, haburas moris di’ak iha Timor‑Leste haktuir matadalan hosi ODM.

Hafoin hakerek tiha ona sá de’it maka presiza hala’o, tatuir mai, la iha dalan seluk selae servisu maka’as no kaer metin ho knaar‑lisuk ne’ebé hahú tiha.

Finn Reske‑Nielsen

Vise Reprezentante Espesiál Sekretáriu JerálNasoins Unidas nian iha Timor‑Leste

Page 10: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

6

Page 11: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

7

1

Rahun di’ak ba aban‑bainrua RELATÓRIU IDA‑NE’E MAKA ATU TETU OINSÁ EMA TIMÓR BURAS NIA MORIS BAINHIRA HALA’O SASUKAT NE’E TUIR MATADALAN NE’EBÉ HATADA BA MILÉNIU

Haburas Timor‑Leste atu hetan rohan hirak di’ak iha tinan rihun ida nia laran ‑ Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu

Iha Cimeira do Milènio ne’ebé Nasoins Unidas maka organiza iha fulan‑setembru, tinan‑2000, ulun‑boot sira nu’udar Xefe Estadu, hamutuk na’in 147, no nasaun 189, halibur no ho hanoin hanesan, haktuir matadalan hosi ODM ne’ebé hametin tiha objetivu sira ba dezenvolvimentu miléniu nian. Objetivu sira ne’e buka hadi’ak merik atubele halakon moris mukit no hamlaha, loke eskola hodi hanorin nível primáriu universál, halekar direitu hanesan ba mane no feto, hamenus mate ba labarik ki’ik foin moris (mortalidade infantil), hadi’ak saúde ba inan isin‑rua sira, atu oinsá hasouru VIH/SIDA, malária no moras seluk tan, no atu hatebes katak meiu‑ambiente bele buras mesamesak de’it. Objetivu ida‑idak bele buka hetan dalan ida ka rua maibé, iha klaran no haktuir ODM, tau matan uluk lai ba dezenvolvimentu umanu nu’udar buras ema nian, no buat hirak ne’e atu hetan molok tinan‑2015. Iha tempu ne’e nia laran sei tetu no lehat lala’ok sira la’o oinsá. Objetivu sira‑ne’e hatu’ur tiha hafoin membru sira hotu ramata‑lia ho hanoin hanesan no nasaun sira tenke fó liman ba malu liuliu nasaun boot no riku sira tenke fó tulun ba ki’ik sira‑ne’ebé foin buras. Timor‑Leste, maske nasaun ki’ik no foin moris, haktuir daudauk ona matadalan hosi ODM. Objetivu sira‑ne’e maka sura hamutuk hitu nu’udar musan dezenvolvimentu nasionál nian ba Repúblika Demokratika Timor‑Leste hanesan tuirmai:

■ Hadi’ak dezenvolvimentu polítiku, relasaun ho nasaun sira seluk, defeza no seguransa; ■ Hamenus moris mukit no haburas moris iha foho no fatin dook; ■ Haburas liután sorin sosiál no umanu, nu’udar moris ema nian: liuliu edukasaun no saúde; ■ Haburas buat hirak kona agrikultura, peska no floresta; ■ Kaer ho di’ak rikusoin sira no meiu‑ambiente; ■ Haburas indústria, komérsiu no negósiu privadu; no ■ Hadi’ak infra‑estrutura.

Hosi buat hirak ne’ebé haklaken hosi Objetivu Dezenvolvimentu Nasional (ODN) nomós ODM maka hanesan kosok‑oan no oan‑nurak sira mate hira (mortalidade infantil), inan isin‑rua hira maka mate, labarik hira maka tama ba eskola primáriu, ema hira maka moris kiak duni hanesan mukit, ema hira maka bele simu servisu saneamentu, ema hira maka iha bee moos iha uma no labarik hira ne’ebé seidauk to’o tinan lima maka mate.

Nu’udar nasaun ida ne’ebé foin moris no sei hadia‑an, Timor‑Leste tenke haka’as hodi hadi’ak buat barak atu povu bele hetan moris di’ak. Nune’e maka Timor‑Leste sei tenke servisu hamutuk ho maluk dezenvolvimentu nian, liuliu ajénsia sira hosi sistema Nasoins Unidas nian. Iha tinan‑2008, Programa Nasoins Unidas nian ba Dezenvolvimentu (PNUD), halekar informasaun katak iha tinan‑2006 nia laran, maske tama ona nu’udar membru iha grupu nasaun ho dezenvolvimentu balu, Timor‑Leste sei la’o iha kotuk ho pozisaun 141 hosi lista ida ho nasaun na’in 177. Ne’e dehan katak sei tenke hala’o buat barak iha saúde, edukasaun no produtividade ekonómika atu povu timór bele moris tuir ho di’ak.

Tetu lala’ok sira buras oinsá

Iha tinan‑2004, Governu Timor‑Leste, hamutuk ho Nasoins Unidas, hakerek tiha relatóriu dahuluk ODM nian kona‑ba Timor. Relatóriu ne’ebá konta tiha oinsá Timor‑Leste haburas tuir ODM nia matadalan, konta mós kona‑ba banati moris timór nian (IPV‑TL) iha tinan‑2001, no inkéritu sira seluk

Page 12: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

8

hanesan hosi grupu (kluster) ho sasukat oioin (IGIM), tinan‑2002 nian, nomós inkéritu demográfiku no saúde kona‑ba tinan‑2003.

Oportunidade ida‑ne’e maka di’ak atu tau matan besik hodi sukat sá de’it maka hala’o tiha no haburas haktuir ODM nia matadalan, liuliu ba informasaun ne’ebé mosu ba daudauk kona‑ba rezultadu hosi inkéritu kona‑ba banati moris timór nian (IPV‑TL), iha tinan‑2007, inkéritu kona‑ba sistema edukasaun no saúde nian, lala’ok ekonómiku iha komunidade Oecusse iha tinan‑2006 no kona‑ba tetu no sukat fatin ida‑idak nia moris mukit iha tinan‑2006.

Relatóriu ida‑ne’e, liuhosi informasaun tinan rua ba kotuk, hatada avaliasaun luan atubele hatudu Timor‑Leste haburas oinsá loos iha area balu no atu haree katak haka’as ka lae iha area seluk haktuir matadalan ODM nian. Ralatóriu IPV‑TL nian hatudu katak moris ki’ak sa’e fali hosi tinan 2001 to’o 2007. Tanba ne’e maka Kuartu Governu Konstitusionál hahú programa ida atu hasa’e osan orsamentu nian ba saúde, edukasaun no infra‑estrutura. Ho ida‑ne’e, ita hein katak area balu sei hetan rezultadu di’ak. Maibé, rezultadu hirak hosi investimentu ne’e iha orsamentu sei la hatudu buat ida to’o relatóriu tuirmai ne’ebé fó‑sai de’it iha tinan lima nia laran. Molok hotu, rezultadu hirak ne’e sei tetu tuir sistema modelu ekonómiku hamutuk ho PNUD.

Haburas ema nia moris to’o iha‑ne’ebé ona

Sinál balu hatudu katak dezenvolvimentu umanu (haburas moris ema nian) hadi’ak uitoan. Sinál ida‑ne’e pozitivu no nu’udar kompromisu hosi governu no povu timór atu haka’as hodi hetan moris di’akliu aban‑bainrua. Buat barak ne’ebé hakerek tiha atu tenke hala’o sei hala’o duni no bele hetan rezultadu di’ak maibé givernu tenke servisu maka’as iha area balu ne’ebé refere.

Moris kiakKona‑ba hamenus kiak maka seidauk la’o loos tanba sira‑ne’ebé kiakliu sei kiak nafatin iha Timor‑Leste no ema sorin‑balu ne’e maka sira‑ne’ebé lahó eskola no moris ho agrikultura. Ema seluk mós moris ho susar nafatin hanesan feto‑faluk, labarik sira‑ne’ebé lakon aman no inan iha funu nia laran, nomós veteranu sira hamutuk ho soldadu sira‑ne’ebé kaer kilat no funu bainhira sei klosan foin‑sa’e. Povu barak, besik naknotak, maka sei moris mukit hela no labele sosa buat ida ba moris lorloron nian no hosi grupu ema sira‑ne’e la iha ida ke la manan liu USD$0,08 iha loron ida no situasaun ne’e nafatin hori tinan‑2001 to’o ohin. Situasaun ida‑ne’e nia hun hahú buras hosi tranzisaun polítiku iha tinan‑2002 no hatodan liuhosi krize iha tinan‑2006 no ita bele komprende. Maibé, ita tenke haka’as duni atubele hafila situasaun ida‑ne’e hodi foti moris di’ak to’o 14% ba ema ida‑idak hodi, nune’e, hetan rohan di’ak haktuir matadalan ne’ebé hakerek iha relatóriu ODM tinan‑2004 nian.

HamlahaKona‑ba moris kasian no ema hetan isin‑di’ak maka relatóriu hatudu katak povu timór sei iha kondisaun sosiál kiak duni no, iha tinan‑2001, labarik sira, ho idade tinan lima ba kraik, lubun hale’u 45%, isin‑todan la to’o banati ne’ebé hatuur tiha. Hafoin, iha tinan‑2007, sasukat foun hatudu 50% hosi labarik sira hotu isin todan seidauk to’o banati. Ba dook uitoan tan, nasaun ne’e ninia rikusoin umanu sei fraku hela ho ema ne’ebé la iha isin‑diak no kakutak no neon‑moris tanba, bainhira sei labarik, la han‑di’ak hodi haburas isin.

EdukasaunBanati ba hanorin iha eskola iha Timor‑Leste la’o tun la’o sa’e iha tinan ikus maibé, haree ba hanorin tomak, sei la’o fraku duni. Hale’u 65% de’it maka tama ba eskola primáriu iha tinan‑1999 no iha tinan‑2007 hakat liu ba 74%. Sei presiza hadi’ak buat barak loos hodi fó ba labarik timoroan sira, mane ka feto, ne’ebé iha vila laran ka iha foho, ho eskola di’ak‑liu no hanorin tomak. Rohan ne’ebé tenke hetan bainhira tinan‑2015 mai maka 100% no sasukat ne’ebé foin hala’o ikus iha tinan‑2003 maka hatudu de’it 56%.

Tada feto no mane hanesan (igualdade entre os gêneros)Nu’udar ai‑tuduk ida kona‑ba tetu feto no mane hanesan, feto‑klosan barakliu maka la’o eskola primáriu no sekundáriu maibé, tatuir, situasaun ne’e hafila oinseluk iha nível eskola tersiáriu ne’ebé hetan feto‑klosan eskolante na’in 83 ba mane eskolante 100. Ba feto klosan sira‑ne’ebé hatene hakerek, ho idade tinan 15‑24, dalan loos ida hodi tetu feto ho mane la’o hanesan ka lae, feto sira‑ne’e okupa tiha fatin 97% iha tinan‑2004 monu‑tun ba 93% iha tinan‑2007 maibé sei hadi’ak filafali hodi toman 100% iha tinan‑2015. Buat hirak ne’e la la’o hanesan, hosi vila laran ba to’o foho (iha vila laran mane barakliu maka hatene hakerek) no tenke haree didi’ak kona‑ba ida‑ne’e. Ida fali maka ladún feto barak hetan servisu ne’ebé selu saláriu fulan‑fulan iha agrikultura (36% iha tinan

Page 13: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

9

2007) no ne’e hatudu katak mane barakliu maka hetan servisu iha área ida‑ne’e.

Mate ba kosok‑oan no oan‑nurak sira (mortalidade infantil)Sasukat kona‑ba kosok‑oan no oan‑nurak hira ne’ebé mate iha Timor‑Leste, hatudu kondisaun sosiál no ekonómika la’o oinsá loos iha sosiedade nia leet. Hosi tinan‑2001 to’o 2004 la’o di’akliu maibé uitoan de’it, tan haree hetan katak bainhira lubun 1000 moris na’in 144 mate iha tinan‑2001 no tun uitoan iha tinan‑2007 bainhira 130 maka mate. Rohan ne’ebé tenke hetan bainhira tinan‑2015 mai maka na’in 96. Labarikoan sira‑ne’e mate tanba moras baibain hanesan infeksaun iha dada‑i’is isin‑fatin no tee‑been ka kabun‑solur. Iha tempu ne’ebá situasaun labarik (kosok oan nurak sira ho idade tinan ida ba kraik) liu susar bainhira na’in 88 mate hosi lubun 1000 iha tinan‑2001 no iha tinan 2004 na’in 98 maka mate. Maibé, progresu hala’o hosi tinan‑2004 ba oin no hadi’ak ne’e sei hali’is di’ak tan ho tulun hosi IDS, iha tinan‑2010, bainhira rohan ne’ebé hatada tiha maka ida‑ne’ebé dehan katak na’in 53 de’it maka sei mate.

Inan nia isin‑di’ak (saúde materna)Sadere ba sasukat ne’ebé hetan inan na’in 660 mate, haktuir tetu ne’ebé UNICEF, UNFPA no OMS maka hala’o iha tinan‑2000, hatudu katak Timor‑Leste haka’as‑an tebes, iha tinan ikus, hodi hadi’ak banati ba inan sira hetan isin‑di’ak. Hetan rezultadu di’ak ne’e liuhosi Estratéjia Nasionál ba Saúde Reprodutiva no Polítika Nasionál ba Planeamentu Familiar. (n.t. – ne’e dehan katak: harii umakain ida ho oan hira). Ida fali maka formasaun téknika ba profisionál sira, hanorin oinsá atu hala’o asisténsia atu hahoris ho seguransa iha fatin moos, kuidadu hirak atu iha bainhira hala’o urjénsia obstétrika, hamutuk ho planeamentu familiar, maka hametin kapasidade nasionál atubele fó‑tulun ba inan sira bainhira isin‑rua no tempu hahoris nian. Daudauk ne’e seidauk bele hatada, oin‑ida ka oin‑seluk, inan‑mate hira maka sei hamosu iha tempu tuirmai tan de’it seidauk hala’o inkéritu ida hodi foti informasaun ne’e. Maibé, Governu servisu ba daudauk atubele hadi’ak dalan ba feto isin‑rua sira nomós sira‑ne’ebé atu hahoris hodi hetan tulun iha fatin servisu saúde nian. Inkéritu demográfiku ne’ebé programa tiha atu hala’o iha tinan‑2010 bele hatudu buat ruma kona‑ba situasaun daudauk ne’e. Rohan ne’ebé hakarak hetan iha tinan‑2015 maka na’in 252 hosi lubun 100.000 no rohan ne’e bele hetan bainhira fó prioridade ba saúde reprodutiva hamutuk ho maternidade segura.

MorasMoras balu sei halo moris susar ba povu iha Timor‑Leste, tanba, dala barak, la hetan tulun hosi servisu saúde nian. Moras ne’ebé kona barakliu maka hanesan infeksaun iha dada‑i’is fatin, tee‑been ka kabun‑solur, malária, isin‑manas denge nian, tuberkuloze no lepra. Iha tinan‑2007 malária tun ba 10% maibé seidauk hadi’ak loloos oinsá atu prevene no evita moras ne’e iha tempu ne’ebé hosi tinan‑2001 to’o 2007.

Problema ida‑seluk maka VIH/SIDA, no, tenke haka’as atubele hanorin populasaun kona‑ba moras boot ne’e no oinsá atu hadook hosi moras ne’e. Besik 1/5 populasaun, ema boot ona, iha tinan‑2007, uza boraxa‑prezervativu, bainhira feto‑mane hamutuk, nomós haree‑an iha situasaun ne’ebé toba hamutuk ho ema oioin.

Bee no saneamentuBuat hirak ne’ebé hadi’ak tiha hodi hetan bee hosi bee‑matan estraga tiha iha krize polítika 2006 nia laran no, nu’udar konsekuénsia, populasaun lubun 78% sei la hetan bee iha tinan‑2015. Iha tinan‑2007, 60% de’it maka hetan no situasaun bee nian ne’e la’ós hanesan hosi vila laran ba foho. Maibé, hadi’ak ba daudauk iha vila laran nomós foho no, hanesan ne’e, rai‑timór sei hetan rohan di’ak iha tinan‑2015.

Ramata‑lia hafoin hotu

Timor‑Leste iha dalan klaran atu la’o no hetan rohan hirak ne’ebé hatuur tiha ona iha ODM nia matadalan. Biar nune’e, tenke haklaken katak Timor‑Leste foin maka ukun rasik‑an iha tinan‑2002, tinan 12 hafoin ODM hahú knaar‑lisuk ne’e. Keta haluha ida‑ne’e bainhira tempu to’o atu tetu progresu iha Timor‑Leste nu’udar sosiedade ida‑ne’ebé foin maka ukun‑an hafoin funu. Tenke hakat liu buat barbarak hosi hun konflitu nian atubele to’o rohan ne’ebé ODM hatuur tiha.

Rai‑Timór hametin hela ho rohan hirak ne’ebé hatuur tiha ba tinan‑2015 iha area hotu‑hotu dezenvolvimentu umanu nian. Maibé, sei tenke servisu barak atu hala’o lai. Bele iha polítika nasionál oioin, nu’udar matadalan, maibé, atubele hetan rezultadu, fatin ida‑idak tenke hala’o ninia servisu no ema ida‑idak, mane no feto sira, tenke fó tulun‑lisuk iha ninia komunidade rasik. Haburas nune’e atu hetan objetivu sira, hamutuk ho tulun ne’ebé mai hosi ajénsia internasionál nomós doadór sira, nasaun foun ida‑ne’e sei la’o ba oin hodi hetan buras di’ak kulturál no ekonómiku.

Page 14: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

10

Mapa

Page 15: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

11

Glosáriu

AOD

CAD

IDS‑TL

IGIM

IPV

IPV‑TL

MS

NSP

OCAP

OCED

ODM

ODN

OMS

ONU

PDMP

PDN

PESS

PNUD

PSB

RDH

RMM

SIGE

SIGS

SMRNC

SSIC

STI

TOD

UNFPA

UNICEF

UNTAET

VIH/SIDA

Assistência Oficial para o DesenvolvimentoAsisténsia Ofisiál ba DezenvolvimentuComissão de Assistência ao DesenvolvimentoKomisaun Asisténsia ba Dezenvolvimentu Inquérito Demográfico e à Saúde em Timor‑LesteInkéritu Demográfiku no Saúde iha Timor‑LesteInquérito de Indicadores MúltiplosPeskisa kluster nian ba indikadór multiplu/oi‑oinInquérito aos Padrões de VidaInkéritu kona‑ba Padraun Moris nianInquérito aos Padrões de Vida em Timor‑LesteInkéritu kona‑ba Padraun Moris nian iha Timor‑lesteMinistério da SaúdeMinistériu SaúdeNew Sputum Positive (novos casos de expectoração positiva)Kazu Foun kona‑ba Espetorasaun PozitivaPrograma de Activação da Comunidade de OecussePrograma Ativasaun ba Komunidade OecusseOrganização para a Cooperação Económica e DesenvolvimentoKooperasaun Ekonómika ba DezenvolvimentuObjectivos de Desenvolvimento do MilénioObjectivu Dezenvolvimentu nian ba MiléniuObjectivos de Desenvolvimento NacionalObjetivu Dezenvolvimentu NasionálOrganização Mundial da SaúdeOrganizasaun Mundiál ba Saúde Organização das Nações UnidasOrganizasaun Nasoins UnidasPrograma de Despesas a Médio PrazoPrograma Despeza ba Médiu PrazuPlano de Desenvolvimento NacionalPlanu Dezenvolvimentu NasionálPlano Estratégico de Serviços de SaúdePlanu Estratéjiku ba Setór SaúdePrograma das Nações Unidas para o DesenvolvimentoPrograma Nasoins Unidas nian ba DezenvolvimentuPacote de Serviços BásicosPakote ba Sevrisu BázikuRelatório de Desenvolvimento HumanoRelatóriu ba Dezenvolvimentu UmanuRácio de Mortalidade MaternaRásiu ba Mortalidade MaternaSistema de Informação de Gestão da EducaçãoSistema Informasaun ba Jestaun EdukasaunSistema de Informação de Gestão da SaúdeSistema Informasaun ba Jestaun SaúdeSaúde Materna, Recém‑nascidos e CriançasSaúde Materna, Kosok sira Foin‑moris no Labarikoan sira Serviços de Saúde Integrados para a ComunidadeServisu Saúde Integradu ba KomunidadeSexualmente TransmissívelSeksualmente TranzmisívelTerapeutica Observada DirectamenteKursu‑Badak kona‑ba Tratamentu Observável DiretuFundo das Nações Unidas para a PopulaçãoFundu Nasoins Unidas nian ba PopulasaunFundo das Nações Unidas para as CriançasFundu Nasoins Unidas nian ba Labarikoan siraAdministração Transitória das Nações Unidas em Timor‑LesteAdministrasaun Tranzitória Nasoins Unidas nian iha Timor‑Leste Vírus da Imunodeficiência Humana/Síndroma da ImunodeficiênciaVírus Imunodefisiénsia Umana/Sindroma Imunodefisiénsia

Page 16: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 17: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

ODM

Meta (rohan ne’ebé atu hetan) no indikadór sira iha Timor‑LesteOBJETIVU 1. ATU HALAKON MORIS KIAK NE’EBÉ HANESAN KASIAN RABAT‑RAI

Meta 1a. Hamenus to’o naknotak, hosi 1990 to’o 2015, ema hirak ne’ebé manán lorloron dolar ida (amerikanu) ba kraik

INDIKADÓR ■ Sasukat ba ema iha moris kiak nia laran ■ Sasukat ba ema ne’ebé moris iha kiak nia kuak kle’an ■ Sasukat ba ema ne’ebé kiak liu nu’udar sosa na’in

Meta 1b. Hamenus to’o naknotak, hosi 1990 to’o 2015, ema hirak ne’ebé hamlahaINDIKADÓR

■ Labarik sira‑ne’ebé ho idade tinan lima sira‑nia isin‑todan la natoon ■ Populasaun balu ne’ebé la han di’ak tuir hahán ne’ebé fó kbiit ba isin

OBJETIVU 2. ESKOLA PRIMÁRIU UNIVERSÁL

Meta 2a. Atu hatebes katak, to’o tinan‑2015, labarik sira hotu – mane ka feto – iha kbiit atu ramata eskola tomak hanorin primáriu nian

INDIKADÓR ■ Sasukat ba matríkula ne’ebé tama iha hanorin primáriu ■ Eskolante hira maka hahú klase‑tinan 1º no to’o klase‑tinan 5º ■ Foin‑sa’e hira, ho idade hosi tinan 15 to’o 24, maka hatene hakerek ■ Hosi idade tinan 15 ba leten hira maka hatene hakerek

OBJETIVU 3. HALEKAR HODI HANOIN KATAK FETO NO MANE MORIS HANESAN NO LOKE DALAN ATU FETO SIRA MÓS BELE UKUN‑AN

Meta 3a. Halakon buat ne’ebé halo feto no mane lahanesan iha eskola hanorin primáriu no sekundáriu, molok tinan‑2005, no, ba eskola hanorin aas‑liu, molok tinan‑2015

INDIKADÓR ■ Sasukat ba feto sori‑sorin ho mane iha eskola hanorin primáriu, sekundáriu no tersiáriu ■ Sasukat ba feto ne’ebé hatene hakerek no sira oinsá sori‑sorin ho mane sira ho idade hosi tinan 15‑24 ■ Feto hira maka servisu hodi simu saláriu iha knaar ne’ebé la’ós agrikultura nian ■ Feto hira maka hetan mandatu atubele tuur iha Parlamentu Nasionál

Page 18: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU 4. HAMENUS MATE BA KOSOK‑OAN NOOAN‑NURAK SIRA (mortalidade infantil)

Meta 4a. Hamenus 2/3 (hafahe lubun ba tolu no hasai rua), iha tempu hosi tinan 1990 to’o 2015, sasukat hirak ba labarik sira‑ne’ebé mate ho idade tinan lima ba kraik

INDIKADÓR ■ Kosok‑oan sira‑ne’ebé mate ho idade tinan lima ba kraik ■ Labarik hira maka mate ■ Labarik hira ho idade tinan ida maka simu vasina kontra moras sarampu

OBJETIVU 5. TAU MATAN BA INAN SIRAHODI BELE BURAS HO ISIN DI’AK LIU

Meta 5a. Hamenus 3/4 (hafahe lubun ba haat no hasai tolu), iha tempu hosi tinan 1990 to’o 2015, sasukat hirak ba inan sira‑ne’ebé mate bainhira isin‑rua

INDIKADÓR ■ Sasukat ba inan sira‑ne’ebé mate bainhira isin‑rua ■ Inan hira maka hahoris ho tulun hosi tékniku saúde nian ne’ebé iha kbiit atu fó tulun ne’ebá

Meta 5b. Atubele hetan dalan nakloke ba Saúde Reprodutiva nian molok tinan 2015

INDIKADÓR ■ Dalan oioin atu feto labele hetan kabuk liuhosi antikonsepsionál no sasukat ba dalan ida‑idak ■ Sasukat ba feto foin‑sa’e hira, ho idade tinan 15 to’o 19, maka isin‑rua no atu hahoris ■ Taka feto sira nia presiza bainhira kous‑hela no molok hahoris ■ Presiza hala’o planeamentu familiar (n.t. – ne’e dehan katak: harii umakain ida ho oan hira)

OBJETIVU 6. HASOURU VIH/SIDA, MALÁRIA NO MORAS SELUK

Meta 6a. Hapara tiha, molok tinan‑2015, no hafila atu labele halekar moras VIH/SIDA

INDIKADÓR ■ Moras VIH/SIDA kona barak liu maka feto isin‑rua ho idade tinan 15‑24 ■ Sasukat ba ema hira maka hili boraxa‑prezervativu hosi métodu seluk hanesan baibain no ba

sira‑ne’ebé halibur iha grupu perigu maka’as nia leet ■ Sasukat ba populasaun ho idade tinan 15‑24 ne’ebé hatene ho neon luan no loloos kona‑ba VIH/SIDA

Meta 6b. Hapara tiha, molok tinan‑2015, no hafila atu labele hetan moras hanesan malária no seluk tan

INDIKADÓR ■ Sasukat ba moras malária no ema hira maka mate tanba moras ne’e ■ Sasukat ba populasaun balu ho sira‑nia hela‑fatin ne’ebé lasusar atu hetan malária maibé haka’as‑an

atu moras ne’e labele kona sira no simu tratamentu ■ Sasukat ba moras tuberkuloze no ema hira maka mate tanba moras ne’e ■ Sasukat ba kazu tuberkuloze ne’ebé hetan tiha no, tatuir, hala’o tratamentu terapeútiku (TOD)

Page 19: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU 7. HATEBES KATAK MEIU‑AMBIENTE BELE BURAS HO DI’AK

Meta 7a. Hamenus to’o naknotak, molok tinan‑2015, ema hirak ne’ebé moris lahó bee moos atubele hemu no hela‑fatin ne’ebé la iha foer

INDIKADÓR ■ Sasukat ba ema hirak hosi populasaun ne’ebé simu bee liuhosi kanu‑besi hafoin hamoos no taes tiha ■ Sasukat ba ema hirak hosi populasaun ne’ebé bele moris iha hela‑fatin ne’ebé la iha foer ■ Sasukat ba ema hirak hosi populasaun ne’ebé moris maluk ho maluk hamutuk iha fatin hanesan no

bele hetan seguransa

OBJETIVU 8. HABURAS LIUHOSI KNAAR‑LISUK HAMUTUK HO NASAUN SELUK

Meta 8a. Liuhosi knaar‑lisuk hamutuk ho nasaun seluk ne’ebé sei koko haburas‑an, hodi hetan dalan oioin atu juventude bele hala’o lala’ok servisu nian no moris tuir

INDIKADÓR ■ Asisténsia Ofisiál ba Dezenvolvimentu (AOD) tomak hosi rendimentu nasionál brutu nasaun doadór nian

ne’ebé hola parte iha Koperasaun Ekonómika no Dezenvolvimentu hamutuk ho Komisaun Asisténsia ba Dezenvolvimentu (OCED/CAD) hodi halekar tulun hirak ne’e ba nasaun kiik sira ne’ebé seidauk haburas loos

■ Sasukat ba klosan sira, mane ka feto, ho idade tinan 15‑24, ne’ebé seidauk hetan servisu

Meta 8b. Hetan tulun hosi teknolojia foun, liuhosi knaar‑lisuk hamutuk ho setór privadu, liu‑liu iha área informaun no komunikasaun nian

INDIKADÓR ■ Sasukat ba ema hirak, hosi populasaun lubun 100, maka bele iha telefone instaladu iha sira‑nia uma

nomós sosa telefone móvel ida‑ne’ebé bele lori bá‑mai ■ Sasukat ba ema hirak, hosi populasaun lubun 100, maka bele uza internet

Page 20: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 21: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

17

2

Haktuir ODM ninia matadalan ba Timor‑Leste

OBJETIVU 1. ATU HALAKON MORIS KIAK NE’EBÉ HANESAN KASIAN RABAT‑RAI

Meta 1a. Hamenus to’o naknotak, hosi 1990 to’o 2015, ema hirak ne’ebé manán lorloron dolar ida (amerikanu) ba kraik

1a.1. Indikadór

Atubele hatudu oinsá maka moris kiak hamosu iha Timor‑Leste, ai‑tuduk oioin maka uza tiha. Nu’udar nasaun foun ida ne’ebé foin maka harii‑an, Timor‑Leste la iha informasaun tinan‑tinan ne’ebé fó‑hatene kona‑ba buat hirak ne’e tomak no, ne’e duni, tenke hala’o sasukat tinan ba tinan kona‑ba buat ida‑idak. Ai‑tuduk (indikadór sira) ne’ebé uza tiha maka:

■ Sasukat ba ema iha moris kiak nia laran (Indikadór 1); ■ Sasukat ba ema ne’ebé moris iha kiak nia kuak kle’an (Indikadór 2); ■ Sasukat ba ema ne’ebé kiak liu nu’udar sosa na’in (Indikadór 3).

1a.2. Tendénsia

Sasukat ba moris kiak ne’ebé hala’o liuhosi lehat osan hira maka gasta, hatudu tiha katak hosi tinan‑2001 to’o 2007 moris susar habelar tiha iha ema nia leet. Ne’e hatudu katak povu timór la’o uitoan de’it ba oin no sei moris nafatin hanesan kiak. Maibé, tenke hanoin mós katak Timor‑Leste hakat liu laloran oioin iha ninia lala’ok ekonomia, sosiál no politiku nian. Iha tinan‑2002 maka hetan ukun rasik‑an duni, hafoin UNTAET hala’o tiha administrasaun trazitóriu no, tatuir, iha tinan‑2006, hasouru krize polítiku boot ida. Nu’udar nasaun ida‑ne’ebé maka foin harii‑an buat hirak hanesan ne’e baibain hamosu hodi doko tranzisaun polítika. Ne’e dehan katak tenke buka dalan estratéjiku atubele hakat liu tempu tranzisaun nian ho hakmatek hodi hamenus todan.

INDIKADÓR 1Sasukat ba ema iha moris kiak nia laran

Bainhira hakarak sukat komunidade ida kiak ka lae, dalan ida maka uza sasukat ba ema hira maka kiak oinsá iha ne’ebá. Hosi tinan‑1996 to’o tinan 1999 (iha okupasaun indonézia nia laran) sasukat ba ema hirak ne’ebé moris kiak sa’e hosi 41,5% bá 42,4%. Hosi tinan‑2001 to’o 2007, ema hirak ne’ebé moris kiak sa’e hosi 36% bá 49,9% hafoin sura katak kiak duni bainhira manán US$0,88 de’it lorloron haktuir banati ne’ebé IPV‑TL hatuur tiha. (maske sasukat nasionál ne’ebé IPV‑TL rasik hatuur molok tinan‑2007 maka US$0,55 IPV‑TL hafila tiha ba US$0,88 hosi tinan‑2007 ba oin hodi

Page 22: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

18

la’o tuir 7,44% inflasaun ne’ebé hetan tiha iha tinan‑2006 bainhira ema barak hetan susar no moris besik kiak nia kuak kle’an) Ne’e sura hamutuk hanesan 13,6% no, tebes duni, haktuir sasukat ne’ebé hetan ba ema ninia kbiit hodi sosa sasán hale’u 26%, nu’udar sasukat per kapita. Tanba populasaun balun, hanesan naknotak, moris iha kiak nia kuak kle’an tan manán de’it US$0,88 lorloron, Governu tenke haka’as‑an duni atubele hafila situasaun ida‑ne’e hodi foti moris di’ak to’o 14% ba ema ida‑idak hodi, nune’e, hetan rohan di’ak haktuir matadalan ne’ebé ODM hakerek tiha iha relatóriu tinan‑2004 nian.

GRÁFIKU 1a.1. PERSENTAJEN POPULASAUN NIAN NE’EBÉ MORIS IHA KIAK NIA KUAK KLE’AN (US$0,55 NO US$0,88) TIMOR‑LESTE, 1996 – 2007

FONTE: IPV iha Timor‑Leste hosi 2001/2007, Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004

INDIKADÓR 2Sasukat ba ema ne’ebé moris iha kiak nia kuak kle’an

Sasukat hodi hatene moris kiak la’ós sura de’it ema hira maka kiak maibé haree‑hetan ema kiak sira‑nia kbiit atubele sosa buat ne’ebé presiza atu labele moris iha kiak nia kuak kle’an. Hodi haree‑hetan ne’e maka uza tiha informasaun tuirmai: Relatóriu ba Dezenvolvimentu Umanu (RDH) iha Timor‑Leste tinan‑2006, relatóriu Banku Mundiál nian ba tinan‑2003, Relatóriu ODM nian ne’ebé hakerek tiha iha tinan‑2004 kona‑ba objetivu dezenvolvimentu no IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007. Informasaun hosi hun tolu, dahuluk, ba indikadór ida‑ne’e, fó‑sai hanesan ba tinan‑2001 no sura hanesan mós sasukat ba moris iha kiak nia kuak kle’an nu’udar 12%. Banku Mundiál ninia relatóriu maka hatada gráfiku ba tinan‑2002 hodi hatudu katak moris iha kiak nia kuak kle’an sa’e aat liu to’o 21%. Iha tinan‑2007 tun fali bá 14,9%. Relatóriu RDH nian ba Timor‑Leste ne’ebé hakerek tiha iha tinan‑2006 temi meta atu hetan iha tinan‑2015 maka 8%.

Maske sasukat sira hatudu katak moris kiak baibain nian sei barak liután, Timor‑Leste neineik hamenus ona moris iha kiak nia kuak kle’an. Hamenus ne’e hamosu tanba ema kiak sira, ikus mai, hetan osan balu uitoan atubele sosá netik buat ruma maibé sei uitoan bainhira tetu tinan‑2007 ho tinan‑2002. Biar nune’e bá, sira seidauk husik sira‑nia kondisaun moris kiak nian. Sei bele toman meta 8% ba tinan‑2015 tanba Governu haka’as hela atu ema kiak sira simu tulun hodi hetan dalan atu manán osan ruma.

Page 23: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

19

GRÁFIKU 1a.2. SASUKAT BA EMA NE’EBÉ MORIS IHA KIAK NIA KUAK KLE’AN, TIMOR‑LESTE, 2001 – 2015

FONTE: RDH iha Timor‑Leste tinan‑2006, Relatóriu Banku Mundiál nian ba tinan‑2003, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

INDIKADÓR 3Sasukat ba ema ne’ebé kiak liu nu’udar sosa na’in

Bainhira tau matan ba moris kiak la sura de’it sira‑ne’ebé hela iha kiak nia kuak kle’an. Sasukat ne’e tenke tetu hodi haree‑hetan sá de’it mak lahanesan hosi sorin bá sorin. Kona‑ba indikadór ida‑ne’e, bainhira sukat maka hetan katak hafila tiha hosi 7% iha tinan‑2001 bá 7,9% iha tinan‑2007 no, nune’e, haree‑hetan katak moris lahanesan nafatin iha populasaun nia leet iha tinan‑neen iukus mai (gráfiku 1a3). Hodi tetu karik indikadór sira kona‑ba moris iha kiak nia kuak kle’an, balu hatudu katak kiak sira hasa’e uitoan sira‑nia kbiit atu sosa maske sira sei iha nível kiak nian nafatin. Bainhira ita haree ba moris kiak baibain nian sori‑sorin ho moris iha kiak nia kuak kle’an, Timor‑Leste la haburas ho di’ak. Maibé, hahú hatudu ona katak iha dalan ida‑ne’ebé loos atubele hafila no hetan rohan di’ak iha tempu badak ba naruk.

GRÁFIKU 1a.3. SASUKAT BA EMA NE’EBÉ KIAK LIU NU’UDAR SOSA NA’IN

FONTE: Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

Page 24: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

20

1a.3. Haka’as ho kbiit hodi hasouru susar

Hosi buat hirak ne’ebé sakar fali Timor‑Leste, bainhira koko atu halakon moris kiak, balu maka hanesan tuirmai:

■ Buat balu uitoan de’it maka hafila iha ema kiak nia moris iha Timor‑Leste no ema kiak sira maka terus kedas bainhira buat ruma xoke iha ekonomia ninia lala’ok. Hahán importadu, tanba sosa hosi li’ur, ninia folin la’o tun‑sa’e tuir kondisaun merkadu rai‑seluk nian. Situasaun ne’e halo susar atu kontrola inflasaun no inflasaun ne’e mós taterak estabilidade makroekonomia nian. Buat hirak ne’ebé la’o tun‑sa’e iha polítika ne’ebé lahakmatek mós taterak estabilidade makroekonomia nian.

■ Sasukat ba ema hirak maka hola parte iha lala’ok servisu nian iha tinan‑2006 la’o hale’u 64% no sira‑ne’ebé la iha lala’ok ka la hetan fatin atu servisu maka sura hamutuk 7%. Sukat tiha katak, hosi lubun ne’ebé la’o lala’ok ruma, 10% de’it maka simu osan nu’udar saláriu ba sira‑nia servisu no lubun ki’ik ne’e tanba barakliu hala’o servisu maibé atu moris tuir de’it no la simu osan nu’udar saláriu. Lala’ok servisu nian lahanesan iha aldeia (suku) sira hotu – ida‑ne’ebé aas liu maka hatudu 94,2% no ida‑ne’ebé badakliu maka 31,7% no sura hamutuk suku ka aldeia hotu hetan tiha tatabir‑klaran hale’u 66,5%. Maske aldeia balu iha ema barak ne’ebé badinas hela, ne’e la dehan katak ema sira‑ne’ebá hetan moris di’ak tanba lala’ok sira‑nian la hetan osan.

■ Populasaun liu lubun 80% iha Timor‑Leste tomak no 94% iha aldeia maka presiza hala’o lala’ok agrikultura, hanesan halai‑natar ka kuda‑kafé, atubele manán osan. Maibé, bainhira sukat liuhosi PIB ne’ebé la sura hosi mina‑petróleu, agrikultura taka de’it 30% no ne’e hatudu katak lala’ok agrikultura fraku hela. Tanba ninia produtividade badak no ema barakliu maka hala’o lala’ok ne’e, hatudu katak agrikultura la fó tulun‑osan ba ekonomia. Tatemik hosi Avaliasaun da Pobreza Participativa, sasukat ba ema kiak hirak maka hola parte, hametin katak tanba susar atu lori sasán to’o basar‑fatin, susar atu fa’an no folin mós badak, sira ku’u de’it ba sira rasik han.

Hafoin lehat buat hirak ne’ebé temi tiha ona, sei presiza haka’as maka’as iha fatin oioin atubele halakon moris kiak iha Timor‑Leste, no buat balu maka:

■ Presiza hatada matadalan ruma atu fó‑kbiit hodi kuda no ku’u hahán ne’ebé natoon ba isin‑di’ak no, nune’e, Timor‑Leste lalika sosa hahán hosi tasi‑balun.

■ Presiza kontrola inflasaun atu hatebes katak ema sira‑ne’ebé kiak no hetan susar kedas, bainhira makroekonomia nakdoko, sira hetan tulun atu labele lakon sira‑nia kbiit hodi sosa.

■ Presiza loke dalan ba investimentu iha servisu‑fatin seluk atu, nune’e, ema bele hetan servisu ne’ebé la’ós iha agrikultura de’it.

■ Tenke loke dalan atu agrikultór sira bele bá to’o basar‑fatin hodi hafila agrikultura ne’e atu hala’o hanesan agrikultura komersiál no la’ós ida‑ne’ebé sira ku’u de’it ba sira rasik han. Ho ida‑ne’e, agrikultór sira mós moris tuir no tau ema seluk ne’ebé buka servisu hodi manán osan ruma.

Page 25: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

21

Meta 1b. Hamenus to’o naknotak, hosi 1990 to’o 2015, ema hirak ne’ebé hamlaha

1b.1. Indikadór

Atubele hatudu loloos susar hamlaha nian iha Timor‑Leste, maka uza tiha indikadór hirak tuirmai:

■ Labarik sira‑ne’ebé ho idade tinan lima sira‑nia isin‑todan la natoon (Indikadór 4); ■ Populasaun balu ne’ebé la han di’ak tuir hahán ne’ebé fó kbiit ba isin (Indikadór 5).

1b.2. Tendénsia

INDIKADÓR 4Labarik sira‑ne’ebé ho idade tinan lima sira‑nia isin‑todan la natoon

Moris kiak maka nu’udar fatuk‑todan boot ida iha populasaun ninia leet no ladi’ak ba saúde. Feto isin‑rua no labarik sira ho idade tinan lima ba kraik maka terus liu bainhira kiak tanba la hetan hahán ne’ebé loos hodi fó kbiit ba isin‑di’ak no ida‑ne’e sakar fali labarik sira‑nia tempu haburas nian. Ne’e be, liuhosi labarik sira‑nia todan ne’ebé la natoon, haktuir banati isin nian, maka ita bele sukat no lehat populasaun ninia moris ki’ak no hamlaha oinsá.

Iha tinan‑2001, labarik sira, ho idade tinan lima ba kraik ne’ebé isin‑todan lanatoon nafatin, lubun hale’u 45%. Persentajen ne’e sa’e bá 45,6% iha tinan‑2003 no, hafoin, sa’e tan to’o 48,6% iha tinan‑2007. Atubele hetan meta 31% nian iha tinan‑2015 tenke haka’as‑an maka’as.

Atu haklaken katak ema boot nia kakutak ka isin‑di’ak la’o tuir oinsá nia moris bainhira nia sei koson ka labarik. Ne’e be, bainhira labarik sira, ho idade tinan lima ba kraik ne’ebé isin‑todan lanatoon, sei hasouru susar bainhira boot ho moris kbiit laek. Atu dehan katak Timor‑Leste sei la iha rekursu umanu ne’ebé ho kbiit, tanba ida‑ne’e.

GRÁFIKU 1b.1. LABARIK SIRA‑NE’EBÉ HO IDADE TINAN LIMA SIRA‑NIA ISIN‑TODAN LA NATOON, TIMOR‑LESTE, 2001 – 2015

FONTE: Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007, Inkéritu Demográfiku no Saúde (IDS) tinan‑2003

Page 26: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

22

Bainhira tetu sori‑sorin informasaun hosi foho ho vila, persentajen kona‑ba labarik sira, ho idade tinan lima ba kraik ne’ebé isin‑todan lanatoon, hatudu foho (52,5%) aat uitoan liu ke vila (46,1%) hanesan bele haree tuir gráfiku 1b.2.

Liuhosi tetu sori‑sorin ne’e, informasaun mós hatudu katak labarik mane sira barakliu maka isin‑todan lanatoon (52,5%) no labarik feto sira uitoan (44,5%).

GRÁFIKU 1b.2 LABARIK SIRA‑NE’EBÉ HO IDADE TINAN LIMA BA KRAIK ISIN‑TODAN LA NATOON NAFATIN, MANE KA FETO HOSI REJIAUN IDA‑IDAK, TIMOR‑LESTE, 2007

FONTE: IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

INDIKADÓR 5Populasaun balu ne’ebé la han di’ak tuir hahán ne’ebé fó kbiit ba isin

Moris kiak no osan laek la fó oin atubele han didi’ak. Inkéritu ne’ebé OCAP hala’o tiha iha tinan‑2006 maka fó informasaun katak populasaun kiak ne’ebé la iha oinsá atubele sosa hahán di’ak lubun 64% iha tinan‑2001. Ne’e hatudu katak ema barakliu iha Timor‑Leste presiza hadi’a‑an hodi hetan hahán di’ak. Maske populasaun lubun seluk ne’ebé la tama iha informasaun ne’e nu’udar ema kiak, sira mós la han di’ak karik. Hahán nia folin sa’e beibeik karik, populasaun iha Timor‑Leste sei hamlaha liután no ida‑ne’e sei bele sai fail problema boot ida.

1b.3. Haka’as ho kbiit hodi hasouru susar

Hosi buat hirak ne’ebé sakar fali Timor‑Leste, bainhira koko atu halakon hamlaha, balu maka hanesan tuirmai:

■ Labarik sira ho idade tinan lima ba kraik la han di’ak no sira sei terus ba oin tán, bainhira sira boot no la iha kakutak ho neon‑moris hodi hanoin ho kbiit matenek nian. Ida‑ne’e maka parte fraku ba Timor‑Leste bainhira tenke la’o sori‑sorin aban‑bainrua ho nasaun seluk iha ekonomia mundiál.

■ Ema la iha ka la uza informasaun kona‑ba hahán ne’ebé di’ak nomós la iha kbiit atubele sosa hahán ne’ebá. Ida fali maka populasaun iha Timor‑Leste tenke hatene hahán ne’ebé iha sá de’it nu’udar rikusoin.

■ Ema la hatene hili hahán ida‑ne’ebé maka di’akliu ba nia isin ninia presiza, toman tiha ona han arbiru de’it – naran bosu di’ak ona, la hatene kona‑ba hahán ne’ebé inan tenke hili, fatin ne’ebé atu hahoris, hahoris tiha fó hahán sá ba kosok‑oan.

Page 27: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

23

Presiza haka’as duni hodi hetan dalan atubele hadi’ak buat hirak ne’ebé temi iha leten:

■ Tenke hametin katak labarik sira hotu ne’ebé ho idade tinan lima ba kraik iha hahán. Atu taka hahán ne’ebé la iha ba labarik sira‑ne’e, ne’e de’it la to’o. Presiza hanoin kona‑ba inan sira ne’ebé isin‑rua nomós inan sira‑ne’ebé hahoris tiha no tenke han di’ak atubele fó susu ba kosok‑oan. Halo tuir dalan hanesan ne’e maka nasaun sei hetan rekursu umanu ho kbiit matenek nian.

■ Tenke hala’o programa ruma hodi hanorin família sira iha komunidade nia leet kona‑ba hahilik no hala’ok hahán nian atubele hetan moris di’ak.

■ Halekar informasaun hanesan ne’e ba povu tomak iha Timor‑Leste hodi fó‑hatene katak presiza duni han di’ak tuir banati atubele hetan moris naruk.

Page 28: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 29: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

25

OBJETIVU 2. ESKOLAPRIMÁRIU UNIVERSÁL

Meta 2a. Atu hatebes katak, to’o tinan‑2015, labarik sira hotu – mane ka feto – iha kbiit atu ramata eskola tomak hanorin primáriu nian

2a.1. Indikadór

Atubele hatudu oinsá maka ensinu primáriu buras ba daudauk iha Timor‑Leste, uza tiha indikadór balu hanesan tuirmai:

■ Sasukat ba matríkula ne’ebé tama iha hanorin primáriu (Indikadór 6); ■ Eskolante hira maka hahú klase‑tinan 1 no to’o klase‑tinan 5 (Indikadór 7); ■ Foin‑sa’e hira, ho idade hosi tinan 15 to’o 24, maka hatene hakerek (Indikadór 8); ■ Hosi idade tinan 15 ba leten hira maka hatene hakerek (Indikadór 9).

2a.2. Tendénsia

INDIKADÓR 6Sasukat ba matríkula ne’ebé tama iha hanorin primáriu

Hosi tinan‑1999, sasukat ba hirak ne’ebé maka hatama matríkula ba Eskola Primáriu hatudu katak la’o tun‑sa’e 60‑70% (gráfiku 2a.1) Hosi 65% iha tinan‑1999 sa’e tiha ba 78% iha tinan‑2004 no ida‑ne’e maka aas liu iha tempu ne’ebé sura hosi tinan‑1999 to’o tinan‑2007. Iha tinan‑2007, mesak, tun fali ba 63%. Maibé meta ne’ebé tau ona ba tinan‑2010 maka 86% no atubele hetan rezultadu ne’e tenke hadi’ak buat barbarak. Eskola Primáriu loke dalan ba labarik sira atu hatene lee, hakerek no matemátika nomós hahú uitoan ho dixiplina hanesan istória, jeografia, siénsia natural, arte no músika.

Bainhira haree ba Timor‑Leste kona‑ba ninia demografia, nasaun foun ida‑ne’e iha barakliu maka ema klosan. Populasaun balu, hanesan liu lubun 40%, maka klosan ho idade tinan 15. Ne’e dehan katak klosan sira‑ne’e sura hamutuk besik hanesan ema sira‑ne’ebé ho idade tinan 15 – 64.

Bainhira halibur klosan sira no nakfahe tuir idade, ho hakat tinan lima ba tinan lima, barakliu maka sei ki’ik ka klosan hela, hosi lubun sorin‑ida ho idade tinan 0 to’o tinan 4 no lubun sorin‑seluk ho idade tinan 15 to’o tinan 19. Ho informasaun ida‑ne’e halo hakfodak tan nu’usá maka lubun balun de’it maka hatama matríkula hodi hahú eskola primáriu iha Timor‑Leste.

Tatemik hosi Avaliasaun da Pobreza Participativa, daruak, haree‑hetan katak ema sira‑ne’ebé husu atu hatán, dehan katak, ba sira, edukasaun ba labarik buat ida importante tebes.

Buat hirak ne’ebé sakar ka halo susar atu labarik sira tama no hala’o eskola maka barak‑duni no la’ós de’it selu propina. Lei ne’ebé temi tiha nu’udar Lei fundamentál ba Edukasaun no hatuur tiha iha tinan‑2008 hametin katak labarik no klosan sira ho idade tinan 17 ba kraik tama eskola hanorin básiku nian no lalika selu buat ida. Maibé, ba ema sira‑ne’ebé hela dook hetan susar atu la’o to’o eskola no tan ne’e maka Timor‑Leste sei presiza harii tan eskola iha fatin oioin hodi nakloke edukasaun ba povu tomak ba ohin no loron aban mós.

Page 30: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

26

GRÁFIKU 2a.1. SASUKAT BA MATRÍKULA NE’EBÉ TAMA IHA HANORIN PRIMÁRIU, TIMOR‑LESTE, 1999‑2010

FONTE: RDH iha Timor‑Leste tinan‑2006, Relatóriu Banku Mundiál nian tinan‑2003, Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, SIGE de 2005/2006, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2001 no tinan‑2007

Haree hosi fatin ba fatin, matríkula ne’ebé hatama ba eskola ensinu báziku nian hatudu katak barakliu maka iha vila ho 78,7% no foho ho 75,9%. No feto ho 66% maka barakliu ke mane ho 62,5% (Gráfiku 2a.2)

GRÁFIKU 2a.2. ESKOLANTE HIRAK MAKA HATAMA MATRÍKULA BA ESKOLA ENSINU BAZIKU, NAKFAHE BA MANE NO FETO, TIMOR‑LESTE, 2007

FONTE: IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

INDIKADÓR 7Eskolante hira maka hahú klase‑tinan 1 no to’o klase‑tinan 5

Informasaun Ministériu Edukasaun nian hatudu katak hosi eskolante 32843, ne’ebé hahú klase tinan‑daruak, lubun 56% de’it maka biban to’o klase tinan‑5. Ajénsia internasionál balu fó‑sai informasaun ho persentajen 47% ba tinan‑2001 no tinan‑2006. IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007 hafoli 73% ba tinan‑2007 (gráfiku 2a.3).

Meta ne’ebé hatada tiha ona maka 100% no ne’e dehan katak, iha tinan‑2015, eskolante sira hotu sei to’o klase tinan‑5 no, hanesan ne’e, sira sei hatene lee no hakerek.

Hafoin tinan lima (2001 – 2006) Timor‑Leste hahú hadi’ak‑an kona‑ba eskola hanorin báziku nian. Hosi tinan‑2006 to’o tinan‑2007 bele haree katak Governu hetan rohan di’ak hafoin hadi’ak buat oioin hanesan instalasaun eskola nian, formasaun ba mestre sira nomós livru no material eskola nian.

Page 31: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

27

GRÁFIKU 2a.3. ESKOLANTE HIRA MAKA HAHÚ KLASE‑TINAN 1 NO TO’O KLASE‑TINAN 5, TIMOR‑LESTE, 2001‑2015

FONTE: Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, SIGE de 2005/2006, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007, Inkéritu Baze tinan‑2006 hosi OCAP

INDIKADÓR 8Foin‑sa’e hira, ho idade hosi tinan 15 to’o 24, maka hatene hakerek

Tutan ba hala’ok kona‑ba hadi’ak eskola hanorin primáriu nian, Governu Timor‑Leste mós hakarak halakon maubeik sira ho idade tinan 15‑24 hodi hanorin sira‑ne’e atu hatene lee no hakerek. Maske iha tinan‑2000 nasaun seluk iha Ázia Orientál no Pasífiku nomós seluk ne’ebé hela dook iha Áfrika, liu dezertu Sahara nia sorin lorosa’e ne’ebá, iha maubeik barakliu, Timor‑Leste hadi’ak‑an nafatin no, iha tinan‑2001, maubeik sira lubun badak uitoan ba kraik no 50% hatene lee no hakerek, iha tinan‑2004 sa’e ba 72,5% no 85,1% iha tinan‑2007 (Gráfiku 2a.4) Informasaun ne’e lori ksolok tanba bele hein katak iha tinan‑2015 ema klosan hotu ho idade tinan 15‑24 sei hatene lee no hakerek.

GRÁFIKU 2a.4. FOIN‑SA’E HIRA, HO IDADE HOSI TINAN 15 TO’O 24, MAKA HATENE HAKEREK, TIMOR‑LESTE, 2001‑2015

FONTE: Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, Resenseamentu populasaun nian tinan‑2004, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

Page 32: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

28

GRÁFIKU 2a.5. FOIN‑SA’E HIRA, HO IDADE HOSI TINAN 15 TO’O 24, MAKA HATENE HAKEREK, HOSI FATIN IDA‑IDAK, JENERU, TIMOR‑LESTE 2004, 2007

FONTE: IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

INDIKADÓR 9Hosi idade tinan 15 ba leten hira maka hatene hakerek

Hala’ok ne’e la’o ba oin no la’ós de’it ho klosan sira ho idade tinan 15‑24 maibé boot sira mós (tinan 15 ba leten). Hosi tinan‑2000 to’o tinan‑2007 maka hala’ok ne’e la’o lalais liu. Hosi 36% iha tinan‑2000 sa’e bá 47% iha tinan‑2004 no sa’e tán bá 58% iha tinan‑2007 (Gráfiku 2a 6). Baibain, ema ne’ebé hatene lee no hakerek barakliu maka iha vila ka sidade no iha Timor‑Leste mós hanesan ne’e. IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007 haree‑hetan katak populasaun iha vila laran lubun 74% hatene lee no hakerek no iha foho 52% maka hatene. Ema klosan mane maka barakliu ke feto hosi lubun ne’ebé hatene lee no hakerek (Gráfiku 2a 7). Ida fali maka informasaun mós hatudu katak edukasaun hadi’ak liu ba klosan ho idade tinan 15‑24 ke boot sira no, nafatin, iha sinál katak diskriminasaun hala’o hela kontra feto klosan sira tanba la simu hanorin hanesan mane sira simu.

GRÁFIKU 2a.6. HOSI IDADE TINAN 15 BA LETEN HIRA MAKA HATENE HAKEREK, TIMOR‑LESTE, 2000‑2007

FONTE: Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

Page 33: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

29

GRÁFIKU 2a.7. HOSI IDADE TINAN 15 BA LETEN HIRA MAKA HATENE HAKEREK – NAKFAHE BA MANE NO FETO, TIMOR‑LESTE, 2001, 2004, 2007

FONTE: IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

2a.3. Haka’as ho kbiit hodi hasouru susar

Hosi buat hirak ne’ebé sakar fali Timor‑Leste, bainhira koko atu hatán ba sá de’it maka ensinu primáriu presiza, balu maka hanesan tuirmai:

■ Maske sasukat ne’ebé hala’o tiha hatudu katak lubun ne’ebé soe eskola iha dalan klaran tun ba daudauk no lubun ne’ebé hatama matríkula sa’e tinan ba tinan, iha buat ida ne’ebé halo hakfodak maka barakliu la biban ramata no seidauk hatene loloos tanba sá. Kala eskolante sira‑nia idade (tinan 7‑12) la la’o loos karik ho kbiit eskola nian hodi bele simu no hanorin sira, ka, ida fali, rekursu seluk hanesan kapasidade umanu no materiál eskola nian maka lanatoon karik.

■ Bainhira eskola ensinu primáriu nian iha vila no foho lahanesan, hatudu katak dalan la nakloke hanesan ba ema hotu‑hotu no ho ida‑ne’e eskola ba ensinu primáriu iha Timor‑Leste seidauk la’o ho justisa tanba lahanesan ba ema hotu‑hotu.

■ Sasukat ba ema sira‑ne’ebé hatene lee no hakerek hatudu katak lubun klosan sira maka sa’e ba daudauk no boot sira ho idade tinan 24 ba leten lae no lubun maubeik sira iha boot sira‑nia leet barak nafatin.

■ Bainhira tetu sori‑sorin ho nasaun viziñu sira kona‑ba eskola ensinu primáriu, Timor‑Leste sei la’o iha sira‑nia kotuk. Tenke hadi’ak sistema edukasaun atubele nakfera laloran ne’ebé hamout Timor‑Leste iha kiak nia kuak kle’an.

Presiza haka’as‑an atubele hasouru buat hirak ne’ebé hanesan tuirmai:

■ Hadi’ak instalasaun eskola sira hotu ensinu primáriu nian nomós instalasaun seluk ne’ebé fó apoiu ba lala’ok eskola sira nian, hanesan tenke sukat mós rekursu umanu natoon haktuir populasaun lubun hira maka buras tinan ba tinan.

■ Hadi’ak liuliu eskola iha foho atu ema foho hetan oportunidade hanesan ema iha vila ka sidade laran.

■ Habarak oportunidade ba populasaun hodi hetan edukasaun. ■ Atubele hamenus maubeik lubun barak, presiza hadulas programa hanorin informál

atubele loke dalan ba boot sira mós hatene lee no hakerek.

Page 34: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 35: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

31

OBJETIVU 3. HALEKAR HODI HANOIN KATAK FETO NO MANE MORIS HANESAN NO LOKE DALAN ATU FETO SIRA MÓS BELE UKUN‑AN

Meta 3a. Halakon buat ne’ebé halo feto no mane lahanesan iha eskola hanorin primáriu no sekundáriu, molok tinan‑2005, no, ba eskola hanorin aas‑liu, molok tinan‑2015

3a.1. INDIKADÓRAtu hatudu situasaun loloos kona‑ba oinsá maka halekar feto sira‑nia direitu hanesan no atubele hamrik mesak hodi ukun‑an, maka uza tiha indikadór balu hanesan:

■ Sasukat ba feto sori‑sorin ho mane iha eskola hanorin primáriu, sekundáriu no tersiáriu (Indikadór 10);

■ Sasukat ba feto ne’ebé hatene hakerek no sira oinsá sori‑sorin ho mane sira ho idade hosi tinan 15‑24 (Indikadór 11);

■ Feto hira maka servisu hodi simu saláriu iha knaar ne’ebé la’ós agrikultura nian(Indikadór 12);

■ Feto hira maka hetan mandatu atubele tuur iha Parlamentu Nasionál (Indikadór 13).

3a.2. Tendénsia

INDIKADÓR 10Sasukat ba feto sori‑sorin ho mane iha eskola hanorin primáriu, sekundáriu no tersiáriu

Bainhira sukat feto lubun hira maka hala’o eskola iha nível ida‑idak no tetu sira sorin‑sorin ho mane sira maka haree‑hetan sá de’it maka la’o lahanesan kona‑ba feto no mane. Iha ensinu primáriu no sekundáriu, uluk, feto maka barakliu (gráfiku 3a.1 no 3a.2). Maibé, persentajen ida‑ne’e tun badaudauk to’o nível tersiáriu (gráfiku 3a.3). Ne’e hamosu tanba informasaun laek, osan badak, bandu eskola tuir lisan karik no seluk tan. Biar nune’e, importante maka, ba oin, feto no mane tenke hetan dalan nakloke hanesan atubele tama iha eskola nível ne’ebé de’it hosi ensinu primáriu liu sekundáriu to’o tersiáriu.

GRÁFIKU 3a.1. SASUKAT BA FETO NO MANE IHA EDUKASAUN PRIMÁRIU, TIMOR‑LESTE, 2000 – 2015

FONTE: Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2001 no tinan‑2007, IGIM hosi UNICEF tinan‑2002, Ministériu Edukasaun tinan‑2008

Page 36: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

32

GRÁFIKU 3a.2. SASUKAT BA FETO NO MANE IHA EDUKASAUN SEKUNDÁRIU, TIMOR‑LESTE, 2000 – 2015

FONTE: Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2001 no tinan‑2007

GRÁFIKU 3a.3. SASUKAT BA FETO NO MANE IHA EDUKASAUN TERSIÁRIU, TIMOR‑LESTE, 2000 – 2015

FONTE: Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2001 no tinan‑2007

INDIKADÓR 11Sasukat ba feto ne’ebé hatene hakerek no sira oinsá sori‑sorin ho mane sira ho idade hosi tinan 15‑24

Indikadór ida tán hodi hatudu moris lahanesan iha feto no mane nia leet. Iha tinan‑2001 feto barakliu , hale’u 96%, maka hatene lee no hakerek. Iha tinan‑2004 persentajen ne’e sa’e bá 97% no iha tinan‑2007 tun fali bá 93% (gráfiku 3a.4) Rohan ne’ebé tenke hetan maka 100%, bainhira tinan‑2015 mai, atu feto ho mane hanesan de’it kona‑ba ida‑ne’e maibé presiza servisu maka’as atubele hetan rohan ne’e. Rezultadu seluk hatudu katak ema sira‑ne’ebé moris iha vila ka sidade iha eskola boot liu ke sira‑ne’ebé moris iha foho no, bainhira sura hamutuk hotu, mane barakliu maka hatene lee no hakerek.

Page 37: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

33

GRÁFIKU 3a.4. SASUKAT BA FETO NE’EBÉ HATENE HAKEREK NO SIRA OINSÁ SORI‑SORIN HO MANE SIRA HO IDADE HOSI TINAN 15‑24, TIMOR‑LESTE, 2000‑2015

FONTE: Relatóriu Banco Mundial nian tinan‑2003, Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2001 no tinan‑2007

INDIKADÓR 12Feto hira maka servisu hodi simu saláriu iha knaar ne’ebé la’ós agrikultura nian

Indikadór ida‑ne’e mós hatudu oin ida‑seluk tán kona‑ba moris lahanesan iha feto no mane nia leet. Hatudu katak feto sira biban hetan badaudauk servisu ne’ebé uluk mane de’it maka kontrola. Haktuir informasaun ne’ebé mai oioin hosi Timor‑Leste, feto sira‑nia tulun‑lisuk iha lala’ok agrikultura nian sa’e hosi 35% iha tinan‑2001 bá 36% iha tinan‑2007 (gráfiku 3a.5). Feto sira‑ne’ebé moris iha vila ka sidade biban hetan servisu ne’ebé la’ós agrikultura nian no ne’e dehan katak sira hetan servisu lalaisliu ke sira‑nia maluk iha foho tanba ema negósiu na’in halo investimentu iha sidade no la loke servisu iha foho.

GRÁFIKU 3a.5. FETO HIRA MAKA SERVISU HODI SIMU SALÁRIU IHA KNAAR NE’EBÉ LA’ÓS AGRIKULTURA NIAN, TIMOR‑LESTE, 2001 ‑ 2007

FONTE: Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, RDH iha Timor‑Leste tinan‑2006, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

Page 38: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

34

INDIKADÓR 13Feto hira maka hetan mandatu atubele tuur iha Parlamentu Nasionál

Indikadór ida tán hodi sukat feto no mane moris hanesan ka lae.

Liuhosi knaar polítiku, nu’dar deputadu iha Parlamentu Nasionál, maka feto sira bele sori‑an no haburas buat ruma ba sira rasik ka fó sira‑nia hanoin kona‑ba buat nasionál oioin, sorin‑sorin ho deputadu mane sira.

Lasian be, daudauk ne’e, la iha informasaun loloos atubele hatudu sitausaun feto timór nian kona‑ba ida‑ne’e.

Persentajen ne’ebé rona dahikus maka feto sira iha Parlamentu Nasionál lubun 28%, iha tinan‑2007.

3a.3. Haka’as ho kbiit hodi hasouru susar

Timor‑Leste tenke hakat liu fatuk hirak atubele halolo moris hanesan ba feto no mane sira nomós atu loke dalan ba feto sira bele ukun‑an no buat ne’ebé tenke hala’o maka tuirmai:

■ Maske sasukat ba feto klosan sira hatudu katak sira ho mane klosan sira iha nível ensinu báziku hanesan, bainhira hala’o sasukat kona‑ba nível aas liu, feto klosan sira la’o tun fali. Susarliu ba feto sira atu hetan servisu ke mane sira. Bainhira tetu feto sira sorin‑sorin ho mane sira, sira‑rua ho idade tinan 15‑24, kona‑ba hatene lee no hakerek ka lae, sasukat la’o tun‑sa’e hosi tinan‑2001 to’o tinan‑2007. Ida fali maka haree‑hetan katak iha foho feto barakliu maka sei beik no la hatene lee ka hakerek.

■ Feto sira ladún maka’as iha merkadu servisu nian (ne’e la sura setór primáriu). Hosi tinan‑2001 to’o tinan‑2007 persentajen feto nian maka 40%.

■ Persentajen ne’ebé feto sira iha Parlamentu Nasionál iha tinan‑2007 la to’o 30%.

Atubele halolo moris hanesan ba feto no mane sira nomós loke dalan ba feto sira bele ukun‑an iha Timot Leste presiza haka’as tebes duni ho kbiit balu:

■ Hafila polítika kona‑ba setór edukasaun nian. Tenke loke dalan ba feto hanesan nakloke hela ba mane no hanorin povu tomak katak importante maka haruka oan sira ba eskola. Hadi’ak instalasaun oioin ne’ebé eskola presiza atu la’o loos nomós Governu hatún regulamentu katak ema hotu‑hotu iha direitu atu hetan eskola ensinu báziku saugati lalika selu.

■ Tulun feto sira be hala’ok servisu ne’ebé la’ós agrikultura. Ulun boot sira be ukun hahilik tenke hadi’ak dalan ba feto sira bele hetan servisu iha merkadu. Tenke hamenu no tene malae sira atu mai halo investimentu iha Timor‑Leste no tetu filafali sistema tributáriu nomós regulamentu laborál nian. Governu tenke dada dalan oin ida ne’ebé labele hamosu diskriminasaun hasouru feto.

■ Deputadu sira‑nia knaar maka atu haksesuk no lehat kona‑ba problema oioin ne’ebé povu hasouru. Bainhira feto barakliu iha Parlamentu nasionál di’akliu tán ba feto sira ninia moris. Tan ne’e maka tenke loke fatin barakliu ba feto sira bele tama Parlamentu no hala’o knaar nu’udar deputadu hodi sori feto sira ninia lala’ok.

Page 39: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

35

Page 40: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 41: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

37

OBJETIVU 4. HAMENUS MATE BA KOSOK‑OAN NO OAN‑NURAK SIRA (mortalidade infantil)

Meta 4a. Hamenus 2/3 (hafahe lubun ba tolu no hasai rua), iha tempu hosi tinan 1990 to’o 2015, sasukat hirak ba labarik sira‑ne’ebé mate ho idade tinan lima ba kraik

4a.1. IndikadórIndikadór ne’ebé uza tiha kona‑ba meta ida‑ne’e maka tuirmai:

■ Kosok‑oan sira‑ne’ebé mate ho idade tinan lima ba kraik (Indikadór 14); ■ Labarik hira maka mate (Indikadór 15); ■ Labarik hira ho idade tinan ida maka simu vasina kontra moras sarampu (Indikadór 16).

4a.2. Tendénsia

INDIKADÓR 14Kosok‑oan sira‑ne’ebé mate ho idade tinan lima ba kraik

Indikadór ida‑ne’e maka nu’udar lalenok ne’ebé la fihir de’it ba kosok‑oan sira‑ne’ebé mate ho idade tinan lima ba kraik maibé kondisaun sosiál no ekonómiku iha komunidade nia leet nomós falta hanorin ema atu moris iha fatin moos no bele deskansa di’ak.

Sasukat hatudu katak kosok‑oan sira mate ho idade tinan lima ba kraik hosi tinan‑2001 to’o tinan‑2007 nafatin hanesan uluk. Iha tinan‑2001, hosi lubun 1000, kosok‑oan na’in 144 ho idade tinan lima ba kraik mate. Iha tinan‑2002 tun bá 125 no sa’e filafali bá 130 iha tinan‑2004. Tanba la iha informasaun kona‑ba tinan ikus sei hein relatóriu IDS nian iha tinan‑2010 atu fó‑hatene situasaun ne’e la’o oinsá hosi tinan‑2004 bá oin. Rohan ne’ebé hatada ona maka tenke hetan meta 96 ba tinan‑2015 no to’o ne’ebé sei iha tinan hitu atu hakat. Ema sira‑ne’ebé kaer kuda‑tali polítika nian maka tenke prepara buat hotu‑hotu ne’ebé presiza atu hetan rohan ne’e.

GRÁFIKU 4a.1. KOSOK‑OAN SIRA‑NE’EBÉ MATE HO IDADE TINAN LIMA BA KRAIK, TIMOR‑LESTE, 2001‑2015 (HOSI LUBUN MORIS 1000 IDA‑IDAK)

FONTE: Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, IGIM hosi UNICEF tinan‑2002, Resenseamentu Populasaun tinan‑2004, Inkéritu tinan‑2006 hosi OCAP

Page 42: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

38

INDIKADÓR 15Labarik hira maka mate

Ida‑ne’e mós indikadór ida‑tan hodi hatudu situasaun demográfiku povu Timor‑Leste nian. Indikadór ida‑ne’e lahanesan ida seluk ba kotuk tanba kona de’it kosok‑oan sira‑ne’ebé iha tinan ida ba kraik. Buat hirak ne’ebé halo kosok‑oan sira‑ne’e mate maka balu mai hosi ninia isin laran nomós seluk hosi li’ur. Inan sira‑nia hahalok nomós sira‑nia hatenek kona‑ba oinsá tau matan no hakiak kosok‑oan nurak sira maka knaar ida‑ne’ebé tenke hadi’ak.

Tatemik ne’ebé hetan iha informasaun balu hato’o katak, iha tinan‑2001, sasukat ba labarik sira‑ne’ebé mate maka kosok‑oan na’in 88 hosi lubun moris rihun ida. Resenseamentu iha tinan‑2004 hatudu katak kosok‑oan na’in 98 maka mate hosi lubun moris rihun ida. Ida ikus ne’e maka nu’udar informasaun ofisiál no sei tama iha relatóriu IDS iha tinan‑2010 tuirmai ne’ebé sei kona mós meta 53 ba tinan‑2015.

GRÁFIKU 4a.2. LABARIK HIRA MAKA MATE, TIMOR‑LESTE, 2001‑2015 (HOSI LUBUN MORIS 1000 IDA‑IDAK)

FONTE: Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, Resenseamentu Populasaun tinan‑2004, IGIM tinan‑2002

INDIKADÓR 16Labarik hira ho idade tinan ida maka simu vasina kontra moras sarampu

Sarampu nu’udar moras ida ne’ebé todan boot ho perigu no hamate labarik barak iha mundu. Iha tinan‑2001 labarik ho idade tinan ida sorin‑balu de’it maka simu vasina kontra moras sarampu iha Timor‑Leste (gráfiku 4a.3). Iha tinan‑2002 28% de’it maka simu vasina ne’e. Maibé, persentajen ne’e la’o di’akliu ona no iha tinan‑2007 lubun 59% simu vasina. Sei dook atu bele hetan meta ne’ebé hatada tiha katak iha tinan‑2015 labarik hotu‑hotu (100%) sei simu vasina ne’e. Governu presiza haka’as‑an duni atubele hetan meta ne’ebé refere tiha.

GRÁFIKU 4a.3. LABARIK HIRA HO IDADE TINAN IDA MAKA SIMU VASINA KONTRA MORAS SARAMPU, TIMOR‑LESTE, 2001‑2015

FONTE: Relatóriu ODM nian ba Timor‑Leste tinan‑2004, RDH iha Timor‑Leste tinan‑2006, IDS‑TL tinan‑2003, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

Page 43: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

39

4a.3. Haka’as ho kbiit hodi hasouru susar

Hosi buat hirak ne’ebé sakar fali Timor‑Leste, bainhira koko atu hamenus labarik mate, balu maka hanesan tuirmai:

■ Instituisaun sira fraku hela nomós rekursu umanu uitoan no kbitt laek, infra‑estrutura no sistema lanatoon, populasaun barakliu maka laeskola no lahatene oinsá atu tuir‑an no tau‑matan ba saúde.

■ Ema barak la buka tulun tanba postu‑saúde hela dook hosi sira‑nia hela‑fatin nomós servisu iha postu ne’ebá ladún badinas no hala’o lala’ok lahó sistema informasaun referénsia nian. Buat sira ne’e hotu maka halo ema baruk no la buka tulun.

■ Tanba lala’ok ne’ebé la’o lahó informasaun sorin‑sorin ho sistema servisu ne’ebé ladún loos, hamutuk, hasusar bainhira buka atu halo planeamentu tan de’it la iha informasaun loloos.

■ Kona‑ba labarik mate, ho idade tinan lima ba kraik, sasukat ikus hatudu katak la’o aat nafatin ho labarik mate na’in 130 hosi tinan‑2001 to’o tinan‑2004. Ida‑ne’e hatudu Timor‑Leste nia oin demográfiku ida no katak situasaun ekonómika ho rekursu ambientál sei iha okos.

■ Labarik, ho idade tinan ida, lubun 74% iha tinan‑2008, maka simu vasina kontra moras sarampu maibé sasukat ne’e sei dook hosi meta ne’ebé hatuur tiha ba tinan‑2015.

Presiza haka’as duni hodi hetan dalan atubele hadi’ak buat hirak ne’ebé temi iha leten:

■ Governu hahú habelar hala’ok estratéjiku ne’ebé kona kle’an liu buat hirak programa planeamentu no investimentu nian, haktuir Planu Estratéjiku ba Setór Saúde nian (PESS) no Programa Despeza nian ba tempu badak (PDMP). Ministériu Saúde nian hahú ona planu ba lala’ok tinan‑tinan ho hanoin atu hatán di’ak liután ba komunidade ninia presiza, liuhosi planeamentu desentralizadu no dezenvolvimentu kapasidade nian atubele haree‑tuir sá maka la’o oinsá no sá de’it maka seidauk loos no tenke haforsa tán.

■ Tenke hadi’ak nafatin setór saúde nian ho kondisaun no kbiit kona‑ba servisu sira‑ne’ebé temi tiha nu’udar servisu esensiál hanesan apoiu ba maternidade, tau‑matan ba kosok‑oan foin hahoris no labarik sira‑ne’ebé sei nurak (SMRNC). Hahilik ba matadalan ne’ebé atu haktuir tenke dada metin ho buat balu hanesan tempu hosi hahoris ida ba hahoris seluk nomós atensaun ba fertilidade maka’as ne’ebé feto balu iha, loke dalan ba feto sira bele simu tulun espesializadu hanesan obstetrisia no atensaun ba moras boot ne’ebé, baibain, kona labarik sira beibeik, nomós hanorin inan sira atu hatene tau matan di’akliu ba sira‑nia oan nurak.

■ Nakloke tán instalasaun ba promosaun saúde nian hamutuk ho profisionál paramédiku no médiku sira atubele hanorin ema oinsá atu moris ho saúde no isin di’ak iha fatin moos.

■ La’ós importante de’it ba ema profisionál sira‑ne’ebé hala’o knaar ba buat hirak ne’e maibé ba ulun‑boot sira mós ne’ebé nu’udar makaer hahilik polítika nian.

■ Atubele hadi’ak ne’e liután, presiza iha ai‑moruk ne’ebé importante liu, hanesan vasina, antikonsepsaun atu labele hetan isin‑rua, no, hamutuk ho organizasaun servisu nian hodi hatán ba ema moras ninia presiza iha ospitál hotu‑hotu atu hamenus mós kosok‑oan no labarik mate.

■ Tenke hanorin feto‑klosan sira hotu kona‑ba hakat hotu ne’ebé liu bainhira isin‑rua, hosi oras ne’ebé kabuk to’o hahoris oan nomós oinsá atu tuir‑an hafoin hahoris.

Page 44: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 45: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

41

OBJETIVU 5. TAU MATAN BA INAN SIRA HODI BELE BURAS HO ISIN DI’AK LIU

Meta 5a. Hamenus 3/4 (hafahe lubun ba haat no hasai tolu), iha tempu hosi tinan 1990 to’o 2015, sasukat hirak ba inan sira‑ne’ebé mate bainhira isin‑rua

5a.1. Indikadór

Buat hirak ne’ebé Timor‑Leste hetan ona iha área saúde nian maka sei tuir liuhosi indikadór tuirmai:

■ Sasukat ba inan sira‑ne’ebé mate bainhira isin‑rua (Indikadór 17); ■ Inan hira maka hahoris ho tulun hosi tékniku saúde nian ne’ebé iha kbiit atu fó tulun ne’ebá

(Indikadór 18).

5a.2. Tendénsia

INDIKADÓR 17Sasukat ba inan sira‑ne’ebé mate bainhira isin‑rua (RMM)

Informasaun hosi UNFPA, OMS no UNICEF hato’o katak, iha tinan‑2000, inan sira‑ne’ebé mate bainhira isin‑rua, maka na’in 660 hosi lubun 100.000.

Informasaun maka iha maka ida‑ne’e de’it no la iha seluk tanba la hafoti dadus tán kona‑ba situasaun ne’e.

Maibé, Governu hahú dada dalan ona atu hadi’ak liuhosi Estratéjia Nasionál ba Saúde Reprodutiva no Polítika Nasionál ba Planeamentu Familiar, formasaun téknika ba profisionál sira, hanorin oinsá atu hala’o asisténsia atu hahoris ho seguransa iha fatin moos, kuidadu hirak atu iha bainhira hala’o urjénsia obstétrika, hamutuk ho planeamentu familiar, maka hametin kapasidade nasionál atubele fó‑tulun ba inan sira bainhira isin‑rua no tempu hahoris nian. Ho ida‑ne’e sei bele hetan meta ba tinan‑2015 ne’ebé hatada katak mate na’in 252 hosi lubun 100.000.

INDIKADÓR 18Inan hira maka hahoris ho tulun hosi tékniku saúde nian ne’ebé iha kbiit atu fó tulun ne’ebá

Bele uza indikadór ida‑ne’e atu tetu rezultadu sasukat RMM nian sorin‑sorin ho kualidade servisu ne’ebé fó ba inan sira bainhira isin‑rua no tempu hahoris nian.

Hosi lubun balu ne’ebé hatán, ¾ dehan katak sira hetan susar bainhira buka tulun hosi servisu saúde no hale’u 60% maka dehan katak sira‑nia susar boot maka servisu saúde dook hosi sira‑nia hela‑fatin. Hosi rezultado ne’ebé IDS hetan iha tinan‑2003, 90% hahoris iha uma no 19% de’it maka hahoris ho tulun hosi profisionál tékniku saúde nian.

Maske estatístika nasionál ba saúde iha tinan‑2007 hakerek katak lubun ne’ebé hahoris ho tulun hosi profisionál tékniku saúde nian sa’e 18,7% sasukat ne’e sei badak bainhira tetu sorin‑sorin ho 41,3% ne’ebé IPV fó tiha iha tinan‑2007 (gráfiku 5a.1). Iha tinan‑2007, iha vila ka sidade 66% no foho ho 21% de’it (gráfiku 5a.2) no, ho ida‑ne’e, Governu tenke haka’as hodi fó tulun ba inan sira ne’ebé isin‑rua iha foho. Ho postu‑saúde ne’ebé Governu sei tau, liuhosi sistema Servisu Saúde Integradu ba Komunidade (SSIC), iha suku hotu‑hotu, sei hadi’ak buat hirak ne’e.

Page 46: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

42

Inan barak maka hahoris ona ho tulun hosi profisionál tékniku saúde nian maibé tenke hetan estratéjia di’akliu no ida maka tau profisionál barakliu mós hodi hatán ba komunidade ninia presiza.

Gráfiku sira tuirmai hatudu katak Timor‑Leste tenke tau matan no haka’as atubele to’o meta 60% ne’ebé hatada tiha ba tinan 2015.

GRÁFIKU 5a.1. INAN HIRA MAKA HAHORIS HO TULUN HOSI TÉKNIKU SAÚDE NIAN NE’EBÉ IHA KBIIT ATU FÓ TULUN NE’EBÁ,TIMOR‑LESTE, 2001 – 2015

FONTE: IGIM tinan‑2002, Relatóriu Estatístika tinan‑tinan nian ba Saúde hosi 2006 no 2007

GRÁFIKU 5a.2. SASUKAT KONA‑BA HAHORIS HO TULUN HOSI PROFISIONÁL TÉKNIKU SAÚDE NIAN IHA IHA VILA LARAN NO FOHO,TIMOR‑LESTE, 2007

FONTE: IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

Page 47: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

43

5a.3. Haka’as ho kbiit hodi hasouru susar

Hosi buat hirak ne’ebé sakar fali Timor‑Leste, bainhira koko atu hadi’ak inan sira‑nia saúde, balu maka hanesan tuirmai:

■ Enfermeira‑parteira uitoan no lanatoon atubele hatán ba saúde inan nian no Governu tenka haka’as atu hadi’ak ne’e liuliu iha foho. Hodi hatán presiza ne’e maka Governu, ho kolaborasaun hosi Universidade Nasionál, harii tiha eskola ida iha tinan‑2008 atu fó formasaun ba enfeimeiru no parteira sira. Maibé sistema hanorin ne’e sei presiza hadi’ak liután ho formadór, infra‑estrutura nomós kondisaun seluk tán.

■ Ida fali maka parteira sira ne’ebé iha kbiit hodi hala’o knaar ne’e la nakfahe loloos tuir fatin hotu‑hotu no barakliu maka servisu iha vila laran de’it.

■ Instalasaun uitoan de’it atu hala’o servisu obstétriku nian ho kuidadu bainhira iha urjénsia. ■ La iha informasaun natoon atu halekar no hanorin populasaun kona‑ba saúde inan nian

nomós kosok‑oan sira.

Dada hosi buat hirak ne’ebé tenke hakat liu, hanesan temi tiha ona iha kotuk, presiza hahú hala’o dalan oioin atubele hadi’ak inan nia saúde iha Timor‑Leste tuir meta ne’ebé hatada tiha ba tinan‑2015:

■ Tenke hadi’ak badadauk no nafatin instalasaun saúde nian hodi hatán ba inan sira nia presiza liuliu iha foho.

■ Tau ema profisionál barakliu ho kbiit, liuhosi ensinu no formasaun. ■ Hametin estratéjia komunikasaun nian atu hafila populasaun nasionál nia hala’ok kona‑ba

saúde reprodutiva. ■ Hala’o koperasaun ho parteira tradisionál sira no fó ba sira lisuk ho matenek atubele tulun

inan sira bainhira isin‑rua no tempu atu hahoris ho urjénsia. ■ Haforsa informasaun kona‑ba planeamentu familiar (n.t. – ne’e dehan katak: harii umakain

ida ho oan hira) no fó‑hatene Governu pronto atu fó tulun ba planeamentu ne’ebé fó ai‑moruk antikonsepsionál (n.t. – ne’e dehan katak: atu labele kabuk bainhira hamutuk ho la’en) Bainhira hamenus hahoris, persentajen inan mate mós hamenus.

Page 48: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

44

Meta 5b. Atubele hetan dalan nakloke ba Saúde Reprodutiva nian molok tinan 2015

5b.1. Indikadór

Indikadór hirak ne’ebé uza tiha, hodi haklaken di’ak liután kona‑ba meta ida‑ne’e, maka tuirmai:

■ Dalan oioin atu feto labele hetan kabuk liuhosi antikonsepsionál no sasukat ba dalan ida‑idak (Indikadór 19);

■ Sasukat ba feto foin‑sa’e hira, ho idade tinan 15 to’o 19, maka isin‑rua no atu hahoris (Indikadór 20);

■ Taka feto sira nia presiza bainhira kous‑hela no molok hahoris (Indikadór 21); ■ Presiza hala’o planeamentu familiar (n.t. – ne’e dehan katak: harii umakain ida ho oan hira)

(Indikadór 22).

5b.2 Tendénsia

INDIKADÓR 19Dalan oioin atu feto labele hetan kabuk liuhosi antikonsepsionál no sasukat ba dalan ida‑idak

Haktuir relatóriu hosi IDS iha tinan‑2003, ema no feto kaben‑na’in ne’ebé ho idade ona atubele ko’us hatene uitoan de’it kona‑ba oinsá atu la hetan kabuk. Feto 60% no mane 70%, sira‑rua, lahatene dalan oioin, tuir métodu 12, atu la hetan kabuk. Bainhira husu ba sira fatin ida‑ne’ebé maka bele hetan antikonsepsionál (n.t. – ne’e dehan katak: atu labele kabuk bainhira hamutuk ho la’en) feto hale’u 70% no mane 80% hatán hodi dehan katak sira la hatene buat ida kona‑ba planeamentu familiar (n.t. – ne’e dehan katak: harii umakain ida ho oan hira) Feto sira, 20% ba kraik, ho idade ona atubele ko’us (ho tinan 15‑49) dehan katak sira seidauk uza métodu antikonsepsionál ruma no 9,7% de’it maka uza ona antikonsepsionál oin‑ida.

Dadauk ne’e, tuir situasaun ekonómika, feto sira‑ne’ebé eskola aas‑liu ka iha osan barakliu ka sira‑nia hela‑fatin iha vila ka sidade laran maka bele uza antikonsepsionál. Hosi feto lubun ki’ik ne’ebé uza métodu antikonsepsionál barakliu maka liuhosi sasonak (injesaun). RDH Timor‑Leste nian iha tinan‑2006 haree‑hetan persentajen 1% ba kraik maka uza métodu preservativu (n.t.: ne’e dehan métodu ne’ebé uza boraxa) no estatístika ne’e kona hosi tinan‑2001 to’o tinan‑2006.

Feto barakliu simu buat hirak nu’udar materiál hosi Estadu atu hala’o planeamentu familiar no fatin baibain sira bá foti maka Sentru Saúde nian. Feto barak lori liu oras ida tán atu bá hosi sira‑nia hela‑fatin to’o Sentro Saúde hodi foti material antikonsepsionál nian.

IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007 nian hakerek katak uza métodu antikonsepsionál sa’e hosi 8% iha tinan‑2001 to’o 19,8% iha tinan‑2007. Ida‑ne’e boot dala rua persentajen ne’ebé relatóriu hosi IDS iha tinan‑2003 hakerek.

Bainhira hala’o sasukat no hakbesik ema sira‑ne’ebé uza antikonsepsionál maka bele hatene sira‑nia hahalok no bele foti informasaun ba planeamentu familiar.

INDIKADÓR 20Sasukat ba feto foin‑sa’e hira, ho idade tinan 15 to’o 19, maka isin‑rua no atu hahoris

Feto klosan sira maka la’o ho perigu boot liu bainhira isin‑rua. Iha Timor‑Leste, sasukat ba feto foin‑sa’e sira (ho idade tinan 15‑19) na’in 58,5 hosi lubun 1.000 maka bele hetan kabuk tuir fertilidade (n.t. – ne’e dehan katak: oan‑fatin ninia kbiit atubele buras). Informasaun hirak ne’e foti tiha iha tinan‑2004 no informasaun foun sei mai hosi resenseamentu iha tinan‑2010.

Page 49: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

45

Persentajen 34% maka, liutiha tinan‑tolu, hahoris tatuir filafali no hosi feto isin‑rua lubun lima ne’ebé presiza hahoris liuhosi operasaun sezariana (n.t. – ne’e dehan katak: doutór ko’a inan nia kabun hodi foti‑sai oan) ida maka bele halo operasaun ne’e. Tanba ne’e, hadi’ak lai inan sira‑nia saúde ne’ebé importante ba nasaun tomak no setór saúde nian, hanesan hato’o tiha ona iha PDN dahuluk, tinan‑2002 to’o tinan‑2007 nomós PSB no PESS ba tinan‑2008 to’o tinan‑2012.

INDIKADÓR 21Hatán ba feto sira nia presiza bainhira kous‑hela no molok hahoris

Sasukat ba kuidadu ne’ebé iha kona‑ba hatán ba feto sira‑nia presiza bainhira kous‑hela, molok no hafoin hahoris, hatudu katak la’o ba oin maibé seidauk to’o rohan di’ak. Iha tinan‑2007, hale’u feto na’in 6 de’it hosi feto isin‑rua lubun ida‑idak ho na’in 10 (55,4%) maka hala’o konsulta dahuluk molok hahoris, no persentajen ida‑ne’e tun tiha bá 31% kona‑ba konsulta dahaat. Iha tinan‑2007 hanesan, haree‑hetan tiha katak, tuir estatístika, feto isin‑rua ida‑idak hala’o tiha konsulta hale’u dala ida ho balu. Tuir estatístika tinan‑tinan nian ba tinan‑2007 hosi Ministériu Saúde, 21,2% de’it maka hala’o konsulta hafoin hahoris liutiha semana ida.

INDIKADÓR 22Presiza hala’o planeamentu familiar (n.t. – ne’e dehan katak: harii umakain ida ho oan hira)

Haktuir relatóriu hosi IDS iha tinan‑2003, sira‑ne’ebé presiza tulun ba planeamentu familiar no la hetan maka lubun hale’u 3,8% no hosi hirak ne’e 3,7% maka la bá tanba hela‑fatin dook no 0,1% la biban to’o. Informasaun ne’ebé iha kona‑ba ne’e maka iha indikadór ida‑ne’e de’it no la iha inkéritu seluk to’o loron ohin.

5b.3 Haka’as ho kbiit hodi hasouru susar

Hosi buat hirak ne’ebé sakar fali Timor‑Leste, bainhira koko atu hadi’ak inan sira‑nia saúde, balu maka hanesan tuirmai:

■ Enfermeira‑parteira uitoan no lanatoon atubele hatán ba saúde inan nian nomós atu hala’o servisu planeamentu familiar nian;

■ Instalasaun ho ekipamentu mós lanatoon atubele hala’o servisu saúde ba inan sira tuir sistema integradu;

■ Maske informasaun hatudu katak ema hali’is ba uza métodu antikonsepsionál nu’udar hala’ok ida‑ne’ebé fó ksolok, Governu tenke haka’as nafatin atu fó‑hanoin katak dalan maka ida‑ne’e, hametin katak material antikonsepsionál sei lafalta hanesan mós ba servisu hodi fó‑tulun ba planeamentu familiar nian;

■ Informasaun no servisu saúde nian lanatoon atubele hatán ba klosan sira‑nia hahusuk bainhira laran‑rua kona‑ba saúde seksuál no oinsá atu hetan oan.

Dada hosi buat hirak ne’ebé tenke hakat liu, hanesan temi tiha ona iha kotuk, bele hili dalan oioin atubele hadi’ak inan nia saúde iha Timor‑Leste tuir meta ne’ebé hatada tiha ba tinan‑2015:

■ Hametin matadalan ne’ebé hatada tiha ona hosi ARH nu’udar komponente iha Estratéjia Nasionál ba Saúde Reprodutiva;

■ Hametin katak Estratéjia Nasionál ba Komunikasaun, atu hafila ema nia hahalok no hala’ok, la’o tuir oin ida‑ne’ebé halo ema hanoin iha komunidade hodi toman iha neon kona‑ba saúde reprodutiva klosan sira nian nomós planeamentu familiar. Tenke haka’as atu hetan dalan oinsá bele lori informasaun hirak ne’e to’o sira iha foho no sira‑ne’ebé lahetene lee ka moris kiak;

■ Haforsa ba nafatin lala’ok kona‑ba planeamentu familiar no polítika Governu nian kona‑ba tulun ba sira‑ne’ebé presiza halo planeamentu familiar no fahe mós antikonsepsionál (n.t. – ne’e dehan katak: atu labele kabuk bainhira hamutuk ho la’en);

■ Presiza hanorin hodi haloko mane sira kona‑ba responsabilidade ne’ebé sira tenke iha bainhira hamutuk ho feto hodi, ho matenek no aten‑barani, uza antikonsepsionál.

Page 50: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

Page 51: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

47

OBJETIVU 6. HASOURU VIH/SIDA,MALÁRIA NO MORAS SELUK

Meta 6a. Hapara tiha, molok tinan‑2015, no hafila atu labele halekar moras VIH/SIDA

6a.1. Indikadór

Indikadór ne’ebé uza tiha atubele haree‑tuir dalan ne’ebé hakat liu ona hodi hasouru VIH/SIDA iha Timor‑Leste, maka tuirmai:

■ Moras VIH/SIDA kona barak liu maka feto isin‑rua ho idade tinan 15‑24 (Indikadór 23); ■ Sasukat ba ema hira maka hili boraxa‑prezervativu hosi métodu seluk hanesan baibain no

ba sira‑ne’ebé halibur iha grupu perigu maka’as nia leet (Indikadór 24); ■ Sasukat ba populasaun ho idade tinan 15‑24 ne’ebé hatene ho neon luan no loloos

kona‑ba VIH/SIDA (Indikadór 25).

6a.2. Tendénsia

INDIKADÓR 23Moras VIH/SIDA kona barak liu maka feto isin‑rua ho idade tinan 15‑24

Seidauk hala’o inkéritu nasionál ida iha Timor‑Leste hodi sukat feto hira maka hetan ona moras VIH/SIDA. Ne’e be, seidauk bele lehat moras ne’e la’o oinsá ho feto isin‑rua sira. Maibé, harii tiha ona Sentru 9 ho ema sira‑ne’ebé fó‑an ba servisu nu’udar voluntáriu atu haree, halo teste, rona no tulun ema ne’ebé hetan moras ne’e. To’o lorin‑ohin ema na’in 94 maka hetan VIH/SIDA.

INDIKADÓR 24Sasukat ba ema hira maka hili boraxa‑prezervativu hosi métodu seluk hanesan baibain no ba sira‑ne’ebé halibur iha grupu perigu maka’as nia leet

Relatóriu ba Dezenvolvimentu Umanu iha Timor‑Leste tinan‑2006, hatada katak hosi tinan‑2001 to’o tinan‑2006, populasaun persentajen 1% maka uza boraxa‑prezervativu.

VIH hala’o tiha lehat‑sasukat ida iha tinan‑2004 kona‑ba hala’ok ema nian kona‑ba uza ka lae antikonsepsionál no hare‑hetan katak hosi populasaun ne’ebé iha lala’ok nu’udar prostituisaun lubun 40% maka hatene boraxa‑prezervativu no, hosi lubun ne’e, persentajen 29% maka uza tebes boraxa‑prezervativu. Maibé, hosi sira hotu ne’ebé hala’o lala’ok nu’udar prostituisaun lubun 59% nunka uza boraxa‑prezervativu.

INDIKADÓR 25Sasukat ba populasaun ho idade tinan 15‑24 ne’ebé hatene ho neon luan no loloos kona‑ba VIH/SIDA

Iha informasaun, hosi UNICEF/IGIM, tinan‑2002, no hosi IPV Timor‑Leste, tinan‑2007, kona‑ba ema hirak maka hatene buat ruma moras VIH/SIDA nian. Populasaun ne’ebé hatene tomak no loloos kona‑ba moras ne’e maka halibur to’o lubun hanesan 3% iha tinan‑2002 no lubun sa’e boot uitoan tán to’o 12,9% iha tinan‑2007 (gráfiku 6a.1). Feto sira iha vila ka sidade laran hatene liu ke sira‑nia maluk iha foho, no, mane sira hatene liu ke feto sira kona‑ba moras ida‑ne’e.

Page 52: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

48

Relatóriu IPV iha Timor‑Leste, tinan‑2007 nian, hatudu katak hosi populasaun, ho idade tinan 15‑24, lubun 66,6% de’it maka rona ona buat ruma kona‑ba moras VIH/SIDA, lubun 73% fiar katak sira bele hasees hosi VIH/SIDA no 44,8% hatán hodi dehan katak sira hatene bainhira uza boraxa‑prezervativu bele hasees hosi moras‑aat ne’e.

Institutu Tecnolojia iha Díli hala’o lehat‑sasukat ida iha rai‑klaran tomak no haree‑hetan katak mane‑klosan sira, tanba la tuir‑an loos no hala’ok sala, bele hetan moras STIs lalais liu no lubun 67% hato’o katak sira halo relasaun seksual ho ema oioin maibé 33% hato’o katak sira uza tiha boraxa‑prezervativu ba dala ikus.

GRÁFIKU 6a.1. SASUKAT BA POPULASAUN HO IDADE TINAN 15‑24 NE’EBÉ HATENE HO NEON LUAN NO LOLOOS KONA‑BA VIH/SIDA

FONTE: IGIM hosi UNICEF tinan‑2002, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

6a.4. Haka’as ho kbiit hodi hasouru susar

Buat hirak ne’ebé Timor‑Leste hasouru bainhira koko atu moras VIH/SIDA labele halekar, balu maka hanesan tuirmai:

■ Populasaun lubun kiik de’it maka hatene kona‑ba oinsá atu la hetan moras VIH/SIDA. ■ Hala’ok ne’ebé iha perigu sei maka’as no ema klosan jovem sira, bainhira halo seksu, halo

arbiru lahó seguransa tanba la uza boraxa‑prezervativu no dalan nakloke atu hada’et moras ne’e.

■ Iha lubun ne’ebé la’o iha perigu nia leet balun uitoan de’it maka uza boraxa‑prezervativu no iha lubun balu ne’e nia klaran mós sura ema sira‑ne’ebé iha lala’ok nu’udar prostituisaun.

Tenke haka’as oioin, atubele hasouru buat hirak ne’ebé temi tiha ona iha kotuk, hanesan tuirmai:

■ Setór saúde nian, ho tulun hosi Fundu Global, hahú programa hodi hafila hala’ok balu liuliu grupu sira‑ne’ebé hakbesik perigu maka’as.

■ Presiza hadi’ak no habelar lala’ok informasaun nian hodi to’o populasaun tomak liuliu ema klosan sira.

■ Hametin nafatin ho buat hirak ne’ebé hahú hala’o tiha ona hodi fó tulun, hanesan tulun hosi laboratóriu, hahán no ai‑moruk hosi doutór sira, atubele hasai ema hosi VIH/SIDA.

Page 53: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

49

Meta 6b. Hapara tiha, molok tinan‑2015, no hafila atu labele hetan moras hanesan malária no seluk tan

6b.1. Indikadór

Atu hatudu lala’ok ne’ebé hahú tiha ona kona‑ba hamenus mora malária no moras boot seluk iha Timor‑Leste, maka uza tiha indikadór balu hanesan tuirmai:

■ Sasukat ba moras malária no ema hira maka mate tanba moras ne’e (Indikadór 26); ■ Sasukat ba populasaun balu ho sira‑nia hela‑fatin ne’ebé lasusar atu hetan malária maibé

haka’as‑an atu moras ne’e labele kona sira no simu tratamentu (Indikadór 27); ■ Sasukat ba moras tuberkuloze no ema hira maka mate tanba moras ne’e (Indikadór 28); ■ Sasukat ba kazu tuberkuloze ne’ebé hetan tiha no, tatuir, hala’o tratamentu terapeútiku

(TOD) (Indikadór 29).

6b.2. Tendénsia

INDIKADÓR 26Sasukat ba moras malária no ema hira maka mate tanba moras ne’e

Sistema informasaun hosi Ministériu Saúde nian, daudauk ne’e, halibur hela dadus kona‑ba oinsá de’it moras malária hamosu no kona ema. Iha sasukat tinan‑2000 nian ema na’in 113, hosi lubun 1000, hetan moras‑aat ne’e no, hafoin, sa’e tiha ba 206, nafatin hosi lubun 1000, iha tinan‑2007 (gráfiku 6b.1) Meta ne’ebé hatada ba tinan‑2015 maka ema na’in 45 de’it hosi lubun hanesan 1000 iha populasaun nia leet. Sei la iha dadus loloos kona‑ba ema hira maka mate hosi moras‑aat ne’e.

GRÁFIKU 6 b.1. SASUKAT BA MORAS HOSI MALARIA (%)

FONTE: IPV iha Timor‑Leste tinan‑2001 no tinan‑2007, SIGS tinan‑2006

Page 54: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

50

KUADRU 6b.1.: EMA HIRA MAKA HETAN MALÁRIA (BELE HETAN KARIK KA HETAN DUNI) NO SASUKAT IDA‑IDAK SURA HOSI LUBUN 1000 IHA POPULASAUN NIA LEET IHA TIMOR‑LESTE HOSI TINAN‑2001 TO’O TINAN‑2007

FONTE: SIGS hosi MS

INDIKADÓR 27Sasukat ba populasaun balu ho sira‑nia hela‑fatin ne’ebé lasusar atu hetan malária maibé haka’as‑an atu moras ne’e labele kona sira no simu tratamentu

Informasaun ne’ebé iha kona‑ba Timor‑Leste hatudu katak buat barbarak maka halo ona hosi tinan‑2001 to’o tinan‑2007 hodi hasees hosi moras ne’e. Persentajen populasaun nian ne’ebé toba iha rede‑moskiteiru nia laran sa’e hosi 41,3% iha tinan‑2001 bá 51,8% iha tinan‑2007. Iha tinan neen ne’e nia laran fahe rede‑moskiteiru no ai‑moruk insektisida hodi hasouru susuk. Buat hotu la’o ho di’ak no hein hela katak, hanesan ne’e, bele hetan meta 60% ne’ebé hatada tiha ba tinan‑2015. Liuhosi informasaun ne’ebé iha, ema sira‑ne’ebé moris iha vila ka sidade nia laran lubun 69,9% maka uza rede‑moskiteiru no iha foho 45,5% de’it maka uza no ne’e leno ba ema sira iha vila ka sidade maka hanoin hodi sori‑an liu ke sira‑ne’ebé iha foho.

GRÁFIKU 6b.2. UZA REDE‑MOSKITEIRU HOSI TINAN‑2001 NO TINAN‑2007 *Ai‑moruk kontra susuk fahe to’o tinan‑2005 de’it. Hafoin tinan ne’ebé hahú fahe rede‑moskiteiru ne’ebé simu ona ai‑moruk insektisida (hosi tinan‑2006 ba oin).

FONTE: IPV iha Timor‑leste tinan‑2001 no tinan‑2007

Page 55: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

51

GRÁFIKU 6b.3. POPULASAUN HIRAK NE’EBÉ TOBA IHA REDE‑MOSKITEIRU NIA LARAN, REDE NE’EBÉ SIMU TIHA AI‑MORUK INSEKTISIDA, IHA FATIN IDA‑IDAK IHA VILA LARAN NO FOHO, TIMOR‑LESTE, 2007 (%)

FONTE: IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

GRÁFIKU 6b.4. POPULASAUN HIRAK NE’EBÉ TOBA IHA REDE‑MOSKITEIRU NIA LARAN, REDE NE’EBÉ SIMU TIHA AI‑MORUK INSEKTISIDA, SASUKAT BA MANE NO FETO KETA‑KETAK, TIMOR‑LESTE, 2006 (%)

FONTE: IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

INDIKADÓR 28Sasukat ba moras tuberkuloze no ema hira maka mate tanba moras ne’e

Rezultadu hosi programa nasionál ne’ebé lehat didi’ak moras ne’e hosi tinan‑2000 to’o tinan‑2007, hatudu katak haree hetan kazu foun liuhosi espetorasaun pozitivu (n.t. – ne’e dehan katak: tetu no lehat ‘ezamina’ kabeen tafui‑sai hodi hetan sinál moras tuberkuloze iha ka lae) ho ema na’in 145 hosi lubun 100.000 iha tinan‑2007, no 250 iha tinan‑2006. Haktuir Kontrolu jerál tuberkulozu nian, ema hirak mate tanba tuberkuloze maka na’in 447 hosi lubun 100.000 iha tinan‑2008 no iha tinan‑2006 na’in 789 mate hosi lubun 100.000.

Relatóriu global ne’e mós hato’o katak ema hira mate hosi moras tuberkuloze sa’e uitoan hosi tinan‑2005 bá tinan‑2006. Maibé, hanesan baibain iha fatin hotu, sasukat hatudu katak sira‑ne’ebé hetan moras todan hosi tuberkuloze no mate kedas maka nu’udar 4%.

Page 56: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

52

INDIKADÓR 29Sasukat ba kazu tuberkuloze ne’ebé hetan tiha no, tatuir, hala’o tratamentu terapeútiku (TOD)

Informasaun hosi programa nasionál hatudu katak kazu sira‑ne’ebé hamosu tun badaudauk hosi tinan‑2002 bá tinan‑2008. Informasaun ne’ebé hatada tiha iha Kontrol Global ba moras Tuberkuloze maka NSP nian no, hosi tinan‑2003 ba oin, ema mate hirak la’o hale’u na’in 250 hosi lubun 100.000.

Iha tinan‑2008 NSP nia sasukat fó aas uitoan maibé ne’e tanba moras ne’e la hamosu maka’as hanesan uluk.

Ho tulun ne’ebé mai hodi haforsa liután programa nasionál ba kontrola moras tuberkuloze, sei bele hetan meta hirak ne’ebé hatada ba tinan tuirmai.

Nasaun ida‑ne’e hasa’e ho buras ba daudauk no hala’o tratamentu ho rohan di’ak ne’ebé hetan persentajen boot 80%, besik meta global 85%, no ne’e buat ida ne’ebé di’ak no tenke haksolok bainhira seidauk iha rekursu tomak no foin sai hosi tempu konflitu.

GRÁFIKU 6b.6. SASUKAT BA KAZU TUBERKULOZE NE’EBÉ HETAN TIHA NO, TATUIR, HALA’O TRATAMENTU TERAPEÚTIKU (TOD),TIMOR‑LESTE, 2008 (%)

FONTE: RDH iha Timor‑Leste tinan‑2006, Kontrolu jerál tuberkulozu nian tinan‑2008

* Tratamentu ne’ebé hala’o iha tinan‑2007 maka hosi fulan‑janeiru to’o fulan‑marsu. Kazu sira‑ne’ebé hamosu iha tinan‑2008 maka anota tiha iha trimestre rua uluk nian

Page 57: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

53

6b.3. Haka’as ho kbiit hodi hasouru susar

Hosi buat hirak ne’ebé sakar fali Timor‑Leste, bainhira koko kontrola malária atu moras ne’e ho seluk tan labele halekar, balu maka hanesan tuirmai:

■ Sasukat ba moras malária hatudu katak moras ne’e la tun no, liuhosi informasaun ne’ebé fó, hosi tinan‑2001 ho na’in 113 hosi lubun 1000 sa’e bá na’in 206 iha tinan‑2007. Iha esplikasaun ida maka servisu saúde nian la’o di’ak liután badaudauk hafoin simu tulun Fundu Global nian no, tan ne’e, bele hetan kazu barakliu no lailais liu. Fahe rede‑moskiteiru ho ai‑moruk insektisida mós fó tulun hodi hetan rohan di’ak ne’e. Ho buat hirak hanesan ne’e sei bele hetan meta ne’ebé hatada tiha ba tinan‑2015.

■ Buat ida ne’ebé tenke haree‑hetan tan sá maka kona‑ba moras ne’e la la’o hanesan hosi vila laran ba foho no hosi feto ba mane. Informasaun lanatoon iha komunidade karik.

Tuberkuloze nu’udar problema boot ida saúde nian no Ministériu Saúde halo akordu hodi hametin kontrola ida‑ne’e. Programa Nasionál ba Kontrola TB, hamutk ho Fundu Global, simu tan tulun hodi haforsa ninia kbiit atu hasouru moras tuberkuloze. Presiza kompromisu ida, nu’udar politiku nomós administrativu, ne’ebé bele la’o mesak no ba oin nafatin, atubele halibur rekursu no hadi’ak ba beibeik kontrola moras ne’e. Tenke mós halekar informasaun ba públiku hodi fó‑hatene katak servisu hirak ne’e bele hetan iha Postu Saúde nian no, nune’e, hamenus ta’uk atu hakat to’o asistènsia.

Tenke haka’as hanesan tuirmai, atubele hasouru buat hirak ne’ebé temi tiha ona iha kotuk:

■ Programa Nasionál ba Kontrola Malária fó prioridade nafatin ba lala’ok kontrola moras ne’e nian ne’ebé iha mós diagnóstiku bainhira moras foin hamosu, tratamentu loos, kontrol vector nian no hanorin oinsá atu hasees no sori‑an kontra moras ne’e. Presiza haforsa informasaun ba públiku hodi hanaruk sira‑nia matenek atu hafila sira‑nia hahalok no kontrola moras malária atu labele halekar iha komunidade sira hotu nia leet.

Page 58: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 59: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

55

OBJECTIVU 7. HATEBES KATAK MEIU‑AMBIENTEBELE BURAS HO DIAK

Meta 7a. Hamenus to’o naknotak, molok tinan‑2015, ema hirak ne’ebé moris lahó bee moos atubele hemu no hela‑fatin ne’ebé la iha foer

7a.1. Indikadór

Atubele hatudu ema hira maka bele hetan bee moos maka uza tiha indikadór balu hanesan tuirmai:

■ Sasukat ba ema hirak hosi populasaun ne’ebé simu bee liuhosi kanu‑besi hafoin hamoos no taes tiha (Indikadór 30);

■ Sasukat ba ema hirak hosi populasaun ne’ebé bele moris iha hela‑fatin ne’ebé la iha foer (Indikadór 31);

■ Sasukat ba ema hirak hosi populasaun ne’ebé moris maluk ho maluk hamutuk iha fatin hanesan no bele hetan seguransa (Indikadór 32).

7a.2. Tendénsia

INDIKADÓR 30Sasukat ba ema hirak hosi populasaun ne’ebé simu bee liuhosi kanu‑besi hafoin hamoos no taes tiha

Iha indikadór ida‑ne’e ema hira maka simu bee sa’e boot hosi tinan‑2001 bá tinan‑2006. Hosi tinan‑2006 to’o tinan‑2007 maka tun fali no hafila tiha nune’e tanba krize polítika ne’ebé mosu iha tinan‑2006 karik. Tanba sei iha fatin barbarak atu lori bee bá, hamutuk ho buat hirak ne’ebé hamosu iha tinan‑2006, sei susar atubele hetan meta 78% ba tinan‑2015.

GRÁFIKU 7a.1. SASUKAT BA EMA HIRAK HOSI POPULASAUN NE’EBÉ SIMU BEE LIUHOSI KANU‑BESI HAFOIN HAMOOS NO TAES TIHA (%)

FONTE: RDH iha Timor‑Leste tinan‑2006, Estatístika OMS nian, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

Page 60: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

56

Kona‑ba ema hirak maka simu bee liuhosi kanu‑besi, lahanesan ba vila no foho. Informasaun ne’e mai hosi IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007 no RDH iha Timor‑Leste tinan‑2006, kona‑ba tinan‑2001. Iha vila laran (gráfiku 7a.2) sa’e hosi 72% iha tinan‑2001 bá 79,9% iha tinan‑2007. Ne’e be, ba vila laran presiza hakat 1% de’it atubele to’o meta ne’ebé hatada tiha ba tinan‑2015. Ba fatin sira iha foho, maske hadi’ak buat barak ona, sei badak no lanatoon nafatin. Tan ne’e maka sei iha dalan naruk atubele hetan meta 75% ba tinan‑2015.

GRÁFIKU 7a.2. SASUKAT POPULASAUN EMA LUBUN HIRAK MAKA HETAN BEE LIUHOSI KANU‑BESI, IHA VILA LARAN NO FOHO,TIMOR‑LESTE, 2001‑2015 (%)

FONTE: RDH iha Timor‑Leste tinan‑2006, Estatístika OMS nian, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

INDIKADÓR 31Sasukat ba ema hirak hosi populasaun ne’ebé bele moris iha hela‑fatin ne’ebé la iha foer

Hanesan iha indikadór seluk iha kotuk, indikadór ida‑ne’e mós hatudu katak sa’e hosi tinan‑2000 to’o tinan‑2006 no tun fali iha tinan‑2007 (Gráfiku 7a.3).

GRÁFIKU 7a.3. SASUKAT BA EMA HIRAK HOSI POPULASAUN NE’EBÉ BELE MORIS IHA HELA‑FATIN NE’EBÉ LA IHA FOER, TIMOR‑LESTE, 2000‑2015 (%)

FONTE: RDH iha Timor‑Leste tinan‑2006, Estatístika OMS nian, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

Page 61: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

57

Situasaun di’akliu iha vila laran ke iha foho. Gráfiku 7a.4 hatudu katak iha tinan‑2004 hetan tiha ona meta 64%. La’o di’ak tebes hosi tinan‑2001, ho 44%, to’o tinan‑2007 ho 79,2%. Maske sei la’o iha kotuk, fatin balun iha foho hadi’ak uitoan ona no persentajen mós sa’e hosi 10% iha tinan‑2001 to’o 35,2% iha tinan‑2007. Maibé, la’o nafatin hanesan ne’e, sei susar atubele hetan meta 55% ba foho, persentajen ne’ebé hatada ba tinan‑2015. Sei susar atu hetan meta nasionál, haktuir ODM nia 60% ba tinan‑2015, tanba iha tinan‑2007 maka populasaun lubun 46,8% foin hetan bee no hela‑fatin moos.

GRÁFIKU 7a.4. POPULASAUN EMA LUBUN HIRAK MAKA HETAN MORIS IHA FATIN MOOS IHA FOHO NOMÓS VILA LARAN, TIMOR‑LESTE, 2001‑2015 (%)

FONTE: RDH iha Timor‑Leste tinan‑2006, Estatístika OMS nian, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

INDIKADÓR 32Sasukat ba ema hirak hosi populasaun ne’ebé moris maluk ho maluk hamutuk iha fatin hanesan no bele hetan seguransa

Ba indikadór ida‑ne’e informasaun mai hosi IPV iha Timor‑Leste tinan‑2001 no tinan‑2007. Informasaun ne’e hatudu katak umakain lubun hirak ne’ebé hetan moris iha fatin ho seguransa hamenus tiha hosi 94,2% iha tinan‑2000 no monu‑tun to’o 88,4% iha tinan‑2007 (gráfiku 7a.5) Ne’e be, Timor‑Leste sei la’o iha kotuk bainhira haree tuir sasukat kona‑ba ema hirak ne’ebé sei moris iha fatin lahó seguransa no folin laek.

Bainhira tetu vila laran sorin‑sorin ho foho, foho iha fatin ho seguransa barakliu ke vila laran. Iha tinan‑2007, populasaun lubun 89,34% iha foho hetan moris ho seguransa no iha vila laran 85,8% (gráfiku 7a.6). Razaun ba lahanesan ne’e tanba ema barakliu maka moris iha vila laran karik. Ida fali maka ema buka sosa beibeik rai iha foho no ida‑ne’e halo ema sira‑ne’ebé kiak fa’an sira‑nia rai rohan no bá moris iha fatin dook no lahó seguransa.

Page 62: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

58

GRÁFIKU 7a.5. POPULASAUN EMA LUBUN HIRAK MAKA HETAN MORIS IHA FATIN HO SEGURANSA, TIMOR‑LESTE, 2001 NO 2007 (%)

FONTE: RDH iha Timor‑Leste tinan‑2006, Estatístika OMS nian, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2001 no tinan‑2007

GRÁFIKU 7a.6. POPULASAUN EMA LUBUN HIRAK MAKA HETAN MORIS IHA FATIN HO SEGURANSA, TUIR FATIN IDA‑IDAK, TIMOR‑LESTE, 2007 (%)

FONTE: RDH iha Timor‑Leste tinan‑2006, Estatístika OMS nian, IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

Page 63: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

59

7a.4. Haka’as ho kbiit hodi hasouru susar

Hosi buat hirak ne’ebé sakar fali Timor‑Leste, bainhira koko atu hetan bee moos no hela‑fatin ho seguransa, maka hanesan tuirmai:

■ Bee moos ba populasaun nafatin hanesan hosi tinan‑2002 to’o tinan‑2006 no hamenus tiha iha tinan‑2007. Ne’e dehan katak Governu seidauk iha kbiit atubele hala’o programa hodi hadi’ak ida‑ne’e.

■ Banati ba bee moos lahanesan iha fatin hotu iha rai klaran tomak. Atu hafila ne’e, presiza haree naruk ba oin hodi kesi hala’ok polítika iha fatin ida‑idak hamutuk ho Governu ninia osan‑matan ne’ebé tenke nakloke boot liu. Servisu ne’e mós tenke halibur instituisaun sira hotu ne’ebé hala’o lala’ok iha knaar hanesan.

■ Tanba ema sunu no ko’a ai‑hun barak maka bee moos hamenus ba daudauk. Bainhira uza ka halo ho rai oin ida ne’ebé la husik rai ne’e buras nafatin mesamesak, sei hetan susar oioin no ida maka hamenus bee.

■ Ida fali maka, bainhira ema la hetan bee moos atubele hemu, ema nia moris maka la’o aat tanba la hetan isin di’ak.

Tenke haka’as hanesan tuirmai atubele hasouru buat hirak ne’ebé temi tiha ona iha kotuk:

■ Hatún regulamentu maka’as hodi kontrola bee moos iha Timor‑Leste, liuhosi dispozisaun institusionál sira, kompañia sira ne’ebé fa’an bee moos no hatuur banati kona‑ba lala’ok sira hotu iha rai klaran tomak.

■ Haburas fatin sira hotu tuir fatin ida‑idak ninia toman, hosi vila laran to’o foho. ■ Fó tulun ba grupu sira ne’ebé hala’o knaar ho servisu bee nian liuhosi programa

kapasitasaun atu hametin kbiit hodi hala’o lala’ok ho bee moos ba populasaun. ■ Programa saneamentu total maka ida atu hadi’ak fatin hotu ho moos no habelar ida‑ne’e

liután atubele lori to’o ema sira ne’ebé moris iha foho. Maibé, tenke nakloke hodi fó fatin ba ema sira hosi fatin ida‑idak tau nia hanoin no lisuk iha programa ne’e. Ho nakloke ida‑ne’e ema hotu‑hotu hola parte no hetan hahilik tuir ida‑idak ninia kuran no hakaran sorin‑sorin ho osan ne’ebé bele haketak ba programa ne’e.

■ Tenke hala’o programa hodi hamoos no, hafoin, rai moos, bee‑matan sira hotu no bandu lala’ok sira hotu ne’ebé bele hafoer bee‑matan sira‑ne’e. Programa ida‑ne’e iha estratéjia mós atu haree oinsá ema uza ka fila rai atu lala’ok sira‑ne’e labele estraga bee‑matan sira.

■ Hafila populasaun nia hala’ok no hahalok atubele moris ho isin‑di’ak no moos. Ba ida‑ne’e Governu maka tenke hala’o programa informasaun nian hodi fó‑hatene ba populasaun katak labele hafoer bee no sira‑nia hela‑fatin no moris tuir banati moos nian.

Page 64: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 65: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

61

OBJETIVU 8. HABURAS LIUHOSI KNAAR‑LISUK HAMUTUK HO NASAUN SELUK

Meta 8a. Liuhosi knaar‑lisuk hamutuk ho nasaun seluk ne’ebé sei koko haburas‑an, hodi hetan dalan oioin atu juventude bele hala’o lala’ok servisu nian no moris tuir

8a.1. Indikadór

Lahó informasaun tinan‑tinan nian no tanba informasaun lahanesan hosi hun oioin, maka uza tiha indikadór balu atubele hatene programa haburas ninia hala’ok no estratéjia oinsá atu juventude bele hetan servisu iha Timor‑Leste:

■ Asisténsia Ofisiál ba Dezenvolvimentu (AOD) tomak hosi rendimentu nasionál brutu nasaun doadór nian ne’ebé hola parte iha Koperasaun Ekonómika no Dezenvolvimentu hamutuk ho Komisaun Asisténsia ba Dezenvolvimentu (OCED/CAD) hodi halekar tulun hirak ne’e ba nasaun kiik sira ne’ebé seidauk haburas loos (Indikadór 33);

■ Sasukat ba klosan sira, mane ka feto, ho idade tinan 15‑24, ne’ebé seidauk hetan servisu (Indikadór 34).

8a.2. Tendénsia

INDIKADÓR 33Asisténsia Ofisiál ba Dezenvolvimentu (AOD) tomak hosi rendimentu nasionál brutu nasaun doadór nian ne’ebé hola parte iha Koperasaun Ekonómika no Dezenvolvimentu hamutuk ho Komisaun Asisténsia ba Dezenvolvimentu (OCED/CAD) hodi halekar tulun hirak ne’e ba nasaun kiik sira ne’ebé seidauk haburas loos

Nu’udar nasaun ida‑ne’ebé maka foin ukun rasik‑an nomós foin sai hosi konflitu, Timor‑Leste sei hamutuk ho nasaun lubun balu ne’ebé dezenvolvidu uitoan de’it no, nune’e, sei presiza tulun hosi komunidade internasionál. Asisténsia Ofisiál ba Dezenvolvimentu (AOD) maka dalan ida atu haforsa buras kbiit iha Timor‑Leste. Tulun ne’e sei halibur hamutuk subsídiu no osan‑empresta ne’ebé, baibain, fó ba nasaun sira‑ne’ebé dezenvolvidu uitoan de’it no ida‑idak nia naran tama iha lista ne’ebé simu tulun hosi Kooperasaun Ekonómika ba Dezenvolvimentu (OCED), no Komisaun Asisténsia ba Dezenvolvimentu (CAD). Tulun ne’e fó liuhosi setór ofisiál sira, hanesan Governu rai ida‑idak nian, ho objetivu atu haburas ekonomia hodi halo povu hetan moris di’ak. Nune’e, indikadór sira ne’ebé uza hodi sukat tulun sá de’it atu fó maka AOD real, persentajen hira rendimentu nasionál bruto nasaun doadór sira‑nian bele empresta ba Timor‑Leste.

Haktuir informasaun hosi indikadór kona‑ba Dezenvolvimentu Mundiál iha fulan‑abril, tinan‑2008, Asisténsia Ofisiál ba Dezenvolvimentu no Tulun Ofisiál ba Timor‑Leste, fó‑mai ona tulun ne’ebé sura hamutuk osan tomak ho folin USD$200.000.000 tinan‑tinan hosi tinan‑2000 to’o tinan‑2006 (gráfiku 8a.1).

Tulun ho osan boot‑liu maka USD$231.000.000 iha tinan‑2000 no, hafoin, tun ba USD$185.000.000 iha tinan‑2005 no sa’e filafali ba USD$210.000.000 iha tinan‑2006.

Ba oin, osan empresta tenke tau oin‑ida atubele loke servisu‑fatin ba juventude no hametin rendimentu sustentável ba loron‑aban.

Page 66: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

62

GRÁFIKU 8a.1. ASISTÉNSIA OFISIÁL BA DEZENVOLVIMENTU NO AJUDA OFISIÁL HO OSAN (DOLAR AMERIKANU) MILLAUN,TIMOR‑LESTE, 2000 ‑ 2006

FONTE: Informasaun hosi Indikadór ba Dezenvolvimentu Mundiál, fulan‑abril, tinan‑2008

INDIKADÓR 34Sasukat ba klosan sira, mane ka feto, ho idade tinan 15‑24, ne’ebé seidauk hetan servisu

Servisu fatin ne’ebé iha lanatoon ba ema ninia presiza iha Timor‑Leste. Ekonomia timór nian ladún buras hafoin krize ne’ebé hamosu iha tinan‑2006, nomós tanba la iha investimentu públiku sorin‑sorin ho populasaun ninia oan sira ne’ebé moris barakliu ba dadauk, dehan katak susar tebes atu ema barak hetan servisu lalais. Tinan‑tinan, hale’u klosan lubun 15.000 maka sa’e boot no pronto atu buka servisu maibé fatin 400 de’it maka nakloke no ne’e la to’o.

Tenke halo investimentu maka’as kedas tanba populasaun lubun 50% maka ho idade tinan‑18 presiza hetan servisu hodi manán netik osan ruma. Selae susar oioin sei hamosu no kona ema hotu‑hotu nia moris. Haktuir resenseamentu tinan‑2004 nian, ema lubun hale’u 23% iha Dili buka tiha servisu no la hetan, iha klosan sira‑nia leet susar moos tanba lubun boot hosi uluk 40% to’o daudauk 58% ho idade tinan 15‑19 maka buka servisu no la hetan buat ida mós.

Maske iha nível nasionál persentajen ne’e tun hosi 14,5% iha tinan‑2001 ba kraik to’o 10% iha tinan‑2007, iha buat ida ne’ebé haree‑hetan maka susar liu ba klosan sira iha foho ke sira‑ne’ebé iha vila ka sidade laran.

Maibé, informasaun ikus kona‑ba ema hirak maka la iha servisu hatudu katak iha tinan‑2007 iha foho lubun hale’u 5% de’it maka la hetan no iha vila ka sidade aat liu dala neen.

GRÁFIKU 8a.2. EMA HIRAK HO IDADE TINAN 15‑24 MAKA LA HETAN SERVISU IHA FOHO NOMÓS IHA VILA KA SIDADE LARAN, TIMOR‑LESTE, 2001 NO 2007 (%)

FONTE: IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

Page 67: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

63

Kona‑ba ema lubun boot liu, ho idade tinan 15‑64, dezenvolvimentu nasionál ladún tulun sira. Iha rai‑klaran tomak ema lubun hale’u 5,3%, iha tinan‑2001, la hetan servisu, no persentajen ne’e tun ba kraik to’o 4,1% iha tinan‑2007. Gráfiku hatudu katak, iha tempu hanesan, iha sidade lubun 11,5% maka prontu maibé la hetan servisu no iha foho 2% de’it (gráfiku 8a.3).

GRÁFIKU 8a.3. EMA HIRAK HO IDADE TINAN 15‑64 MAKA LA HETAN SERVISU IHA FOHO NOMÓS IHA VILA KA SIDADE LARAN, TIMOR‑LESTE, 2001 NO 2007 (%)

FONTE: IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

8a.3. Haka’as ho kbiit hodi hasouru susar

Buat hirak ne’ebé Timor‑Leste hasouru, bainhira koko atu haburas‑an no hatuur estratéjia, balu maka hanesan tuirmai:

■ Bainhira tetu sasukat ba klosan sira ho idade tinan 15‑24 sorin‑sorin ho boot sira ho idade tinan 24‑64, klosan barakliu maka la hetan servisu no dehan katak klosan sira‑ne’e la halibur hamutuk hodi fó sira‑nia lisuk hodi haburas Timor‑Leste.

■ Maske tulun ho osan mai beibeik seidauk loke dalan ba ema sira hetan servisu. Tenke haree hikas fali kona‑ba ida‑ne’e tanba presiza planu estratéjiku ida hodi loke servisu fatin be ema hotu liuliu ba klosan sira.

Tenke haka’as hanesan tuirmai atubele hasouru buat hirak ne’ebé temi tiha ona iha kotuk:

■ Fó prioridade ba setór sira‑ne’ebé hala’o lala’ok iha área investimentu nian atu sira mós bele uza tulun ofisiál hodi loke servisu fatin ba klosan sira.

■ Hanesan mós, tenke hanorin klosan sira hodi fó kbiit atubele hala’o knaar servisu oioin.

Page 68: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

64

Meta 8b. Hetan tulun hosi teknolojia foun, liuhosi knaar‑lisuk hamutuk ho setór privadu, liu‑liu iha área informaun no komunikasaun nian

8b.1. Indikadór

Uza tiha indikadór tuirmai hodi lehat oportunidade sira atubele simu vantajen hosi teknolojia foun ne’ebé iha ona iha Timor‑Leste, liuliu teknolojia ba informasaun no komunikasaun nian:

■ Sasukat ba ema hirak, hosi populasaun lubun 100, maka bele iha telefone instaladu iha sira‑nia uma nomós sosa telefone móvel ida‑ne’ebé bele lori bá‑mai (Indikadór 35);

■ Sasukat ba ema hirak, hosi populasaun lubun 100, maka bele uza internet (Indikadór 36).

8b.2. Tendénsia

INDIKADÓR 35Sasukat ba ema hirak, hosi populasaun lubun 100, maka bele iha telefone instaladu iha sira‑nia uma nomós sosa telefone móvel ida‑ne’ebé bele lori bá‑mai

Iha tinan‑2007, populasaun lubun ki’ik la to’o 0,5% maka iha telefone instaladu iha sira‑nia uma (gráfiku 8b.1). Iha tempu ne’ebá iha vila ka sidade lubun ki’ik duni maka bele sosa telefone ne’e. Maibé, telefone móvel, ida‑ne’ebé bele lori bá‑mai, lubun barakliu uza. Iha foho ema uitoan de’it maka uza telefone móvel no iha sidade laran ema barakliu dala sanulu uza (gráfiku 8b.2).

GRÁFIKU 8b.1. PERSENTAJEN POPULASAUN NE’EBÉ UZA TELEFONE, TIMOR‑LESTE, 2006 ‑ 2007

FONTE: IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

Page 69: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

RELATÓRIU NASIONÁL TIMOR-LESTE NIAN

65

GRÁFIKU 8b.2. PERSENTAJEN POPULASAUN NE’EBÉ UZA TELEMÓVEL, TUIR FATIN IDA‑IDAK, TIMOR‑LESTE, 2006 ‑ 2007

FONTE: IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

INDIKADÓR 36Sasukat ba ema hirak, hosi populasaun lubun 100, maka bele uza internet

Informasaun ida‑ne’e tutan ho seluk kona‑ba haburas teknolojia. Maibé, informasaun ne’e hetan hosi hun ida de’it maka IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007. Iha tinan‑2006 populasaun lubun la to’o 1% maka uza internet (gráfiku 8b.3). Iha vila ka sidade laran, lubun ki’ikoan ida maka uza internet no selu aas liu ke sira‑ne’ebé uza iha foho. Ida fali maka mane barakliu maka uza internet no feto lubun ki’ik maka uza.

GRÁFIKU 8b.3. PERSENTAJEN POPULASAUN NE’EBÉ UZA INTERNET, TIMOR‑LESTE, 2006

FONTE: IPV iha Timor‑Leste tinan‑2007

Page 70: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NIAN BA MILÉNIU, 2009

66

8b.3. Haka’as ho kbiit hodi hasouru susar

Buat hirak ne’ebé Timor‑Leste hasouru, bainhira koko atu haburas‑an no hatuur estratéjia, balu maka hanesan tuirmai:

■ Teknolojia foun – liuliu, informasaun no komunikasaun nian – tama neineik‑neineik iha Timor‑Leste no hala’ok ne’e neineik tanba timoroan sira seidauk hetan moris ho nível aas atubele uza buat hirak ne’e.

■ Sistema informasaun ne’ebé bá‑mai lailais, ema uitoan de’it maka uza tanba barakliu seidauk hatene ka toman ho teknolojia informasaun no komunikasaun nian, liuliu iha foho.

■ Kona‑ba uza informasaun ne’e mane ho feto lahanesan. Haree‑hetan tiha katak mane barakliu maka uza bainhira tetu sorin‑sorin ho feto sira.

Tenke haka’as hanesan tuirmai atubele hasouru buat hirak ne’e:

■ Halonu’usá de’it maka seidauk hatene, maibé tenke halo ba timóroan sira bele hetan dalan nakloke atu uza teknolojia informasaun no komunikasaun nian.

■ Tenke haklaken hodi hametin katak feto mós iha direitu atu uza teknolojia informasaun nian hanesan mane sira.

Page 71: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 72: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 73: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

Publikasaun ida‑ne’e hatada tiha iha fulan‑dezembru, tinan‑2009

Kontakto ho:

United Nations Development Programme(Programa Nasoins Unidas nian ba Dezenvolvimentu)UN House, Estrada Kaikoli, Dili, Timor‑Leste

Atu hetan informasaun liután:

Vizita Website PNUD nian iha Timor‑Leste www.tl.undp.org/undp/MDGs_In_TL.html

Vizita Website ONU nian ba ODM (UN Millennium Development Goals) ihawww.un.org/millenniumgoals

Vizita Website Gabinete ba Kampaña Miléniu nian hosi ONU (UN Millennium Campaign Office) ihawww.millenniumcampaign.org

Estatisista:

Sonny H. B. Harmadi

Fotografia hosi:

© Martine Perret/UNMIT 2008Pájina 6, 16, 24, 36, 40, 46, 60

© Toby Gibson (www.transmig.com) 2008Pájina 30, 53, 54, kapa laran nian

Design hosi:

Toby Gibson (www.transmig.com)

Pajinasaum:

Miguel Duarte

Kopia CD hosi:

Creative Mandiri, Díli

Page 74: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 75: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha
Page 76: 2009 Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu, Timor-Leste · fahe osan iha orsamentu. Ami la’o tiha ona dalan naruk ne’e no ami hatene hela sá de’it maka ami Ami la’o tiha

“ Atubele hetan Objetivu Dezenvolvimentu nian ba Miléniu tenke hala’o hakat balu kedas hodi implementa kompromisu ne’ebé hametin tiha ona.

Atu hetan objetivu hirak ne’e ba dezenvolvimentu iha mundu tomak la’ós atu hetan de’it moris di’ak, ho isin di’ak no natoon ba ema rihun ba rihun, maibé atu hetan mós dame no seguransa ne’ebé bele buras kleur iha ita-nia leet.

Ita-nia jerasaun maka ida-ne’ebé bele hetan objetivu sira ba dezenvolvimentu nomós tulun mane, feto no labarik sira atu hasees-an hosi hahalok aat no moris kiak hanesan kasian rabat-rai “

Relatóriu hosi Sekretáriu-Jerál ONU nian, 2007

GOVERNU REPÚBLIKA DEMOKRÁTICA TIMOR-LESTE NIAN HAMUTUK HO SISTEMA NASOINS UNIDAS NIAN MAKA HATADA PUBLIKASAUN IDA-NE’E, 2009