Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09...

66
Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje sektora vina i jesu li vidljivi rezultati u vezi s poticanjem konkurentnosti vina EU-a? HR 2014 br. 09 EUROPSKI REVIZORSKI SUD

Transcript of Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09...

Page 1: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje sektora vina i jesu li vidljivi rezultati u vezi s poticanjem konkurentnosti vina EU-a?

HR 2014 br. 09

EUROPSKIREVIZORSKISUD

Page 2: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel. +352 4398-1

E-pošta: [email protected] Internet: http://eca.europa.eu

Twitter: @EUAuditorsECA YouTube: EUAuditorsECA

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

ISBN 978-92-872-0309-0doi:10.2865/70278

© Europska unija, 2014. Umnožavanje je dopušteno uz uvjet da se navede izvor.

Printed in Luxembourg

Page 3: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

HR 2014 br. 09Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo

ulaganjem i potporom za promicanje sektora vina i jesu li vidljivi rezultati u vezi s poticanjem konkurentnosti vina EU-a?

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a)

Page 4: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

02Sadržaj

Odlomak

Kratice

Pojmovnik

I. – IX. Sažetak

1. – 11. Uvod

1. – 11. Sektor vina u EU-u

12. – 15. Revizijski opseg i pristup

16. – 80. Opažanja

16. – 34. Dio I. – Je li investicijska mjera u okviru zajedničke organizacije tržišta vina prikladno izrađena i provedena vodeći računa o načelu ekonomičnosti?

18. – 21. Nije dokazana potreba za dodatnim mjerama ulaganja u okviru zajedničke organizacije tržišta vina…

22. – 25. …dok je provedba ulaganja u zajedničku organizaciju tržišta vina u nekim državama članicama kasnila ili bila ograničena…

26. – 29. Posjećene države članice pružaju ograničena jamstva o tome da se potpora pruža samo financijski održivim projektima …

30. – 34. …i sustavno ne procjenjuju opravdanost projektnih troškova

35. – 64. Dio II. – Je li mjera promidžbe prikladno osmišljena i učinkovito provedena?

37. – 42. Potpora za promidžbu također se odobrava velikim društvima koja već imaju snažan ugled i izvoznu tradiciju…

43. – 47. …i za koje je izgledno da su obavljala promidžbene aktivnosti bez javne potpore (tzv. učinak „mrtvog tereta“)

48. – 51. Nejasna definicija prihvatljivih rashoda do 2013. godine

Page 5: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

03Sadržaj

52. – 54. Države članice ne provjeravaju uvijek dolazi li do nepravilnog dvostrukog financiranja

55. – 64. Nedostatan revizijski trag otežava djelotvornost kontrola posjećenih država članica čiji je cilj osigurati postojanje i prihvatljivost promidžbenih aktivnosti

65. – 80. Dio III. – Jesu li učinci mjera prikladno prikazani?

65. – 70. Praćenje i evaluacija mjera bili su usmjereni na izlazne proizvode i financijsku provedbu, no još ne postoji dovoljno informacija o postignutim rezultatima

71. – 73. Učinci ulaganja u okviru zajedničke organizacije tržišta ne mogu se lako razdvojiti od učinaka ulaganja u okviru ruralnog razvoja…

74. – 75. Došlo je do povećanja izvoza vina država članica u zemlje koje nisu države članice EU-a…

76. – 80. …no teško je odrediti u kojoj se mjeri to povećanje može izravno pripisati mjeri promidžbe

81. – 90. Zaključci i preporuke

Prilog I. — Glavne stavke opskrbne bilance na razini država članica skupine EU-27

Prilog II. — Prilog X.b Uredbe VIjeća (EZ) br. 1234/2007

Odgovori Komisije

Page 6: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

04Kratice

EFJP: Europski fond za jamstva u poljoprivredi

EPFRR: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

EFRR: Europski razvojni fond za regionalni razvoj

EU: Europska unija

EU-27: Europska unija sastavljena od 27 država članica

ha: hektar

hl: hektolitar

NPP: Nacionalni program potpora

ZOI: Zaštićena oznaka izvornosti

ZOZP: Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

RR: Ruralni razvoj

USD: američki dolar

ZOT vina: Zajednička organizacija tržišta vina

Page 7: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

05Pojmovnik

Mjera destilacije sporednih proizvoda: Potpora koja se dodjeljuje za dobrovoljnu ili obveznu destilaciju sporednih proizvoda u proizvodnji vina (komina od grožđa i vinski talog) koja se provodi u skladu s uvjetima propisanima Prilogom XV.b točkom D Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007.

Koncentrirani mošt od grožđa: Koncentrirani mošt od grožđa je nekaramelizirani mošt koji se dobiva djelomičnom dehidracijom mošta od grožđa koja se provela bilo kojim dopuštenim postupkom osim djelovanja izravne topline.

Krizna destilacija: Potpora dodijeljena do 31. srpnja 2012. godine za dobrovoljnu ili obveznu destilaciju viška vina za koju se država članica odlučila u opravdanim kriznim slučajevima s ciljem smanjenja ili uklanjanja viška i istovremeno osiguravanja kontinuiteta ponude od jedne do druge berbe.

Učinak „mrtvog tereta“ (eng. deadweight): situacija u kojoj bi se subvencionirani projekt djelomično ili u cijelosti proveo i bez bespovratne pomoći.

Ekonomičnost: Načelo ekonomičnosti odnosi se na postizanje određene razine izlaznih proizvoda (eng. outputs) ili rezultata uz najmanji mogući trošak.

Djelotvornost: Načelo djelotvornosti odnosi se na postizanje specifičnih ciljeva i željenih rezultata.

Učinkovitost: Načelo učinkovitosti odnosi se na postizanje najboljeg odnosa između upotrijebljenih sredstava i postignutih izlaznih proizvoda (eng. outputs) ili rezultata.

Izvozne subvencije: U skladu sa zajedničkom poljoprivrednom politikom Europska unija određuje minimalne razine cijena za određene poljoprivredne proizvode. Te minimalne razine cijena u mnogim su slučajevima više od svjetske razine cijene za taj isti proizvod. U slučajevima kada se poljoprivredni proizvodi moraju izvoziti u treće zemlje (izvan EU-a), potrebno je premostiti razliku između razine cijene EU-a i cijene na svjetskom tržištu. Razlika se premošćuje plaćanjem izvoznih subvencija izvoznicima. Izvozne subvencije razlikuju se po vremenu, sektoru proizvodnje i proizvodima pojedinih sektora.

Mjera zelene berbe: Zelena berba znači potpuno uništavanje ili uklanjanje još nedozrelih grozdova čime se urod predmetnog područja smanjuje na nultu vrijednost. Potpore za zelenu berbu mogu se dodijeliti kao kompenzacija u obliku paušalnog plaćanja po hektaru koje utvrđuje predmetna država članica.

Premija za krčenje: Potpora koja se dodjeljuje vinogradarima za trajno povlačenje svih vinovih loza na čestici ili gospodarstvu.

Mjera za osiguranje berbe: Potpora čija je svrha pridonijeti osiguravanju dohotka proizvođača u slučajevima kada su na njega utjecaj imale prirodne katastrofe, nepovoljni klimatski uvjeti, bolesti ili najezde nametnika.

Mjera ulaganja: Potpora se može odobriti za materijalna i nematerijalna ulaganja u objekte za preradu, infrastrukturu vinarija i stavljanje vina na tržište s ciljem poboljšanja ukupne učinkovitosti poduzeća i odnosi se na jedno ili više od sljedećeg: (a) proizvodnju ili stavljanje na tržište proizvoda iz Priloga XI.b Uredbi Vijeća (EZ) br. 1234/2007; (b) razvoj novih proizvoda, postupaka i tehnologija povezanih s proizvodima navedenim u Prilogu XI.b.

Page 8: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

06Pojmovnik

Mjera zajedničkih fondova: Zajednički fondovi moraju pružiti potporu proizvođačima koji se žele zaštititi od tržišnih previranja. Potpora Zajednica za uspostavu zajedničkih fondova može se dodijeliti u obliku privremene ili degresivne pomoći za pokrivanje administrativnih troškova fondova. Ovu mjeru nije odabrala nijedna država članica.

Nacionalni program potpore/ nacionalna omotnica: Države članice proizvođačice vina koriste sredstva zajedničke organizacije tržišta vina EU-a kroz nacionalne programe potpore za financiranje posebnih potpornih mjera za pomoć sektoru vina (članak 103. i Uredbe (EZ) br. 1234/2007. Države članice Komisiji predaju petogodišnji program potpore koji sadrži mjere u skladu s pravilima kojima se uređuje sektor vina (članak 103. k Uredbe (EZ) br. 1234/2007).

Druga vina: Vina koja ne ispunjavaju uvjete za mjere promidžbe, primjerice, stolna vina bez oznake sorte grožđa.

Mjera destilacije alkohola za piće: Potpora u obliku pomoći po hektaru dodijeljena do 31. srpnja 2012. godine proizvođačima vina koje se destilira u alkohol za piće.

Programsko razdoblje: Nacionalni programi potpore izrađuju se za petogodišnje razdoblje. Prvo je programsko razdoblje bilo od 2009. do 2013. godine nakon čega je uslijedilo programsko razdoblje od 2014. do 2018. godine.

Mjera promidžbe: Potpora za informativne mjere ili mjere promidžbe u vezi s vinima Zajednice. Mjera promidžbe odnosi se na vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili vina s oznakom sorte grožđa. Ova se mjera može sastojati isključivo od sljedećeg: (a) odnosi s javnošću, promidžbene mjere ili mjere oglašavanja; (b) sudjelovanje na događanjima, sajmovima ili izložbama od međunarodnog značaja; (c) informativne kampanje; (d) izrada studija o novim tržištima, nužnima za širenje tržišnog plasmana; te (e) izrada studija za vrednovanje rezultata promotivnih i informativnih mjera. Doprinos Zajednice promotivnim aktivnostima ne smije prekoračiti 50 % prihvatljivih rashoda (članak 103. p Uredbe (EZ) br. 1234/2007).

Mjera restrukturiranja i prenamjene vinograda: Potpora za restrukturiranje i prenamjenu vinograda može obuhvaćati samo jednu od sljedećih aktivnosti: (a) zamjenu sorti, uključujući i putem precjepljivanja; (b) premještanje vinograda; (c) poboljšanje tehnika upravljanja vinogradom. Uobičajena obnova vinograda koji su došli do kraja svog životnog vijeka neće se smatrati aktivnošću restrukturiranja i prenamjene. Potpora za restrukturiranje i prenamjenu vinograda može biti isključivo u jednom od sljedećih oblika: (a) naknada proizvođačima za gubitak prihoda koji je posljedica provedbe mjere; (b) doprinos za troškove restrukturiranja i prenamjene.

Page 9: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

07Pojmovnik

Program ruralnog razvoja: Dokument koji je pripremila država članica ili regija i koji je odobrila Komisija za planiranje provedbe politike ruralnog razvoja.

Program jedinstvenih plaćanja: Program potpore koji je zamijenio većinu prijašnjih plaćanja izravnih potpora te u kojem potpora nije povezana s obvezom proizvodnje. Umjesto toga, isplata cjelokupnog iznosa potpore uvjetovana je obvezom da poljoprivrednik održava zemlju u skladu s dobrim poljoprivrednim i ekološkim uvjetima (DPEU) i da poštuje propisane standarde upravljanja (SMR) – tzv. „višestruka sukladnost“. Države članice mogu pružiti potporu vinogradarima tako da im dodijele prava na plaćanje kako je opisano u glavi III. poglavlju 3. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 u skladu s Prilogom VII. točkom O te Uredbe.

Dobro financijsko upravljanje: U skladu s člankom 27. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (Financijska uredba (SL L 248, 16.9.2002.)), dobro financijsko upravljanje počiva na načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Sortno vino: Vina bez oznake zemljopisnog podrijetla za koje je, pod određenim uvjetima, dopuštena naznaka sorte grožđa. Ova vina ispunjavaju uvjete za korištenje mjere promidžbe.

Vinska godina: Godina proizvodnje vinskih proizvoda (kako je opisano u Prilogu I. dijelu XII. Uredbe (EZ) br. 1234/2007). Počinje 1. kolovoza svake godine i završava 31. srpnja sljedeće godine.

Page 10: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

08Sažetak

IEuropska unija (EU) najveći je proizvođač vina na svi-jetu. 2008. godine Vijeće je pokrenulo reformu zajed-ničke organizacije tržišta (ZOT) vina čiji je osnovni cilj bio poboljšati konkurentnost proizvođača vina iz EU-a te uravnotežiti ponudu i potražnju, i to sve u kontek-stu višegodišnjeg strukturnog viška ponude koja je veća od potražnje. Glavni financijski instrumenti ove reforme uključivali su i privremeni program krčenja i uspostavu nacionalnih programa potpora, pri čemu države članice između 11 raspoloživih mjera biraju one koje su najprikladnije za njihovu specifičnu situaciju.

IISud je prijašnjom revizijom1 obuhvatio krčenje vino-grada čiji je glavni cilj bio uspostaviti ravnotežu između ponude i potražnje. Ovom je revizijom Sud ispitivao je li se dobro upravljalo ulaganjem i potpo-rom za promidžbu sektora vina, kao i jesu li vidljivi rezultati u vezi s poticanjem konkurentnosti vina EU-a. Sud je zaključio da su na upravljanje ulaganjem i potporom za promidžbu sektora vina tijekom počet-nih godina obuhvaćenih revizijom negativno utjecali nedostaci u izradi i provedbi koji su istaknuti u ovom izvješću, kao i da nije uvijek bio vidljiv učinak na kon-kurentnost vina EU-a.

IIIPotreba za dodatnom mjerom ulaganja, specifičnom za sektor vina, nije dokazana jer je takva mjera već postojala u okviru politike ruralnog razvoja. Takva dodatna mjera čini postupke složenijima, stvara admi-nistrativne prepreke te je u nekim državama člani-cama dovelo do kašnjenja s provedbom ili do toga da su prihvatljiva ulaganja imala pretjerano ograničeni opseg. U vrijeme obavljanja revizije, znatan dio počet-nih sredstava koje su države članice odobrile za mjere ulaganja morao se ponovno dodijeliti drugim mjerama nacionalnih programa potpore.

1 Tematsko izvješće br. 7/2012 „Reforma zajedničke organizacije tržišta vina: Dosadašnja postignuća (http://eca.europa.eu).

IVNadalje, mjera ulaganja nije se provela u skladu s nače-lom ekonomičnosti. Većina revidiranih država članica nije osigurala da potporu prime samo održivi projekti te se pojavio rizik od prekomjerne potrošnje sredstava, s obzirom na to da opravdanost projektnih troškova nije sustavno procjenjivana.

VPromidžbene aktivnosti često se koriste za konsolida-ciju tržišta, a ne za osvajanje novih tržišta ili oporavak starih tržišta. Unatoč tome što je namjera bila pružiti potporu malim i srednjim poduzećima, financirana su i velika poduzeća.

VIDržave članice nisu dovoljno pažljivo birale koje će se aktivnosti provesti u okviru mjere promidžbe. Kon-kretno, Sud je prepoznao slučajeve u kojima bi kori-snici bili snosili troškove promidžbenih aktivnosti i bez potpore EU-a. Nadalje, troškovi promidžbenih aktiv-nosti, izravni troškovi i troškovi provedbenih tijela nisu dovoljno dobro opravdani: popratna je dokumentacija bila loše kvalitete ili manjkava. To onemogućuje djelo-tvoran pregled dokumentacije kojeg obavljaju države članice i čiji je cilj osigurati korištenje i prihvatljivost promidžbenih aktivnosti.

VIIIznos raspoloživih sredstva koja su države članice namijenile za mjere promidžbe u proračunu za pro-gramsko razdoblje od 2014. do 2018. godine više je nego dvostruko veći od iznosa sredstava potrošenih u prijašnjem programskom razdoblju.2 S obzirom na poteškoće s kojima su se suočavale države čla-nice pri trošenju proračuna za razdoblje od 2009. do 2013. godine na promidžbene aktivnosti, postoji rizik da je proračun za razdoblje od 2014. do 2018. prevelik, čime se ugrožava primjena načela dobrog financijskog upravljanja.

2 Za mjeru promidžbe u programskom razdoblju od 2009. do 2013. godine potrošeno je 522 milijuna eura. Za programsko razdoblje od 2014. do 2018. godine za mjeru promidžbe dodijeljeno je 1 156 milijuna eura (EU-27). To znači da je u usporedbi sa sredstvima potrošenima u prethodnom razdoblju došlo do povećanja od 121 %.

Page 11: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Sažetak 09

VIIIKomisija i revidirane države članice još ne pružaju dovoljno relevantnih informacija kako bi prikazale izravne rezultate koji proizlaze iz navedenih mjera. U slučaju mjere ulaganja, učinak ulaganja u zajedničku organizaciju tržišta vina ne može se lako razdvojiti od ulaganja ruralnog razvoja. U slučaju mjere promidžbe, korišteni su pokazatelji rezultata obuhvatili mnoge varijable na koje ne utječu promidžbene aktivnosti. Stoga rezultati mjera još nisu vidljivi.

IXNa temelju ovih opažanja Sud preporučuje sljedeće:

Za mjeru ulaganja:

(a) Kako bi racionalizirale program pomoći, Komisija bi trebala pratiti korištenje sredstava, analizirati potrebu za mjerom i procijeniti je li sektoru vina u usporedbi s drugim poljoprivrednim sektorima potrebna dodatna pomoć za ulaganje.

(b) Države članice trebale bi ublažiti rizik po gospo-darstvo, i to sustavnom procjenom opravdanosti projektnih troškova i financijske sposobnosti pod-nositelja zahtjeva. Rezultat ovih procjena trebao bi biti prikladno dokumentiran. Komisija bi trebala osigurati da države članice djelotvorno provode ove provjere.

Za mjeru promidžbe:

(a) Relevantnom uredbom trebalo bi se ograničiti da pojedini korisnici u svakom programskom raz-doblju predstavljaju promotivni program za iste ciljane zemlje. Komisija bi također trebala ograni-čiti opseg ove mjere u vezi s prihvatljivosti oglaša-vanja marke proizvoda te staviti veći naglasak na davanje prednosti malim i srednjim poduzećima pri korištenju mjere promidžbe.

(b) Kako bi se smanjio rizik od tzv. učinka mrtvog te-reta, Komisija bi trebala osigurati da države članice tijekom svojih postupaka odabira od korisnika zahtijevaju da oni jasno dokažu svoju potrebu za potporom EU-a te da se obični operativni troškovi ne financiraju iz proračuna EU-a.

(c) Komisija bi trebala osigurati da su popratni troško-vi, kao što su troškovi provedbenih tijela i izravni troškovi, prikladno obrazloženi i da su u granici maksimalnog postotka ukupnih troškova.

(d) Države članice trebale bi osigurati dostatan revi-zijski trag pri čemu je svaka pomoć za promidžbu prikladno dokumentirana.

(e) Komisija bi od država članica trebala tražiti da pomnije vrednuju rezultate promidžbenih proje-kata. Konkretno, rezultati promidžbenih aktivnosti trebali bi se procjenjivati na razini korisnika, a ne na razini čitavog sektora vina EU-a. Države članice bi za procjenu i konsolidaciju njihovih rezultata trebale bolje koristiti izvješća koja su sastavili kori-snici na kraju promidžbenih aktivnosti.

(f) Nakon što je prošlo dovoljno vremena, Komisija bi trebala analizirati u kojoj mjeri povećani prora-čun dodijeljen nacionalnim programima potpore za razdoblje od 2014. do 2018. godine odgovara potrebama sektora vina u EU-u i apsorpcijskom kapacitetu država članica. Komisija bi na temelju ove analize trebala po potrebi prilagoditi proračun kako bi osigurala da se njime države članice potiču da budu djelotvornije u primjeni mjera.

Page 12: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

10Uvod

Sektor vina u EU-u

01 Europska unija najveći je proizvođač vina na svijetu. S otprilike 3 miliju-na hektara vinove loze, EU u prosjeku proizvodi oko 158 milijuna hektolita-ra vina godišnje. Prosječna godišnja potrošnja unutar EU-a iznosi otprilike 127 milijuna hektolitara3. Tijekom vin-ske godine 2011./2012., u države koje nisu članice EU-a izvezeno je približno 23 milijuna hektolitara vina te je uve-zeno 14 milijuna hektolitara vina, što odgovara tržišnoj vrijednosti u iznosu od redom 8,6 milijardi eura i 2,4 mili-jarde eura4 (vidjeti opskrbnu bilancu u Prilogu I.).

02 2005. godine, kada je Komisija zapo-čela s pripremnim radom za reformu zajedničke organizacije tržišta (ZOT), postojao je strukturni višak proizvod-nje vina koji je bio procijenjen na 18,5 milijuna hektolitara.

03 U priopćenju koje je poslala Vijeću i Europskom parlamentu5, Komisija je navela da je glavni razlog za reformu zajedničke organizacije tržišta upravo rastući nerazmjer ponude i potrošnje. 2007. godine Komisija je objavila pro-cjenu učinka6, kojom je procijenjena situacija u sektoru vina u EU-u. Ovom je procjenom učinka potvrđeno posto-janje neodržive neravnoteže na tržištu, kao i smanjena konkurentnost vina iz EU-a u usporedbi s onima iz drugih zemalja.

04 2008. godine, Uredbom Vijeća (EZ) br. 479/2008 pokrenuta je reforma zajedničke organizacije tržišta vina7. Prema procjeni učinka, dva glavna cilja reforme zajedničke organizacije tržišta vina bila su:

— povećati konkurentnost europskih vina i

— osigurati bolju ravnotežu između ponude i potražnje.

05 Od 1. kolovoza 2008. godine, mjere tržišnih intervencija, kao što su destila-cija, izvozne subvencije i mjere skla-dištenja, postepeno su se smanjivale te su u potpunosti završene 31. srp-nja 2012. godine8. Rashodi tržišnih intervencija smanjili su se sa 364 mi-lijuna eura u godini koja prethodila provedbi reforme zajedničke organiza-cije tržišta vina (2007./2008. g.) na nulu u godini 2012./2013.

3 Eurostat, opskrbna bilanca za vino, prosječno u posljednjih 5 vinskih godina (2007./2008.–2011./2012.).

4 Izvori podataka: Eurostat, baza podataka COMEXT – podatci od 24. srpnja 2013. godine.

5 COM(2006) 319 završna verzija od 22. lipnja 2006.

6 SEC(2007) 893 završna verzija od 4. srpnja 2007.

7 Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2008 od 29. travnja 2008. o organizaciji zajedničkoga tržišta vinom kojom se izmjenjuju uredbe (EZ) br. 1493/1999, (EZ) br. 1782/2003, (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 3/2008 i stavljaju izvan snage uredbe (EEZ) br. 2392/86 i (EZ) br. 1493/1999 (SL L 148, 6.6.2008., str. 1.). Ta je uredba stavljena izvan snage u kolovozu 2009. godine te je zajednička organizacija tržišta vina uključena u jedinstvenu organizaciju tržišta koja je uspostavljena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim odredbama za pojedine poljoprivredne proizvode (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).

8 Zadržana je samo destilacija sporednih proizvoda jer je njezina svrha osigurati proizvodnju kvalitetnog vina, kao i ekološku proizvodnju vina.

Page 13: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

11Uvod

06 Glavni financijski instrumenti refor-mirane zajedničke organizacije tržišta vina za programsko razdoblje od 2009. do 2013. godine navedeni su u nastavku:

(a) Dobrovoljno krčenje vinograda čija je svrha stvoriti sektor vina koji je u skladu s tržišnim uvjetima, i to omogućavanjem trajnog uklanja-nja manje konkurentnih vinograda. Ovaj je program dovršen u vinskoj godini 2010./2011. U okviru ovog programa iskrčeno je 161 166 hek-tara vinograda. Sredstva EU-a na-mijenjena ovom programu iznosila su oko 1 025 milijuna eura.

(b) Nacionalni programi potpore (NPP), poznati i kao „nacionalna omotnica“: državama članicama stavljaju na raspolaganje poseban proračun za izradu petogodišnjeg programa potpore koji je sastav-ljen od nekoliko mjera koje se bira-ju s popisa 11 raspoloživih mjera9. Ti programi potpore dostavljaju se Komisiji na odobrenje. Za svoje nacionalne programe potpore go-dišnji se proračun dodjeljuje 18 dr-žava članica. Za prvo programsko razdoblje u trajanju od pet godina ukupan proračun iznosi 5,3 mili-jarde eura. Pripadajući godišnji proračuni po državama članicama prikazani su u Prilogu II.

(c) Prijenos sredstava10 u postojeće programe ruralnog razvoja u svrhu povećanja potpore povezane s ru-ralnim razvojem u vinogradarskim regijama.

07 Osim programa jedinstvenih plaćanja11, financijski najvažnije mjere koje su države članice uključile u svoje nacio-nalne programe potpore za program-sko razdoblje od 2009. do 2013. godine su restrukturiranje i zamjena sorti vinograda (43 % proračuna za nacio-nalne programe potpore, tj. više od 2 milijarde eura tijekom petogodišnjeg razdoblja), promidžba i ulaganje (svaka od ove dvije mjere predstavlja 10 % proračuna za nacionalni program pot-pora, tj. redom 522 i 518 milijuna eura) (vidjeti grafikon 1.). Svrha je ove tri mjere povećati konkurentnost sektora vina i iskazati nastojanje da se prijeđe s mjera tržišnih intervencija na mjere usmjerene na tržište, kako je uređeno novom zajedničkom organizacijom tržišta vina.

9 Te su mjere: restrukturiranje i prenamjena vinograda, zelena berba, zajednički fondovi, program jedinstvenih plaćanja, promidžba, ulaganja, destilacija sporednih proizvoda, kao i tri privremene mjere koje su završene 31. srpnja 2012. godine (destilacija alkohola za piće, krizna destilacija, korištenje koncentriranog mošta od grožđa).

10 Iznosi utvrđeni člankom 190.a stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, na temelju povijesnih troškova propisanih Uredbom Vijeća (EZ) br. 1493/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkoj organizaciji tržišta vina (SL L 179, 14.7.1999., str. 1.) za interventne mjere za regulaciju tržišta kako je navedeno u članku 3. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (SL L 209, 11.8.2005., str. 1.).

11 Program jedinstvenih plaćanja jedna je od mjera raspoloživih u okviru nacionalnog programa potpora, ali se ne smatra da on izravno pridonosi konkurentnosti sektora vina. Dodijeljena sredstva za ovu mjeru tijekom razdoblja od 2009. do 2013. godine iznosila su 510 milijuna eura.

Page 14: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

12Uvod

08 Mjera ulaganja sastoji se od potpo-re koja se dodjeljuje za materijalna ili nematerijalna ulaganja u objekte za preradu, infrastrukturu vinarija i stavljanje vina na tržište. Cilj je ove potpore poboljšati ukupnu učinko-vitost poslovanja poduzeća12. Države članice moraju definirati prihvatljive investicijske operacije. Maksimalna stopa pomoći iznosi 40 %13 prihvatljivih troškova ulaganja, što se u projektima koje je odabrao Sud može kretati od 6 000 eura za novu čepilicu za navojne čepove do 10,3 milijuna eura za izgrad-nju i opremanje nove zadruge u kojoj se okupilo nekoliko zadruga.

12 Članak 103.u Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

13 Ostale stope pomoći: 50 % u regijama koje su klasificirane kao konvergentne regije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (SL L 2010, 31.7.2006., str. 25.), 75 % u najudaljenijim regijama u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 247/2006 od 30. siječnja 2006. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije (SL L 42, 14.2.2006., str. 1.) ili 65 % na manjim otocima u Egejskom moru u okviru značenja Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 od 18. rujna 2006. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (SL L 265, 26.9.2006., str. 1.).

Gra

fikon

 1. Udio najvažnijih mjera nacionalnog programa potpora (programsko razdoblje od

2009. do 2013. godine)

Restrukturiranje 43 %

Promidžba 10 %

Ostalo* 14 %

Program jedinstvenih plaćanja 10 %

Ulaganja 10 %

Okončane mjere** 13 %

* Destilacija sporednih proizvoda, osiguranje berbe, zelena berba, aktualni planovi, u skladu s Uredbom br. 1493/1999.

** Mjere zaključene od vinske godine 2012./2013.: pomoć za destilaciju alkohola za piće, kriznu destilaciju i korištenje koncentriranog mošta od grožđa.

Izvor: Komisija – financijska tablica koju dostavljaju države članice, listopad 2013. g.

Page 15: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

13Uvod

09 Mjera promidžbe sastoji se od po-pratnih informativnih mjera i mjera promidžbe koje se odnose na vina iz Zajednice u trećim zemljama, pri čemu se povećava njihova konkurentnost u tim zemljama14. Ova se mjera sastoji od:

— odnosa s javnošću, promotivnih mjera ili mjera oglašavanja, stavlja-jući poseban naglasak na prednosti proizvoda iz Zajednica, posebice u pogledu kvalitete, sigurnosti hrane i ekoloških obilježja,

— sudjelovanja na događanjima, sajmovima ili izložbama od među-narodnog značaja,

— informativnih kampanja, posebice o sustavima Zajednica koji obu-hvaćaju oznaku izvornosti, oznaku zemljopisnog podrijetla i organsku proizvodnju,

— studija o novim tržištima, nužnih za širenje tržišnog plasmana,

— studija za evaluaciju rezultata infor-mativnih mjera i mjera promidžbe15.

10 Maksimalna stopa pomoći za mje-ru promidžbe iznosi 50 % prihvat-ljivih rashoda, što se u projektima koje je odabrao Sud može kretati od 30 000 eura za aktivnosti u vezi s odnosima s javnošću do 32,6 miliju-na eura za ukupan niz promidžbenih aktivnosti opisanih u prethodnom odlomku.

11 Mjerama ulaganja i promidžbe u okvi-ru nacionalnog programa potpore po-dijeljeno upravljaju Komisija i države članice. To znači da je Komisija ta koja je cjelokupno odgovorna za uprav-ljanje navedenim mjerama, iako je provedba povjerena državama članica-ma. Stoga je provedba mjera ulaganja i promidžbe te povezanih kontrolnih sustava u velikoj mjeri u nadležnosti država članica16. Krajnji korisnici ovih mjera moraju poštovati uvjete propisa-ne zakonodavstvom EU-a ili nacional-nim/regionalnim zakonodavstvom.

14 Na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 od 17. prosinca 2007. o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (SL L 3, 5.1.2008., str. 1.), Komisija može izravno dodijeliti pomoć za informativne kampanje o sustavu klasifikacije vina u Europskoj uniji. Takve informativne kampanje općeg karaktera različite su od posebnih potpornih aktivnosti koje se navode u ovom izvješću. 21. studenoga 2013. godine Komisija je predložila da se stavi izvan snage i zamijeni Uredba (EZ) br. 3/2008. U skladu s prijedlogom, pomoć bi trebala biti raspoloživa za informativne mjere i mjere promidžbe kojima se vino povezuje s drugim poljoprivrednim proizvodima, pod uvjetom da se ne pruža nijedna druga vrsta pomoći u okviru drugih mjera EU-a.

15 Članak 103.p Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

16 Člankom 76. Uredbe Komisije (EZ) br. 555/2008 od 27. lipnja 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 o zajedničkoj organizaciji tržišta vina u vezi s programima potpore, trgovinom s trećim zemljama, proizvodnim potencijalom i o nadzoru u sektoru vina (SL L 170, 30.6.2008., str. 1) kojom se provodi osnovna uredba Vijeća o zajedničkoj organizaciji tržišta vina propisano je da: „Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe ove Uredbe ili drugo zakonodavstvo Zajednice, države članice uvode kontrole i mjere u mjeri potrebnoj za osiguranje pravilne primjene Uredbe (EZ) br. 479/2008 i ove Uredbe. Moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće, tako da time pružaju odgovarajuću zaštitu financijskih interesa Zajednica.“

Page 16: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

14Revizijski opseg i pristup

12 Posljednje je izvješće Suda o zajednič-koj organizaciji tržišta vina objavljeno 2012. godine17. Izvješćem su obuhvaće-na dva financijski najvažnija programa pomoći u okviru reforme zajedničke organizacije tržišta vina – krčenje vino-grada i restrukturiranje i zamjena sorti vinograda – te je u njemu posebice riječ o tome kako ti programi doprino-se uravnoteženju ponude i potražnje na tržištu vina u EU-u, što je jedan od dva glavna cilja reforme (vidjeti odlo-mak 4.). Kako bi dovršio svoju reviziju reforme zajedničke organizacije tržišta vina, Sud je pokušao obuhvatiti glavne mjere za konkurentnost koje su države članice odabrale u svojim nacionalnim programima potpore: ulaganja i pro-midžbu. Svrha je revizije bila pružiti odgovor na sljedeća pitanja: „Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potpo-rom za promicanje sektora vina i jesu li vidljivi rezultati u vezi s poticanjem konkurentnosti vina EU-a?“

13 Revizijom se ispitivalo jesu li mjere ulaganja i promidžbe bile prikladno osmišljene. Sud je također ispitivao raspoložive podatke o praćenju i evalu-aciji kako bi procijenio jesu li Komisija i države članice učinkovito ostvarile očekivane rezultate. Što se tiče mjere ulaganja, Sud je već revidirao učinko-vitost sličnih mjera ulaganja u okviru politike ruralnog razvoja18. Stoga se Sud usredotočio na aspekte u vezi s ekonomičnosti ove mjere, kao što je financijska održivost i opravdanost troškova podržanih ulaganja. Ovaj re-vizijski opseg odražava se u sljedećim glavnim potpitanjima:

(a) Je li investicijska mjera u okviru zajedničke organizacije tržišta vina prikladno osmišljena i pro-vedena vodeći računa o načelu ekonomičnosti?

(b) Je li mjera promidžbe prikladno osmišljena i učinkovito provedena?

(c) Jesu li učinci mjera prikladno prikazani?

14 Revizija je bila usmjerena na projekte koji su financirani između vinske go-dine 2008./2009. i 2010./2011., tj. obu-hvatila je prve tri godine provedbe reforme. Sud je posjetio nadležne službe Komisije i sljedeće države člani-ce i regije: Austrija, Francuska – regije Akvitanija i Languedoc-Roussillon, Italija – regije Lacij i Veneto, Portugal i Španjolska – regija Katalonija. Pet posjećenih država članica čine redom 95 % i 82 % rashoda za mjere promidž-be i ulaganja u prvom programskom razdoblju (od 2009. do 2013. g.).

17 Tematsko izvješće br. 7/2012 (http://eca.europa.eu)

18 Tematsko izvješće br. 8/2012, 1/2013 i 6/2013 (http://eca.europa.eu).

Page 17: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

15Revizijski opsegi pristup

15 Na terenu je posjećeno ukupno 37 korisnika pomoći: 23 za promidžbene projekte, 11 za ulagačke projekte i 3 za promidžbene i ulagačke projekte. Nadalje, pregledom dokumentacije za ispitivanje odabrana su 73 projekta. Ukupno je analizirano 113 projekata (79 u vezi s mjerama promidžbe i 34 s mjerama ulaganja)19. Odabir uzorka temeljio se na značajnosti projekata i vrsti korisnika kako bi se odabrao niz projekata koji je reprezentativan za projekte financirane u predmetnoj državi članici.

19 Analizirano je više promidžbenih projekata nego ulagačkih projekata jer su dvije države članice kasnile s provedbom odabrane mjere ulaganja, dok je jedna država članica odlučila ne provoditi tu mjeru.

Page 18: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

16Opažanja

Dio I. – Je li investicijska mjera u okviru zajedničke organizacije tržišta vina prikladno izrađena i pro-vedena vodeći računa o načelu ekonomičnosti?

16 Za dobro financijsko upravljanje od ključne je važnosti dobro osmisliti mjere. Mjerom ulaganja dodjeljuje se javna potpora vrsti poduzeća koja ispunjava uvjete i za financiranje EU-a u okviru politike ruralnog razvoja. Kako bi bila dobro osmišljena, mjera u okviru zajedničke organizacije tržišta vina trebala bi biti u skladu s utvrđe-nom potrebom koju ne zadovoljavaju postojeće mjere. Ona također ne bi smjela predstavljati dodatan admini-strativni teret za provedbena tijela.

17 Kako bi se provele mjere ulaganja u skladu s načelom ekonomičnosti, države članice trebale bi uvesti admini-strativne provjere i postupke čiji je cilj osigurati da:

(a) se potpora dodjeljuje financijski održivim projektima: kako bi se izbjeglo trošenje javnog novca na neuspješne projekte, države člani-ce trebale bi prikladnim provjera-ma održivosti analizirati financijsku situaciju podnositelja zahtjeva te dokumentirati takvu analizu;

(b) su troškovi koje korisnici prijavlju-ju opravdani. Ove bi se provjere trebale obavljati uz pomoć pri-kladnog sustava evaluacije, kao što su referentni troškovi, usporedba određenog broja ponuda ili procje-njivački odbor.

Nije dokazana potreba za dodatnim mjerama ulaganja u okviru zajedničke organi-zacije tržišta vina...

18 Bez obzira na specifičnu primjenu u sektoru vina (za razliku od opće pri-mjene u svim poljoprivrednim sekto-rima), mjera ulaganja u okviru zajed-ničke organizacije tržišta vina u osnovi pokriva isti opseg kao i mjere pomoći za ulaganje u okviru ruralnog razvoja br. 121 („Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava“) i br. 123 („Dodavanje vrijednosti poljoprivrednim i šumskim proizvodima“). Nadalje, kao što je već prikazano u okviru 1., cilj mjere ula-ganja u okviru zajedničke organizacije tržišta vina jednak je dvjema mjerama ulaganja u okviru ruralnog razvoja.

19 S novom je zajedničkom organizaci-jom tržišta vina više pomoći u okviru ruralnog razvoja dostupno vinogra-darskim regijama, i to povećanjem proračunskih odobrenih sredstava za programe ruralnog razvoja u tim regi-jama. U skladu s Prilogom X.c Uredbi (EZ) br. 1234/2007 od 2011. godine nadalje povećanje je iznosilo 121,4 mi-lijuna eura20 godišnje.

20 Za 2009. godinu ovaj je proračunski prijenos iznosio 40,5 milijuna eura, dok je za 2010. godinu iznosio 80,9 milijuna eura.

Page 19: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

17Opažanja

20 Za razdoblje od 2009. do 2013. godine, devet država članica (Češka Republika, Njemačka, Španjolska, Francuska, Ita-lija, Cipar, Mađarska, Austrija i Slovač-ka) uključile su mjeru ulaganja u svoj nacionalni program potpore, dok devet država (Bugarska, Grčka, Litva, Luksemburg, Malta, Portugal, Rumunj-ska, Slovenija i Ujedinjena Kraljevina) to nisu učinile 22. Portugal je odlučio ne uključiti mjeru ulaganja u svoj nacio-nalni program potpora, s obzirom na to da je prikladna potpora već bila ras-položiva u okviru programa ruralnog razvoja: naime, za programsko razdo-blje ruralnog razvoja od 2007. do 2013. godine, 13,5 % ukupnog proračuna za dvije mjere pomoći za ulaganje pove-zane s ruralnim razvojem dodijeljeno je portugalskom sektoru vina.

21 Sud smatra da nije očigledno zašto je za sektor vina bila izričito potrebna dodatna pomoć za ulaganje, s obzirom na to da je takva pomoć već bila ras-položiva za sve poljoprivredne sektore u okviru politike ruralnog razvoja te su već bila povećana odobrena prora-čunska sredstva za pomoć u okviru ruralnog razvoja za vinogradarske regije (vidjeti odlomak 19.). Odluka za stavljanjem na raspolaganje dodatnih sredstava nije potkrijepljena nijednom studijom ili analizom.

22 Litva je čitavu nacionalnu omotnicu namijenila promidžbi. Luksemburg (od 2009./2010. g.), Malta i Ujedinjena Kraljevina dodijelile su čitave nacionalne omotnice programu jedinstvenih plaćanja.

Mjere ulaganja u okviru zajedničke organizacije tržišta vina i ruralnog razvoja imaju jednaki cilj

(a) Mjera ulaganja u okviru zajedničke organizacije tržišta vina (članak 103.u, stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007): „Potpora se može odobriti za materijalna i nematerijalna ulaganja u objekte za preradu, infrastrukturu vinarija i stavljanje vina na tržište s ciljem poboljšanja ukupne učinkovitosti poduzeća (…)“.

(b) Mjera 121 ruralnog razvoja (članak 26. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1698/200521): „Potpora navedena u članku 20. točki (b) podtočki i. odobrava se za stvarna i/ili nematerijalna ulaganja koja: (a) „poboljšavaju ukupne rezultate poljoprivrednoga gospodarstva (…)“.

(c) Mjera 123 ruralnog razvoja (članak 28. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1698/2005): „Potpora navedena u članku 20. točki (b) podtočki iii. odobrava se za stvarna i/ili nematerijalna ulaganja koja: (a) poboljšavaju ukupne rezultate poduzetnika (…)“.

21 Uredba Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potporama ruralnom razvoju Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (SL L 277, 21.10.2005., str 1.).

Okv

ir 1

.

Page 20: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

18Opažanja

...dok je provedba ulaganja u zajedničku organizaciju tržišta vina u nekim drža-vama članicama kasnila ili bila ograničena...

22 Zbog toga što su se mjere ulaganja u okviru zajedničke organizacije tržišta vina i ruralnog razvoja provodile pa-ralelno od vinske godine 2008./2009., bilo je potrebno svesti rizik od dvo-strukog financiranja na najmanju moguću razinu. Države članice stoga su u okviru mjera zajedničke organi-zacije tržišta bile obvezne financirati operacije različite od onih financiranih u skladu s programima ruralnog razvo-ja23. Potreba za uspostavom i osigura-vanjem poštovanja crte razgraničenja između vrlo sličnih mjera (posebice crte razgraničenja između mjere br. 123 u okviru ruralnog razvoja i mjere ulaganja u okviru zajedničke organi-zacije tržišta vina) povećala je admini-strativni teret za države članice koje su morale izmijeniti postojeće programe ruralnog razvoja prije provedbe mjere ulaganja u okviru zajedničke organiza-cije tržišta.

23 U Italiji i Španjolskoj je obveza za uspo-stavom navedene crte razgraničenja uzrokovala znatno kašnjenje u pro-vedbi mjere ulaganja u okviru zajed-ničke organizacije tržišta vina24. U tim državama članicama, programima za ruralni razvoj upravlja se na regional-noj razini te stoga crtu razgraničenja mora odrediti svaka zasebna regija. Provedba mjere u okviru zajedničke organizacije tržišta vina kasnila je tri godine. U Italiji je potrošeno tek 44 % izvorno predviđenog iznosa.

24 Nadalje, crta razgraničenja između ak-tivnosti prihvatljivih u okviru različitih mjera u velikoj je mjeri ograničila op-seg mjere zajedničke organizacije trži-šta u Španjolskoj. Dok se sadržaj mjere ulaganja u okviru ruralnog razvoja nije promijenio, za pomoć u okviru zajed-ničke organizacije tržišta vina bila su prihvatljiva samo ulaganja španjolskih korisnika u EU-u, ali izvan nacionalnog teritorija Španjolske. Kao rezultat toga, Španjolska je potrošila 295 000 eura za jedan prikazani projekt, unatoč počet-noj prognozi od 148 milijuna eura koji su se trebali potrošiti za cjelokupno razdoblje od 2009. do 2013. godine.

25 U Austriji i Francuskoj je crta razgrani-čenja uspostavljena na središnjoj razini te je mjera ulaganja već bila provede-na u vinskoj godini 2008./2009. bez ikakvih kašnjenja.

Posjećene države članice pružaju ograničena jamstva o tome da se potpora pruža samo financijski održivim projektima...

26 Člankom 103.u stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 propisano je da se: „potpora ne smije dodjeljivati podu-zećima koja se nalaze u teškoćama25“. Ipak, ako se u trenutku podnošenja zahtjeva za bespovratnim sredstvima slaba financijska situacija poduzeća ne smatra poteškoćom, to može ugroziti održivost projekta kojeg takvo podu-zeće predstavlja. Obavljanje provjera održivosti prije dodjele potpora tre-nutačno nije izričita zakonska obveza država članica.

23 Članak 20. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 555/2008: „Za određenu državu članicu ili regiju, potpora iz članka 15. Uredbe (EZ) br. 479/2008 na temelju nacionalnog programa potpore u skladu s glavom II. te Uredbe ne dodjeljuje se ni za jednu aktivnost za koju se dobiva potpora na temelju programa za ruralni razvoj te države članice ili regije u skladu s Uredbom (EZ) br. 1698/2005“.

24 U dokumentu COM(2012) 737 završna verzija od 10. prosinca 2012. u dijelu 4.3. stoji: „Problemi s razgraničenjem u sličnim aktivnostima povezanima s programima za ruralni razvoj uzrokovali su kašnjenja u provedbi ove mjere, posebice u Italiji i Španjolskoj“.

25 Smjernice Zajednica o državnoj pomoći za spašavanje i restrukturiranje poduzeća u poteškoćama: „za tvrtku se smatra da je u poteškoćama ako nije u mogućnosti ili vlastitim sredstvima ili sredstvima koja može dobiti od vlasnika/dioničara ili vjerovnika, pokriti gubitke koji bi, bez intervencije javnih tijela, u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju gotovo sigurno doveli do stečaja.“

Page 21: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

19Opažanja

27 Komisija državama članicama nije upu-tila nikakve smjernice o postupcima odabira projekata povezanih s mjera-ma ulaganja. Revizijom je utvrđeno da je od četiri posjećene države članice koje su provodile mjeru ulaganja, samo regija Veneto (Italija) obavila značajne provjere održivosti, što je uključivalo ispitivanje financijskog stanja korisnika (vidjeti okvir 2.). Regija Lacij u Italiji primjenjivala je manje detaljan evalua-cijski sustav koji se temeljio na uspo-redbi godišnjih troškova podnositelja zahtjeva za godinu koja je prethodila ulaganju s očekivanim učinkom ulaga-nja na računovodstvenu dokumentaci-ju za godinu nakon ulaganja.

28 U Austriji i Francuskoj postupak odabi-ra temeljio se na načelu „prvenstva do-laska“, odnosno na temelju redoslijeda podnošenja zahtjeva. Iako poduzeća u poteškoćama nisu ispunjavala uvjete, manjkavost postupka odabira dovela je do toga da se nije moglo jamčiti da su od svih prihvatljivih projekata potporu dobili samo oni održivi (vidjeti okvir 2.).

Provjere održivosti: Dobri i loši primjeri iz prakse

U regiji Veneto u Italiji utvrđeni su kriteriji za odabir i uključivali su i informatički alat za procjenu predvidivog uspjeha ulaganja na temelju ekonomskih podataka koje je dostavio korisnik. Mogli su se subvencionirati samo projekti za koje je utvrđeno da su ekonomski održivi, tj. automatski su isključivani neodrživi projekti.

U Austriji je Sud utvrdio da je 2009. godine odobren ulagački projekt za postrojenje za buteljiranje zadruge koja je trenutačno u postupku likvidacije. Nije postojao kriterij za odabir koji bi omogućio utvrđivanje neo-drživosti projekta ove zadruge s obzirom na njezinu financijsku situaciju. Zadruzi je odobrena pomoć unatoč tome što je imala negativne godišnje rezultate i smanjeni kapital prije ulaganja te je kontinuirano gubila članove od barem 2006. godine.

Okv

ir 2

.

29 U Španjolskoj se postupak odabira sa-stojao od evaluacije održivosti projek-ta i financijske situacije korisnika. Ipak, za odabir projekta nije bio potreban određeni minimalni broj bodova nakon obavljene evaluacije.

Page 22: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

20Opažanja

...i sustavno ne procjenjuju opravdanost projektnih troškova

30 Države članice trebale bi provjeriti projektne zahtjeve kako bi osigurale da su troškovi koje će EU refundirati opravdani, što uključuje provjeravanje zahtjeva prema referentnim troškovi-ma, kao i dostavljanje različitih ponu-da, tako da se cilj mjere postigne uz razumni trošak26, tj. na učinkovit način. Revizijom je procijenjeno jesu li države članice uvele službeni sustav procjene opravdanosti troškova.

31 Revizijom je utvrđeno da samo dvije od četiri posjećene države članice koje provode mjeru ulaganja primjenjuju takav postupak. Italija (Veneto i Lacij) i Španjolska procjenjuju opravdanost troškova putem formaliziranih postu-paka prije odobrenja zahtjeva. Preci-znije, podnositelji zahtjeva obvezni su za svoje ulagačke aktivnosti dostaviti tri različite ponude s izborom jedne od te tri ponude. Valjanost tog odabira može procijeniti vanjski ocjenjivač.

32 No procjenu opravdanosti troškova koju su provele talijanske vlasti (u Venetu i Laciju) ugrozila je činjenica da se kupovina drvenih bačvi za vino koje je u postupku starenja smatrala prihvatljivim troškom ulaganja, iako ih je zapravo potrebno zamijeniti nakon tri godine. U Francuskoj i Austriji takva se ulaganja nisu smatrala prihvatljivim aktivnostima.

33 Iako je u nedavno objavljenim smjer-nicama27 Komisija navela da je kupnja bačvi potencijalno prihvatljivo ulaga-nje, uredbom je propisano minimalno trajanje ulaganja od barem pet godi-na28. S obzirom da se navedene bačve obično koriste samo tri godine, njihova kupovina nije u skladu s propisima EU-a. Nadalje, ograničeni vijek takvog ulaganja predstavlja znatan rizik da bi se bačve mogle kupiti kako bi zamije-nile postojeće, a ne kako bi se pove-ćala količina vina koje je u postupku starenja.

34 U Francuskoj i Austriji procjena oprav-danosti troškova nije formalizirana. Takva se procjena temeljila na stručnoj prosudbi osobe koja je pregleda-la prijavu. Stoga Sud nije pronašao dokaze da su države članice sustavno procjenjivale opravdanost projektnih troškova. Nadalje nije postojala obveza dostavljanja različitih ponuda potenci-jalnih dobavljača.

26 Članak 24. stavak 2. Uredbe Komisije (EU) br. 65/2011 od 27. siječnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 u vezi s primjenom postupaka kontrole, kao i uvjeta višestruke sukladnosti u vezi s mjerama ruralnog razvoja (SL L 25, 28.1.2011., str. 8.), koja je primjenjiva na ulaganja u okviru zajedničke organizacije tržišta vina, kako je propisano člankom 77. stavkom 5. Uredbe br. 555/2008, propisuje: „(Kontrola usklađenosti zahtjeva za potporu posebno uključuje potvrdu provjera): opravdanosti predloženih troškova, koji se procjenjuju odgovarajućim sustavom vrednovanja poput referentnih troškova, usporedbe različitih ponuda ili procjenom procjenjivačkog odbora“.

27 Smjernice za provedbu nacionalnih programa potpore u sektoru vina u skladu s uredbama (EZ) br. 1234/2007 i (EZ) br. 555/2008 od 25. veljače 2013.

28 Sukladno članku 72. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 na koji se poziva članak 103.u Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

Page 23: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

21Opažanja

Dio II. – Je li mjera pro-midžbe prikladno osmi-šljena i učinkovito provedena?

35 promidžbene aktivnosti „odnose se na vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili vina s naznakom sorte vinove loze“29. Sva su ostala vina nepri-hvatljiva za mjere promidžbe.

36 Mjera promidžbe bi kako bi bila prikladno osmišljena i djelotvorno provedena trebala:

— biti usmjerena na korisnike kojima su potrebne javne subvencije za ostvarenje ciljeva mjere, a to su poboljšanje ugleda kvalitetnih vina iz EU-a, oporavak starih tržišta i osvajanje novih30,

— dati prednost mikro, malim i sred-njim poduzećima31,

— biti provedena na način da osigura postojanje dostatnog revizijskog traga za opravdanje postojanja i prihvatljivosti promidžbenih aktivnosti.

Potpora za promidžbu tako-đer se odobrava velikim društvima koja već imaju snažan ugled i izvoznu tradiciju...

37 Unatoč tome što zakonodavac daje prednost malim i srednjim poduze-ćima, u svim posjećenim državama članicama, osim u Austriji, pomoć za promidžbu odobrena je velikim društvima za proizvodnju vina koja imaju dugu izvoznu tradiciju32. Neka su od njih već prisutna u trećim zemlja-ma putem lokalnih partnera ili imaju vlastite distributere i prodajne mreže. Potreba za proračunskom potporom EU-a tim poduzećima nije jasno vidljiva (vidjeti okvir 3.). Nadalje dostupnost pomoći EU-a za navedene svrhe potiče ova poduzeća na razmjerno smanjenje vlastitih financijskih sredstava za mjere promidžbe.

38 Sud smatra da, u ovom kontekstu, bes-povratna sredstva dodijeljena u okviru mjere promidžbe za zajedničku orga-nizaciju tržišta vina ne doprinose učin-kovito poboljšanju ugleda vina iz EU-a, osvajanju novih tržišta ili oporavku starih. U slučaju velikih društava, koja su već dugo prisutna na tim tržištima, bespovratna sredstva imaju učinak zaštite ili konsolidacije postojećih tržišnih udjela. U takvim slučajevima, s obzirom da na to da je konsolidacija prisutnosti na određenom tržištu aktiv-nost koja se provodi kontinuirano kako bi se zadržala prisutnost i vidljivost na tržištu, doprinos EU-a za takvu vrstu aktivnosti u osnovi se pretvara u dje-lomično subvencioniranje operativnih rashoda poduzeća.

29 Članak 103.p, stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

30 Uvodna izjava 5. Uredbe (EZ) br. 479/2008.

31 Članak 4. Uredbe (EZ) br. 555/2008 „Prednost se daje mikro, malim i srednjim poduzećima (…)“.

32 U Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Portugalu neki revidirani korisnici već imaju društva kćeri prisutna na tržištima zemalja koje nisu u EU-u za provedbu marketinških aktivnosti prije financiranja sredstvima zajedničke organizacije tržišta (ZOT). U Španjolskoj su dva velika korisnika obavljala promidžbene aktivnosti u zemljama u kojima su bili prisutni više od 60 godina.

Page 24: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

22Opažanja

39 To potvrđuje i činjenica da se tako veliki korisnici godinu za godinom prijavljuju za promotivne subvencije za aktivnosti na tržištima istih zemalja koje nisu u EU-u (tzv. trećim zemljama), kao što su Sjedinjene Američke Države, koje su najčešće ciljano tržište33. Stoga se ne može smatrati da je cilj takvih mjera promidžbe ulazak na novo trži-šte ili ponovno preuzimanje udjela na postojećim tržištima.

40 Kada je stupila na snagu Uredba br. 555/2008, potpora za promidžbene aktivnosti mogla je biti dodijeljena na najviše tri godine predmetnom korisniku u predmetnoj trećoj zemlji. Međutim uredba je naknadno dvaput izmijenjena, svakog puta povećavajući mogućnost da isti korisnici koriste po-moć na duža razdoblja. Prva je izmjena omogućila da se program promidžbe-nih aktivnosti može obnoviti jednom za razdoblje od najviše dvije godine34. Druga je izmjena omogućila korisni-cima iz prethodnog programskog razdoblja ponovnu potporu u istoj ciljnoj trećoj zemlji35 na najviše pet godina. Stoga korisnici mogu dobiti bespovratna sredstva za promidžbene aktivnosti na jednom ciljanom tržištu za cijelo programsko razdoblje od 2009. do 2013. godine te obnoviti svoje promidžbene aktivnosti u sljedećim programskim razdobljima (od 2014. do 2018. godine te nadalje).

33 COM(2011) 774 završna verzija od 18. studenoga 2011., str. 11.

34 Članak 1. stavak 1. Uredbe Komisije (EU) br. 772/2010 od 1. rujna 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 555/2008 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 o zajedničkoj organizaciji tržišta vina u vezi s programima potpore, trgovinom s trećim zemljama, proizvodnim potencijalom i o nadzoru u sektoru vina (SL L 232, 2.9.2010, str. 1.).

35 Članak 1. stavak 2. točka (a) Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 202/2013 od 8. ožujka 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 555/2008 u pogledu podnošenja programa potpore u sektoru vina i trgovine s trećim zemljama (SL L 67, 9.3.2013., str. 10.): „za svako programsko razdoblje, potpora za promidžbu i informiranje traje najviše tri godine za dotičnog korisnika u dotičnoj trećoj zemlji; međutim, ako je potrebno, može se produljiti jedanput za razdoblje od najviše dvije godine.“

Primjeri bespovratnih sredstava za promidžbu dodijeljenih poznatim i velikim pro-izvođačima vina

Subvencionirane promidžbene aktivnosti za šampanjac

Od 2009. do 2012. godine, 2,4 milijuna eura financijskih sredstava EU-a potrošeno je za subvencioniranje pro-midžbenih aktivnosti za proizvođače šampanjca. Ugled zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „šampanjac“ uspostavljen je već odavno.

Španjolska (Katalonija): šest korisnika predstavljalo je 88 % ukupno odobrenih financijskih sredstava za razdo-blje od 2009. do 2011. godine

U Španjolskoj (Katalonija) je pri dodjeli pomoći za promidžbu vidljiva prednost dana korisnicima koji su već poznati i prisutni na međunarodnom tržištu i koji već imaju iskustva u izvozu. Stoga je velika količina financij-skih sredstava za promidžbu za razdoblje od 2009. do 2011. godine dodijeljena je malom broju velikih društa-va. Tijekom ovog razdoblja dodijeljeno je ukupno 15,2 milijuna eura potpore za 79 podnositelja zahtjeva. 88 % ovoga iznosa – 13,4 milijuna eura – dodijeljeno je šestorici podnositelja zahtjeva koji su poduzeća ili skupine poduzeća koji pojedinačno zapošljavaju više od 750 osoba te čiji godišnji promet prelazi 200 milijuna eura (takva društva nisu prihvatljiva za mjeru ulaganja).

Okv

ir 3

.

Page 25: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

23Opažanja

41 Sud smatra da su te dvije izmjene potakle konsolidaciju tržišta putem promidžbenih aktivnosti, što nije jedan od ciljeva predviđenih zakonodavnim aktima EU-a (vidjeti odlomak 38.).

42 Nadalje, iz financiranja nisu isključene mjere oglašavanja za potporu već po-znatih komercijalnih robnih marki. Sud je naišao na brojne primjere u kojima su sredstva EU-a jednostavno zami-jenila rashode za oglašavanje koje su poduzeća prethodno pokrivala sama. Sud je mišljenja da je potpora za već poznate komercijalne robne marke, kojom se prijašnje komercijalno finan-ciranje koje su pružala sama poduzeća sada financira sredstvima EU-a, ne odgovara izvornoj namjeni pružanja potpore tržištu vina, a ne već dobro poznatim robnim markama (vidjeti i odlomak 44.).

...i za koje je izgledno da su obavljale promidžbene aktiv-nosti bez javne potpore (tzv. učinak „mrtvog tereta“)

43 U programskom razdoblju od 2009. do 2013. godine, iznosi namijenjeni financiranju promidžbenih projekata bili su veći od potražnje za pomoći. S obzirom na dostatnost sredstava do-dijeljenih za mjere promidžbe, države članice obično pružaju potporu svim prihvatljivim projektima umjesto da primjenjuju stroge postupke odabira kako bi osigurale da se samo najboljim među prihvatljivim projektima odobri

javna pomoć. U tom pogledu, revizi-jom je otkriveno da nijedna od revidi-ranih država članica nije provjerila jesu li podnositelji zahtjeva trebali javnu potporu. Dodjela bespovratnih sred-stava korisnicima koji bi poduzeli takvo ulaganje u promidžbene aktivnosti čak i bez financiranja bespovratnim sred-stvima (takozvani učinak „mrtvog tere-ta“) smanjuje djelotvornost sredstava EU-a, s obzirom na to da javna sredstva nisu nužna za ostvarenje ciljeva mjera promidžbe.

44 Revizijom su pronađeni vidljivi slu-čajevi „mrtvog tereta“ u četiri od pet revidiranih država članica. Kao primjer toga, u tablici u nastavku prikazan je proračun za promidžbu korisnika iz Francuske, Austrije i Portugala za godine 2007. i 2008. (prije provedbe zajedničke organizacije tržišta vina) te za razdoblje od 2009. do 2011. godi-ne (provedba promidžbe zajedničke organizacije tržišta vina). Revizijom je pronađeno da su u ovim slučajevi-ma sredstva EU-a zamijenila znatan dio prethodnih troškova promidžbe društva. Dok je rashod portugalskog korisnika za 2008. godinu iznosio 1,2 milijuna eura, u 2009. godini nje-gov je proračunski rashod smanjen na 0,3 milijuna eura, pri čemu je drugih 0,3 milijuna eura financirao EU. Slično je kretanje primijećeno u slučaju au-strijskih i francuskih korisnika. Ovo po-kazuje da su financijska sredstva EU-a zamijenila znatan dio sredstava koja je društvo prethodno trošilo, umjesto da se povećala ukupna potrošnja na mjere promidžbe. Komisijine službe za reviziju već su zabilježile ovaj fenomen u svojim revizijskim izvješćima.

Page 26: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

24Opažanja

45 Nadalje Sud je pronašao nekoliko slučajeva u kojima su bespovrat-na sredstva EU-a pokrila unutarnje troškove nastale prije uvođenja mjere promidžbe. Primjerice u Španjolskoj su se izdvajala financijska sredstva36 za troškove plaća za osoblje koje je korisnik zaposlio za upravljanje pro-midžbom u trećim zemljama, te koje je na potpuno istom radnom mjestu od 2002. godine. Nadalje pod troškovnom stavkom „komercijalne misije dugog trajanja“37 unutarnji troškovi koje bi inače snosio korisnik, kao što su najam ureda, zdravstveno osiguranje i dvije dodatne plaće, smatrali su se prihvatlji-vim rashodima.

46 Kada subvencija EU-a zamijeni dio tekućih troškova promidžbe ili služi za pokrivanje rashoda koje bi korisnik io-nako snosio, Sud smatra da rashodi koji se pokrivaju iz proračuna EU-a imaju jasan učinak „mrtvog tereta“ te stoga ovo predstavlja neučinkovitu uporabu financijskih sredstava EU-a.

36 Ovaj je korisnik za vinsku godinu 2008./2009. prikazao „troškove plaća“ u iznosu od 90 761 eura.

37 Za vinsku godinu 2008./2009. 55 515 eura.

Tabl

ica sredstva EU-a djelomično zamjenjuju postojeće rashode za promidžbu nekih korisnika

Zemlja korisnika Ciljna zemlja Proračun za promidžbu u eurima 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Portugal SAD

Korisnikovi rashodi za promidžbu 910 200 1 164 900 323 866 304 305 304 200

Obveze sredstava EU-a u odobrenom zahtjevu 0 0 323 866 304 305 304 200

Ukupno 910 200 1 164 900 647 732 608 610 608 400

Francuska SAD

Korisnikovi rashodi za promidžbu 1 045 000 1 186 000 725 000 743 500 797 500

Obveze sredstava EU-a u odobrenom zahtjevu 0 0 725 000 743 500 797 500

Ukupno 1 045 000 1 186 000 1 450 000 1 487 000 1 595 000

Austrija SAD, Švicarska

Korisnikovi rashodi za promidžbu 26 983 54 278 58 442 46 143 25 993

Isplaćena sredstva EU-a 0 0 0 8 215 25 064

Ukupno 26 983 54 278 58 442 54 358 51 057

Page 27: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

25Opažanja

47 Kao što je već objašnjeno u tekstu, s obzirom da je dostupni iznos koje su države članice dodijelile za mjere pro-midžbe bio veći od stvarne potražnje, države članice nisu imale poticaj za primjenu djelotvornih postupaka oda-bira. Bez obzira na poteškoće u potroš-nji smanjenih dodijeljenih sredstava za razdoblje od 2009. do 2013. godine38, odobrena sredstva za promidžbu pred-viđena za sljedeće programsko razdo-blje (od 2014. do 2018. godine) poveća-na su i iznose 1 161 milijuna eura39, iako nije provedena analiza za utvrđivanje postojanja povećane potrebe. Uzima-jući u obzir sve neučinkovitosti objaš-njene u prethodnim odlomcima, Sud smatra da se dostupnošću prevelikih iznosa financijskih sredstava za mjeru znatno povećavaju rizici neučinkovite uporabe tih sredstava.

Nejasna definicija prihvatlji-vih rashoda do 2013. godine

48 Prihvatljivi rashodi nisu bili definira-ni ni Uredbom (EZ) br. 1234/2007, ni Uredbom (EZ) br. 555/2008. Neposto-janje pravne definicije „prihvatljivih rashoda“ dovelo je do nejasnoće i nestabilnosti nacionalnih odredbi za primjenu mjere. Bila je potrebna faza prilagodbe, tijekom koje su se razjasnili i izmijenili nacionalni propisi40. To je dovelo do raznolikih praksi među drža-vama članicama. Različita su kontrolna tijela u nekim državama članicama različito tumačila pojam „prihvatljivi rashodi“.

49 Uredba (EZ) br. 555/2008 nedavno je izmijenjena41 kako bi se razjasnili neki aspekti „prihvatljivih rashoda“. Ova izmjena propisuje da su troškovi osoblja prihvatljivi. Međutim u članku 13. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 o fi-nanciranju zajedničke poljoprivredne politike navedeno je da „fond ne snosi izdatke za administrativne i kadrovske troškove država članica i korisnika pomoći EFJP-a“. Odredbe Uredbe (EZ) br. 555/2008 kojima se uređuje mjera stoga su očito oprečne relevantnoj Uredbi (EZ) br. 1290/2005.

50 Troškovi osoblja ne bi trebali biti prihvatljivi s obzirom na to da pogo-duju stvaranju učinka „mrtvog tereta“ (vidjeti odlomak 45.)

51 Najnovije Komisijine smjernice42, una-toč tome što nisu pravno obvezujuće43, objašnjavaju određene točke u pogle-du prihvatljivih rashoda.

38 U lipnju 2008. godine, prva dodijeljena sredstva za promidžbu koja su države članice odobrile u svojim nacionalnim programima potpore iznosila su skoro 830 milijuna eura. U listopadu 2013. godine ova su dodijeljena sredstva smanjena za 37 %, tj. na 522 milijuna eura. Osim Rumunjske, sve države članice koje su odlučile provesti mjere promidžbe smanjile su svoja predviđanja za 2008. godinu te su morala prenamijeniti financijska su sredstva za druge mjere.

39 U skladu s nacionalnim programima potpore država članica koja su dostavljena Komisiji u kolovozu 2013. godine (EU-28).

40 Primjerice Francuska je objavila najmanje osam pravnih tekstova o provedbi mjere promidžbe.

41 Provedbena uredba Komisije (EU) br. 752/2013 od 31. srpnja 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 555/2008 u vezi s nacionalnim programima potpore i trgovinom s trećim zemljama u sektoru vina (SL L 210, 6.8.2013., str. 17.).

42 Smjernice za provedbu nacionalnih programa potpore u sektoru vina u skladu s uredbama (EZ) br. 1234/2007 i (EZ) br. 555/2008 – Promidžba vina na tržištima trećih zemalja – 26. travnja 2013. godine.

43 Izjava o odricanju odgovornosti napisana je na prvoj stranici smjernica: „Cilj je ovog vodiča pomoći državama članicama. Postoji samo u informativne svrhe te njegov sadržaj nije nastao s namjenom da po potrebi zamijeni savjetovanje bilo kakvih primjenjivih pravnih izvora ili nužne savjete pravnog stručnjaka (…)“.

Page 28: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

26Opažanja

Države članice ne provje-ravaju uvijek dolazi li do nepravilnog dvostrukog financiranja

52 Države su članice dužne osigurati obavljanje provjera kako bi se izbje-glo nepravilno dvostruko financiranje mjera u skladu s pravilima o zajednič-koj organizaciji tržišta vina te drugim programima Zajednice ili nacionalnim programima.

53 U Portugalu je četvero od šest posjeće-nih korisnika imalo koristi od pomoći EU-a u okviru zajedničke organizacije tržišta vina te od Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Iako Sud nije pronašao slučajeve dvostrukog finan-ciranja, u nedostatku dokaza o unakr-snim provjerama s rashodima EFRR-a koje su provela portugalska upravljač-ka tijela, i dalje postoji rizik od dvostru-kog financiranja istoga rashoda iz dva izvora EU-a.

54 U nekim državama članicama, isto-vremeno postojanje više nacionalnih/regionalnih mogućnosti financiranja promidžbe vina u zemljama koje nisu u EU-u ne osigurava transparentnost u pogledu pomoći za promidžbu za vinski sektor EU-a. Unatoč nacional-nom pravnom okviru koji onemogu-ćava istovremeno korištenje drugih potpora i pomoći u okviru zajedničke organizacije tržišta vina, u Francuskoj se prikladno ne upravlja rizikom od dvostrukog financiranja. Zapravo, Sud je pronašao slučajeve dvostrukog financiranja (vidjeti okvir 4.).

Primjer dvostrukog financiranja sredstvima EU-a i nacionalnih pomoći u Francuskoj

Korisnik je za istu promidžbenu aktivnost primio 2 000 eura od zajedničke organizacije tržišta vina EU-a i  4 250 eura od programa nacionalne pomoći. Unatoč ograničenom iznosu, ovaj slučaj pokazuje da francuska upravljačka tijela nisu prikladno provjerila rizik od nepravilnog dvostrukog financiranja.

Okv

ir 4

.

Page 29: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

27Opažanja

Nedostatan revizijski trag otežava djelotvornost kon-trola država članica čiji je cilj osigurati postojanje i pri-hvatljivost promidžbenih aktivnosti

55 Kontrole „moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće, tako da time pružaju odgovarajuću zaštitu finan-cijskih interesa Zajednica“. Za razliku od mjere ulaganja, pravni okvir EU-a izravno ne zahtijeva kontrole na terenu promotivnih operacija, ali ističe po-trebu za djelotvornim i odvraćajućim kontrolama44.

56 Od pet posjećenih država članica, samo je Italija tijekom provedbe promidžbenih aktivnosti provela kontrole na terenu u trećim zemljama. Ostale države članice nisu kontrolirale promidžbene aktivnosti u zemljama koje nisu u EU-u. Španjolska provodi kontrole na terenu za promidžbenu aktivnost „Informativna putovanja (novinari, uvoznici, koordinatori tržišta, itd...) na područje proizvodnje vina“ samo na svojem teritoriju.

57 Mnoge promidžbene aktivnosti – kao što je kušanje vina – specifične su zbog toga što su kratkotrajne i nematerijal-ne – u smislu da ne ostavljaju nikakav fizički trag koji bi se kasnije mogao provjeriti. Zbog nepostojanja kontrola na terenu, nužan je detaljan revizijski trag koji bi u potpunosti pomirio odre-đenu promidžbenu aktivnost s odgo-varajućim računima.

58 U Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Austriji, revizijom je utvrđeno da pregledani računi često nisu sadrža-vali dovoljno pojedinosti u pogledu prirode provedenih promidžbenih aktivnosti. Obično su se takvi računi odnosili na opći ugovor o promidžbi ili na provedenu aktivnost, bez osigura-vanja pojedinosti o različitim stavkama rashoda povezanima s promidžbenim aktivnostima.

59 U Italiji su određeni pružatelji pro-motivnih usluga sustavno predstav-ljali takve opće račune, bez popratne dokumentacije koja bi omogućila utvrđivanje kojim to točno posebnim promidžbenim aktivnostima pripadaju prijavljeni rashodi (vidjeti okvir 5.).

44 Članak 76. Uredbe (EZ) br. 555/2008: „Države članice uvode kontrole i mjere u mjeri potrebnoj za osiguranje pravilne primjene Uredbe (EZ) br. 479/2008 i ove Uredbe.“ Moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće, tako da time pružaju odgovarajuću zaštitu financijskih interesa Zajednica“.

Opći računi bez popratne dokumentacije koji se nadoknađuju iz sredstava EU-a

U Italiji je za plaćanje potpore podnesen račun koji sadrži sljedeće informacije: „Promotivni program talijan-skog vina: od veljače do travnja 2011. godine – 482 743,47 američkih dolara“ te je 50 % tog iznosa nadoknađe-no sredstvima EU-a. Nisu osigurani daljnji detalji ili popratna dokumentacija za iznos naznačen u računu, kao što su primjerci računa za pojedinačne troškove nastale tijekom provedbe promidžbenih aktivnosti.

Okv

ir 5

.

Page 30: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

28Opažanja

60 Za programsko razdoblje od 2009. do 2013. godine korisnici mjera promidž-be u Francuskoj mogu podnijeti zahtje-ve za plaćanje samo na temelju tablice sa sažetim pregledom računa koje je ovjerilo revizorsko društvo (za zahtjev nisu bili potrebni popratni računi). Tablice sa sažetim pregledom računa ne potvrđuju prihvatljivost rashoda te informacije koje se u njoj nalaze nisu dovoljno detaljne da omoguće odgo-varajuću provjeru zahtjeva. S obzirom na ovu situaciju, administrativne kon-trole koje se temelje na takvim tablica-ma sa sažetim pregledom ne mogu biti djelotvorne. To znatno povećava rizik od financiranja neprihvatljivih rashoda u okviru zajedničke organizacije tržišta vina.

61 Tijekom revizijskog posjeta Francuskoj, Sud je pronašao veliki broj neprihvat-ljivih računa koji su uključeni u takve tablice te financirani u okviru zajednič-ke organizacije tržišta (vidjeti okvir 6).

Aktivnosti za promidžbu vina – VIP karte za Roland Garros – 50 % iznosa financi-rano je sredstvima EU-a

Tablica sa sažetim pregledom računa jednoga korisnika čiji je ukupan iznos bio 3 405 eura svrstana je u sku-pinu „informativnih putovanja (novinari, uvoznici, koordinatori tržišta, itd.) na područja proizvodnje vina“. Ne temelju ove tablice sa sažetim pregledom računa francuske su vlasti smatrale iznos prihvatljivim rashodima. 50 % rashoda, tj. 1 703 eura financiralo se sredstvima EU-a.

Prijavljeni iznos u stvarnosti je odgovarao računu za tri VIP ulaznice za Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros, što se ne može smatrati aktivnostima za promidžbu vina.

Okv

ir 6

.

62 Važan primjer nedostatnog opravdanja troškova korisnika je slučaj takozvanih „provedbenih tijela“. Korisnici mogu imenovati provedbeno tijelo za orga-nizaciju i koordinaciju njihovih pro-motivnih aktivnosti. Troškovi proved-benih tijela koja pomažu korisnicima

u provedbi mjere prihvatljivi su u Italiji, Portugalu i Rumunjskoj. U ovim drža-vama članicama, provedbena se tijela često plaćaju na temelju paušalne sto-pe (određen postotak općih troškova promidžbenih aktivnosti) bez dostat-nog obrazloženja u pogledu pružene usluge.

Page 31: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

29Opažanja

Naknade za provedbena tijela i neizravni troškovi u iznosu od ukupno 268 110 eura za jednu godinu

U Italiji su za promidžbeni projekt provedbenom tijelu jednog korisnika, bez detaljnog opisa pružene uslu-ge, isplaćene naknade u iznosu od 208 530 eura, odnosno 7 % troška promidžbenih aktivnosti u vrijednosti od 3 milijuna eura, (vinska godina 2009./2010.). U ovom slučaju promidžbene je aktivnosti proveo korisnik. Nadalje korisnik je također primio 59 580 eura za neizravne troškove (2 % promidžbene aktivnosti). Sud smatra da kada promotivne aktivnosti provodi isključivo korisnik, isplata naknada provedbenom tijelu predstavlja neopravdan i prekomjeran trošak.

63 U Rumunjskoj je uporaba takvog provedbenog tijela obvezna. Naknade za takva tijela prihvatljive su prema paušalnoj stopi od 13 % općih rasho-da projekta, bez ikakvog potrebnog obrazloženja za pruženu uslugu. Od 2009. do 2012. godine Rumunjska je potrošila 1,5 milijuna eura sredstava EU-a za promidžbene aktivnosti, od kojih je približno 200 000 eura bilo za provedbena tijela. U Portugalu i Ita-liji provedbena tijela također mogu primiti do 13 % troškova promidžbenih aktivnosti.

64 Neizravni troškovi uglavnom definirani kao troškovi koordinacije, administra-cije i upravljanja prihvatljivi su u svim posjećenim državama članicama, osim u Austriji. Komisija je 2013. go-dine odobrila45 neizravne troškove koji ne prelaze 4 % stvarnih troškova provedbe projekata. Vrsta određenih neizravnih troškova (npr. koordinacija, upravljanje itd.) je, barem djelomično, jednaka vrsti aktivnosti koje izvode provedbena tijela u pripremi i proved-bi promidžbenih aktivnosti.

45 Uredba (EU) br. 752/2013 kojom se uvodi članak 5.a stavak 2. u Uredbu Komisije (EZ) br. 555/2008.

Okv

ir 7

.

Page 32: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

30Opažanja

Dio III. – Jesu li učinci mjera prikladno prikazani?

Praćenje i evaluacija mjera usmjereni su na izlazne proi-zvode i financijsku provedbu, no ne postoji dovoljno informacija o postignutim rezultatima

65 Za prikladno upravljanje mjerom javne potpore prvenstveno je potrebno da su ciljevi mjere određeni i mjerljivi46. Redovito ispitivanje relevantnih ulo-ženih sredstava (eng. input), izlaznih proizvoda (eng. output) i rezultata ključno je za prikupljanje ažuriranih informacija o tome napreduje li mjera kako je bilo zamišljeno. Također bi trebalo provoditi redovite evaluacije potpore te bi se za njih trebale koristiti, uz druge izvore, informacije prikuplje-ne u svrhu praćenja. Komisija i države članice moći će pokazati što su posti-gle javnim sredstvima samo uz pomoć relevantnih i pouzdanih informacija o praćenju i evaluaciji.

66 Sud je procijenio sadrže li nacional-ni programi potpore pet revidira-nih država članica prikladne ciljeve i ključne pokazatelje uloženih sred-stava (eng. input), izlaznih proizvoda (eng. output), kao i rezultata kako bi bilo moguće praćenje i evaluacija nji-hovih postignuća.

67 Za programsko razdoblje od 2009. do 2013. godine nijedna od posjećenih država članica nije u svojim nacional-nim programima potpora bila usposta-vila mjerljive ciljeve za mjeru ulaganja. Što se tiče mjere promidžbe, među posjećenim državama članicama samo su Austrija, Španjolska i Portugal bile uspostavile određene ciljeve u vezi s povećanjem izvoza vina u treće zemlje47. Nepostojanje zajedničkih mjerljivih ex ante ciljeva otežava naci-onalnim tijelima uporabu prikladnih alata za mjerenje učinaka promidžbe i mjera ulaganja. Nadalje, to sprječava i konsolidaciju učinaka mjera na razini EU-a.

68 U pogledu pokazatelja za mjere ula-ganja i promidžbe, godišnja izvješća koja države članice dostavljaju Komi-siji48 pružaju detalje samo u pogledu uloženih sredstava, izlaznih proizvoda i aspekata izvršenja proračuna. Zaista ova izvješća pokazuju da je praćenje uglavnom potpuno u pogledu ovih aspekata (broj financiranih korisnika, potrošena sredstva, vrsta ulaganja ili provedena promidžba), ali i da ne po-stoji dovoljno informacija o ostvarenim rezultatima. U informacijama na razini EU-a koje je objavila Komisija49 također nisu korišteni nikakvi pokazatelji rezul-tata za evaluaciju učinaka mjera zajed-ničke organizacije tržišta vina. Štoviše jedini pokazatelji u planu upravljanja promidžbom odnose se na pokazatelje uloženih sredstava ili izlaznih proizvo-da kao što su „Udio promidžbe u vin-skom sektoru u okviru nacionalnih programa potpore“, odnosno „Razina izvršenja i učinkovita uporaba nacio-nalnih programa u sektoru vina“50.

46 Članak 103.l Uredbe (EZ) br. 1234/2007. „Programi potpore sastoje se od sljedećih sastavnih dijelova: (a) detaljnog opisa predloženih mjera, kao i njihovih mjerljivih ciljeva (…) (f) kriterija i mjerljivih pokazatelja koji se trebaju koristiti za praćenje.“

47 Za kraj programskog razdoblja, povećanje u Austriji iznosilo je 25 %, u Španjolskoj je povećanje iznosilo 767 000 hl i 537,7 milijuna eura, dok je za 2012. godinu u Portugalu ostvaren 1 milijun hl izvoza u treće zemlje u vrijednosti od 250 milijuna eura.

48 Članak 188.a Uredbe (EZ) br. 1234/2007. „Države članice podnijet će Komisiji najkasnije 1. ožujka svake godine, a prvi put najkasnije 1. ožujka 2010. godine, izvješće o provedbi mjera osiguranih u svojim programima potpore.“

49 COM (2012) 737 završna verzija i COM(2011) 774 završna verzija.

50 Plan upravljanja za 2013. godinu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Page 33: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

31Opažanja

69 Posjećene države članice od korisnika zahtijevaju izvješće o radu na razini korisnika nakon provedbe subvencio-niranih promidžbenih aktivnosti. Iako postoje znatne razlike u kvaliteti ovih izvješća, ona se zapravo ne koriste (npr. za analizu i konsolidaciju poda-taka) za procjenu učinaka promidžbe-nih projekata. Sveukupno nedostaju sveobuhvatne informacije o rezultati-ma i učinku mjere. Revizijom je utvr-đeno da su države članice tek u nekim izvješćima o ocjeni51 ili studijama na nacionalnoj razini pružile određene pokazatelje o rezultatima ostvarenima potporama za ulaganje i promidžbu.

70 Francuska i Austrija procijenile su rezultate ulaganja putem „kretanja u prodaji vina po količini i vrijedno-sti“. Italija je koristila „broj poduzeća koji uvode nove procese i/ili tehnike proizvodnje“. Bez obzira na važnost i pouzdanost ovih pokazatelja rezul-tata, Sud je otkrio da paralelne pot-pore za ulaganje u okviru zajedničke organizacije tržišta vina i ruralnoga razvoja (vidjeti odlomak 18. i okvir 1.) onemogućuju nedvojbenu primjenu prijavljenih rezultata na potporu zajed-ničkoj organizaciji tržišta vina (vidjeti sljedeći dio). Rezultati potpore za pro-midžbu mjere se putem „izvoza vina u treće zemlje“. Prema mišljenju Suda, ovaj je pokazatelj previše općenit, nije ograničen na korisnike mjere te pokriva brojne varijable koje utječu na cijeli sektor vina te koje su uglavnom izvan utjecaja promidžbenih aktivnosti (vidjeti odlomke 74. do 80.).

Učinci ulaganja u okviru zajedničke organizacije tržišta ne mogu se lako raz-dvojiti od učinaka ulaganja u okviru ruralnog razvoja...

71 Kao što je već spomenuto u okviru 1., cilj mjere ulaganja u okviru zajednič-ke organizacije tržišta vina jednak je dvjema mjerama ulaganja u okviru ruralnog razvoja. Štoviše ukupna sredstva za financiranje dviju mjera ru-ralnog razvoja u sektoru vina u nekim su državama članicama usporediva sa sredstvima mjera ulaganja u okviru zajedničke organizacije tržišta vina52.

72 Istovremeno postojanje mjera ulaga-nja u okviru dvaju različitih programa osobito otežava evaluaciju rezultata ulaganja u okviru zajedničke organiza-cije tržišta vina. 55 % korisnika oda-branih za reviziju imalo je koristi od pomoći za ulaganje u okviru programa zajedničke organizacije tržišta vina i ruralnog razvoja. Čak i ako se pret-postavi da su oba ulaganja odgovorna za opće povećanje uspješnosti, nije moguće pripisati dio ovog povećanja uspješnosti svakoj mjeri ulaganja (vidi okvir 8.).

73 Stoga je teško vrednovati isključivo učinke mjere u okviru zajedničke organizacije tržišta vina te na taj način procijeniti djelotvornost mjere.

51 Prilog V. Uredbi (EZ) br. 555/2008

52 Na primjer u Austriji u razdoblju od 2009. do 2012. godine 20,6 milijuna eura potrošeno je za ulaganja u sektor vina u okviru ruralnog razvoja, a 21 milijun eura potrošen je u okviru zajedničke organizacije tržišta vina.

Page 34: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

32Opažanja

Francuski korisnici koji su koristili pomoć za ulaganje u okviru ruralnog razvoja te u okviru zajedničke organizacije tržišta vina za vinske godine 2009./2010. i 2010./2011.

Vrsta pomoći Ulaganje Prihvatljivi troškovi u eurima

Sudjelovanje EU‑a u eurima

Zajednička organizacija tržišta vina

Oprema za preradu vina (tj. spremnici) 694 279 277 711

M123 u okviru ruralnog razvoja Oprema za punjenje boca i pohranu 1 863 483 372 69753

53 Regionalna je pomoć također iznosila 372 697 eura.

Ova su ulaganja komplementarna.

Od 2008. do 2011. godine došlo je do općeg povećanja uspješnosti poduzeća – povećanja prometa i neto prihoda. Nije moguće utvrditi udio ovog povećanja u svakom ulaganju.

Okv

ir 8

.

Došlo je do povećanja izvoza vina država članica u zemlje koje nisu države članice EU-a...

74 Od 2009. godine, izvoz vina iz EU-a u zemlje koje nisu u EU-u znatno je porastao, dosegnuvši dosadašnju naj-višu razinu od 23 milijuna hektolitara i 8,9 milijardi eura u pogledu vrijed-nosti za 2012. godinu (vidjeti grafiko-ne 2.a i 2.b).

75 Prema grafikonu 2.a, od 2005. do 2008. godine izvoz vina država članica skupine EU-27 povećao se za 28 %, dok se od 2009. do 2012. godine, tijekom provedbe mjere promidžbe, izvoz vina povećao za još 64 %. Ovaj je rast bio istodoban uvođenju mjera promidž-be. Grafikon 2.b također pokazuje da kretanja u izvozu vina u treće zemlje ukazuju na mogući povećani tržišni plasman vina EU-a. Takav pozitivni razvoj prodaje vina unutar EU-a nije vjerojatan jer je unutarnje tržište već zasićeno (preostaje mali potencijal u državama članicama koje uvoze vino).

Page 35: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

33Opažanja

... no nije moguće odrediti u kojoj se mjeri ono može izravno pripisati mjeri promidžbe

76 Međutim uočeno povećanje ne može se nedvojbeno pripisati mjeri promidž-be. Nekoliko vanjskih čimbenika kao što su povećanje kupovne moći potro-šača u zemljama koje nisu u EU-u, pro-mjene uvjeta međunarodne trgovine, proizvodnje vina u zemljama koje nisu u EU-u također imaju izravan utjecaj na izvoz vina država članica skupine EU-27. Stoga, kao što je već spomenuto u nekoliko Komisijinih izvješća54, nije moguće ustanoviti u kojoj mjeri postoji uzročno-posljedična veza između mje-re i uspješnosti izvoza na razini država članica i EU-a.

77 Trenutačan rast u izvozu vina uglav-nom je uzrokovan ograničenim brojem država, kao što je Kina55, gdje se konzu-macija vina znatno povećala u zadnje vrijeme. Grafikoni 3.a i 3.b prikazani u nastavku prikazuju da se od 2007. do 2012. godine konzumacija vina u Kini povećala za 3,9 milijuna hektolitara te da se izvoz vina država članica skupine EU-27 u Kinu povećao za 2,2 miliju-na hektolitara. Ovo ukazuje na to da su na razvoj izvoza država članica skupine EU-27 u Kinu utjecali vanjski čimbenici kao što su gospodarski rast i povećanje kupovne moći potrošača u toj zemlji. Došlo je do povećanja konzumacije vina čak i bez promidžbene aktivnosti.

Gra

fikon

 2.a

i G

rafik

on 2

.b Izvoz vina država članica skupine EU-27 u treće zemlje i Sjedinjene Američke Države (u milijardama eura)

Izvoz vina država članica skupine EU-27 u glavne treće zemlje (u milijunima eura)

0

2

4

6

8

10

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

u m

ilija

rdam

a eur

a

Zemlje koje nisu u EU-uSjedinjene Američke Države

0

200

400

600

800

1 000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

u m

iliju

nim

a eur

a

Švicarska KanadaJapan

RusijaKina

Izvor: Eurostat, baza podataka COMEXT – podatci od 26. srpnja 2013. godine.

54 SEC(2011) 1371 završna verzija. Završno izvješće: „Evaluation des mesures appliquées au secteur vinicole dans le cadre de la Politique Agricole Commune“, listopad 2012. godine (http://ec.europa.eu/agriculture).

56 Izvoz iz država članica skupine EU-27 u Kinu povećao se za 280 % od 2009. do 2012. godine.

Page 36: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

34Opažanja

78 Unatoč rastu izvoza u apsolutnom smislu, izvezena vina država članica skupine EU-27 izgubila su udjele na tržištu u glavnim trećim zemljama za koje su bile namijenjene promidžbene

aktivnosti (vidjeti grafikon 4.). Vina država članica skupine EU-27 doživjela su porast u tržišnom udjelu uveze-nog vina samo u Švicarskoj i Japanu. Komisija treba analizirati ovaj gubitak tržišnog udjela.

Gra

fikon

 3.a

i G

rafik

on 3

.bG

rafik

on 4

.

Konzumacija vina u Kini

Udio država članica skupine EU-27 (%) u uvozu glavnih trgovinskih partnera

1 Predviđanje.

Izvor: Konzumacija vina, Međunarodna organizacija za lozu i vino: Statističko izvješće o svjetskom vinogradarstvu. Izvoz vina država članica sku-pine EU-27: Eurostat, baza podataka COMEXT, podatci od 17. rujna 2013. godine.

Izvor: Ujedinjeni narodi, baza podataka COMTRADE, podatci od 20. rujna 2013. godine.

Izvoz država članica skupine 27 u Kinu

13 000

14 000

15 000

16 000

17 000

18 000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.1

1 00

0 hl

0

20

40

60

80

100

SAD Kina Japan Meksiko Kanada Rusija Švicarska

2007. 2012.

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.1

000

hl

Page 37: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

35Opažanja

79 U skladu s člankom 103.p, stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, sva vina nisu prihvatljiva za ovu mjeru. Vina poput stolnih vina bez oznake sorte grožđa nisu prihvatljiva (vidjeti odlo-mak 35.). Ako je mjera promidžbe dje-lotvorna, prihvatljiv izvoz vina država članica skupine EU-27 u zemlje koje nisu u EU-u trebao bi biti veći nego izvoz drugih vina.

80 Međutim u pogledu vrijednosti, pri-hvatljiva vina nisu uspješnija na tržištu od ostalih vina. Prihvatljiva vina imaju godišnju stopu rasta od 14,8 % kako bi dosegnula izvoznu vrijednost od 8 059 milijuna eura (tj. 15,4 milijuna hektolitara) u 2012. godini, dok nepri-hvatljiva vina (druga vina) pokazuju stopu povećanja od 14,5 %56 kako bi dosegnula izvoznu vrijednost od 806 milijuna eura (tj. 7,1 milijun hek-tolitara) u 2012. godini (vidjeti grafi-kon 5.). Ova usporedba vrlo sličnog razvoja izvoza prihvatljivih nasuprot neprihvatljivih vina u okviru mje-re promidžbe ukazuje na snažan uzročno-posljedični učinak ostalih čimbenika važnih za kretanja u izvozu.

Gra

fikon

 5. Razvoj vrijednosti vina EU-a izvezenog

u zemlje koje nisu u EU-u (2010.g.=100)

Izvor: Eurostat, baza podataka COMEXT, podatci od 25. srpnja 2013. godine.

100

105

110

115

120

125

130

135

2010. 2011. 2012.

Prihvatljiva vina (ZOI, ZOZP, sortna vina)druga vina

56 Prosječna stopa godišnjeg rasta u vrijednosti izvoza država članica skupine EU-27 u treće zemlje u razdoblju od 2010. do 2012. godine – baza podataka COMEXT.

Page 38: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

36Zaključci i preporuke

81 Države članice mogu koristiti prora-čun EU-a za financiranje ulagačkih i promidžbenih projekata koji teže povećati konkurentnost proizvođača vina u EU-u kao dio reforme zajedničke organizacije tržišta vina.

82 Ovom je revizijom ispitano sljede-će pitanje: „Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje sektora vina i jesu li vidljivi rezultati u vezi s poticanjem konkurentnosti vina EU-a?“ Sud je zaključio da su na upravljanje ulaganjem i potporom za promidžbu sektora vina tijekom po-četnih godina obuhvaćenih revizijom negativno utjecali nedostaci u izradi i provedbi koji su istaknuti u ovom izvješću, kao i da nije uvijek bio vidljiv učinak na konkurentnost vina EU-a.

83 Revizijom je utvrđeno da mjera ula-ganja nije prikladno osmišljena zbog toga što, prvenstveno, nije dokazana potreba za dodatnom mjerom ula-ganja, specifičnom za sektor vina, s obzirom na to da je takva mjera već postojala u okviru politike ruralnog razvoja. Predloženo uvođenja bilo kakve dodatne mjere za sektor vina nije potkrijepljeno nijednom studijom ni analizom.

84 Takva dodatna mjera ulaganja čini postupke složenijima i stvara admi-nistrativne prepreke te je morala biti uspostavljena umjetna crta razgrani-čenja između dvije vrste pomoći za ulaganje. U nekim državama članicama to je dovelo do kašnjenja s provedbom ili do toga da su prihvatljiva ulaganja imala pretjerano ograničeni opseg (odlomak 18. do 25.)

1. preporuka

Kako bi racionalizirale program po-moći, države članice trebale bi pratiti korištenje sredstava, analizirati svoju potrebu za mjerom ulaganja i proci-jeniti je li sektoru vina u usporedbi s drugim poljoprivrednim sektorima potrebna dodatna pomoć za ulaganje.

85 Mjera ulaganja u okviru zajedničke organizacije tržišta vina nije prikladno provedena vodeći računa o načelu ekonomičnosti. Većina revidiranih dr-žava članica nije osigurala da se pomoć dodijeli samo održivim projektima (odlomci 26. do 29.). Pojavio se rizik od prekomjerne potrošnje sredstava, s ob-zirom na to da opravdanost projektnih troškova nije sustavno procjenjivana prije odobravanja pomoći (odlomci 30. do 34.).

Page 39: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

37Zaključci i preporuke

2. preporuka

Države članice trebale bi ublažiti rizik po gospodarstvo, i to sustavnom procjenom opravdanosti projektnih troškova. Rezultat ove procjene trebao bi biti prikladno dokumentiran. Kada je to moguće, trebala bi se izraditi referentna mjerila za zajedničke stavke troškova kako bi se omogućila procje-na troškova u projektnim prijedlozima.

Države članice trebaju provoditi provjere održivosti kako bi procijenile stanje financijske situacije podnosi-telja zahtjeva te dokumentirati takvu analizu.

Komisija treba osigurati da države članice imaju djelotvorne sustave za provođenje provjera opravdanosti pro-jektnih troškova te izgleda financijske održivosti projekata.

86 Revizijom je utvrđeno da mjere promidžbe nisu prikladno osmišljene i učinkovito provedene. promidžbene aktivnosti često se nepravilno koriste za konsolidaciju tržišta, a ne za osva-janje novih tržišta ili oporavak starih tržišta. Konsolidacija tržišta stalna je potreba za proizvođača vina koji namjerava zadržati svoj tržišni udio. Ovo dovodi do pitanja mogu li takve promidžbene aktivnosti imati održivi učinak bez nepotrebnog oslanjanja na kontinuiranu potporu EU-a. Nadalje, potpora za oglašavanje već poznate komercijalne robne marke ne odgova-ra prvotnoj svrsi mjere, a to je pružiti potporu tržištu vina, a ne već poznatim robnim markama (odlomak 37. do 42.).

3. preporuka

(a) Relevantnom uredbom trebalo bi se ograničiti da pojedini korisnici u svakom programskom razdoblju predstavljaju promotivni program za iste ciljane zemlje.

(b) Komisija bi također trebala ogra-ničiti opseg ove mjere u vezi s prihvatljivosti oglašavanja marke proizvoda kako bi se zbjeglo da financiranje EU-a zamijeni opera-tivne rashode korisnika te stavio veći naglasak na davanje prednosti malim i srednjim poduzećima pri korištenju mjere promidžbe.

87 Proračun dostupan za promidžbene aktivnosti bio je veći od potražnje te stoga države članice nisu dovoljno pa-žljivo birale u pogledu provedbe mje-re. Osobito nisu sustavno provjeravale imaju li podnositelji zahtjeva dokazivu potrebu za javnom potporom. Nadalje unatoč tome što je namjera bila pružiti potporu malim i srednjim poduzećima, financirana su i velika poduzeća. Stoga su revizijom otkriveni jasni slučajevi „mrtvog tereta“, u kojima je pomoć za promidžbu pokrivala redovne opera-tivne troškove, koje bi korisnik snosio tijekom redovnog tijeka operacija bez potpore EU-a.

Page 40: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

38Zaključci i preporuke

4. preporuka

Kako bi se smanjio rizik od tzv. učin-ka mrtvog tereta, Komisija bi trebala osigurati da države članice tijekom svojih postupaka odabira od korisnika zahtijevaju da oni jasno dokažu svoju potrebu za potporom EU-a te da se obični operativni troškovi ne financira-ju iz proračuna EU-a.

88 Troškovi promidžbenih aktivnosti, izravni troškovi i troškovi provedbenih tijela nisu bili dovoljno dobro oprav-dani zbog loše kvalitete ili manjkavosti popratne dokumentacije. Zbog nepo-stojanja kontrola na terenu, nedostat-na popratna dokumentacija otežava djelotvornost pregleda dokumentacije koje obavljaju države članice i čiji je cilj osigurati korištenje i prihvatljivost pro-midžbenih aktivnosti. Nadalje, države članice nisu dostatno smanjile rizik od toga da se iste promidžbene aktivnosti dvostruko financiraju, što nije u skladu s propisima (odlomci 52. do 64.).

5. preporuka

(a) Komisija bi trebala osigurati da su popratni troškovi, kao što su troš-kovi provedbenog tijela i izravni troškovi, prikladno obrazloženi te da su u granici maksimalnog postotka ukupnih troškova.

(b) Države članice trebaju osigurati dostatan revizijski trag koji pove-zuje svaku pomoć za promidžbu sa specifičnim i odgovarajuće doku-mentiranim aktivnostima. Također bi trebali sustavno provjeravati da se ista promidžbena aktivnost istovremeno financira i iz ostalih izvora financiranja EU-a i nacional-nih izvorima financiranja, što nije u skladu s propisima.

89 Nadalje, nisu ostvareni rezultati mjera u vezi s poticanjem konkurentnosti vina EU-a. Informacije o praćenju i evaluaciji uloženih sredstava, ulože-nih sredstava te financijske provedbe mjera su prikladne. Međutim Komisija i države članice ne pružaju dovoljno re-levantnih informacija kako bi prikazale izravne rezultate koji proizlaze iz nave-denih mjera. U slučaju mjere ulaganja, kombiniranje potpore u okviru zajed-ničke organizacije tržišta vina s ulaga-njima ruralnog razvoja onemogućava zasebno promatranje učinaka zajed-ničke organizacije tržišta vina. U slu-čaju mjere promidžbe, korišteni su pokazatelji rezultata obuhvatili mnoge varijable na koje ne utječu promidžbe-ne aktivnosti (odlomak 65. do 80.).

6. preporuka

Komisija bi od država članica trebala tražiti da pomnije vrednuju rezultate promidžbenih projekata. Konkretno, rezultati promidžbenih aktivnosti trebali bi se procjenjivati na razini korisnika, a ne na razini čitavog sektora vina EU-a. Države članice bi za procje-nu i konsolidaciju njihovih rezultata trebale bolje koristiti izvješća koja su sastavili korisnici na kraju promidžbe-nih aktivnosti.

Page 41: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

39Zaključci i preporuke

90 Naposljetku, iznos raspoloživih sred-stva koja su države članice namijenile za mjere promidžbe u proračunu za programsko razdoblje od 2014. do 2018. godine više je nego dvostruko veći od iznosa sredstava potrošenih u prijašnjem programskom razdoblju57. S obzirom na poteškoće s kojima su se suočavale države članice pri trošenju trenutačnog proračuna na promidž-bene aktivnosti, postoji rizik da je pro-račun za razdoblje od 2014. do 2018. previsok čime se ugrožava primjena načela dobrog financijskog upravljanja (odlomci 43. i 47.).

7. preporuka

Nakon što protekne dovoljno vremena, Komisija bi trebala analizirati u kojoj mjeri povećani proračun dodijeljen nacionalnim programima potpore za razdoblje od 2014. do 2018. godine od-govara potrebama sektora vina u EU-u i apsorpcijskom kapacitetu država čla-nica. Komisija bi na temelju ove analize trebala po potrebi prilagoditi proračun kako bi osigurala da se njime države članice potiču da budu djelotvornije u primjeni mjera.

57 Za mjeru promidžbe u programskom razdoblju od 2009. do 2013. godine potrošeno je 522 milijuna eura. Za programsko razdoblje od 2014. do 2018. godine za mjeru promidžbe dodijeljeno je 1 156 milijuna eura (EU-27). To znači da je u usporedbi sa sredstvima potrošenima u prethodnom razdoblju došlo do povećanja od 121 %.

I. sudsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda gospođa Rasa BUDBERGYTĖ, usvojilo je ovo izvješće na sastanku održanom u Luxembourgu 9. travnja 2014. godine.

Za Revizorski sud

Vítor Manuel da SILVA CALDEIRAPredsjednik

Page 42: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

40PriloziPr

ilog 

I. Glavne stavke opskrbne bilance na razini država članica skupine EU-27

u 1 000 hl

2005./2006. 2006./2007. 2007./2008. 2008./2009. 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012.

Upotrebljiva proizvodnja 171 015 174 483 159 416 160 154 160 208 153 121 156 845

Konačno stanje 173 359 167 578 168 314 170 776 167 441 162 444 159 304

Bruto potrošnja vina 138 255 134 541 130 354 127 086 127 417 121 290 127 886

Ukupne destilacije1 30 663 30 452 15 890 19 606 19 982 16 339 17 413

Izvoz vina u treće zemlje 15 547 19 633 17 763 15 829 18 802 21 968 23 352

Uvoz vina iz trećih zemalja 13 279 13 993 13 672 13 985 15 039 14 961 14 895

1 Krizna destilacija, destilacija alkohola za piće i destilacija sporednih proizvoda te vinjaci koji su dobili ime prema vrsti destilacije (tj. konjak).Izvor: Eurostat, opskrbna bilanca za vino, podatci od 25. rujna 2013. godine.

Page 43: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

41Prilozi

Prilog X.b Uredbe VIjeća (EZ) br. 1234/2007

Prilog X.b – Proračun za programe potpore navedene u članku 103.n, stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007.

u tisućama eura

Proračunska godina 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

od 2014. g. nadalje

BG 15 608 21 234 22 022 27 077 26 742 26 762

CZ 2 979 4 076 4 217 5 217 5 151 5 155

DE 22 891 30 963 32 190 39 341 38 867 38 895

EL 14 286 19 167 19 840 24 237 23 945 23 963

ES 213 820 284 219 279 038 358 000 352 774 353 081

FR 171 909 226 814 224 055 284 299 280 311 280 545

IT1 238 223 298 263 294 135 341 174 336 736 336 997

CY 2 749 3 704 3 801 4 689 4 643 4 646

LT 30 37 45 45 45 45

LU 344 467 485 595 587 588

HU 16 816 23 014 23 809 29 455 29 081 29 103

MT 232 318 329 407 401 402

AT 8 038 10 888 11 313 13 846 13 678 13 688

PT 37 802 51 627 53 457 65 989 65 160 65 208

RO 42 100 42 100 42 100 42 100 42 100 42 100

SI 3 522 3 770 3 937 5 119 5 041 5 045

SK 2 938 4 022 4 160 5 147 5 082 5 085

UK 0 61 67 124 120 120

1 Nacionalne gornje granice u Prilogu VIII. Uredbi (EZ) br. 1782/2003 za Italiju za godine 2008., 2009. i 2010. smanjene su za 20 milijuna eura te su ti iznosi uključeni u iznos proračuna Italije za godine 2009., 2010. i 2011., kao što je navedeno u ovoj tablici.

Prilo

g II.

Page 44: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

42

1. Strateški motiv: programi potpore u sektoru vina osmišljeni su radi poticanja konkurentnosti sektora, dok su programi ruralnog razvoja osmišljeni radi osi-guravanja održivog razvoja ruralnih područja. Priori-teti potpora u sektoru vina ne preklapaju se nužno s prioritetima utvrđenima u politici ruralnog razvoja. Zahvaljujući programu potpore sektoru vina, tom su sektoru zajamčena izravna sredstva iz proračuna Zajednice za ulaganja.

2. Financijski motiv: u okviru programa potpora u sek-toru vina države članice nisu obvezne osigurati fi-nancijski, nacionalni ili regionalni doprinos.

Općenito se priznaje da je promidžba proizvoda ključan način povećavanja prodaje i otvaranja novih tržišta, iako je njezin utjecaj teško izmjeriti.

Komisija priznaje da je u provedbi programa pot-pore bilo početnih problema, kako je Sud nagla-sio u svojoj reviziji kojom su obuhvaćene prve tri godine programskog razdoblja (2009.–2013.). Zbog toga je Komisija unijela niz promjena u Pro-vedbenu uredbu te izradila smjernice kako bi pomo-gla objasniti i razjasniti postupke kojima se uređuju odabir, prihvatljivost, praćenje i kontrola mjera koje se financiraju iz programa. Komisija je, naravno, spremna unijeti sve potrebne izmjene u tekstove s obzirom na povratne informacije.

Sažetak

Zajednički odgovor na odlomke I do VIIIKomisija naglašava da je reformom zajedničke orga-nizacije tržišta vina, koju je Vijeće donijelo 2008., već ispunjen jedan od njezinih ključnih ciljeva, tj. ponovno uspostavljanje ravnoteže na tržištu. Osim toga, jasno je da je ostvaren znatan napre-dak u ispunjavanju drugog cilja odnosno poticanju konkurentnosti sektora vina. Destilacija velikih razmjera koja se financirala sredstvima proračuna EU-a privedena je kraju bez štete za tržište, a vrijed-nost i obujam izvoza u treće zemlje povećali su se posebno zahvaljujući mjerama reforme.

Nadalje, Vijeće i Parlament upravo su potvrdili kori-snost reforme sektora vina zadržavanjem njezinih načela u Uredbi (EZ) br. 1308/20131 o novoj zajed-ničkoj organizaciji tržištâ za razdoblje 2014.–2020., čime su dokazali da su spremni ostaviti dovoljno vremena kako bi se utjecaj mjera povećao na najveću moguću mjeru, istovremeno proširujući opseg podmjera programa potpora (nova mjera u području inovacija, širenje promidžbe na aktivno-sti usmjerene na domaće tržište, širenje restrukturi-ranja na ponovnu sadnju zbog razloga povezanih sa zdravljem biljaka).

Ulaganja u okviru programâ potpore sektoru vina dopuna su ulaganjima u okviru programâ ruralnog razvoja. Zakonodavac je i namjeravao da se ti pro-grami provode usporedno.

1 SL L 347, 20.12.2013.

Odgovori Komisije

Page 45: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 43

U pogledu odlomka VII. koji se odnosi na raspodjelu sredstava za promidžbu Komisija ne dijeli mišljenje Suda da su države članice proračun za promidžbene aktivnosti postavile na previsoku razinu. Ne postoji proračun koji je posebno namijenjen promidžbi u financijskom prilogu Uredbi Vijeća. Države članice predstavljaju svoj program potpora s okvirnim raščlambama koje mogu promijeniti dvaput godiš-nje, ovisno o iskazanim potrebama. U ovom tre-nutku potrebno je podsjetiti na ciljeve reforme sek-tora vina koju je Vijeće donijelo 2008.: 1. ponovno uspostavljanje ravnoteže na tržištu (jednokratno krčenje 2009. – 2011.); i 2. poboljšanje konkurentno-sti („strukturnim“ mjerama). Prva je faza dovršena i ekvivalent iznosa za krčenje prenesen je u pro-grame potpora, kako je predviđeno reformom, kako bi se povećao iznos tih mjera koje su „strukturnije“ nego što su to prvenstveno promidžba i ulaganje. Stoga je predviđeno povećanje iznosa koje države članice raspoređuju za te mjere. Kada je reforma zajedničke organizacije tržišta donesena u prosincu 2013., Vijeće i Parlament nisu željeli promijeniti pristup koji je donesen u trenutku reforme sektora vina (uključujući u pogledu raspodjele proračunskih sredstava). Ojačali su i mjeru promidžbe njezinim širenjem na unutarnje tržište za mjere koje su usmjerene na informacije o odgovornoj potrošnji vina i sustavima ZOI-a/ZOZP-a u Uniji.

U pogledu odlomka VIII. koji se odnosi na rezultate mjera potrebno je dodati da je uvijek teško izolirati učinke određene politike od čimbenika koji nisu povezani s tom politikom. Međutim pažljivim uspo-stavljanjem metodologije vrednovanja moguće je izmjeriti učinke različitih instrumenata/mjera (na primjer, primjenom statističkih podataka). U skladu s Financijskom uredbom Komisija redovito (svakih 6 godina) organizira vrednovanja općeg utjecaja politike.

U pogledu odlomka III. koji se odnosi na razgrani-čenje između ulaganja u dva programa Komisija želi naglasiti da je crta razgraničenja sada vrlo jasna i da se njome otklanja rizik od dvostrukog finan-ciranja i prevelikog administrativnog opterećenja. Zabilježeno kašnjenje u provedbi mjera na početku programa može se objasniti i drugim razlozima, na primjer poteškoćama u dobivanju bankovnih jam-stava zbog krize.

U pogledu odlomka IV. koji se odnosi na načelo eko-nomičnosti mjere ulaganja Komisija naglašava da u svojim revizijama provjerava jesu li države članice procijenile opravdanost troškova mjere. U skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 1290/2005 revizijama se provjerava jesu li države članice donijele sve potrebne zakonodavne i administrativne propise i sve druge mjere (administrativne i nadzorne) potrebne za osiguravanje ispravne zaštite financij-skih interesa Unije. U vezi s tim, revizije služe i za provjeru poštuju li države članice načela dobrog financijskog upravljanja koja, među ostalim, uklju-čuju procjenu opravdanosti troškova.

U pogledu odlomka V. koji se odnosi na konso-lidaciju tržišta Komisija smatra da je jedan od ciljeva mjere promidžba vina u trećim zemljama radi povećanja broja distributera vina. To se može ostvariti poduzimanjem aktivnosti na postojećim tržištima, jednako kao i na novim tržištima ili na izgubljenim tržištima. Ako se otvaraju nova tržišta, potrebno ih je konsolidirati. To nije isključeno zako-nodavstvom Zajednice2. Nadalje, iako se prednost daje MSP-ovima, pomoć mogu iskoristiti i veliki poduzetnici jer je bitno davanje prednosti, a ne prihvatljivost.

2 U članku 103.p stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 navodi se da potpora „obuhvaća mjere informiranja ili promidžbe vina iz Zajednice u trećim zemljama kako bi se poboljšala njihova konkurentnost u tim zemljama“.

Page 46: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 44

U svojim revizijama mjere ulaganja Komisija provjerava jesu li države članice procijenile opravdanost troškova mjere. U skladu s odred-bama Uredbe (EZ) br. 1290/2005 revizijama se provjerava jesu li države članice donijele sve potrebne zakonodavne i administrativne propise i sve druge mjere (administrativne i nadzorne) potrebne za osiguravanje ispravne zaštite finan-cijskih interesa Unije. U vezi s tim, revizije služe i za provjeru poštuju li države članice načela dobrog financijskog upravljanja koja, među osta-lim, uključuju procjenu opravdanosti troškova.

O općenitom pitanju odabira ulagačkih proje-kata, posebno kada je riječ o (ex ante) provjeri opravdanosti troškova i održivosti projekata raspravljat će se na sastancima Odbora za uprav-ljanje zajedničkom organizacijom tržišta.

Za mjeru promidžbe

(a) Komisija smatra da, ovisno o okolnostima, korisnici mogu imati pristup mjeri u drugom programskom razdoblju, na primjer radi konso-lidacije svoje tržišne pozicije u istoj trećoj zemlji. Dok je cilj mjere poboljšati konkurentnost vina sa ZOI-jem/ZOZP-om i sortnih vina te se on mora ispuniti, pravilima se ne isključuje utvrđivanje određenih komercijalnih robnih marki. Kori-snicima koji plaćaju 50 % projektnih troškova može biti važno moći privući pažnju na svoje komercijalne robne marke kako bi ih se prepo-znalo na ciljanim tržištima i kako bi, slijedom toga, povećali svoju prodaju. Nadalje, izmjenama Uredbe (EZ) br. 555/2008 i donošenjem Smjer-nica 2013. omogućuje se jasnije davanje predno-sti MSP-ovima.

(b) Uredbom Vijeća omogućuje se dodjela potpora ako su poduzete mjere u skladu s pravilima koja su na snazi. Postupkom odabira, kako je definiran u uredbi i smjernicama koji su nave-deni u točki (a), među ostalim, predviđeno je vrednovanje očekivanog utjecaja mjera na rast potražnje.Komisija će s državama članicama raspraviti o prilagođavanju smjernica kako bi osigurala usklađenost promidžbenih projekata koji se financiraju sredstvima EU-a s postojećim aktiv-nostima radi izbjegavanja rizika od učinka neproduktivnih troškova.

IX

Za mjeru ulaganja

(a) Vijeće i Parlament upravo su, u prosincu 2013., potvrdili korisnost reforme sektora vina zadr-žavanjem njezinih vodećih načela u Uredbi (EZ) br. 1308/2013 o novoj zajedničkoj organizaciji tržišta za razdoblje 2014.–2020. Stoga su dokazali da su spremni alatima reforme sektora vina dati vremena da postanu potpuno učinkoviti, isto-vremeno proširujući opseg podmjera programa potpora (nova mjera u području inovacija, širenje promidžbe na aktivnosti usmjerene na domaće tržište, širenje restrukturiranja na ponovnu sad-nju zbog razloga povezanih sa zdravljem biljaka).

U pogledu apsorpcije sredstava Komisija jednom mjesečno provodi nadzor iznosa koje prime korisnici.

U skladu s člankom 110. Horizontalne uredbe 1306/2013 Komisija će osigurati da se zajednički utjecaj svih instrumenata ZPP-a mjeri i procje-njuje u odnosu na zajedničke ciljeve ZPP-a. To uključuje vrednovanje usklađenosti instrume-nata ZPP-a do 2018. (prvi rezultati). U tom će kontekstu 2018. Komisija ispitati način uključiva-nja procjene dodane vrijednosti potpore ulaga-njima i u okviru zajedničke organizacije tržišta vina i u okviru ruralnog razvoja. Potrebno je napomenuti da se informacije o utjecaju politike mogu dobiti tek nakon proteka dovoljno dugog razdoblja.

(b) Komisija smatra da je taj dio preporuke upućen državama članicama.

Zakonodavstvom Zajednice državama članicama daje se okvir za osiguranje kontinuiteta ex post programa (članak 103.u stavak 5. Uredbe (EZ) br. 1234/2007).

Page 47: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 45

Treću analizu troškova i koristi države članice moraju dostaviti do 1. siječnja 2017.

Komisija bi htjela naglasiti da je informacije o provedbi mjera (informacije o praćenju) potrebno razlikovati od informacija o rezultatima i utjecajima tih mjera (informacije o vrednova-nju). Podaci o vrednovanju mogu se dobiti tek nakon proteka određenog vremena.

(f) U skladu s člankom 110. Horizontalne uredbe 1306/2013 Komisija će osigurati da se zajednički utjecaj svih instrumenata ZPP-a mjeri i procje-njuje u odnosu na zajedničke ciljeve ZPP-a. To uključuje vrednovanje učinkovitosti instrumenata ZPP-a do 2018. (prvi rezultati). U tom kontekstu Komisija će 2018. ispitati način uključivanja pro-cjene upotrebe proračunskih sredstava dodije-ljenih programu potpore sektoru vina i njegovih utjecaja. Potrebno je napomenuti da se informa-cije o utjecaju politike mogu dobiti tek nakon proteka dovoljno dugog razdoblja.

Uvod

11Financijskom uredbom propisuje se da države članice i Komisija moraju ispunjavati svoje odgova-rajuće obveze nadzora i revizije te preuzeti nastale odgovornosti. Pri izvršavanju provedbenih zadaća kao što je provedba mjera promidžbe i ulaganja, države članice posebno će poduzeti sve potrebne mjere radi zaštite financijskih interesa Unije.

(c) Komisija smatra da je ta preporuka uzeta u obzir za programsko razdoblje 2014.–2018. To je pitanje razmatrano u članku 53. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1308/2013, Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 752/2013 od 31. srpnja 2013. kojom se Uredbi Komisije (EZ) br. 555/2008 dodaje članak 5.a i u Smjernicama.

(d) Ta je preporuka upućena državama članicama.

(e) Komisija smatra da je ta preporuka uzeta u obzir za programsko razdoblje 2014.–2018.

Za novo programsko razdoblje Komisija je u svo-jim smjernicama predložila primjere pokazatelja koje države članice mogu predložiti korisnicima za potrebe vrednovanja rezultata mjera pro-midžbe ovisno o poduzetoj aktivnosti.

Pri analizi projekata u okviru programa 2014.–2018. Komisija je od država članica zatražila da dostave odgovarajuće pokazatelje za svaku mjeru. Programi potpore sada uključuju odjeljak u kojem se daju jasnije informacije o kriterijima i količinskim pokazateljima koji se upotreblja-vaju za praćenje i vrednovanje. Države članice pozvane su da dokažu poveznicu između ciljeva koje su odredile za svaku mjeru i pokazatelja koji se upotrebljavaju za mjerenje napretka u ostvari-vanju tih ciljeva.

Države članice moraju 1. ožujka 2014. dostaviti drugu analizu troškova i koristi3 u pogledu pro-grama potpore. Ona mora sadržavati relevantne informacije za potrebe analize programa prvog programskog razdoblja 2009.–2013.

3 Prva analiza troškova i koristi stavljena je na raspolaganje 1. ožujka 2011. te je, stoga, bila ograničena samo na prve dvije godine provedbe programa.

Page 48: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 46

19Iznosi su doista bili preneseni na ruralni razvoj i dodijeljeni programima u vinogradarskim regi-jama. Međutim ti iznosi nisu bili posebno dodijeljeni sektoru vina.

20Rumunjska je uvela mjeru ulaganja od novog pro-gramskog razdoblja 2014.–2018.

21Uzimajući u obzir probleme u pogledu konku-rentnosti u sektoru, što je dokazano destilacijom velikih razmjera koja se provodila početkom novog tisućljeća, i s obzirom na postupno ukidanje tržišnih mjera, Komisija je mogućnost pružanja potpore za ulaganja smatrala pozitivnim razvojem događaja u sektoru.

Vidi i odgovore na odlomke 18. i 19.

22U važnim državama članicama nije bilo kašnjenja ni ograničenja u provedbi. Uzimajući u obzir preklapa-nje dvaju programa potpore, Komisija je smatrala da je bitno uspostaviti crtu razgraničenja kako bi se osiguralo dobro upravljanje proračunom i smanjila zabrinutost koju Sud više puta izrazio.

Odbor za upravljanje predložio je tri vrste razgrani-čenja i primijenio ih na programe: 1. razgraničenje prema aktivnosti; to je razgraničenje dobilo prakti-čan oblik izmjenom članka 20. stavaka 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 555/2008; 2. razgraničenje prema datumu financijskih obveza; i 3. isključenje mjere ili nekih aktivnosti mjere u okviru određenog programa.

Opažanja

18U prosincu 2013. Vijeće i Parlament potvrdili su korisnost reforme sektora vina zadržavanjem njezinih načela u Uredbi (EZ) br. 1308/20134 o novoj zajedničkoj organizaciji tržišta, čime su dokazali da su spremni mjerama reforme sektora vina dati vremena za povećanje njihova utjecaja, što je značilo nastavak ulaganja u okviru dvaju programa potpore.

Ulaganja u okviru programâ potpore sektoru vina dopuna su ulaganjima u okviru programâ ruralnog razvoja. Zakonodavac je i namjeravao da se ta dva programa provode usporedno.

1. Strateški motiv: programi potpore u sektoru vina osmišljeni su radi poticanja konkurentnosti sektora, dok su programi ruralnog razvoja osmišljeni radi osi-guravanja održivog razvoja ruralnih područja. Priori-teti potpora u sektoru vina ne preklapaju se nužno s prioritetima utvrđenima u politici ruralnog razvoja. Zahvaljujući programu potpore sektoru vina, tom su sektoru zajamčena izravna sredstva iz proračuna Zajednice za ulaganja.

2. Financijski motiv: u okviru programa potpore sekto-ru vina države članice nisu obvezne osigurati finan-cijski doprinos, neovisno o tome je li nacionalni ili regionalni.

Okvir 1.Vidi odgovor na odlomak 18.

4 SL L 347, 20.12.2013.

Page 49: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 47

Zajednički odgovor Komisije na odlomke 26 i 27Vijeće i Parlament, kao i Komisija, uspostavili su pravila o ex post kontroli trajnosti aktivnosti. Član-kom 103.u stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1234/2003 predviđeno je da se članak 72. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 (ruralni razvoj) primjenjuje mutatis mutandis na potpore za ulaganje u nacionalnim programima potpora (vino)5. Slične odredbe uspo-stavljene su člankom 50. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1308/2013, uz upućivanje na članak 71. Uredbe (EZ) br. 1303/2013, kojim se zamjenjuje članak 72. Uredbe (EZ) br. 1698/2005.

Općenito pitanje odabira projekata ulaganja, posebno u cilju (ex ante) provjere jesu li troškovi opravdani i projekti održivi, rješavat će se u okviru sastanaka Odbora za upravljanje zajedničkom orga-nizacijom tržišta.

28Primjena načela „prvenstva dolaska“ ne uključuje nužno nedostatak nadzorne kontrole održivosti pro-jekta. Postupcima odabira u Austriji i Francuskoj nije se onemogućilo da se konačno odobreni projekti provjere i proglase održivima.

Ako u Uredbi (EZ) br. 555/2008 nema posebne odredbe o tom pitanju, primjenjuju se pravila dobrog financijskog upravljanja (usp. članak 9. Uredbe (EZ) br. 1290/2005).

Vidi odgovore na odlomke 26. i 27.

5 Člankom 72. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 određuje da svi financirani projekti moraju biti trajni, odnosno da države članice moraju osigurati da aktivnost, unutar pet godina od odluke upravnog tijela o financiranju, ne doživi značajnu promjenu, uključujući prestanak aktivnosti.

Uspostavljanje te crte razgraničenja, koja na početku nije bila predviđena provedbenom ured-bom, značilo je da je programe trebalo prilagoditi u okviru obaju programa potpore. Nakon što su uspostavljene jasne crte razgraničenja, nacionalne administracije imale su ograničene dodatne admini-strativne troškove.

23Uspostavljanje crte razgraničenja teže je u drža-vama članicama koje su podijeljene na regije, kao što su to Španjolska i Italija.

Vino se uzgaja u svim regijama Italije i to je važan sektor za gospodarstvo, zaštitu okoliša i društvo. Svaka regija ima svoje značajke i za neke od njih bilo je teško uspostaviti crtu razgraničenja. Među-tim u predmetnim regijama ta je crta sada detaljno utvrđena. Ta se mjera smatra jednom od najvažnijih za poboljšanje konkurentnosti, posebno nakon što su nestale interventne mjere. Rashodi za tu mjeru trebali bi u 2013. iznositi 55 milijuna EUR (17 % pro-računa za tu mjeru u 2013.).

Kašnjenje zabilježeno tijekom prvih godina pro-gramskog razdoblja može se međutim objasniti i drugim razlozima: poteškoćama u dobivanju ban-kovnog jamstva zbog financijske krize ili kašnjenjem u provedbi zakonodavnog okvira za tu mjeru na nacionalnoj ili regionalnoj razini.

Vidi odgovore na odlomak 22.

24Vidi odgovore na odlomke 22. i 23.

Page 50: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 48

33Vidi odgovore na odlomke 26. i 32.

34Vidi odgovore na odlomke 30. do 31.

37Komisija smatra da se Uredbom Vijeća omogućuje dodjela potpora korisnicima te vrste ako su podu-zete aktivnosti u skladu s Uredbom.

Potrebno je naglasiti i da se mjerom omogućila pomoć različitim poduzetnicima, uključujući udru-ženja među sektorima i zadruge vinogradara, koji okupljaju veliki broj vinogradara i vinara.

Izmjenama Uredbe (EZ) br. 555/2008 i donošenjem Smjernica 2013. omogućeno je poboljšanje pri-hvatljivosti troškova, kvalitete odabira projekata te provedbe, praćenja, nadzora i procjene poduzetih aktivnosti. Na primjer, postupkom odabira predviđa se procjena vjerojatnog utjecaja aktivnosti na pove-ćanje potražnje (članak 5. stavak 2. točka (c) Uredbe (EZ) br. 555/2008) za predmetnim proizvodima.

29Vidi odgovore na odlomke 26. do 28.

Okvir 2.Vidi odgovore na odlomke 26. do 28.

Zajednički odgovor na odlomke 30 do 31Države članice često upotrebljavaju standardne cjenike koji odgovaraju tržišnoj cijeni određenih aktivnosti (na primjer, u građevinskim radovima). Budući da korisnik financijski doprinosi projektu, dobivanje nižih cijena i u njegovu je interesu.

U svojim revizijama mjere ulaganja Komisija provje-rava jesu li države članice procijenile opravdanost predmetnih troškova. U skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 1290/2005 revizijama se provjerava jesu li države članice donijele sve potrebne zakonodavne i administrativne propise i sve druge mjere (admi-nistrativne i nadzorne) potrebne za osiguravanje učinkovite zaštite financijskih interesa Unije. U vezi s tim, revizije služe i za provjeru poštuju li države članice načela dobrog financijskog upravljanja koja, među ostalim, uključuju procjenu opravdanosti predmetnih troškova.

32U Smjernicama se kupovina drvenih bačvi smatra prihvatljivom aktivnosti.

Komisija bi htjela naglasiti da se u mnogim slučaje-vima bačve od hrastova drva upotrebljavaju više od tri godine, a nekad i do deset.

Sama zamjena bačvi nije prihvatljiva (članak 17. Uredbe (EZ) br. 555/2008). Važno je, doista, razliko-vati prihvatljivost bačvi od prihvatljivosti zamjene bačvi. Bačva je prihvatljiva (ako se upotrebljava više od pet godina); zamjena bačve nije.

Page 51: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 49

38Komisija se ne slaže s mišljenjem Suda.

Jedan od ciljeva mjere promidžbe u trećim zemljama jest i povećanje broja distributera vina, ne samo na konsolidiranim tržištima, nego i na novim tržištima ili izgubljenim tržištima. Ako su otvorena nova tržišta, potrebno ih je konsolidirati, djelomično povećanjem tržišnog udjela. Pravilima Zajednice to se ne sprječava6. Nadalje, iako se prednost daje MSP-ovima, pomoć mogu iskoristiti i veliki podu-zetnici. Veliki poduzetnici u prednosti su7 u pogledu promidžbe pred svim europskim vinima u trećim zemljama, dok manji poduzetnici imaju poteškoće u provedbi inicijativa promidžbe. U Italiji, na pri-mjer, veliki poduzetnici provode mjere stvaranjem multiplikacijskih učinaka s pomoću privremenih zajedničkih pothvata.

Izmjenama članka 5. točke (c) Uredbe (EZ) br. 555/2008 i donošenjem Smjernica 2013. trebalo bi se omogućiti poboljšanje kvalitete odabira i, posebno, davanje jasnijeg prioriteta MSP-ovima, novim korisnicima i korisnicima koji su usmjereni na novu treću zemlju8.

Vidi i odgovor na odlomak 37.

6 Člankom 103.p stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 određeno je da se potpore dodjeljuju za mjere informiranja ili promidžbe vina iz Zajednice u trećim zemljama kako bi se poboljšala njihova konkurentnost u tim zemljama.

7 Kada je riječ o kapacitetima velikih poduzetnika za samostalno financiranje, potrebno je uzeti u obzir da napori u pogledu promidžbe nisu tradicionalni napori radi ulaganja u proizvod koji ispunjava pažljivo izmjerenu potrebu. Umjesto toga, od prelijevanja iz promidžbenih kampanja imaju koristi poduzetnici koji ne provode ulaganja (poduzetnici koji proizvode proizvode u istom opsegu i istog zemljopisnog podrijetla). Od financijskih napora koje veliki poduzetnici poduzimaju u cilju promidžbe svojih proizvoda stoga imaju koristi svi subjekti u sektoru.

8 Smjernicama se, posebno, preporučuje ispitivanje projekata na temelju tablice za odabir, s bodovima za svaki kriterij odabira, i odabir projekata na temelju procjene prednosti svakog projekta. Države članice trebale bi stoga odabrati projekte kojima se nudi najbolji omjer kvalitete i cijene te bi trebale dati prednost MSP-ovima, novim korisnicima i korisnicima koji otvaraju nova tržišta.

Okvir 3.Vidi i odgovor na odlomak 37.

Dodjela subvencija za promidžbene aktivnosti za šampanjac

Komisija smatra da, iako šampanjac ima veliki ugled u EU-u i brojnim trećim zemljama, on ima i mnoge konkurente koji, iako još nisu stekli jednak status, povećavaju svoj tržišni udjel, posebno na određe-nim tržištima koja imaju stratešku važnost. Nadalje, gospodarska kriza u brojnim slučajevima može dovesti do toga da se umjesto šampanjca konzumi-raju druge vrste pjenušaca ili sličnih proizvoda. Ako bi se određeni proizvodi isključili jer imaju dovoljno veliki ugled, navedeni bi se ugled, u odnosu na ostale proizvode, trebao mjeriti objektivno te bi se trebalo opravdati financiranje promidžbe drugih proizvoda jednakog raspona, što bi dovelo do poteškoća u pogledu poštenog postupanja.

Španjolska (Katalonija): šest korisnika predstavljalo je 88 % ukupno odobrenih financijskih sredstava za razdoblje od 2009. do 2011. godine

Ta je situacija zabilježena u Kataloniji, gdje je fokus na velikom društvu koje je primilo potporu od 8,1 milijun EUR (od 15,2 milijuna EUR dodije-ljenih u toj autonomnoj zajednici). Detaljna ana-liza informacija koje su španjolska tijela dostavila u Prilogu VIIII. Uredbi (EZ) br. 555/2008 i koje su analizirale službe Komisije pokazuje da je ukupna potpora od 61 milijun EUR dodijeljena u Španjolskoj tijekom istog razdoblja za 350 poduzetnika, uključu-jući „Consejo Regulador DOC a Rioja“ i „Fundación Castilla la Mancha Tierra de viñedos“, koja predstav-ljaju veliki broj društava.

Page 52: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 50

U pogledu druge izmjene Uredbe Komisija smatra da jedno te isti poduzetnik može imati pristup mjeri u drugom programskom razdoblju, posebno radi konsolidacije tržišta, ako ispunjava uvjete iz Uredbe, odnosno kada je riječ o prihvatljivim aktivnostima i odabiru. U svakom slučaju, nas ovdje zanima novi projekt, a ne produljenje početnog projekta. On mora biti predmet odabira ad hoc.

Vidi i odgovore na odlomke 38. i 43. do 46.

41Vidi odgovore na odlomke 38. do 40.

42Dok je cilj mjere poboljšati konkurentnost vina sa ZOI-jem/ZOZP-om i sortnih vina te se on mora ispuniti, pravilima se ne isključuje utvrđivanje odre-đenih komercijalnih robnih marki. Korisnicima koji plaćaju 50 % projektnih troškova može biti važno moći privući pažnju na svoje komercijalne robne marke kako bi ih se prepoznalo na ciljanim tržištima i kako bi, slijedom toga, povećali svoju prodaju.

Vidi i odgovor na odlomak 37.

43Vidi odgovore na odlomak 37. i bilješku 46.

44Vidi odgovore na odlomke 37. i 43.

Komisija će s državama članicama raspraviti o prila-gođavanju smjernica kako bi osigurala usklađenost promidžbenih projekata koji se financiraju sred-stvima EU-a s postojećim aktivnostima radi izbjega-vanja rizika od učinka neproduktivnih troškova.

39Informacije koje su države članice dostavile u skladu s prilozima V. i VIII. Uredbi (EZ) br. 555/2008 poka-zuju da su, općenito, korisnici usmjereni na više od jednog tržišta.

Izvješće Komisije o provedbi mjere promidžbe pokazuje da je samo 37 % financiranih projekata usmjereno na jedno tržište, dok je većina usmjerena na od dva do sedam različitih tržišta. Zabilježena je i znatna koncentracija aktivnosti, pri čemu je sa 75 % aktivnosti obuhvaćeno sedam zemalja (Sje-dinjene Američke Države, Kina/Hong Kong, Japan, Meksiko, Kanada, Rusija i Švicarska).

Sjedinjene Države najčešće su ciljano tržište s 22 % aktivnosti.

Tržišno natjecanje na američkom tržištu vrlo je izraženo. Zato je poduzetnicima važno da ondje budu prisutni, djelomično radi osiguravanja novih distributera i zadržavanja postojećih. Nužno je da postanu poznatija kako bi osigurala stabilne trgo-vinske tokove u budućnosti.

Vidi i odgovor na odlomak 38.

40Odluka o mogućnosti produljenja potpore za naj-više dvije godine donesena je 2010. nakon odgoda koje su zabilježene u državama članicama i trećim zemljama zbog administrativnih formalnosti. To produljenje bilo je moguće tek nakon procjene već poduzetih aktivnosti.

Page 53: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 51

48Kako bi osigurala dodatne parametre za te mjere, Komisija je 2013. donijela smjernice kako bi pomo-gla državama članicama uspostaviti njihovo progra-miranje za razdoblje 2014.–2018. na temelju iskustva stečenog u prvim godinama programskog razdoblja (vidi bilješku 4. Suda).

Vidi i odgovore na odlomke 37., 49. i 51.

49To je pitanje već uzeto u obzir u članku 53. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1308/2013, Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 752/2013 od 31. srpnja 2013. kojom se Uredbi Komisije (EZ) br. 555/2008 dodaje članak 5.a i u Smjernicama9.

Prije donošenja tih odredbi prihvatljivost admi-nistrativnih troškova i troškova osoblja interno je 2007. protumačila Glavna uprava za poljoprivredu10.

50Troškovi osoblja i opći rashodi prihvatljivi su kada su strogo povezani s aktivnosti, no mora im se dati okvir, što je de facto učinjeno.

Vidi i odgovor na odlomak 49.

9 Člankom 53. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1308/2013 određena je pravna osnova na temelju koje je Komisija ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se uspostavljaju pravila o administrativnim troškovima i troškovima osoblja koji mogu biti uključeni u programe potpore. Člankom 5.a Uredbe (EZ) br. 555/2008 određeni su parametri za troškove osoblja i opće rashode koji moraju biti strogo povezani s pripremom, provedbom ili praćenjem predmetne aktivnosti. Smjernicama donesenima 2013. detaljnije se definiraju predmetni rashodi.

10 Bilješka Adonis 005778 od 1. ožujka 2007.; njome se ističe da je članak 13. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 općenito osmišljen kako bi se spriječilo da EFJP snosi troškove osoblja i administrativne troškove pri provedbi ZPP-a; bilješkom se ističe da isti članak nije osmišljen kako bi se spriječilo da se EFJP-om financiraju troškovi osoblja uključenog u pružanje posebnih usluga. Komisija stoga smatra da to nije proturječno.

45Vidi odgovore na odlomke 37. do 46.

Pitanje prihvatljivosti troškova osoblja i općih ras-hoda obrađeno je u odlomku 49.

46Potrebno je napomenuti da je teško isključiti situ-acije u kojima bi korisnici poduzimali te aktivnosti bez potpore EU-a. Cilj je mjere poboljšati konkuren-tnost. Svi proizvođači moraju imati jednaku moguć-nost primjene mjere.

Vidi i odgovore na odlomke 43., 44. i 45.

Komisija će s državama članicama raspraviti o prila-gođavanju smjernica kako bi osigurala usklađenost promidžbenih projekata koji se financiraju sred-stvima EU-a s postojećim aktivnostima radi izbjega-vanja rizika od učinka neproduktivnih troškova.

47Ne postoje posebna sredstva za mjeru promidžbe.

Komisija bi htjela istaknuti da države članice moraju dostaviti raščlambu iznosa za svaku mjeru na temelju vlastitih potreba i u okviru godišnjeg proračuna dodijeljenog za mjeru u skladu s Ured-bom Vijeća i Europskog parlamenta. Ta je raščlamba mjera okvirne prirode i države članice mogu dvaput godišnje ponovno prilagoditi iznose za svaku mjeru. Stoga su države članice odlučile hoće li ili neće dati prioritet toj mjeri.

Vidi i odgovor na odlomak 43.

Page 54: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 52

Kako bi se ublažili učinci nedostatka kontrola u trećim zemljama, Komisijinim Smjernicama pred-laže se da se za potrebe kontrole dostave računi i dokumenti11.

Komisija je svjesna potrebe za poboljšanjem kva-litete kontrola povezanih s tom mjerom, posebno mogućim izmjenama Smjernica.

56Vidi odgovor na odlomak 55.

57Pitanje kontrola nematerijalnih aktivnosti, kao što su kušanja vina, obrađeno je u Smjernicama prema kojima je sada potrebno dostaviti račune i popratne dokumente. Oni se, na primjer, mogu sastojati od slika, preslika članaka, popisa sudionika, potvrda o sudjelovanju na sajmovima itd.

Vidi i odgovor na odlomak 55.

11 Točka 8. Smjernica: Zahtjeve za plaćanje koji se šalju nadležnim tijelima trebalo bi popratiti preslikama izvornih računa i popratnih dokumenata korisnika, koje bi trebalo razvrstati prema stavkama proračuna. Sve te dokumente trebalo bi navesti u tablici sa sažetim pregledom, zajedno s iznosima izraženima u EUR te, u slučaju država članica izvan europodručja, i u njihovoj nacionalnoj valuti. Ako je potrebno, mogu se zatražiti prijevodi. Svi popratni dokumenti trebali bi sadržavati sljedeće informacije: dobavljača, pruženu uslugu s pojedinostima o načinu na koji se ona odnosi na predmetnu mjeru, datum, iznos (bez PDV-a) i registracijski broj. Trebali bi biti popraćeni dokazom o plaćanju. Popratni dokumenti mogu, na primjer, biti potvrda o sudjelovanju na sajmu, slike, preslike članaka, popisi sudionika itd. Ako postoje podizvođači, njihovi računi trebali bi sadržavati jasnu naznaku o tome na koji se dio aktivnosti svaki trošak odnosi. Ako postoji jedan račun, potrebno ga je raščlaniti prema aktivnosti i trošku. U suprotnom je potreban zaseban račun prema aktivnosti. U slučaju revizije u poslovnim prostorijama, nadležno nacionalno tijelo i inspektori Komisije trebali bi moći ispitati izvorne dokumente, razvrstane prema tim pravilima.

51Smjernice su koristan alat za države članice u pro-vedbi mjere promidžbe. Bilo je nužno imati jasnu definiciju prihvatljivih rashoda. Zbog tog je razloga uključena u Smjernice. Potrebno je napomenuti da su države članice posebno pozdravile taj dokument u potporu predstavljanju programskog razdoblja 2014.–2018. Prednost je Smjernica i u tome što se mogu prilagoditi izraženim potrebama kako bi se na taj način državama članicama i proizvođačima jamčila veća sigurnost pri provedbi mjere.

53Komisija je to pitanje smatrala posebno važnim kada je analizirala programe 2014.–2018.

Komisija će u svojim sljedećim revizijama mjera pro-midžbe i ulaganja uzeti u obzir opažanja Suda.

Okvir 4.Komisija će pratiti to pitanje u kontekstu postupka poravnanja računa.

55Komisija priznaje problem koji se pokazao u kontro-lama na terenu u trećim zemljama iako se zakono-davstvom Zajednice te kontrole ne zahtijevaju.

Pitanje kontrola na terenu bilo je postavljeno u pre-govorima o novom programskom razdoblju s drža-vama članicama. Rumunjska, Italija, Španjolska i Slovačka u svojim su programima posebno pred-vidjele kontrole u trećim zemljama. Ostale države članice tvrde da bi se kontrolama te vrste u trećim zemljama nametale prevelike obveze i da one ne bi bile isplative.

Page 55: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 53

64Smjernicama je određeno da se troškovi mogu sma-trati prihvatljivima ako već nisu zabilježeni u drugoj kategoriji rashoda13.

Vidi i odgovor na odlomke 62. i 63.

Okvir 7.Vidi odgovore na odlomke 55., 62. i 63. i 64.

65Važno je imati dostupne pouzdane podatke nastale za praćenje. Međutim postoje drugi izvori informa-cija kao što su statistički podaci i studije. Nadalje, mora se odrediti ravnoteža između količine infor-macija potrebnih za potrebe politike te administra-tivnih troškova i naknada koji proizlaze iz prikuplja-nja podataka.

Komisija bi htjela naglasiti da se informacije o pro-vedbi mjera (informacije o praćenju) moraju razliko-vati od informacija o rezultatima i utjecaju politike (informacije o vrednovanju). Potonje se mogu dobiti tek nakon proteka dovoljno dugog razdoblja.

67Kada su administracije država članica sastavile svoje nacrte programa 2008., bile su na početku procesa učenja. Nekoliko država članica imalo je poteškoće u određivanju odgovarajućih ciljeva za novous-postavljene mjere. Slijedom toga, često su nedo-stajali kvantificirani ciljevi u prvom programskom razdoblju.

13 Točka 6. Smjernica: Prihvatljivim troškovima pokriveni su samo troškovi aktivnosti koje su provedene i koje snosi korisnik nakon stupanja na snagu ugovora i prije njegova isteka. Prihvatljivi troškovi prihvatljivi su samo ako je ispunjeno sljedeće: – mogu se provjeriti, – ne uključuju trošak koji je već knjižen u drugoj kategoriji rashoda, – ne financiraju se iz drugog projekta.

58Vidi odgovore na odlomke 55. i 57.

59Vidi odgovore na odlomke 55. i 57.

Okvir 5.Vidi odgovore na odlomke 55. i 57.

60Vidi odgovore na odlomke 55. i 57.

Okvir 6.Komisija će pratiti to pitanje u kontekstu postupka poravnanja računa.

Zajednički odgovor na odlomke 62 i 63Člankom 5.a Uredbe (EZ) br. 555/2008 opisuju se troškovi osoblja i režijski troškovi (potonji su ograničeni na 4 %) nastali korisniku u vezi s pripre-mom i provedbom aktivnosti. Suprotno trenutačnoj praksi u programu potpora definiranom Uredbom (EZ) br. 3/200812, koja se odnosi na horizontalnu pro-midžbu, upotreba provedbenog tijela nije obvezna. Ako de facto dođe do takve upotrebe, predmetna usluga jest usluga za koju je potrebno dostaviti račune i dokumente kao dokaz, kako je opisano u Smjernicama (vidi bilješku Suda br. 56).

U Rumunjskoj upotreba provedbenog tijela više nije obvezna. Nove odredbe uvedene su u programu potpora za razdoblje 2014.–2018. Nacionalnim zako-nodavstvom sada je jasno predviđeno da korisnik može sam provesti cijeli projekt ako su ispunjeni određeni uvjeti.

Vidi i odgovore na odlomke 55. i 64.

12 SL L 68, 5.1.2008.

Page 56: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 54

69Za novo programsko razdoblje Komisija je u Smjer-nicama predložila primjere pokazatelja koje države članice mogu ponuditi korisnicima tako da se rezul-tati mjere promidžbe mogu vrednovati na temelju poduzetih aktivnosti.

Nadalje, u skladu s Financijskom uredbom Komisija redovito organizira procjene općeg utjecaja politike (svakih 6 godina).

Vidi i odgovor na odlomak 67.

70Komisija se slaže s mišljenjem Suda da je teško uvijek izolirati utjecaj politike od čimbenika koji su izvan utjecaja politike. Međutim pažljivim razvojem metodologije procjene možemo okvirno odrediti učinke raznih instrumenata/mjera (na primjer, upo-trebom statističkih podataka). Potrebno je međutim podsjetiti da bi reformu sektora vina trebalo ispitati kao niz mjera koje se nadopunjuju.

Vidi i odgovore na odlomke 69., 72. i 75. do 80.

71Vidi odgovor na odlomak 18.

72Pažljivo osmišljenom procjenom mogu se okvirno odrediti učinci mjera poduzetih na različitim razinama. Sustav nadzora i procjene osmišljen je za nadzor provedbe mjera na razini politike i/ili programa, a ne na razini svakog korisnika.

Kako je navedeno u odlomku 18., osmišljeno je da ruralni razvoj ima regionalnu dimenziju, dok zajed-nička organizacija sektora vina ima sektorsku.

Pri analizi nacrta programa za razdoblje 2014.–2018. Komisija je zahtijevala da države članice dostave odgovarajuće pokazatelje za svaku mjeru. Programi potpora sada uključuju, u jasnijem obliku, odjeljak koji se odnosi na kriterije i kvantitativne pokazate-lje koji su se upotrebljavali za praćenje i procjenu. U tom odjeljku države članice pozvane su da dokažu poveznicu između ciljeva koje su odredili za svaku mjeru i pokazatelja za mjerenje opsega u kojem će se ti ciljevi postići.

Države članice moraju 1. ožujka 2014. dostaviti drugu analizu troškova i koristi14 programa potpore, koja bi trebala uključivati elemente važne za analizu programa tijekom prvog programskog razdoblja 2009.–2013.

Treću analizu troškova i koristi države članice moraju dostaviti do 1. ožujka 2017.

Vidi i odgovor na odlomak 65.

68Svrha je godišnjih izvješća dostaviti informacije o provedbi programa potpora. To znači da se ona moraju više usmjeriti na informacije i financijsku provedbu, a manje na rezultate i utjecaj. Doista, procjena se može provesti tek nakon proteka dovoljno dugog razdoblja.

Vidi i odgovore na odlomke 65. i 67.

14 Prva analiza troškova i koristi dostavljena je 1. ožujka 2011. te je, stoga, bila ograničena samo na prve dvije godine provedbe programa.

Page 57: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 55

77Kinesko je tržište vrlo specifično. Potrošnja po glavi stanovnika iznosi manje od 1 litre (dok u Europi potrošnja po glavi stanovnika iznosi oko 30 litara). Iako se potrošnja vina povećava, europska vina natječu se s vinima iz Australije, Čilea i Južne Afrike koja mogu imati koristi od povlaštenog tretmana u pogledu uvoznih carina.

Vidi i odgovore na odlomke 39. i 75.

78Bez mjere promidžbe, gubici tržišnog udjela vjero-jatno bi bili još veći.

Komisija je analizirala izglede i usmjerila pažnju na rizik od gubitaka tržišnog udjela u nekim trećim zemljama. Rizik može proizlaziti iz činjenice da su poduzetnici iz EU-a mali, segmentacije sektora ili ograničenja sortnih vina u različitim državama članicama.

Europska vina moraju se boriti da bi zadržala svoje tržišne udjele. Promidžba je vrlo važan alat.

Potrebno je istaknuti da je Komisija upravo pokre-nula studiju o konkurentnosti europskih vina u trećim zemljama i EU-u. Studijom će se posebno ispitati ključni čimbenici konkurentnosti vina EU-a u odnosu na vina iz trećih zemalja te prepreke nje-zinu povećanju.

Zajednički odgovor na odlomke 79 i 80Čak i ako se promidžbene aktivnosti poduzimaju u korist nekih vrsta vina, sva ostala vina neizravno imaju koristi od njih jer će ona pozitivno utjecati na sliku i potrošnju drugih vrsta vina.

73Vidi odgovor na odlomak 72.

75Komisija potvrđuje podatke o trgovini europskim vinom koji pokazuju prednost nastavka mjere pro-midžbe u trećim zemljama.

Stoga grafovi 2.a i 2.b jasno pokazuju povećanje izvoza prema vrijednosti, iako su na to kretanje snažno utjecale više cijene grožđa i vina.

Na kineskom tržištu vina EU-a suočila su se s kon-kurencijom lokalnih vina (83 % kineske potrošnje) i vina iz Čilea (izuzetih od carinskih pristojba), Australije i Južne Afrike.

Zbog te jake konkurencije vrlo je važno vršiti pro-midžbu vina Unije kako bi se zadržao tržišni udjel.

76Teško je izolirati učinke mjere promidžbe na konku-rentnost sektora. Čak i kod optimiziranih postupaka odabira i procjene, uvijek ostaje određeni stupanj nesigurnosti.

Međutim to nije dovoljan razlog da bi se prednosti mjere dovele u pitanje. Mjera je potpuno opravdana jer je neizostavna s obzirom na liberalizaciju tržišta i jaku konkurenciju naših glavnih konkurenata kao što su Sjedinjene Države, koje imaju javne politike promidžbe (njihovim proračunom omogućeno je financiranje mjera potpore izvoza).

Međutim trebalo bi biti moguće poboljšati procjenu primjenom pokazatelja koji odgovaraju razini kori-snika (vidi odgovor na odlomak 69.) i detaljnijom analizom mjere koju bi provodile države članice.

Vidi odgovore na odlomke 69. i 70.

Page 58: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 56

83Komisija smatra da su mjere ulaganja specifične za zajedničku organizaciju tržišta vina važne za pobolj-šanje konkurentnosti.

U prosincu 2013. Vijeće i Parlament potvrdili su kori-snost reforme sektora vina zadržavanjem njezinih vodećih načela u Uredbi (EZ) br. 1308/201317 o novoj zajedničkoj organizaciji tržišta. Na taj su način dokazali da su spremni alatima reforme sektora vina dati vremena da u potpunosti počnu imati učinak, uključujući ostavljanjem ulaganja u dvama progra-mima potpora.

Vidi odgovor Komisije na preporuku 1.

84S obzirom na preklapanje dvaju programa pomoći, Komisija je smatrala nužnim uspostaviti crtu razgra-ničenja (koja nije bila predviđena na početku) kako bi se poštovali proračunski propisi. Razgraničenje programa sada je jasno i trebalo bi omogućiti izbje-gavanje rizika od dvostrukog financiranja.

Kašnjenja s provedbom mjere u prvim godinama programskog razdoblja mogu se objasniti i drugim čimbenicima, kao što su poteškoće s dobivanjem bankovnih jamstava zbog gospodarske krize.

17 SL L 347, 20.12.2013.

Zaključci i preporuke

82Revizijom su obuhvaćene prve tri godine pro-gramskog razdoblja 2009.–2013. koje su obilježene uvođenjem tih mjera. Nakon razdoblja ustaljenja, države članice mogle su bolje provesti svoje mjere u okviru programa, posebno u pogledu izvršenja proračuna.

Komisija je uspostavila alate za poboljšanje pro-vedbe, nadzora i kontrole mjera u programima (sedam izmjena Uredbe (EZ) br. 555/200815, smjer-nice za restrukturiranje, ulaganje i promidžbu u tre-ćim zemljama16).

Što se tiče konkurentnosti, teško je, naravno, izoli-rati učinak tih dviju mjera na konkurentnost sektora vina, što je drugi cilj reforme sektora vina iz 2008., jer je prvi cilj (ponovo uspostavljanje ravnoteže na tržištu) već ispunjen. Reformu sektora trebalo bi ispitati kao niz mjera koje se nadopunjuju. Međutim potrebno je naglasiti stalan rast izvoza, u pogledu vrijednosti i obujma, u sve konkurentnijem global-nom kontekstu, unatoč recesiji 2008. i 2009. nakon gospodarske krize.

15 Uredba (EZ) br. 42/2009 (SL L 16, 21.1.2009.), Uredba (EZ) br. 702/2009 (SL L 202, 4.8.2009.), Uredba (EZ) br. 772/2010 (SL L 232, 2.9.2010.), Uredba (EZ) br. 568/2012 (SL L 169, 29.6.2012.), Uredba (EZ) br. 202/2013 (SL L 67, 9.3.2013.) i Uredba (EZ) br. 752/2013 (SL L 2010, 6.8.2013.).

16 Smjernice za provedbu nacionalnih programa potpore u sektoru vina u skladu s uredbama (EZ) br. 1234/2007 i (EZ) br. 555/2008 od 25. veljače 2013. i 26. travnja 2013.

Page 59: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 57

Pravilima Zajednice državama članicama daje se okvir za ex post ispitivanje trajnosti projekta (čla-nak 103.u stavak 5. Uredbe (EZ) br. 1234/2007).

Nadalje, Komisija provjerava jesu li države članice procijenile opravdanost troškova u svojim revi-zijama mjere ulaganja. U skladu Uredbom (EZ) br. 1290/2005 revizijama se provjerava jesu li države članice donijele sva potrebna zakonodavna i admi-nistrativna pravila i sve druge mjere (upravljanja i nadzora) potrebne za osiguravanje učinkovite zaštite financijskih interesa Unije. U vezi s tim, revizijama se provjerava i poštuju li države članice načela dobrog financijskog upravljanja koja, među ostalim, uključuju procjenu opravdanosti troškova.

O općenitom pitanju odabira ulagačkih projekata, posebno radi provjere opravdanosti troškova i održivosti projekata (ex ante) raspravljat će se na sastancima Odbora za upravljanje zajedničkom organizacijom tržišta.

86Uspjeh politike za potporu vina EU-a u ostvarivanju njezinih ciljeva, uključujući 50-postotno povećanje izvoza, dobar je pokazatelj da je mjera promidžbe imala vrlo pozitivan učinak.

Mjerom promidžbe u trećim zemljama nastoji se, među ostalim, povećati broj distributera vina, što se može postići mjerama na konsolidiranim trži-štima, ali i mjerama na novim tržištima ili tržištima koja su bila izgubljena. Ako se otvore nova tržišta, ona se moraju konsolidirati. Pravilima Zajednice to se ne sprječava18. Nadalje, iako se prednost daje MSP-ovima, potpore mogu primiti i veliki poduzet-nici jer je riječ o davanju prednosti, a ne o kriteriju prihvatljivosti.

18 U članku 103.p stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 određeno je da potpora „obuhvaća mjere informiranja ili promidžbe vina iz Zajednice u trećim zemljama kako bi se poboljšala njihova konkurentnost u tim zemljama“.

1. PreporukaVijeće i Parlament upravo su, u prosincu 2013., potvrdili korisnost reforme sektora vina zadr-žavanjem njezinih vodećih načela u Uredbi (EZ) br. 1308/2013 o novoj zajedničkoj organizaciji tržišta za razdoblje 2014.–2020. Stoga su dokazali da su spremni alatima reforme sektora vina dati vremena da postanu potpuno učinkoviti, istovremeno pro-širujući opseg podmjera programa potpora (nova mjera u području inovacija, širenje promidžbe na aktivnosti usmjerene na domaće tržište, širenje restrukturiranja na ponovnu sadnju zbog razloga povezanih sa zdravljem biljaka).

U pogledu apsorpcije sredstava Komisija jednom mjesečno provodi nadzor iznosa koje prime kori-snici. U skladu s člankom 110. Horizontalne uredbe 1306/2013 Komisija će osigurati da se zajednički utjecaj svih instrumenata ZPP-a mjeri i procjenjuje u odnosu na zajedničke ciljeve ZPP-a. To uključuje vrednovanje usklađenosti instrumenata ZPP-a do 2018. (prvi rezultati). U tom će kontekstu Komisija ispitati način uključivanja procjene dodane vri-jednosti potpore ulaganjima i u okviru zajedničke organizacije tržišta vina i u okviru ruralnog razvoja. Potrebno je napomenuti da se informacije o učinku politike mogu dobiti tek nakon proteka dovoljno dugog razdoblja.

85.Vidi odgovor Komisije na 2. preporuku.

2. PreporukaKomisija smatra da je taj dio preporuke upućen državama članicama.

U skladu s načelima supsidijarnosti i podijeljenog upravljanja projekte biraju države članice, a Komisija ne može ex ante procijeniti opravdanost troškova.

Page 60: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 58

Komisija će s državama članicama raspraviti o prila-gođavanju smjernica kako bi osigurala usklađenost promidžbenih projekata koji se financiraju sred-stvima EU-a s postojećim aktivnostima radi izbjega-vanja rizika od učinka neproduktivnih troškova.

87Komisija je posebnu važnost pripisala povećanju kvalitete odabira projekata za novo programsko razdoblje 2014.–2018. izmjenama Uredbe (EZ) br. 555/2008 i donošenjem Smjernica 2013.

Postupkom odabira predviđena je, među ostalim, procjena predvidivih učinaka aktivnosti na rast potražnje.

Kada se s državama članicama pregovaralo o novom programskom razdoblju, postavljeno je pitanje kontrola mjere na terenu. Neke države članice zahtijevaju te kontrole. Ostale tvrde da bi se tim kontrolama nametale prevelike obveze i da bi bile nerazmjerne sa stajališta isplativosti.

Kako bi nadoknadila nedostatak provjere u trećim zemljama, Komisija je u Smjernicama predložila popis računa i dokumenata koje je potrebno dosta-viti za potrebe kontrola.

Vidi i odgovore na odlomke 43. do 51. i preporuku 4.

Izmjenama Uredbe (EZ) br. 555/2008 i donošenjem Smjernica 2013. poboljšava se kvaliteta odabira, posebno jasnijim i učinkovitijim davanjem predno-sti MSP-ovima, novim korisnicima i korisnicima koji su usmjereni na novu treću zemlju.

Pravilima se ne isključuje naglašavanje komercijal-nih robnih marki. Cilj je mjere poboljšati konkuren-tnost vina sa ZOI-jem/ZOZP-om i sortnih vina. Kori-snicima koji dijele 50 % troškova aktivnosti može biti važno moći naglasiti i komercijalne robne marke tako da ih se može prepoznati na ciljanim tržištima i kako bi, slijedom toga, povećali prodaju.

3. Preporuka (a)Komisija smatra da, ovisno o okolnostima, korisnici mogu imati pristup mjeri u drugom programskom razdoblju, na primjer radi konsolidacije svojeg trži-šta u istoj trećoj zemlji.

Nadalje, izmjenama Uredbe (EZ) br. 555/2008 i donošenjem Smjernica 2013. poboljšava se kva-liteta odabira, posebno jasnijim i učinkovitijim davanjem prednosti MSP-ovima, novim korisnicima i korisnicima koji su usmjereni na novu treću zemlju.

3. Preporuka (b)Dok je cilj mjere poboljšati konkurentnost vina sa ZOI-jem/ZOZP-om i sortnih vina i on se mora ispuniti, pravilima se ne isključuje utvrđivanje određenih komercijalnih robnih marki. Korisnicima koji dijele 50 % troškova aktivnosti može biti važno moći naglasiti i komercijalne robne marke tako da ih se može prepoznati na ciljanim tržištima i kako bi, slijedom toga, povećali prodaju. Nadalje, izmjenama Uredbe (EZ) br. 555/2008 i donošenjem Smjernica 2013. omogućuje se jasnije davanje prednosti MSP-ovima.

Page 61: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 59

5. Preporuka (a)Komisija smatra da je ta preporuka uzeta u obzir za programsko razdoblje 2014.–2018.

Pitanje administrativnih troškova i troškova osoblja nastalih korisniku već je uzeto u obzir u članku 53. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1308/2013, Proved-benoj uredbi Komisije (EU) br. 752/2013 od 31. srp-nja 2013. kojom se Uredbi Komisije (EZ) br. 555/2008 dodaje članak 5.a i u Smjernicama.

U pogledu provedbenih tijela, u skladu sa Smjerni-cama, troškovi se mogu smatrati prihvatljivima ako već nisu raspoređeni u drugu kategoriju rashoda.

5. Preporuka (b)Taj dio preporuke upućen je državama članicama.

Postojanje dostatnog revizijskog traga standardno se provjerava u revizijama „poravnanja računa“. Ako se regulatornim odredbama zahtijevaju posebne kontrole i dokazano je da revizijski trag ima nedostataka, Komisija zahtijeva korektivne mjere i može primijeniti financijsku korekciju. Nadalje, kako bi nadoknadila nedostatak provjere u trećim zemljama, Komisija je u Smjernicama predložila popis računa i dokumenata koje je potrebno dosta-viti za potrebe kontrola.

4. PreporukaUredbom Vijeća omogućuje se dodjela potpora ako poduzete aktivnosti ispunjavaju uvjete utvrđene Uredbom. Postupkom odabira, kako je definiran u članku 5. Uredbe (EZ) br. 555/2008 i smjernicama, među ostalim, predviđeno je vrednovanje očekiva-nog utjecaja mjera na rast potražnje.

Komisija će s državama članicama raspraviti o prila-gođavanju smjernica kako bi osigurala usklađenost promidžbenih projekata koji se financiraju sred-stvima EU-a s postojećim aktivnostima radi izbjega-vanja rizika od učinka neproduktivnih troškova.

88Komisija priznaje problem koji predstavljaju pro-vjere te mjere u trećim zemljama na terenu, čak i ako se to ne zahtijeva zakonodavstvom Zajednice.

Kada se s državama članicama pregovaralo o novom programskom razdoblju, postavljeno je pitanje kon-trola mjere na terenu. Rumunjska, Italija, Španjolska i Slovačka posebno zahtijevaju kontrole u trećim zemljama. Ostale države članice tvrde da bi se tim provjerama nametale prevelike obveze i da bi bile nerazmjerne sa stajališta isplativosti.

Kako bi nadoknadila nedostatak provjera u trećim zemljama, Komisija je u Smjernicama predložila popis računa i dokumenata koje je potrebno dosta-viti za potrebe kontrola.

Komisija je voljna povećati kvalitetu kontrola mjere, posebno mogućom prilagodbom smjernica i pravila.

Page 62: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 60

6. PreporukaKomisija smatra da je ta preporuka uzeta u obzir za programsko razdoblje 2014.–2018.

Za novo programsko razdoblje Komisija je u Smjer-nicama predložila primjere pokazatelja koje države članice mogu ponuditi korisnicima za procjenu rezultata mjere promidžbe, ovisno o provedenim aktivnostima.

Vidi i odlomak 89.

90Komisija se ne slaže s mišljenjem Suda da su države članice proračun za promidžbene aktivnosti posta-vile na previsoku razinu. Ne postoji proračun koji je posebno namijenjen promidžbi u financijskom prilogu Uredbi Vijeća. Države članice predstavljaju svoj program potpora s okvirnim raščlambama koje mogu promijeniti dvaput godišnje, ovisno o iskaza-nim potrebama.

U ovom trenutku potrebno je podsjetiti na ciljeve reforme sektora vina koju je Vijeće donijelo 2008.: 1. ponovno uspostavljanje ravnoteže na tržištu (jed-nokratno krčenje 2009.–2011.); i 2. poboljšanje kon-kurentnosti („strukturnim“ mjerama). Prva je faza dovršena i ekvivalent iznosa za krčenje prenesen je u programe potpora, kako je predviđeno reformom, kako bi se povećao iznos tih mjera koje su „struk-turnije“ nego što su to prvenstveno promidžba i ulaganje. Stoga je predviđeno povećanje iznosa koje države članice raspoređuju za te mjere.

89Pri analizi projekata programa za razdoblje 2014.–2018. Komisija je zahtijevala da države članice dostave odgovarajuće pokazatelje za svaku mjeru. Programi pomoći sada jasnije uključuju dio koji se odnosi na kvantitativne kriterije i pokazatelje koji se upotrebljavaju za nadzor i procjenu. Od država članica zatraženo je da dokažu poveznicu između ciljeva koje su odredile za svaku mjeru i pokazatelja kojima se navodno mjeri opseg u kojem su ciljevi ostvareni.

Nadalje, države članice moraju 1. ožujka 2014. dosta-viti drugu analizu troškova i koristi19 programa pot-pore, koja bi trebala sadržavati korisne informacije za analizu programa tijekom prvog programskog razdoblja 2009.–2013. Treću analizu troškova i koristi države članice moraju dostaviti do 1. ožujka 2017.

Komisija bi htjela naglasiti da se informacije koje se odnose na provedbu mjera (informacije o nadzoru) moraju razlikovati od informacija koje se odnose na rezultate i utjecaj mjera (informacije o vrednovanju). Ti se podaci mogu dobiti tek nakon proteka određe-nog vremena.

Naknadnu procjenu troškova i koristi države članice moraju dostaviti do 1. ožujka 2017.

19 Prva analiza troškova i koristi dostavljena je 1. ožujka 2011. te je, stoga, bila ograničena samo na prve dvije godine provedbe programa.

Page 63: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

Odgovori Komisije 61

Kada je reforma zajedničke organizacije tržišta donesena u prosincu 2013., Vijeće i Parlament nisu željeli promijeniti vodeća načela koja su donesena u trenutku reforme sektora vina, uključujući na razini raspodjele proračunskih sredstava. Ojačali su i mjeru promidžbe njezinim otvaranjem domaćem tržištu za aktivnosti koje su usmjerene na informa-cije o odgovornoj potrošnji vina i sustavima ZOI-a/ZOZP-a u Uniji.

7. PreporukaU skladu s člankom 110. Horizontalne uredbe 1306/2013 Komisija će osigurati da se zajednički utjecaj svih instrumenata ZPP-a mjeri i procje-njuje u odnosu na zajedničke ciljeve ZPP-a. To uključuje vrednovanje učinkovitosti instrumenata ZPP-a do 2018. (prvi rezultati). U tom će kontekstu 2018. Komisija ispitati način uključivanja procjene primjene raspodjele proračunskih sredstava na program potpore sektora vina i njegovih utjecaja. Potrebno je napomenuti da se informacije o učinku politike mogu dobiti tek nakon proteka dovoljno dugog razdoblja.

Page 64: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje
Page 65: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili posteri/karte: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), kod delegacija u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_en.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_en.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatan poziv bilo gdje iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (mada neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

Pretplate koje se plaćaju:

• kod jednog od prodajnih predstavnika Ureda za publikacije Europske unije (http://publications.europa.eu/others/agents/index_en.htm).

Page 66: Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje … · 2019-09-20 · HR 2014 br. 09 Tematsko izvješće Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje

QJ-A

B-14-005-HR-C

ISSN 2315-0548Sredstva EU-a raspoloživa su za pružanje

potpore ulaganjima u proizvodnju vina i promicanju vina EU-a u zemljama koje nisu članice Unije. Sud u ovom izvješću ispituje je li se dobro upravljalo potporom za sektor vina te je li takva potpora povećala konkurentnost vina EU-a. Tijekom revizije Sud je došao do zaključka da u sektoru vina nije dokazana potreba za pružanjem dodatne pomoći za ulaganje, povrh pomoći koja je već dostupna u okviru politike ruralnog razvoja. Potpora za promidžbu često se koristila za konsolidaciju tržišnog udjela, a ne za osvajanje novih tržišta. Nadalje Sud je uočio da bi određene promotivne aktivnosti bile provedene svejedno, čak i bez uporabe javnih sredstava. U konačnici, učinak na konkurentnost proizvođača vina u EU-u nije uvijek bio vidljiv. Sud je Komisiji i državama članicama iznio preporuke za uklanjanje nedostataka navedenih u izvješću.

EUROPSKIREVIZORSKISUD