Badain No Knaar Hanorin Lian Iha Timor Lorosa'e

9
1 Badain no Knaar Hanorin Lian iha Timr Lorosae Lia-simu hakerek hosi Diresaun Instituto Nacional de Lingustica Universidade Nacional Timor Lorosae, ba jornalista STL nia lia-husu hakerek, kona-ba vizaun ba dezenvolvimentu lian sira-nian, atu selebra AniversÆriu Dahaat loron Referendu ba Timr Lorosae, iha iha loron 30 fulan-Agostu tinan 2003. STL 1. Tanba lian ida hanesan meiu atu hatoo ideia/hanoin, oinsÆ loos diresaun programa hanorin lia-tetun nian neebØ governu prepara? OinsÆ loos poltika governu nian kona-ba dezenvolvimentu lia-tetun nian? Diresaun Instituto Nacional de Lingustica nian (D-INL) - Governu RDTL nia poltika kona-ba promove lia-tetun iha Eskola PrimÆria, momoos no simples hela; maka haraik ba tetun fasilidade no rekursu hotu neebØ nia presiza atubele sai lian baibain hanorin nian. Ida-nee katak ita hakarak las deit hanorin alunu hotu-hotu atu koalia, komprende, lee no hakerek lia-tetun tuir loos; hateke dook ba oin, ita hakarak uza ms lia-tetun hodi hanorin matØria oioin iha Eskola PrimÆria, hanesan: matemÆtika, jeografia, istria, siØnsia naturÆl no, liuliu, kultura Timr nian. STL 2. Poltika nee lao ona ka seidauk? D-INL Tan fasilidade no rekursu seidauk barak, implementasaun poltika nee ms seidauk biban. Tan nee mak poltika kaer tetun no portugØs nuudar lian-belun rua nee, poltika matenek tebetebes. Atu hahœ, labarik sira sei aprende ho didiak lia-tetun iha eskola primÆria. Nunee daudaun, sira sei aprende dixiplina oioin iha lian ko-ofisiÆl ida seluk, lia-portugØs, ita-nia meiu prinsipÆl ba hatene siØnsia no kultura internasionÆl. Alunu sira sei aprende nafatin tetun iha eskola sekundÆria no ms iha universidade atubele foti aas babebeik nia uzu no ilas. Universidade Nacional Timor Lorosae (UNTL) hahœ tiha ona hanorin tetun nuudar dixiplina akadØmika jerÆl ida, no hakarak loke Departamentu Lia-Tetun Nian iha tinan akadØmiku 2005/ 2006 oinmai nee. STL 3. Ema barak dehan lia-tetun seidauk dezenvolve, tanba nee estrutura la iha. Ita sei hatÆn oinsÆ ba observasaun nee? D-INL Ema neebØ dehan katak tetun lian fraku ida, dialetu primitivu deit, lian ida neebØ la iha gramÆtika ka vokabulÆriu modernu, hanoin ladœn furak hasoru valr lia-tetun nian, ladœn dook hosi hahalok baibain neebØ hanehan lian nasionÆl sira seluk. Las deit otas ukun koloniÆl portugØs nian ema ladauk hanorin lia-tetun ho loloos iha eskola sira, maibØ liuliu

description

kona-ba ita-nia lian ofisiál tetun

Transcript of Badain No Knaar Hanorin Lian Iha Timor Lorosa'e

Page 1: Badain No Knaar Hanorin Lian Iha Timor Lorosa'e

1

Badain no KnaarHanorin Lian iha Timór Lorosa�e

Lia-simu hakerek hosi Diresaun �Instituto Nacional de Linguística� �Universidade Nacional Timor Lorosa�e, ba jornalista STL nia lia-husu hakerek,kona-ba vizaun ba dezenvolvimentu lian sira-nian, atu selebra AniversáriuDahaat loron Referendu ba Timór Lorosa�e, iha iha loron 30 fulan-Agostutinan 2003.

STL � 1. Tanba lian ida hanesan meiu atu hato�o ideia/hanoin, oinsá loosdiresaun programa hanorin lia-tetun nian ne�ebé governu prepara? Oinsá loospolítika governu nian kona-ba dezenvolvimentu lia-tetun nian?

Diresaun Instituto Nacional de Linguística nian (D-INL) - GovernuRDTL nia polítika kona-ba promove lia-tetun iha Eskola Primária, momoos nosimples hela; maka haraik ba tetun fasilidade no rekursu hotu ne�ebé niapresiza atubele sai lian baibain hanorin nian. Ida-ne�e katak ita hakarak la�ósde�it hanorin alunu hotu-hotu atu ko�alia, komprende, lee no hakerek lia-tetuntuir loos; hateke dook ba oin, ita hakarak uza mós lia-tetun hodi hanorinmatéria oioin iha Eskola Primária, hanesan: matemátika, jeografia, istória,siénsia naturál no, liuliu, kultura Timór nian.

STL � 2. Polítika ne�e la�o ona ka seidauk?

D-INL � Tan fasilidade no rekursu seidauk barak, implementasaun polítikane�e mós seidauk biban. Tan ne�e mak polítika kaer tetun no portugésnu�udar lian-belun rua ne�e, polítika matenek tebetebes. Atu hahú, labarik sirasei aprende ho didi�ak lia-tetun iha eskola primária. Nune�e daudaun, sira seiaprende dixiplina oioin iha lian ko-ofisiál ida seluk, lia-portugés, ita-nia meiuprinsipál ba hatene siénsia no kultura internasionál. Alunu sira sei aprendenafatin tetun iha eskola sekundária no mós iha universidade atubele foti aasbabebeik nia uzu no ilas. Universidade Nacional Timor Lorosa�e (UNTL) hahútiha ona hanorin tetun nu�udar dixiplina akadémika jerál ida, no hakarak lokeDepartamentu Lia-Tetun Nian iha tinan akadémiku 2005/ 2006 oinmai ne�e.

STL � 3. Ema barak dehan lia-tetun seidauk dezenvolve, tanba ne�e estruturala iha. Ita sei hatán oinsá ba observasaun ne�e?

D-INL � Ema ne�ebé dehan katak tetun �lian fraku ida�, �dialetu primitivude�it�, �lian ida ne�ebé la iha gramátika ka vokabuláriu modernu�, hanoin ladúnfurak hasoru valór lia-tetun nian, ladún dook hosi hahalok baibain ne�ebéhanehan lian nasionál sira seluk. La�ós de�it otas ukun koloniál portugés nianema ladauk hanorin lia-tetun ho loloos iha eskola sira, maibé liuliu

Page 2: Badain No Knaar Hanorin Lian Iha Timor Lorosa'e

2

kolonializmu Indonézia nian hanehan maka�as lia-tetun, bandu tiha nia belunistóriku no kulturál boot, lia-portugés, no buka de�it atu foti lia-indonéziunu�udar �lian nasionál�, atubele halo Timoroan sira hakribi no haluha sira-nialian no kultura rasik. Iha termu sientífiku, hateten sai katak lian ida �primitivu�,ne�e sala boot ida; hanesan ho dehan sai katak balada ka kutun ne�ebé la�oka semo, isin-lolon la iha.

Satán, ema sira ne�ebé hato�o katak lia-tetun la iha vokabuláriu modernuka tékniku, ne�e tan de�it sira seidauk loke disionáriu tetun sira ne�ebé ita soiohin loron. Iha disionáriu hirak-ne�e ita sei hetan liafuan 27.000 resin, inkluimós termu tékniku no sientífiku hotu ne�ebé serve ba deskreve sasán,hahalok no hanoin iha moris tempu modernu nian. Linguista hakerek-na�indisionáriu nian sira dehan katak defaktu vokabuláriu tetun nian belar liuvokabuláriu lia-indonéziu nian. Ne�e mak tebes duni, entaun, ita bele dehankatak Bahasa Indonesia mós lian �fraku� no �primitivu� ida?

STL � 4. Timór Lorosa�e rasik soi lian rejionál barak. Lian rejionál hirak-ne�eita bele uza hanesan bee-matan ida hodi hariku lia-tetun?

D-INL � Tan ignoránsia boot ne�ebé sei iha kona-ba situasaun linguístikaiha Timór Lorosa�e, iha mitu (hanoin anti-sientífiku) barak ne�ebé sei lemo-raihela. Tuir mitu sira-ne�e, ita bele hakiak lian nasionál foun ida, hanesan�super-tetun� ida, hodi kahur lian tun-sa�e, liafuan no estrutura hosi lian nodialetu hotu, hanesan atu halo kaldeirada iha dapur. Fantazia ne�e hanorinmós katak halo tiha �kaldeirada linguístika� ne�e, ita sei hetan lian ida de�it, noita-nia povu lalika ona ko�alia mambae, kemak, galolen, baikenu, bunak,makasae, fataluku no seluseluk tan.

STL � 5. Proposta ida hanesan ne�e, di�ak ka la�e?

D-INL � Linguista sira hatene katak proposta ida hanesan ne�e, planubulak. Hanesan sujere atu hakiak �super-animál� ida hosi hakaben-kahurkarau ho elefante, selae, hakiak �super-manu� ida liuhosi kaben-soran manu-gansu ho makikit! Lian sira, hanesan espésie (buat-moris) hotu-hotu ihamundu-raiklaran, la�o tuir prosesu dezenvolvimentu tuir lei natureza nian.Tebes duni, lian ida bele simu liafuan-empresta balu hosi lian seluk ida,nu�udar ezemplu, tetun-prasa empresta liafuan rihun ba rihun hosi tetun-terikno lia-portugés; nune�e mós, lia-indonéziu empresta liafuan lubun boot hosilia-portugés, lia-sánskritu, lia-árabe no lia-olandés, tuir prosesu linguístiku idanaruk no naturál. Maibé ita ema la bele hakiak lian foun ida hodi kahur tun-sa�e lian rua ka liu, sira-nia estrutura ka vokabuláriu barabarak, la tuir prosesulinguístiku naturál.

Tinan atus liubá, ema polaku (hosi rai-Polónia) ida, Dr. Zamenhof, inventalian artifisiál ida naran esperanto atu sai lian internasionál ne�ebé bele uza ihamundu tomak. Atu halo lian artifisiál ne�e, nia kahur hamutuk liafuan hosi lianoioin, hanesan fransés, italianu, alemaun, polaku, rusu no inglés. Maskiesperanto ne�e hanesan sistema-komunikasaun lójiku ida, ema barakliu lasimu, tanba artifisiál liu, la tuir natureza. Nune�e, lia-esperanto la hetan ézitu,no lian ida ne�ebé ikusmai sai internasionál maka inglés, lian ida ne�ebédezenvolve liuhosi dalan naturál iha sékulu barak nia laran.

Page 3: Badain No Knaar Hanorin Lian Iha Timor Lorosa'e

3

STL � 6. Konstituisaun hateten katak ita sei valoriza, defende no haburas liannasionál sira.

D-INL � Kláuzula númeru 2, Artigu númeru 13 iha ita-nia KonstituisaunNasionál, ida-ne�ebé temi kona-ba lian, ema barak iha rai-li�ur hahi�i onanu�udar polítika linguístika be demokrátiku liu hotu iha mundu-raiklaran.Tansá? Tanba ita-nia polítika linguístika rekoñese lian rejionál sanulu-resin-lima (15) aleinde tetun nu�udar �lian nasionál� ne�ebé governu hakarakproteje, haburas no foti iha sosiedade timór nia leet.

STL � 7. Entaun, lian sira sei sokar bá-mai, no bele influensia malu. Katak lianrejionál sira bele hariku tan tetun.

D-INL � Loos, sira sei sokar no hariku malu. Maibé liu hosi prosesu ida benaturál; artifisiál de�it la sei bele ida. Maibé hodi fila ba pergunta iha leten, tuirloloos, tetun modernu la presiza empresta liafuan hosi lian nasionál seluseluk(aleinde dialetu tetun-terik sira), tanba ninia vokabuláru belar no riku ona liufali sira seluk. Nune�e, sei kontráriu fali, ita bele dala barakliu hariku fali lianrejionál sira, hodi hatama ba sira (bainhira de�it kuran) termu foun hosi ita-nialian nasionál dahuluk � lia-tetun.

STL � 8. Tansá, iha eskola sira, programa hanorin lia-tetun no lia-indonéziunian la tau iha nivel ne�ebé hanesan ho programa hanorin lia-portugés no lia-inglés nian?

D-INL � Atubele uza nu�udar meiu literáriu, katak lian ida ne�ebé bele uzaiha rain no sosiedade tomak, iha livru, revista, jornál, rádiu, televizaun,sinema, teatru, eskola, universidade no seluk tan, ita sei presiza rekursumateriál oioin. Livru hodi hanorin lian nasionál�disionáriu, gramátika nomateriál oioin ba eskola�maka rekursu materiál importante liu.

Ita sei ko�alia kona-ba programa hanorin portugés no inglés nian.Programa hanesan ne�e iha oin barak, ho kualidade aas liu. Nune�e la susarba mestre sira atu hatama kedas ba eskola programa-hanorin portugés noinglés nian. Maibé, tansá la susar? Tanba portugés no inglés, lianinternasionál rua ne�ebé hori sékulu barak ona soi literatura buras no metin,no mós rekursu pedagójiku lubun boot ida ne�ebé kapás no prontu atu uza.

STL � 9. No, tansá programa hanorin lia-tetun hela iha kotuk ka tau tiha bakotuk?

D-INL � To�o oras ne�e, Governu Timór Lorosa�e nian seidauk prontu atuhatama ba eskola no universidade sira programa ofisiál hodi hanorin lia-tetun,tanba maski rekursu materiál iha duni, no mós ho kualidade aas, sira seidaukbarak. Se materiál ne�e sei lato�o, ita la bele fó kulpa ba lia-tetun ka ba ita-niagovernu. Ita sei husu: (1) Timoroan ne�ebé mak iha biban no leet ka fera ulunatu hakerek livru furak hodi hanorin lia-tetun iha funu nia laran, funu idane�ebé estraga ita-nia rain no haterus ita-nia povu iha tinan 24 nia laran? (2)Linguista malae hira mak bele hala�o knaar ne�e mai ita durante Okupasaun,bainhira organizasaun finanseira internasionál hotu-hotu konsidera Timór

Page 4: Badain No Knaar Hanorin Lian Iha Timor Lorosa'e

4

Lorosa�e nu�udar Indonézia nia provínsia daruanulu-resin-hituk? Envezdehalerik tanba rekursu materiál sira iha lia-tetun seidauk barak, loloos itaTimoroan sei haksolok boot, tan linguista lubun ki�ik hela maibé badinas duni,bele hamosu rekursu báziku sira iha de�it tinan rua nia laran.

STL � 10. Tansá to�o oras ne�e governu seidauk hato�o kurríkulu ida bapúbliku? La�ós ida-ne�e sei sai problema boot ida ba dezenvolvimentuedukasaun nian ba oin?

D-INL � Ita foin ko�alia kona-ba susar boot tan rekursu materiál barak seikuran hela. Maibé ita seidauk temi kona-ba rekursu materiál hirak-ne�e niakomplementu indispensavel hodi promove lian foun ida: rekursu umanu sira.Linguista sira bele hamosu kartilla, gramátika no disionáriu rihun ba rihun balia-tetun. Maibé, rekursu sira ne�e la serve ba buat ida bainhira ita seidauk soimestre no profesór ne�ebé, simu tiha ona treinu, bele hahú hanorin lia-tetunne�e ba jerasaun foun iha ita-nia eskola primária no sekundária sira.

Ita tenke hahi�i no aplaude tebetebes governu nia matenek hodi lakohiansi hodi promove lian ko-ofisiál tetun iha edukasaun. Ita presiza la�ós de�ittempu natoon atubele konsulta ho ministériu oioin, ho mestre sira, ho ulun-boot Igreja Katólika ne�ebé hala�o eskola privada barak, no mós hoespesialista oioin hosi raiseluk ne�ebé matenek iha linguístika no pedagojia.Ita tenke prepara estratéjia no planu koerente ida, ne�ebé la�o hamutuk horejimentu linguístiku ida-ne�ebé Governu atu hatama atu proteje no haburaslian nasionál no ofisiál sira (tetun no portugés) no regula uzu lian raiseluk nian(indonéziu no inglés). Kole leet fó anúnsiu barak ba públiku bainhira estratéjiaseidauk prontu.

Daudaun ne�e, tempu preparasaun nian. Ita halo ona progresu barak, noho Maromak Nia tulun, Institutu Nasionál Linguístika nian, hamutuk hoMinistériu Edukasaun nian, sei prontu atu fó sai ba nasaun governu nia planuboot no kapás, kona-ba hatama kurríkulu lia-tetun nian ba eskola hotu-hotu.

STL � 11. Problema saida de�it mak governu enfrenta iha ninia programahanorin lia-tetun?

D-INL � Ladún di�ak ko�alia kona-ba �problema�, tan ita-nia lia-tetun metinona, soi ona nia disionáriu no gramátika rasik no buat importante liu hotu:ortografia tuir padraun ka banati ida de�it, no bazeia ba tradisaun literária noprinsípiu sientífiku. Ita bele foti matan ba ema sira ne�ebé hadomi no haburastiha ona lia-tetun iha tempu badak de�it nia laran. Mai ita ko�alia fali kona-badezafiu ne�ebé sei hasoru ita, iha knaar patriótiku no obrigasaun nian ida-ne�e.

Iha dezafiu kona-ba hetan osan no fundus tomak ne�ebé Institutu noMinistériu sei presiza atu imprime no fahe ba mestre sira no populasauneskolár tomak. Institutu sei presiza mós fundus hodi fó serbisu ba pesoál founne�ebé bele hanorin pedagojia lia-tetun nian. Hato�o fundus no fasilidadeseluseluk mak Governu nia responsabilidade, no ita bele laran-metin kona-bagovernu nia engajamentu metin ba knaar kmanek ne�e. Fó formasaun natoonba mestre no mestra-tetun lubun boot iha tempu badak nia laran mós dezafiulaki�ik.

Page 5: Badain No Knaar Hanorin Lian Iha Timor Lorosa'e

5

Maibé dezafiu boot ne�e muda ema sira-nia atitude kona-ba lian. Kasian,sei iha ema balu ne�ebé, tolan tiha propaganda anti-nasionál rejime Suhartonian, la fó ba lia-tetun laran-metin no respeitu ne�ebé nia merese. Maski ihalivru no artigu barak ne�ebé fó faktu sientífiku no lia-loos kona-ba lia-tetun,ema balu sei fiar ai-knanoik no lia-bosok kona-ba lian nasionál. Ita tenkemanán tiha atitude negativa hanesan ne�e, ne�ebé bele de�it hanetik no atrazaprogresu, hodi halekar ho haburas lia-tetun iha ita-nia sosiedade, no liuliu ihaeskola no universidade. Kona-ba ita-nia lian ko-ofisiál no nasionál dahuluk, italabele ko�alia mamuk de�it. Ita sei haka�as an atu foti no haburas lia-tetun hodibuka informasaun be loos, no liuliu hodi hanorin ita-nia oan no alunu sira atuhadomi no hana�i liman-rohan kmanek ne�e, ne�ebé ita simu hosi ita-niabei�ala sira.

STL � 12. Difikuldade oinsá loos mak mestre lian nian enfrenta iha sira-niaprograma hanorin lian iha klase laran?

D-INL � Ita labele fiar katak mestre sira sei hetan problema kona-baatitude labarik sira nian iha aula laran, tanba prekonseitu oioin hasoru lia-tetun mai hosi boot sira, la�ós hosi labarik sira. Ita-nia labarik sira-niaintelijénsia maka�as, sira mesak ulun-mamar de�it kona-ba ne�e. Tan ne�e, itabele fiar katak programa hanorin tetun ho modu sientífiku no koerente bele saisusesu boot. Basta de�it kuidadu atu alunu sira la konfunde ortografia novokabuláriu tetun nian ho ortogafia no vokabuláriu portugés nian, tan sei ihahanorin simultáneu iha lian ofisiál rua ne�e. Ne�e katak sei iha kritériu toos atuhili sé loos mak bele sai mestre lia-tetun nian. Atu hahú, nia tenke dominakontraste ne�ebé haketak lia-tetun hosi lia-portugés, sei tenke domina móslian rua ne�e nia sokar-malu ka inter-penetrasaun ne�ebé hariku no karakterizamalu. Sei presiza liuliu atu fó aten-boot ba alunu sira atu hakerek lia-tetun,la�ós lee de�it. Hosi jerasaun foun ne�e mak sei mosu ema sira ne�ebé seihakerek literatura nasionál ida ho lia-tetun.

STL � 13. To�o iha ne�ebé loos mídia informasaun (TV, rádiu no jornál) beleinfluensia povu ba lia-tetun nia uzu? Oinsá loos mídia nia papél atu influensiapovu uza lia-tetun?

D-INL � Papél mídia nian ne�e importante lahalimar, liuliu hodi hatuduezemplu di�ak. Jornalista sira bele hahú fó ezemplu di�ak hodi hamenus onauzu lia-indonéziu iha sira-nia reportajen no artigu sira. Tan lia-indonéziu tenkemenus ona iha vida nasionál Timór Lorosa�e nian; nia prezensa mahar nafatinatraza de�it progresu tetun nian. Ida-ne�e mak aspetu negativu kona-ba uzalia-indonéziu: nia na�ok hela lia-tetun nia direitu no nia espasu.

Jornalista ka lokutór sira sei aprende hakerek tetun tuir ortografiapadronizada atu nune�e hala�o sira-nia misaun pedagójika, hodi hatudu bapopulasaun, liuliu ba ki�ik no joven sira, lia-tetun nia furak no kapasidadenu�udar meiu literáriu. Redatór jornál nian sei hatama regulamentu hodihaka�as hakerek-na�in atu haree fali ho kuidadu sira-nia artigu sira molok atuimprime, hodi haloos sala ortográfiku ida-ida. Publika artigu-jornál hoortografia sabraut la�ós hamoe de�it ita-nia lia-tetun. Hahalok aat ne�e hamoejornalista sira rasik no, aat liu tan, fó impresaun ba públiku katak tetun ne�elian folin-laek de�it, ne�ebé lalika hakerek ho kuidadu hanesan portugés, inglés

Page 6: Badain No Knaar Hanorin Lian Iha Timor Lorosa'e

6

ka indonéziu. Tan rekursu Matadalan Ortográfika ba Tetun Nasionál,edisaun INL nian, disponivel ona ba públiku tomak, la iha ona pretestu kadeskulpa ba jornál ka jornalista ida atu publika artigu ho tetun la hetan nolatuir banati ka padraun.

Komentáriu ne�e aplika mós ba jornalista rádiu no televizaun nian. Sira seiaprende tetun literáriu, la kahur ona vokabuláriu tetun ho vokabuláriuindonéziu ka inglés, ka hatama barbarizmu (sala boot) hanesan �husuobrigadu� envezde hato�o obrigadu; �suporte� iha fali apoiu nia fatin,�envairomentu� iha meiu-ambiente nia fatin, �tim� iha ekipa nia fatin, �estratejia�bainhira estratéjia (fihir didi�ak asentu iha ne�ebé) mak liafuan loos, �staf� la�ósfali pesoál, no seluseluk tan. Jornalista televizaun sira sei hamoos mós testusira ne�ebé mosu iha ita-nia ekrán sira, hodi haloos grafia hotu be sala.

Telejornalista sira ne�ebé ladún hatene tetun bele halekar konfuzaun bootiha ita rain no dada povu atu halo sala oioin bainhira ko�alia no hakerek liannasionál. Maibé, keta haluha, telejornalista sira-nia papél pozitivu ihasosiedade, tan ne�e importante tebetebes. Telejornalista sira ne�ebé hatenedi�ak tetun la�ós de�it fó ezemplu di�ak: sira bele ajuda Instituto Nacional deLinguística (INL) atu hanorin ba povu tetun ida be loos. Ho INL nia ajuda sirabele prepara programa espesiál oioin, bele mós, iha tempu badak de�it,hanorin kona-ba língua no oinsá ko�alia tetun ho loos. Modelu kapás ida-ne�ebele hasara segmentu badak O Bom Português ne�ebé mosu iha televizaunRTP Portugál nian, no bazeia iha entrevista ho ema iha lurón. Pesoál rádiu nojornál sira-nian bele mós kontribui ba knaar nasionál ne�e hodi loke programaka koluna foun oioin dedikadu ba lia-tetun no linguístika iha jerál. Iha atividadene�e mós INL bele fó apoiu no serbisu lisuk ho jornalista sira. Modelu selukne�ebé ita bele hasara mak programa ne�ebé uluk mosu iha televizaunIndonézia nian hanorin ema uza lian indonézia ho di�ak no loos (GunakanlahBahasa Indonesia yang baik dan benar).

STL � 14. Maibé tansá iha Timór programa hanorin lian Indonézia nian la tauiha nivel ne�ebé hanesan ho programa hanorin lia-portugés no lia-inglés nianiha eskola sira? La�ós ita sei sente orgullu, di�ak no fasil ba dezenvolvimentu,ema timór soi kualidade se bele ko�alia lian haat (tetun, portugés, inglés,indonéziu)?

D-INL � Ita, Timoroan, la�ós ema indonézia. Lia-indonéziu la�ós ita-nia lian.Nia seidauk no nunka bele sai ita-nia lian nasionál. Ita-nia identidade nu�udarpovu, natureza no Konstituisaun Nasionál determina tiha ona, la presizapolítika koloniál rai-Indonézia nian atu determina. Iha momentu invazaun1975 nian, Timoroan kurakuran hotu-hotu la hatene ka komprende lia-indonéziu musan ida mós. Ne�e lian raiseluk ida ne�ebé rejime Suharto nianimpoin ba ita-nia rain liuhosi polítika koloniál ida ne�ebé buka bulabulak atuhalakon ita-nia kultura no identidade nasionál. Iha aspetu ida-ne�e, TimórLorosa�e fó lisaun boot ida ba Indonézia: la�ós bandu lia-indonéziu, hanesansira bandu lia-portugés iha tinan 1975 mai oin; ita-nia órgaun soberania sira,ita-nia na�i-lulik no madre sira, ita-nia partidu polítiku sira-nia militante barakliuko�alia portugés, hakerek portugés, harohan no hananu portugés. ItaTimoroan barak tebetebes mak hatene, komprende, naburut-sai ka ronaportugés. Maibé ita planifika hasai lia-indonéziu ho neineik, hodi hatama lianofisiál sira � tetun no portugés � mós ho neineik, atu bele fó tempu no

Page 7: Badain No Knaar Hanorin Lian Iha Timor Lorosa'e

7

liberdade ba jerasaun foun ne�e atu aprende tetun ho didi�ak ka aprende norekupera lia-portugés, nu�udar realizasaun aspetu sidadania nian ida hokonxiénsia rasik, la iha presaun ida nia okos. Buat ne�e mak oras ne�e la�odaudaun iha Timór Lorosa�e.

Hodi prepara Konstituisaun Nasionál, Asembleia Konstituinte, ne�ebéhariik tuir lala�ok demokrátiku (nune�e halo sira mak reprezentante lejítimupovu Timór Lorosa�e nian), hatutan lian hosi CNRT (organizaun mamahon baIndependénsia nian, ne�ebé lori Timór ba manán Referendu iha tinan 1999),konsulta tiha ema matenek-boot kona-ba kultura no istória ita-nia rain nian,rona filafali povu nia vontade iha asembleia oioin, hola iha konsiderasaunKongresu CNRT nian iha fulan-Agostu tinan 2000, hakotu atu foti ba lianofisiál lian rua de�it � tetun no portugés � ne�ebé halo parte integrante ka ai-te�as ita-nia identidade nasionál nian ho sira-nia estratéjia oioin. Ita bele senteorgullu ka domin kona de�it ba lian rua ne�e, ne�ebé hanesan ita-nia kulturamodernu nia hun. Lian raiseluk hanesan indonézia no inglés, maski lian kapásno serve (lia-indonéziu iha rejiaun ida de�it; lia-inglés namkari hanesan ihadu�ut leten iha mundu tomak), la tama no la kontribui ba ita-nia tradisaunkle�an nasionál. Nune�e ita la bele tau sira iha nivel ida ho tetun no portugés.Nune�e mós ita-nia Konstituisaun, ho matenek boot, la haraik ba lia-inglés nolia-indonéziu estatutu ofisiál ida. Tau sira iha estatutu provizóriu ka uzutempu-leet nian de�it. Ne�e la katak ita lalika aprende no uza inglés noindonéziu. Ne�e katak de�it ita la bele konfunde kategoria rua ne�ebé ketak; ihatermu kulturál ita la bele troka sasán lulik ho sasán superfisiál li�ur nian.

STL � 15. Uzu lia-portugés ne�ebé dala barak ulun-boot governu nian hatudu,konsidera hanesan lamatenek, tanba hahalok ida-ne�e hanesan akomoda eis-kolonizadór iha rai-Timór. Oinsá Ita-Boot nia hanoin kona-ba ida-ne�e? Ne�ela�ós bele teri-netik dezenvolvimentu lia-tetun nian?

D-INL � Lia-portugés naklekar iha ita-nia rain horik kedas besik tinan atuslima liubá kotuk. Até lia-indonéziu, ne�ebé foin tama iha tinan 1975 ne�ebérejime Suharto nian promove ho forsa no violénsia, la konsege halo nia lakon.Iha Okupasaun nia laran lia-portugés moris nafatin iha Timór la�ós de�it tanbasímbolu rezisténsia nian maibé mós tanba lian ne�e hanesan lulik ida iha ita-nia identidade nasionál nia hun.

Tanba Timoroan barakliu la hatene buat barak kona-ba istória Timór nian,sira la hatene katak kolonializmu portugés, katak sistema esploradór idane�ebé ukun ho hanehan ita-nia povu, tahan ba tinan kala ualunulu de�it, hosi1894 ba 1974. Molok to�o tinan 1891, Malae-Mutin sira la ukun itadiretamente; sira ukun ita liuhosi ita-nia liurai sira. Iha otas �Protetoradu� nian(1511-1891) Portugál nia lian, kultura no relijiaun katólika hatama abut narukba ita-nia rain, no hariku no fó mahon ba ita-nia lia-tetun. Nune�e, lia-portugéssai tiha ona lia-tetun nia belun molok kolonizasaun portugés hahú iha raiTimór Lorosa�e. Nune�e laiha lia-portugés (ne�ebé hosi portugés sira-niahahalok, toman, relijiaun katólika), la bele iha kultura ketak modernu TimórLorosa�e nian: lia-portugés�lia-tetun nia maluk no maun boot�mak habahatlikus ita-nia ilas nu�udar povu ida, nune�e ita hodi sai lahanesan ho povuindonéziu ka povu sira seluk iha rejiaun ida-ne�e. Atu rekoñese istória Timórnian, ita bele dehan katak la iha lia-portugés karik, la bele iha lian ida narantetun-prasa � ne�ebé hetan tiha iha lia-portugés bee-matan fonolójiku (sistema

Page 8: Badain No Knaar Hanorin Lian Iha Timor Lorosa'e

8

son), morfolójiku (formasaun liafuan), sintátiku (hari�ik fraze), semántiku(hahisik signifikadu), pragmátiku (uzu prátiku), mentál no kulturál (estruturahanoin no toman ka hahalok) �, oras ne�e sai lian ofisiál ida. Ema sé hakribilia-portugés, haluha Timór nia istória, hakribi mós Timór Lorosa�e niaidentidade no nia kultura. Lia-portugés mai haburas, hakiak, hamahon nohariku lia-tetun hosi lian lokál ida, sai ba língua franca, ba lian nasionál, to�oohin loron sai nu�udar ita-nia lian ko-ofisiál. Fenómenu linguístiku hanesanne�e úniku, la akontese tan iha fatin seluk iha mundu rai-klaran ne�e � katak,lian koloniál ida mai kahur malu ho lian rai-laran ida hodi hamosu lian nasionálno ko-ofisiál ida.

STL � 15. Ne�e katak lia-portugés fatór ida ba ita-nia identidade istórika nokulturál?

D-INL � Loos duni! Tan lia-portugés fatór boot ba ita-nia identidadenasionál, rejime Soharto ninia preokupasaun boot mak bandu lia-portugés;la�ós tan razaun seluk: tan nia hatene momoos katak bainhira Timoroan sirakaer nafatin lia-portugés, sei susar atu halakon sira-nia sentidu nu�udar povuida be soi identidade ketak, lahanesan ho povu viziñu sira iha rejiaun ne�e;keta haluha, identidade mós mak halo povu Timór ulun toos hodi lakohihakru�uk ba integrasaun ho Indonézia.

Bainhira ita-nia Amu-Bispu D. Ximenes Belo hakerek ba ONU iha fulan-Fevereiru (fó sai ba públiku iha fulan-Maiu) tinan 1989 hodi husu atu hala�oREFERENDU atu hakotu estatutu polítiku Timór nian, jenerál Indonézia nian,Beni Moerdani, ikusmai, iha loron 11 Outubru 1989, iha Dili, hein hela Amu-Papa João Paulo II atu mai vizita Timór Lorosa�e, deklara ba televizaunmundu tomak katak, tinan ruanulu tan (2009) foin bele hala�o referendu.Jenerál (katóliku billete-identidade ka KTP nian) ne�e hatene katak sentiduidentidade Timór nian sei forte hela. Presiza tan tinan ruanulu atubelehamoos tiha. Liutiha tinan sanulu de�it (1999), nia biban hamoos mak niamatan hodi haree realidade.

STL � 16. Kona-ba hanoin lian eis-kolonizadór nian?

D-INL � Sira ne�ebé dehan katak ita la bele uza lia-portugés iha Timórtanba eis-lian koloniál, akomoda eis-kolonizadór, haluha tiha katak povuTimór rasik, liuhosi nia lider lejítimu sira mak hili, la�ós foin lais ne�e, maibéhorik kedas liberdade hahú iha rai-Timór (iha tinan 1974), partidu hotu-hotuhili likus lia-portugés nu�udar lian ofisiál, inkluzivamente APODETI ne�ebéhusu integrasaun ba Indonézia. Ne�e duni, hili lia-portugés nu�udar lian ofisiálne�e, la�ós favór ida ba Portugál, maibé vontade soberana no konxiénsianasionál povu Timór-Leste nian rasik.

Kona-ba kolonizadór, keta haluha mós katak Portugál la sei mehi tan onaukun fali rai-Timór. Nia interese, hela de�it mak ida: Timór-Leste nia di�ak,liberdade, pás, rahun-kmanek ba loron ohin no aban-bainrua nian. Ketahaluha mós katak enkuantu Portugál halo revolusaun iha nia rai-laran ihaloron 25 fulan-Abríl tinan 1974, hodi fó liberdade ba ita Timoroan atu hili ita-nia destinu rasik, Indonézia mai invade no okupa ita-nia rai durante tinan 24hodi taka netik ita ba mundu tomak, obriga ho forsa brutál atu ita tama baRepúblika Indonézia nian, hodi oho ita atu mohu (kurakuran ema 250.000),

Page 9: Badain No Knaar Hanorin Lian Iha Timor Lorosa'e

9

liudook Japonés sira oho ita iha Funu Mundiál Daruak (kurakuran 40.000 ihatinan 3 nia laran). Keta haluha mós katak Portugál nia diplomasia hamutuk hofrente diplomátika Timoroan sira nian mak hamonu Indonézia nia polítika ihaONU, no Portugál mak tanis ho ita no hamnasa ho ita durante okupasaun to�oita hetan vitória. Ohin loron, Portugál mak ita nia parseiru metin liu, maskimundu tomak kanta katak nia rai kiak, ki�ik, dook hosi Timór, no propagandaoioin tan.

Molok sai nu�udar Prezidente Repúblika nian, Xanana Gusmão hatete bajornalista sira iha rai-Makau iha fulan-Novembru tinan 2001, katak Portugálmak parseiru eternu ka rohan-laek Timór-Leste nian. Ne�e halo ema barakne�ebé la komprende rain rua ne�e nia relasionamentu, laran-rurua. Timoroansira ho Portugés sira de�it mak bele iha fuan no kapasidade atu komprendeliafuan hirak ne�e.

STL � 17. Maibé, ita atu iha relasaun di�ak ho Portugál tenki aprende duni lia-portugés?

D-INL � Ita keta haluha katak nasaun ki�ikoan hanesan Timór Lorosa�epresiza lian internasionál ida ho estatutu ofisiál hodi komunika ho mundu li�urnian. Lia-tetun, maski kapás no riku, ita la bele uza iha li�ur (hanesanIndonézia sira la bele uza lia-indonéziu iha li�ur). Tebes duni, se Timoroan sirala bele uza lia-portugés tan lian �koloniál� de�it, entaun, australianu, maláziu,filipinu no indianu sira mós la bele uza lia-inglés, no rain barakliu AmérikaKlaran (Sentrál) no Kraik (Súl ka Latina) nian la bele uza lia-españól. Molokto�o tinan 1999, rain barabarak, hanesan Angola, Brazíl, Kabuverde, Giné-Bisau, Mosambike, Saun Tomé no Prínsipe, ukun an tiha ona. Sira ko�aliaportugés nu�udar lian dahuluk ka lian ofisiál ida. Brazíl ukun an hori tinan1822, no hala�o knaar boboot de�it iha mundu ohin nian. Molok mutin sira maituur iha Austrália tinan 215 liubá (1788-2003), ema rai-na�in (aboríjine) siratinan rihun ba rihun la moris to�ok ida ho lia-inglés. Ohin loron sira ko�alia lia-inglés nu�udar lian ofisiál.

Hanoin ne�e la intelijente duni, no nia hun lasusar atu hetan: propagandarejime Suharto nian. Akuzasaun ne�e mamuk no beik mós bainhira rai-Portugál la iha intensaun ida atu ukun filafali Timór Lorosa�e, no bainhira lia-portugés mai ita hanesan odamatan ida nakloke hela ba la�ós de�it Europamaibé mós ba rain hotu-hotu ne�ebé ko�alia lia-portugés no nia lian maun-alinsira: galegu, españól, katalaun, fransés, italianu no romenu. Lia-portugésla�ós de�it hanesan lia-tetun nia trampolín ka tali-hakur (eh fatuk-hakat), maibémós lian ida ne�ebé hariku ita no prepara ita atu sai membru ida komunidadeinternasionál nian. Iha tinan 1998 no 1999 nia laran ita Timoroan, tannasionalizmu, sadik iha manifestasaun boboot hodi hakilar �mate ka morisduni bapa sai�. Bapa sira sai tiha ona, ita ukun an tiha ona. Ita Timoroanlabele beik, no keta hanoin fali iha militár Indonézia nia fatin no hulan fali nianaha psikolójiku: katak, konsidera portugés (ne�ebé fó mahon ba tetun) liankoloniál ida, no konsidera fali lia-indonéziu ne�ebé kokir no koir-sai ita-niaidentidade kulturál, istóriku no polítiku, hanesan meiu ida ne�ebé bele �fóorgullu, fasilita dezenvolvimentu, no kualidade� (nu�udar pergunta númeru 14iha leten ne�e bele hatudu).

Hotu 29 Agostu 2003