Dan planeta Zemlje

22. travnja 2020.

Voditeljice grupe: „Sad se vidi, sad se zna, da okoliš čuvam ja!”Edita Perković, mag. bibl.Marijana Petričević, soc. ped.

Dan planeta Zemlje prvi put je obilježen 22. travnja 1970. u SAD-u.Cilj je buđenje svijesti o očuvanju okoliša i utjecaju ljudskog djelovanja na prirodu.

• U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine.

• 50. obljetnica

• 3o. put se obilježava u Hrvatskoj

Tema ovogodišnjeg međunarodnog obilježavanja Dana planeta Zemlje je "Kraj plastičnom onečišćenju“.

• Nastoji se podijeliti informacije o održivom gospodarenju otpadom te upozoriti na opasnosti i potaknuti stanovništvo na pozitivne promjene u navikama.

• I mi smo sudjelovali u projektu udruge „Sunce” prošle godine na

Dan planeta Zemlje

Budimo zreli, slušajmo znanstvenike!

Klimatske promjene su potaknute nepromišljenim ponašanjem čovjeka:

Globalni pokret za borbu protiv klimatskih promjena

opominje da je došlo vrijeme da se upozorenja znanstvenika

ozbiljno shvate jer je u pitanju budućnost planeta.

Sve intenzivnije i sve osjetnije promjene klime naša

su realnost i više si ne možemo priuštiti luksuz

nedjelovanja ili pogrešno usmjerenog djelovanja.

Znanstvena zajednica već dugo upozorava na

neodrživost čovjekove ovisnosti o fosilnim gorivima i

posljedično emisijama velikih količina ugljikova dioksida.

Na temelju znanstvenih rezultata danas znamo da nas

je to dovelo do opasne klimatske krize i krajnje

neizvjesne budućnosti.

Pročitaj više na:://www.profil-klett.hr/klimatske-promjene-budimo-zreli-

slusajmo-znanstvenike

Priroda je zadivljujuće organizirana.

Čovjek ne smije ugrožavati ni jednu kariku u lancu prirodne ravnoteže kojemu i sam pripada.

Jeste li znali da npr. mekušci filtriraju vodu i imaju važnu ulogu u održavanju vodenih ekosustava. Oni su vodi potrebni kao bubrezi čovjeku.

Savjesno ponašanje ne smije ovisiti samo o propisanim zakonima, nego treba proizlaziti iz razvijenog osjećaja odgovornosti.

Umjetno svjetloSva bića na Zemlji prilagođena su prirodnom ritmu izmjene svjetla i tame.

Neki su za svoje aktivnosti odabrali zoru, neki dan, sumrak ili noć, a svaki poremećaj ove dnevne izmjene svjetlosti donosi manje ili veće neprilike.

U svakodnevici vlastitih životnih okolnosti rijetko o tome razmišljamo, a još manje nas je svjesno problema neželjenog noćnog svjetla ili svjetlosnog onečišćenja.

Tko želi znati više, neka pročita izvorni članak

Pesticidi i druge kemikalije

Izumiranje pčela bio je misterij

sve dok krajem 90-tih godina

nije pronađen glavni uzrok:

upotreba pesticida.

Medonosne pčele su najvažniji

prirodni oprašivači pa bi

njihovo izumiranje moglo

ugroziti opstanak biljaka,

životinja i čovjeka.

Ispušni plinoviZračni promet je odgovoran za otprilike 2,5% globalne emisije ugljičnog dioksida.

Zrakoplovi u visinama proizvode emisije štetnih plinova koje znatno povećavaju efekt staklenika.

Kako je avioprijevoz postao sve popularniji, posljedice na okoliš su velike.

Usporedbe radi, vožnja vlakom 18 je puta povoljnija za okoliš.

Letovi avionom spadaju među najveće zagađivače. Približno dva sata leta avionom napravi istu štetu kao i prosječan automobil za godinu dana vožnje.

A zagađenje zbog automobila je i samo dovoljno opasno.

Klikom na sliku desno u okviru pogledajte prilog na stranicama Profila.

Dan planeta Zemlje 2020. g. poseban je iz više razloga.

To je 25. obljetnica programa Globe, 50. obljetnica Dana planeta Zemlje

i

1. Dan planeta Zemlje koji se obilježava širom svijeta u zatvorenom prostoru!

Dan planeta Zemlje 2020. u izolaciji

COVID-19 je pored strašnog zla posijanog u ljudsku populaciju i tragedije koju je izazvao, pokazao i nešto važno –sliku našeg odnosa prema prirodi i okolišu. O tome piše i na: https://www.radioslatina.hr/os-josipa-kozarca-slatina-dan-planeta-zemlje-2020-u-izolaciji/

Još puno toga čovječanstvo nije naučilo!Znanost ne smije stati, jer razum je jedini izlaz.

Netko mora glasno reći što će se dogoditi ako se zbog klimatskih promjena otope ledenjaci i zamrznuto tlo.

Možda će se pojavit uzročnici opasnih bolesti ostavljenih u dalekoj prošlosti, različiti kemijski spojevi, itd.

Više je

savršenstva

u kaplji vode,

nego u bilo

kojem stroju

kojeg je čovjek

napravio.

Albert Einstein

Znanstvenici upozoravaju da moramo hitno početi radikalno smanjivati emisije ugljikova dioksida te ih do polovice stoljeća potpuno ukinuti.

Ugljični otisak pokazuje koliko tona stakleničkih plinova stvaramo obavljanjem svakodnevnih aktivnosti.

Mjerimo ga u tonama.Primarni otisak predstavlja izravne ispuste uzrokovane upotrebom fosilnih

goriva (nafte, ugljena, plina), dok sekundarni uključuje posredne emisije koje nastaju u

cjelokupnom životnom ciklusu proizvoda koje koristimo od izbora materijala i proizvodnje, preko transporta do njihove upotrebe, razgradnje, odnosno odlaganja u otpad.

Svatko od nas pridonosi nastanku vlastitoga ugljičnog otiska:

• način na koji odlazimo na posao ili u školu

• proizvod koji biramo u dućanu

• svijest o tome da nakon izlaska iz prostorije treba ugasiti svjetlo, isključiti računalo kad ga ne

koristimo

• svijest o svakodnevnom izboru hrane

• i još mnoštvo odluka.

Preuzeto sa: https://magazin.hrt.hr/443692/turizam-odgovoran-za-8-posto-staklenickih-plinova-u-svijetu

Spasimo klimu!Da bismo sačuvali život na Zemlji, treba nam stabilna klima. Ne bude li stabilna, sve češće vremenske kataklizme uništit će naše zajednice i ekosustave.Ekstremne vremenske (ne)prilike, dizanje razine mora i suše simptomi su urušavanja svjetske klime.

Vlade i korporacije dozvoljavanjem korištenja fosilnih goriva uzrokuju promjenu klime, zagađuju okoliš, štete zdravlju i dovode do kršenja ljudskih prava. Potreban je hitan prijelaz s ugljena, nafte i plina na 100% obnovljive izvore energije.

No, i mi možemo doprinijeti ublažavanju klimatske krize promjenama u svakodnevnom životu.

Kako ti možeš pomoći u razvoju eko svijestii spašavanju planeta?

Plastične vrećice zamijeni platnenima koje možeš oprati i višekratno koristiti.

Isključi električne uređaje kad ih ne koristiš.

Razvrstavaj otpad i odlaži ga u predviđene kontejnere (za plastiku, staklo, papir, tekstil i slično).

.

Kako ti možeš pomoći u razvoju eko svijestii spašavanju planeta?

Kad god možeš umjesto papirnatih ručnika koristi kuhinjske krpe ili platnene ručnike. Tako smanjuješ korištenje papirnatih maramica koje su proizvedene korištenjem primarnih vlakana, odnosno drva posječenog radi proizvodnje papira.

Obične baterije zamijeni onima koje se pune. Stare baterije baci isključivo u spremnik za baterije! Takav spremnikimamo u školi, a možeš ga pronaći i u nekim trgovinama.

Umjesto plastičnih čaša koristi staklene. Izbjegavaj plastične tanjure, posude i pribor za jelo, a koristi one obične koji se peru.

Kako ti možeš pomoći u razvoju eko svijestii spašavanju planeta?

• Jesti manje mesa i mliječnih proizvoda

Zbog industrijskog mesa ruše se šume, zagađuju se vode, šteti se našem zdravlju i narušava se klima. Milijarde krava, svinja i kokoši zlostavljane su u velikim tvorničkim farmama. Vrijeme je za manje mesa i više povrća!

Više voziti bicikl ili hodati

Ako do odredišta možemo doći pješice ili biciklom, zašto to ne bi učinili?

Ne samo da ćemo smanjiti svoj ugljični otisak, već ćemo tjelovježbom biti i zdraviji.

Za veće udaljenosti koristiti

• Pokupiti za sobom

U okolišu pokupiti sve što smo tamo donijeli.

Ne ostavljati ništa za sobom na plažama, u šumi, parkovima, na ulici…

Kako ti možeš pomoći u razvoju eko svijestii spašavanju planeta?

Nemoj koristiti plastične slamke

Iako zvuči čudno, zapravo je sasvim logično kada znaš da je plastična slamka koja je ubačena tebi u piće ujedno i otpad kojemu je potrebno 500 godina da se razgradi.

Sa staklenim bocama budi kreativan pa umjesto da ih baciš, pretvori ih u držače za svijeću, olovke ili vazu za cvijeće.

Ako ih bacaš, neka završe u spremniku za staklo jer se ono može potpuno reciklirati!

http://recikliranje-stakla.com/

Za dodatne savjete, slijedi link:

https://www.cistoca.hr/UserDocsImages/publikacije/50%20savjeta.pdf

Pazi! Upozori svoje ukućane!Briga o okolišu prva je stepenica brige

o svom zdravlju i drugim ljudima!

• U ovo vrijeme na pločnicima i zelenim

površinama primjećuje se sve veća

količina iskorištenih zaštitnih maski,

rukavica, papirnatih i vlažnih

maramica.

• Ove jednokratno korištene proizvode,

koji su potencijalno zarazni, potrebno

je pristojno i odgovorno odložiti u

pripadajući spremnik.

https://www.ekovjesnik.hr/clanak/2783/iskoristenim-maskama-i-rukavicama-nije-mjesto-na-plocniku-i-zelenim-povrsinama?fbclid=IwAR0FMzw74j5VOZU9QCRniIoO5w5ihmpTl505Q3N7DGkrb_Gj82omrRIz3pA

Riječi Davida Quammena, autora eseja „Prelijevanje – evolucija pandemije”iz jednoga nedavnog razgovora za časopis Wired:

„Razlozi zbog kojih ćemo i ubuduće svjedočiti krizama poput ove jesu sljedeći:

• 1) naši raznoliki ekosustavi puni su mnogih vrsta životinja, biljaka i ostalih bića, a svaka od njih ima vlastite jedinstvene viruse

• 2) mnogi od tih virusa, a napose oni u divljih sisavaca, mogu zaraziti i čovjeka

• 3) mi sve bezobzirnije zadiremo u te ekosustave i tako se izlažemo novim virusima te

• 4) kad se virus „prelije”, tj. prijeđe sa životinje nositelja na čovjeka i prilagodi se prijenosu među ljudima, taj je virus dobio na lutriji: najednom mu je na raspolaganju 7,7 milijardi jedinki s gustom naseljenošću, a koje putuju posvuda i tako omogućavaju širenje.”

• https://www.greenpeace.org/croatia/koronavirus-i-ono-sto-slijedi-u-skoroj-buducnosti/

Klimatska bi kriza mogla donijeti i opasnije scenarije.

U njima se ponovno javljaju prastari virusi zarobljeni u polarnome ili himalajskome ledu koji su se možda prelili u pradavna vremena i za koje smo smatrali da su zauvijek iskorijenjeni. Ili još gore, možda se pojave bolesti o kojima ne znamo apsolutno ništa.

Severn Suzuki

„Ja sam samo dijete i nemam sva rješenja, ali želim da shvatite da ih nemate ni vi. Ne znate kako da popravite rupe u našem ozonskom omotaču. Ne znate kako da vratite losose natrag u našu mrtvu rijeku. Ne znate kako da vratite životinje koje su sad već istrebljene i ne možete vratiti šume koje su nekoć rasle na mjestima gdje su danas pustinje. Ako ne znate kako to popraviti, molim vas, prestanite uništavati!”

Davne 1992. godine, djevojčica čije je ime Severn Suzuki na velikoj konferenciji za zaštitu Zemlje održane u Riu obratila se brojnim političarima, poslovnim ljudima, novinarima i predstavnicima mnogih organizacija. Govorila je šest minuta i za to kratko vrijeme utišala je cijeli svijet.

Pogledajte VIDEO NA POVEZNICI!

Netko treba reći! Do danas su se brojni mladi ljudi oglasili

Pokret mladih za klimu prije godinu dana pokrenula je mlada, tada 15-godišnja Greta Thunberg. Od tada je taj pokret dostigao globalne razmjere. No nažalost, šume i dalje bivaju uništene, životinje gube svoja staništa, a mi se ne više toliko polako, već jako brzo krećemo gušiti u vlastitome smeću.

Jedino je rješenje potpuno redefinirati naš odnos s prirodom, što obuhvaća zaštitu bioraznolikosti, zaustavljanje klimatske krize, obuzdavanje uništavanja šuma te smanjenje iskorištavanja resursa.

I naravno, puno čitaj i uči jer znanje je najbolji alat za popravljanje sebe i svijeta!

A djeca su oduvijek znala!...

Klikni i poslušaj pjesmu!