Kruvenica br 35

7/23/2019 Kruvenica br 35

http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-35 1/84



A GRA DU HVARU N A FINANCIJSKOJ P O M O Ć I

ZA SLANJE MATERIJALA ZA 36. BROJ KRUVENICE JE

0

V E L J A Č E

2016.

Drogi

vica

štijete

Parvi o ž i ć i B o ž i ć našega vika, e ć e od dvo mijora g:oo r sc \

posl

i šu ejaju jedon na drugi;. i u ova i ona doba

svit

su

krojili nike velike glove, m e ć o l i granice i vojske kako

bi

n kunferilo, cinili korte svita kako bi ni došlo u pamet,

ma sve bez vele

pameti

i sa pomnjon da svak cinit kuco

jerbo je pristrašen. Parvi B o ž i ć arivo je bez ceremonijih, u

sakreto, i tako bi barž i ostalo da

curma o n đ e l i h

ni ucinila

batarelu

i avertila cobane

neka

se

kupidu

i gredu put jaslih,

ma

i zvizda je

tote

imala svoje parste.

B o ž i ć

našega vika

pun

je batarele i šušura, a šupaj kako tikva. Ni

potriba

vele

govorit obo

temu

sve n o ć meju ove foje. Potrudili

smo se i ovi put dat nojboje

od

sebe, a

vi

non

znat

je meritalo istratit pustih

dnevih

za

ucinit

ovih stotinjak

fojih.

Ako

Bog do, dolita

introjemo

u deseto g o d i š ć e da

cinimo

Kruvenicu. Ufomo se da ć m o još durat. Nikad nismo

kuntenti uvik more

boje.

G o d i š ć e

prid

nami

i š ć od nos

da budemo aštuti i pronti duhon za

cinit

boje stvori, za

prominit ono

ca

ne

vridi i

doprinit

za boje misto i boji svit.

Neka

to

ne ostanedu somo šupje, žalosne beside, vengo

neka budedu kako lanterna za škuricu kroz koju ć e tukat

pasat. To von sarceno želimo.

NEKA VON NA

DOBRO

DOJDE SVETO

POROJENJE ISUSOVO I

MLODO

LITO

2016.

Urednica



Piše: župnik don Mili

edovni m j e s e č n i sastanak pastoralnog

s v e ć e n s t v a hvarskog dekanata 1 prosinca

2015. godine. Mjesto

d o g a đ a n j a :

dominikanski

samostan u Starom Gradu. Nakon z a j e d n i č k e

molitve slijedi radni dio č i j a je okosnica jedno

poticajna izlaganje.

P r e d a v a č je

gost iz Splita,

dominikanac otac Iko Mateljan. Tema: rajnski (tj.

s p o d r u č j a rijeke Rajne) mistici (dominikanci) iz

13

i

14

s t o l j e ć a

tzv.

u č i t e l j

(Magister Meister)

Eckhart, Johannes Ivan Tauler i Heinrich Seuse

(poznat kao Henrik Suzon ili Suzo).

P

r e d a v a č nam

je

rekao zašto

je

izabrao govoriti o ova

tri mistika. U njihovom redu je (bila) praksa da se

kroz d o š a š ć e č i t a l o iz djela ove trojice mistika da to b r a ć i

bude duhovni poticaj na proživljenije slavljenje Kristova

r o đ e n j a .

U k r š ć a n s t v u se govori o tri Kristova r o đ e n j a i ta tri Kris

tova

r o đ e n d a n a

se komemoriraju trima o ž i ć n i m misama:

p o n o ć k o m , zornicom i dnevnom misom. I doista: na misi

p o n o ć k i

se

č i t a

e v a n đ e l j e

- izvještaj o Isusovu

r o đ e n j u

u

Betlehemu. Na misi zornici

č i t a

se izvještaj o poklonu

3

pastira, što govori o Isusovu r o đ e n j u (po vjeri) u srcima

tih skromnih ljudi. Na dnevnoj misi č i t a se prolog (uvod)

Ivanovog e v a n đ e l j a onaj poznati tekst o

i j e č i koja bijaše

u Boga j r bijaše Bog Tu je zapravo

r i j e č

o

„ r o đ e n j u

Dru

ge božanske osobe od Oca, kao što govorimo u Vjerovanju

da

je

Druga božanska osoba

r o đ e n a

a ne stvorena .

POST O J

Č O V J E K O M

R DI N ŠEG SP SENJ

O

vi mistici kažu da se nema smisla baviti onim prvim

r o đ e n j e m

LOGOSA, j e č n e

R i j e č i

od Oca, jer to nitko

ne zna niti razumije do kraja. Znamo ono malo što

n mje

o

tome rekao Isus. Dovoljno

je

to prihvatiti vjerom, i po tome

previše ne

č e p r k a t i .

Nema se zašto trošiti mnogo r i j e č i

ni na Isusovo r o đ e n j e u Betlehemu. Imamo e v a n đ e o s k e

,,izvještaje o tom o g a đ a j u . To

je

povijesni

o g a đ a j

koji

je

otplovio u prošlost i koji - kao prošli - nema nekog poseb

nog utjecaja na naše živote.

Jedino

č i m e se

treba baviti i na

č e m u se

treba zadržavati

jest r e ć e Isusovo

r o đ e n j e :

ono koje se po vjeri i po Božjoj

milosti

d o g a đ a

u našim dušama i srcima. Kad netko

č u j e

za Isusa i ono što je u č i n i o za nas; kad se vjerom otvori



toj poruci i prihvati/ustima ispovijedi Isusa kao svoga

Spasitelja i Gospodina, tada se lsus nastanjuje u srcu/duši

tog č o v j e k a . Tada takav č o v j e k postaje hram Božji, dijete

Božje, prut na Lozi, živi ud živoga Kristova Tijela.

To

što Otac

r a đ a

Sina koji uz Duha Svetoga

č i n i / g r a d i

Presveto Trojstvo stvar

je

Božjeg identiteta. Bog

je

- up

ravo zato što

je

Trojstven - Ljubav. Nas ljude bi to moglo

(trebalo) zanimati zato što smo, kako kaže Biblija, stvoreni

na sliku Božju kao muško i žensko pa

se

naša

o g o s l i č n o s t

n a j v e ć m a održava u ljubavi muškarca i žene ili naprosto u

ljubavi prema ljudima. Dakle, zbog povezanosti sa smis

lom ljudskog života zanima nas „unutrašnji" Božji život.

Utjelovljenje i

r o đ e n j e

Druge božanske osobe (zvane Sin)

moglo (trebalo) bi nas zanimati i opet zbog povezanos

ti s našim životom. On

je

postao

č o v j e k o m

da bi

č o v j e k

postao „dionikom božanske naravi" . Postao

je

č o v j e k o m

„ušatorio se"

m e đ u

nama da bi nas

u č i n i o

djecom Božjom.

B o ž i ć - kao spomen Isusovo

r o đ e n j a

u ljudskom tijelu -

nema nikakve zasebne/usebne vrijednosti. Njegova

je

vri

jednost u odgovoru na pitanje: ZAŠTO JE TO U Č I N I O ?

K i ć e n j e

borova, pravljenje jaslica, darivanje, kolendanja,

s v e č a n e liturgije Ništa od toga nema životne (egzistenci

jalne) vrijednosti za sebe. Sve

to

ima smisla samo ako ide u

smjeru proslave njegovog

o đ e n j a , jer je On radi n s ljudi i

radi našega spasenja postao

č o v j e k o m .

Gledam što nam se d o g a đ a D o š a š ć e p o č i n j e prije d o š a š ć a

a ne ,

ne d o š a š ć e ,

nego se

B o ž i ć

p o č i n j e slaviti prije nego

(liturgijski) p o č n e d o š a š ć e . No, smijemo li to što nam

se

nudi za slavljenje

u o p ć e

više zvati

B o ž i ć e m ?

Gdje vidite

B o ž i ć a - malog Boga u liku n o v o r o đ e n o g djeteta?

4

SVOJIM O Đ E I

NJEGOVI G

N

PRIMIŠE

ako su nas prešli? Kako smo se dali preveslati? Um

jesto B o ž i ć a podvališe nam „djeda

B o ž i ć n j a k a .

Ad

ventski kalendari ( č u j , molim te, „adventski"), stolnjaci,

salvete, šalice, č o k o l a d e , ukrasi za borove, svugdje stari,

s i m p a t i č n i , crveni „Cocacolski" pervertit. Da, naleti se tu

i tamo i na one male mekoputne a n đ e l č i ć e nalik Teletabi

sima.

Umjesto „ se bliži vrijeme sveto ." „Dolove i brijeg,

zabijelio je snijeg" (kojega o b i č n o nema ni za lijek). Um

jesto „U se vrime g o d i š ć a ..." Z v o n č i ć i z v o n č i ć i zvone

cijelu ... " Istina, kod nas manje zvone

z v o n č i ć i ,

a puno

više, što bi Grabljani rekli, „caklarija", ali glavno da zvoni.

Zvono sa crkve se ionako

ne

č u j e u, glazbenim treštanjem

ispunjenim, d i s c o - k a f i ć i m a .

„ K r š ć a n s k i Zapad

je

u najvulgarnijem smislu prezreo

lsusovo utjelovljenje. Trebamo li se tome

č u d i t i ?

Nije

li lvan davno prorokovao: K svojima d o đ e njegovi ga

ne primiše Nema mjesta za maloga Isusa kad je starac

B o ž i ć n j a k široke guze zaposjeo sve prostore.

Što smo tražili, to smo dobili. Prestalo nas

je

zanimati

zbog č e g a je Isus postao č o v j e k o m Previše je zahtjevno

to

njegovo r o đ e n j e . Lakše

je

potrošiti, prema progno

zama za Hrvatsku, oko 11 milijardi kuna (vidjeti http://

www.jutamji.hr/hrvati-ce-ov e-godine-za-bozic-potrositi -

cak-11-5-milijardi-kuna-evo-kako-mozete-ustedjeti-na-



poklonima/1466160/), nego par sati za ozbiljnu b o ž i ć n u

ispovijed, za

o ž i ć n u

misu, za osobnu obiteljsku molitvu

i razmišljanje. Kad sve ovo p r o đ e dugo ć e m o

p r e p r i č a v a t i

„ b o ž i ć n a zadovoljstva, a potom se tješiti p r o k l i n j u ć i nes

posobnu, korumpiranu državu i pohlepne banke.

To

nam

ide bolje nego moliti

„ O č e n a š

- i još bez vjeronauka.

I tako je govor o t r e ć e m , najbitnijem Isusovom r o đ e n j u

„išo na kvasinu". Malo tko ( m e đ u

k r š ć a n i m a )

u o p ć e više

razumije o č m u se tu radi.

Božji planovi, Božje želje, Božji putovi ... HA, HA, HA

(ili, ako vam

je

draže, ono

z a v o d n i č k o :

HO, HO, HO) Tko

bi se time još bavio???

E, pa svima koji „propuhati" i ovaj B o ž i ć želim (HO,

HO, HO) ... puno ovosvjetovne s r e ć e za kojom i onako

t r č e cijele godine. Donio vam „djed o ž i ć n j a k par dobrih

„lojtrica" kojima ć e t e se penjati na društvenoj ljestvici i k

višem standardu života. Povezao vas na svojim sanjkama,

uz zvuke z v o n č i ć a , u sretnu novu 2016.

5

Vama rijetkima, koje talambasanje l a i c i s t i č k e i

s e k u l a r i s t i č k e

kulture nije zavelo, koji ste svjesni dara

milosti Božje, dobrostivosti i

č o v j e k o l j u b l j a

Spasitelja

našega Boga koji nas p svom m i l o s r đ u spasi kupe/ju

novoga

r o đ e n j a

a koje dugujemo u t j e l o v l j e n j u / r o đ e n j u

Isusa Krista, Spasitelja našega tako da smo

opravdani nje-

govom m i l o š ć u te možemo biti baštinici života v j e č n o g a -

vama N o v o r o đ e n i udijelio onu duboku i

n e o t u đ i v u

radost

suživota s Bogom. Neka vas, natopljene m i l o š ć u , kroz

cijelu novu godinu nastavlja odgajati da u sadašnjem svi

jetu živite

i š č e k u j u ć i

blaženu nadu i pojavu k o n a č n e slave

našega Spasitelja Isusa Krista r e v n u j u ć i oko dobrih djela.

Neka i nama, vašim suvjernicima i pastirima udijeli milost

da u vašoj vjeri i nadi

n a đ e m o

ohrabrenje, utjehu i poticaj

za naš daljnji rad u ovoj župi.

N DOBRO VAM DOŠLO

POROJENJE ISUSOVO



Piše: Joško B r a c a n o v i ć

Na svetkovinu Bezgrešnog a č e ć a 8. prosinca

ove godine, papa Franjo je otvorio Sveta vrata

na bazilici sv. Petra u Rimu, č i m e je

a p o č e o

Jubilej m i l o s r đ a Održavanje jubileja datira još

u vrijeme dolaska Hebreja u Palestinu, kako

je

bilo

o d r e đ e n o

Levitskim zakonom (25, 8-12):

Tabroj sedam sedmica takvih

go

ina, sedam puta

sedam godina. Sedam sedmica godina iznosit ti

č e t r d e s e t devet godina. A onda zaori u trubu U sedmome

mjes

ecu

desetoga dana toga mjeseca, na Dan pomirenja,

zatrubite u trubu širom svoje zemlje.

Tu

pedesetu godinu

proglasite svetom Zemljom proglasite o s l o b a đ a n j e svim

njezinim stanovnicima. To neka vam bude jubilej, oprosna

go ina. Neka

se

svatko vaš vrati na svoju

o č e v i n u ;

neka se

svatko vrati k svome rodu Ta pedesetogodišnjica neka vam

je jubilejska godina: nemojte sijati, nemojte žeti što samo

o

sebe uzraste niti berite g r o ž đ e s neobrezane loze. Jer

jubilej vam mora biti svet Hranite se onim što njiva donese

o

sebe. (današnji Židovi

ne

održavaju jubilej jer Tora

p r e d v i đ a da za održavanje jubileja svih dvanaest plemena,

odnosno v e ć i n a Židova mora prebivati u Svetoj Zemlji).

Samo ime jubilej dolazi od hebrejske

i j e č i

za trubu koja

je

o z n a č a v a l a njegov

o č e t a k

- ,,jobel .

6

Prema Levitskom zakonu ta

je

godina imala

pr

venstveno

socijalni

z n a č a j

-

o s l o b a đ a n j e

svih stanovnika, povratak

na

o č e v i n u

i

p o č i n a k

zemlje, no

v e ć je

prorok Izaija vidi

kao znak mesijanskog o s l o b o đ e n j a : Duh Jahve Gospoda

na meni j e, jer me Jahve pomaza ... da navijestim go inu

milosti Jahvine

(Iz, 61, 1-2) - r i j e č i za koje kasnije Isus

r e ć i

kako

u j u

upravo na nj ega (usp. Lk 4, 2

1 .

ovijest jubileja

ć a n s k

jubilej uveo

je

1300. g. papa Bonifacije VII.

On

je v r s t o

branio tezu kako papi pripada uz duhovnu

i svjetovna vlast, tj. da su svi svjetovni vladari podložni

papinskom autoritetu. Zbog toga se sukobio s francuskim

kraljem Filipom IV. Lijepim, što je uzrokovalo

č a k

i napad

vojske na Papu uAnagniju 1303. g„ nedugo nakon

č e g a

je

Papa i umro. Njegov nasljednik Benedikt XI. povukao

je

bulu Unam sancta o papinoj a d m o Bonifacij evi postupci

doveli su papinstvo pod utjecaj Francuske i uzrokovali tzv.

avinjonsko sužanjstvo, koje

je

a p o č e l o s njegovim drugim

nasljednikom, Klementom V.

Bonifacije nije ostao u lijepoj uspomeni (Dante ga

je

u

Božanstvenoj komediji

smjestio u osmi krug pakla zbog

simonije), ali

je

uveo jednu

lij

epu tradiciju. Dana 22.

a č e

1300. objavio

je

bulu „Antiquorum habet fida relatio



KRlNENic

t t t t t t t it JUBILEJ SVETAGODINA t t t t t t t t

kojom obnavlja i uspostavlja

velike oproste i indulgencije

za grijehe svima koji posjete grad

im

i bazilike apostolskih prvaka. Za

dobivanje potpunog oprosta vjernici su se trebali

iskreno pokajati i ispovjediti pa jednom dnevno pohoditi

bazilike

sv.

Petra i

sv.

Pavla kroz 30 dana za stanovnike

Rima, a kroz

15

za

h o d o č a s n i k e .

Prva jubilejska godina

privukla

je

u Rim mnoštvo o d o č a s n i k a procjenjuje se oko

2 milijuna. Jubilej je donio i kratko primirje Pape i Filipa,

no njegovi rezultati dali su Bonifaciju još

j a č e

uvjerenje

o papinskoj

n a d m o ć i

što je pridonijelo njegovu skoru

padu. Bonifacije je predvidio da se jubilej slavi svakih 100

godina.

No, prije sredine 14. st. brojni su - m đ u ostalim sv. Brigita

Švedska i pjesnik Francesco Petrarca - nagovarali papu

Klementa VI. da ranije proglasi jubilej. On je 1343. pristao

i proglasio drugi jubilej koji se održao 1350. godine.

Tom

je prigodom h o d o č a s n i č k i m bazilikama r i k l j u č e n sv. Ivan

Lateranski, a za s l j e d e ć e g jubileja, 1390., p r i k l j u č e n a im

je i bazilika

sv.

Marije Velike. Taj je jubilej proglasio papa

Urban VI., koji je namjeravao da se jubileji slave svake

33 godine, u spomen na godine Isusova zemaljskog života.

No, 1400.

g.

brojni

su

h o d o č a s n i c i

opet došli u Rim ,

pa

je

papa Bonifacije X bio primoran dozvoliti jubilejske

oproste, premda jubilejska godina nije bila proglašena.

S l j e d e ć i je jubilej, po Urbanovoj ideji, proglasio papa

Martin V 1423. g., no papa Nikola V je 1450. g. ponovno

ustalio pedesetogodišnji period jubileja.

K o n a č n o

je 1470.

papa Pavao II. proglasio kako se jubilej ima slaviti svakih

25 godina, što se ustalilo od 1475. do danas.

Sveta vrata

T

radicija Svetih vrata postojala

je

još prije proglašenja

prvog jubileja.

To

su

bila vrata

na

izdvojenoj kapeli

„Svete Marije od Jaslica na

p o č e t k u

krajnje desne

l a đ e

bazilike sv. Petra. Kapelu j e

o č e t o m

8. s

t.

dao urediti

papa Ivan VII., a od 12. s

t.

na oltaru u kapeli č u v a o se

Veronikin rubac. Tako

je

kapela sa Svet im licem, u kojoj

su se

h o d o č a s n i

s j e ć a l i

o č e t k

i svršetka Kr

is

tova

zemaljskog života, postala vrlo popularna. K tome, uska

vrata kapele

u č k i su se vezi

va

la uz Kristove Borite se

da u đ e t e na uska vrata

(Lk 13, 24). U jubilejske

n o s t i

Sveta vrata uveo je papa Martin V 1423 . kada je jubilej

z a p o č e t

otvaranj

em

Svetih vrata na lateransk

oj

bazilici.

V e ć 1450. g. otvorenje Svetih vrata bilo je u

sv

. Petru . Ali,

v e ć i n u tradicija vezanih uz sveta vrata, uveo

je

još j edan

kontroverzni papa, Aleksa

nd

ar VI.Borg

ia.

Obred e sastavio

ravnatelj papinskih liturgijskih slav lja Johannes Burchard.

Vrata su bila zazidana i pred nj ih je na Badnjak 1499.

stupio papa Aleksandar. U ophodu su pjevani h imni, a

nakon što

je

Papa izmolio prigodnu molitvu otpjevan j e

psalam Otvorite mi širom vrata pravde: u ć i Gospodinu

zahvaliti a potom je Papa tri puta udario

m

u zid

kojim su bila zazi

da

na vra

ta.

Pot

om

su zidari uklonili zid

te su pragovi oprani vodom pom iješanom s mirodijama.

Papa

je

kleknuo na prag i tu ostao neko vrijeme u molitv

i.

Zatim

je

u ophodu došao na sredinu bazilike i intonirao

e

Deum. Ceremonija j e č e n a

s v e č

o m v e č e

o m

U

isto su vrijeme otvorena vrata i na preostale tri patrijarh

al

ne

bazilike. Zabilježeno je da je tim obredima pr

is

ustv

ov

alo

oko 200.000 ljudi. Na Bogojavljenje 1501. g. sveta vrata su

ponovno zazidana do e d e ć e g jubilej a. Papa Aleksandar

je

za ove obrede

ra

bio

o b i č a n č e k i ć

i zidars

ku

žlicu - 1525.

i z r a đ e n je zlatni alat, a 1550. srebrni s pozlatom i drškom

od bjelokosti koji se koristio i kasn

ij

e.

Od zanimljivosti sa s l j e d e ć

ju

bileja spom inje se 1625. g.

kada je zbog ratova u sjevernoj Italiji izostao veliki posjet

h o d o č a s n i k a

Rimu. Stoga j e papa Urban

VI

II proglasio

još

dvije izvamedne jubilejske godine - 1628. i 1629., s

naglaskom na moli

tv

i za mir. Zbog napoleonskih ratova Pio

VII nije proglasio jubi

le

j 1800. g., isto se ponovilo i 1850.

g.

zbog nemira u imu i izgnanstva pape Pija IX. Isti je Papa



KRUVENIC

t

~

t t

t t $ JU ILEJ SVETA

GODIN t

t t t t $ ~

t

imao problema i s jubilejem 1875., nakon pripojenja Rima

Italiji,

no on je

ipak proglašen - sveta vrata ni5U otvorena,

a otvorenju je prisustvovao uglavnom kler, bez vanjskih

s v e č a n o s t i .

Smatra se da

je e ć i n a h o d o č a s n i k a

prigodom

ovog jubileja došla u Rim kako bi dala potporu Papi, a ne

zbog oprosta.

I jubilej

1900.

bio

je o g r a n i č e n č i n j e n i c o m

što papa Leon XIII. nije napuštao granice Vatikana, ali je

ipak

proslavijen sa svim

m o g u ć i m s v e č a n o s t i m a .

Dvadeseto s t o l j e ć e zabiljež

ilo je

7jubileja - uz redovne

1925„ 1950., 1975. i 2000., proslavljeni su još: jubilej

Isusove

smrti

1933.

g.,

postkoncilskijubilej 1966. te Sveta

godina Spasa 1983. godine. Posijednj i jubilej -

Veliki

jubilej

2000.

g.

- najavio

je

papa Ivan Pavao

II.

još 10. studenog

1994. g., a o č i njega bili su tri godine pripreme o s v e ć e n e

trima

božanskim osobama. Jubilej je

otvoren na

B o ž i ć

1999.

g.

, a

l j u č e n

na Bogojavljenje

2001. g.

- u

Hvaru

je otvoren

procesijom

iz crkve

benediktinki do katedrale

prije s v e č a n e b o ž i ć n e mise, a z a k l j č e n procesijom iz

f r a n j e v a č k e

crkve do katedrale

nakon mise

Bogojavljenja

Prvi ju

bilej

21. st. redovno

je

trebao biti

2025.

g„ no

papa Franjo je 13. ožujka ove godine najavio izvanrednu

svetu godinu - jubilej M i l o s r đ a (vidi prilog), a na Mali

Uskrs - nedjelju

M i l o s r đ a

- objavio

je

bu

lu

isericonliae

vultus

(L

ice

o s r đ a . Jubilej

potrajati

od

svetkovine

Bezgrešnog z a č e ć a (8. 12. 2015.)

do

svetkovine Krista

Kralja (20.

11. 2016.).

U

s l j e d e ć i h 20 go

dina uz redovni

jubilej 2025.

o č e k u j e

se i jubilej lsusove smrti i

s n u ć a

2033.

godine.

ovi

obred otv r nj

J

ubil

ej

je, dakle, u k r š ć a n s kao i n e k o ć u židovstvu

oprosna godina.

U \ .ieta

za postizanje jubilejskog oprosta

je pet: ispovijed,

r i č e s t ,

molitva na nakanu pape, potpuno

o d r e k n u ć e od

grijeha te pohod

e t i r i

rimske bazilike. Razni

pape pridodavali

su

ovima i neke druge

m o g u ć n o s t i

za

dobivanje oprosta, a Ivan Pavao II . posebno je olakšao

uvjete za dobivanjeoprosta

2000.

g. - traženje poajet samo

jednoj bazilici

p r o l a z e ć i

kroz sveta

vrata;

bazilikama

je

nadodano

i svetište Božanske Lju

bavi

u

Rimu

; a svakoj

biskupiji bilo

je

dozvoljeno odrediti svetište u svoj

im

granicamau

kojem je

bilo

o g u ć e p o s t i ć i

oprost(uglavnom

su to bile katecrale).

Otvorenje jubileja simbolizira otvaranje svetih vrata na

rimskim bazilikama, koja su

i n a č e

zazidana. Papa osobno

otvara vrata na sv. Petru, a za preostale tri bazilike imenuje

kardinale. Obred je - od

onog

ranije opisanog - izmijenjen

prigodom Velikog jubileja. Uveden je obred recognitio

kojim

se zid uklanja nekolika dana prije otvorenja jubileja,

8

uz prigodnemolitve. Tom

se

prigodom vadi iz zida posuda u

kojoj

su pergamena sa s v j e d o č a n s t v o

zatvaranju zadnjeg

jubileja, spomen-medalje togjubileja te l j u č ikvake svetih

vrata (današnja vrata izradio

je

Vico

Consorti

za Jubilej

1950.). Obredom otvaranja vrata z a p o č i n j e jubilejska

godina - papa

dolazi

u

ophodu

pred zatvorena vrata i

rukama ih gura dok se otvaraju. Kada se vrata otvore, u

bazilici se pale sva svijetla dok papa ostaje

l e č a t i

na pr

agu

u molitvi.

Nakon

što se urese dovratn i

ci,

papa s praga

pokazuje vjernicima v n đ e azatim u procesiji ide

do

glavnog oltara g

dje intoni

ra „Slava Bogu na visini ,

pa

se

nastavi euharistijsko slavlje. U novom je obredu pozornost

skrenuta sa zida na vrata, koja simboliziraju Krista.

Prilikom pokazivanja e v a n đ e l i s t a r a 2000. svirao je rog -

što s j e ć a na sta

roza \ .ietni

jubilej, ali i

f r i č k a

glazbala,

simbo

l

s v e o p ć e g

poslanja crkve. Obred na kraju jubileja

izmijenjen

je

još 1975., kada su vrata

samo

zatvorena, a

zazidana su naknadno.



P PIN N J V JUBILEJ

M I L O S R Đ

Draga

b r a ć o

i sestre,

č e s t o

sam razmišljao o tome

kako bi Crkva mogla

u č i n i t i

jasnijim svoje poslanje

da bude svjedok m i l o s r đ a . To je put koji z a p o č i n j e

duhovnim o b r a ć e n j e m ; i trebamo i ć i tim putem.

Zbog toga sam o d l u č i o navijestiti Izvanredni jubilej

koji u svojem središtu imati Božje m i l o s r đ e .

it

to Sveta godina m i l o s r đ a . Želimo ju proživjeti u

nje

lu Gospodinovih r i j e č i :

„

Budite milosrdni kao

što je Otac milosrdan"

usp.

Lk 6, 36). I to osobito za

ispovjednike Veliko m i l o s r đ e

Ova Sveta godina a p o č e t i

s l j e d e ć o m

svetkovinom

Bezgrješnoga

a č e ć a ,

a završit 20. studenog 2016.

godine, na nedjelju Gospodina našega Isusa Krista,

Kralja svega stvorenoga - i živo lice O č e v a m i l o s r đ a .

Povjeravam organizaciju tog Jubileja Papinskom

v i j e ć u

za promicanje nove evangelizacije, kako bi

ga moglo animirati kao novi stadij u hodu Crkve, u

njezinu poslanju da svakoj osobi donosi e v a n đ e l j e

m i l o s r đ a .

odina i l o s r đ a

Putokaz

za

Crkvu

današnjice

Piše: đ o n Ivan Jurin

Ne

ostavite Papu na cjedilu, tako je glasio

naslov

č l a n k a

u kojemu je veliki lrrvatski

teolog Tomislav Janko Šagi -

B u n i ć

predstavio

Tertio millennio adveniente, apostolsko pismo

Ivana Pavla II. o proslavi Jubileja 2000 godina

k r š ć a n s t v a .

Pred

nama je još

jedan jubilej -

Godina

i l o s r đ a , koju

je papa Franjo proglasio

bulomMisericordiae vultus - Lice i l o s r đ a .

Stoga je možda opet potrebno aktualizirati stari

Šagijev zahtjev:

Ne

ostavite Papu na cjedilu

Ali, što bi to konkretno m a č i l o ? Gdje

je

to Papa

naumio povesti Crkvu,

pa

da

ga

ne ostavimo

na

cjedilu?

Papa koncilskog

n a d a h n u ć a

ako bismo barem pokušali odgovoriti na to pitanje,

potrebno je promotriti Godinu m i l o s r đ a u kontekstu

cjelokupnogpontifikatapapeFranj

e

Neosporna

e

i n j e n i c a ,

ovaj Papa zbunjuje danas mnoge katolike, konzervativne i

liberalne, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Konzervativci

- predbacuju kako njegov stil djelovanja, posebno slobodan

Uljeren sam da u tom Jubileju č i t a v a Crkva - koja

ima veliku potrebu za i l o s r đ e m jer smo grješnici -

m o ć i p r o n a ć i

radost kako bi iznova otkrila i u č i n i l a

plodnim Božje

m i l o s r đ e ,

s kojim smo svi pozvani

utfešiti svakog muškarca i svaku ženu našega

vremena. Ne zaboravimo da Bog oprašta sve i da

Bog oprašta uvijek. Ne umarajmo se tražiti oprost.

Od ovog trenutka, povjeravamo ovu Godinu Majci

m i l o s r đ a , kako

bi

svrnula svoj

pogled

na nas i bdjela

nad

našim hodom: našim

o k o r n i č k i m

hodom, našim

hodom otvorenoga srca, tijekom jedne godine, kako

bismo primili Božji oprost, kako bismo primili Božje

m i l o s r đ e .

Literatura. M. V a l k o v i ć Sveta godina 1975 Obnovljeni

život

29/211974.,

A

C m č e v 1 ć ,

Vrata

i l o s r đ a ,

Živo vrelo

12/2015;

https//en

.w 1kipedia.o rg/

w1ki/Jub1lee_%28Chnst1arnty%29 .

g

n a č i n izražavao

a

stvara nepotrebne nemire i tako ugrožava

identitet K a t o l i č k e crkve. Liberalni pak smatraju kako bi

trebao ubrzati potrebne reforme u Crkvi. Nažalost, papu

Franju i konzervativni i liberalni sagledavaju neteološki i

necrkveno.

Sagledati ga teološki i crkveno m a č i prihvatiti ono što

naglašavaju mnogi teolozi:

sa

papom Franjom nastupila

je

nova faza recepcije Drugog vatikanskog, pastoralnog

koncila. Koncila koji je Crkvu poput b r a č n o g zavjeta

vezao sa ljudima današnjice - ljubav, poštovanje i

\jemost

u dobrim i lošim vremenima. Takva Crkva nastoji č i t t i

svijet, sa svim njegovim

d o g a đ a j i m a

i protagonistima, u

nakani koja

je r i t i č k a ,

ali istodobno i dijaloška.



KRUVE

NICA

t t t + t JU ILEJ - SVETA

GODINA

t t t

t

t t t t

Ovaj Papa dolazi, kako sam s kraja svijeta, te na

trenutnu situaciju ipak gleda

d r u g a č i j e od

naših

uh

odanih

vizija i ponekad uskih pogleda europske Crkve, obilježene

snažnom tradicijom. Jer, Papa se ne boji realno

stanje i konkretne probleme, kako svijeta tako i Crkve.

U pobudnici

Evangelii gaudium

izrekao da za njega

stvarnost ima prednost

pred

idejom Evangelii gaudium,

br.

233). Prema tome, mjerilo š ć a n s k o g a djelovanja

nisu apstraktne ideje, kabinetski projekti ili tradicijski

okviri koji

vi

še ne ispunjavaju svo

ju

svrhu. Ne, Papa

mjerila djelovanja otkriva u susretu s konkretnim ljudima,

s njihovim radostima i nadama, žalostima i tjeskobama.

Papi Franji je strana Crkva koja nema dodira s konkretnim

ljudima, zapletena samo u vlastite probleme, Crkva koju

prvenstveno o p t e r e ć u j e borba oko društvenih povlastica,

m

ili karijerizam. Papa Franjo želi Crkvu koja izrav

no

s v j e u suputništvu i supatništvu sa ovim

sv

ijetom . Nije

li to,

ma

ne samo koncilski, v e ć prvenstveno đ e o s k

zadatak?

Kako sam kaže u buli, znakovit je datum

p o č e t k a

Godine

m i l o s r đ a 8.

prosinca 2015. - 5 . obljetnica završetka

Koncila. Koncilski

su

oci,

porušivši zidine koje su predugo

zatvarale Crkvu u povlaštenu t v r đ a v u shvatili kako je

kucnuo

da

se

na

nov a č i n naviješta v a n đ e l j e .

i t i r a j u ć i

govor bl. Pavla

VI.

prigodom zatvaranja posljednjega

zasjedanja Koncila naglašava:

Želimo najprije napomenuti

da je religija našega Koncila bila prvenstveno ljubav;

(...). Stara pripovijest o Samaritancu bila je paradigma

duhovnosti Koncila. ... ). S Koncilaje potekla struja q ubavi

i

poštovanja prema cijelom modemom svijetu ljudi. suda

pogrešaka, da; to nije samo zahtjev istine, nego ništa manje

i

?fubavi; no, prema osobama samo upozorenje, poštovanje

i

q·ubav.

Umjesto tjeskobnih dijagnoza, o h r a b n 1 j u ć i

tijekovi; umjesto kobnih slutnji, s Koncila su suvremenome

svijetu odaslane poruke povjerenja

. . ) H o ć e m o

upozoriti

na još

jednu

stvar: cijelo ovo bogatstvo nauka usmjereno

je

jednom smjeru: služiti č o v j e k u Kažemo, č o v j e k u u

svakom njegovu stanju, u svakoj njegovoj slabosti, u svakoj

njegovoj potrebi.

10

MISERICORDI E

VULTUS

POPE FR NCIS

•

ULL OF INDI TION O Tl IE EXTRAORDINARY

fUBILEE

OF

MERCY

bez prepoznavanja temeljnih i konkret

nih

problema

ovoga sv

ij

eta, bez u o č a v a n j a konteksta u kojemu živimo

svoje

š ć a n s t v o

nema ni a u t e n t i č n o g poslanja Crkve?

Papa znakova vremena

K

olikoj e to paradigma govori i sve neospornija

j e n i c a

kako živimo u sv ijetu koji je

s v e č a n o

utvrdio: i bez Boga se može r i l i č n o lako živje

ti.

Nažalost,

vjeru se

ni kod

krštenika jednostavno više ne može

pretpostav ljat

i.

o č l j i v a

je

tjeskobna otežanost prenošenja

vjere s jedne generacije na drugu, neuspješan proces

k r š ć a n s k e inicijaci

je

, z a p r i j e č e n i su

d o j u č e r a š n j i

kanali

prenošenja vjere, poput društva, obitelji, škole, Crkve.„ Zar

se

ponekad ne da još uvij

ek

živimo od ostataka stare

slave, i

sa

mo pokušavamo ušminkati sve o č i t j e n i c u

- veliki broj naših vjernika ne smatra mjerodavnim ono

što Crkva govori? Ne samo u pitanju morala kulture i

o d r e đ e n o g stila života, v e ć i o onim temeljnim pojmov i

ma

k r š ć a

s t v a :

grijeh, opravdanje, spasenje,

b u d u ć i

život,

sakramenti, Crkva?

Istina, teško j e o ovome razmišljati,

jer

ovo kao da Crkvu

stavl

ja

pred m

o g u ć u

misiju. Ali, teško je zanemariti



KRUVENICA

t t t t t J U B I L E J ~ SVETA GODIN t t t t t t t t

č i n j e n i c u : v e ć i n a naših vjernika nije na Putu

k r š ć a n s t v a

P a r a f r a z i r a j u ć i prispodobu o

Samaritancu, v e ć i n a vjernika leži pokraj

Puta, s v u č e n a izranjena i polumrtva .. Iako to nije ništa

novo,

k r š ć a n s t v o

kao da

je

ponovno postalo na izrazitiji

n a č i n n e p r i v l a č n o i nevjerodostojno za stvarnost naših

suvremenika, pa i za mnoge koji se kulturološki o s j e ć a j u

k r š ć a n i m a .

Ogromna je prednost što imamo Papu koji

sve to u o č a v a . I stoga mu imamo potpuno pravo postaviti

pitanje: Ako se doista nalazimo na tako važnom r a s k r š ć u

- gdje si naumio povesti Crkvu? Kakva bi Crkva trebala

odgovoriti na ove zahtjeve znakova vremena?

apa

t r e ć e g a

puta

puta m i l o s r đ a ?

onekad se

č i n i

da su jedina

m o g u ć a

rješenja dvije

krajnosti: ili posve silovit pokušaj restauracije stare,

m o ć n e Crkve koja ne preže ni pred č i m da nametne svoje

stavove, Crkve ovosvjetske o ć i , koja se vezuje za o l i t i č k e

i nacionalne interese kako bi zadržala svoj društveni status

i privilegije. Ili

pak

stvaranje

„ n e m o ć n e ,

nezahtjevne

Crkve koja

je

slizana s duhom o d r e đ e n o g a vremena i koja

više nema što k r i t i č k i i zahtjevno

e ć i

današnjemu

č o v j e k u .

Niti jedan cilj ne opravdava ovakva sredstva. To bi z n a č i l o

izdaju

e v a n đ e

Papa vješto i z m i č e ovim krajnostima i postupa

s l i č n o

n e č e m u što je ovako izrazio č e š k i teolog, filozof i sociolog

Tomaš Halik:

K r š ć a n s t v o

u Europi proživljava

v e ć

dugotrajnu „podnevnu malaksalost, umor krizu iz koje

može z a ć i samo ako shvati da

se

nalazi na važnoj raskrsnici

i mora

se

u č i t i

za

jedan

od

o g u ć i h daljnjih

puto

va. I

ovdje apeliram za jedan „

put

i z m e đ u dva ekstrema:

Ne vjerujem u put unatrag, nostalgiju tradicionalista, niti u

neko „ naprijed u smislu konformizma d r e đ e n i m linijama

modernosti. Ako dobro razumijem ono što „Duh Sveti

(danas) govori Crkvama, onda se taj

„z

agovornik zauzima

za

put

u dubinu,

za


i sazrijevanje (Tomaš

Halik, Je li Crkva vjerna modemom

č o v j e k u ? ,

http://www.

euangel.de/ausgabe-3-2013 /glauben-insaekularitaet/ist

die-kirche-dem-modemen-menschen-treu/

.

Evo zašto Godina i l o s r đ a : Jednostavno zato što j e Crkva,

u ovom

č a s u

velikih epohalnih promje

na

pozvana snažnije

davati znakove Božje prisutnosti i blizine. Ovo nije vrijeme

za rastresenost, nego naprotiv vrijeme da ostanemo budni

te da u sebi probudimo sposobnost gledanja u bitno.

A ono što je za Crkvu bitno jest upravo m l o s r đ M i l o s r đ e

kao središnja biblijska tema, kao temelj Božjeg odnosa

prema nama koji svoj vrhunac nalazi u osobi Isusa Krista.

U n a t o č

svim upozorenjima „zlogukih proroka , koji ovo

Papino inzistiranje na m i l o s r đ u smatraju pretjeranim,

11

č a k

i opasnim, posve

je

jasno; nije

m i l o s r đ e

o m e k š i v a č

koji potkopava dogme i zahtjev pravednosti i istine, nije

m i l o s r đ e neka b i ć k a pastoralna popustljivost koja

svakome dopušta da č i n i što h o ć e .

Ne, m i l o s r đ e je prezahtjevna istina.

Ne

dokida ona ni

zapovijedi ni pravednost - i zato je puno teža, jer ona pred

sve nas stavlja zahtjev: Budite milosrdni kao što je Otac

vaš milosrdan (Lk 6, 36). I zato se bojimo m i l o r đ a . Zato

što put u dubinu traži


od svih suvišnih stvari

kojima se bavimo i zamagljujemo ono bitno - otajstvo

Kristove kenoze, ispražnjenja. A stati pred otajstvo

Kristova sebedarja nam otkriva, da parafraziram teologa

Ivana

Š a r č e v i ć a

kako se previše mi

k r š ć a n i

p o j e d i n a č n o

i kao č l a n o v i K a t o l i č k e crkve, p o i s t o v j e ć u j e

o

sa Petrom,

s Ivanom, a posebno s lsusovom majkom Marijom. Ono

što bismo danas trebali jest poistovjetiti se sa Marijom

Magdalenom, s o b r a ć e n o m , otkupljenom, ozdravljenom

ženom. Jer i p o j e d i n a č n o i kao Crkva nismo samo u

stanju n e p o r o č n o s t i poput Blažene Djevice Marije.

Mi smo p o j e d i n a č n o i kao Crkva opsjednuti raznim

demonima, demonom uskog nacionalizma, demonom

religijske i s k l j u č i v o s t i demonom krutog tradicionalizma i

ravnodušnosti , demonom

s e b i č n o

i nemara za v j e m i č k i

život. Opsjednuti smo demonom bezgrešnosti i ne želimo

prihvatiti kako

je

u našem

k r š ć

n s t v u

nešto trulo - jer radije

ostajemo na površini. Velebna slavlja koja stvaraju nerealnu

sliku stanja, ljubomorno č u v a n j e star

ih

okvira koji više ne

posreduju ono što bi trebali, vjersko rutinerstvo koje nikoga

ne

d o t i č e

otkriva: radije ostajemo na površini stvarnosti i

šminkamo je - umjesto da budemo budni, vidimo gdje smo

- i pokušamo krenuti u dubinu.

I zato nam m i l o s r đ e teško pada. Jer traži ono što

je

temeljni dio sazrijevanja - priznavanje vlastitih pogrešaka

i o b r a ć

To

je bolan put u dubinu - priznava

nj

e da je i

Crkva u našoj konkretnoj sredini, ona koju mi

s a č i n j a v a m o

kako

r e č e

Benedikt XVI., poput l a đ e koja pušta na sve

strane. Priznavanje kako su naša ravnodušnost prema

stvarnosti i

pr

etjerani komod i nemar širili te rupe na



KRlNENicA

+ ~

JUBILEJ

-

SVET GODINA

trupu Crkve. Priznavanje kako se svi bojimo e č e g novog,

neiskušanog, n e č e g što od nas traži da napustimo ono u

č e m u

živimo; dosadne uhodanosti naših v j e r n i č k i h života,

domovinu starih navika i uvjerenja, sve ono što možemo

nazvati "vjerom skrojenom po vlastitoj mjeri", u kojoj Krist

i njegovo Kraljevstvo ne samo da nisu više izazov, v e ć je

Krist samo onaj kojeg smo smjestili

s k l j u č i v o

s desna Ocu

i oduzeli mu pravo i

o g u ć n o s t

da se miješa u naš život, a

njegovoj r i j e č i da uznemiruje naše srce.

Zato ovo vrijeme velikih epohalnih promjena treba

vjernike, budne i sposobne pogledati kroz rupe u trupu

naše stare Crkve - pogledati u dubinu neiscrpivog mora i

otkriti ono jedino bitno - istinu o Bogu koji se objavio u

povijesti u Isusu Kristu koji se nije kao plijena držao svoje

jednakosti s Bogom, v e ć sam sebe oplijeni postavši sluga.

Kome? Onima koji to n i č i m nisu zaslužili.

To

je i l o s r đ e .

Jedino Crkva č i j i vjernici znaju č i m e

su

obdareni, otkriva

kako je m o g u ć a u t e n t i č a n i preobražen v j e r n i č k i život.

Takav život, življen usred konkretnog svijeta i njegovih

pitanja može k r č i t i nove putove prema neizvjesnoj

b u d u ć n o s t i .

Samo u takvoj Crkvi č o v j e k u n o ć n o j mori nedostatka

m i l o s r đ a

koja ga uvijek iznova spopada može č u t i glas

najistinskije zbilje, glas koji mu može donijeti spasenje i

preobraziti ga: Hrabri budite, ja sam pobtfedio svijet (Iv

16,33). Takav

č o v j e k ima snage vjerovati da je svijet spašen

i da je na djelu i njegovo o s l o b o đ e n j e . Zapravo, jedino to

mu i daje polet da postane, bude i ostane vjernik. I on u toj

spoznaji ima snage prignuti se i služiti svijetu, te u vjeri

sve dublje s h v a ć a t i što je krst koji nas je oprao; što je duh

koji nas

je

nanovo rodio; što

je krv

koja nas je otkupila

(zborna molitva 2. vazmene nedjelje - Nedjelje božanskog

m i l o s r đ a .

Zato, ne ostavite na cjedilu - ne prvenstveno Papu ili

Jubilej ... Ne, v e ć

m i l o s r đ e

Božje. M i l o s r đ e koje je spasila,

spašava - i spasit svijet.

DokwntntiJ 68

P P FRANJO

MISERICORDIAE VULTUS

LICE

M I L O S R Đ

BULA Nl\JAVE IZVllNREONOGf,

JUl ILEJA O S R Đ

· A J

\I ,\

~ J l i l t l ' . < < K

o ž i ć - svetkovina

koja o s l o b a đ a

straha

Piše: đ o n Milan

A

o đ e n j e

Is

usa Krista zbilo se ovako.

Njegova majka M arija, z a r u č e n a s Josipom,

prije nego se sastadoše, n a đ e se trudna po Duhu

Svetom. A Josip , muž njezin, pravedan,

ne

htjede

je izvrgnuti sramoti, nego naumi da

je

potajice

napusti.

Dok

e

on

to snovao,

gl

e,

a n đ e o

mu

se Gospodnji ukaza u snu i „Josipe, sine

Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu

svoju. Što je u njoj a č e t o doista

je

odDuha

Svetoga.

Rodit

sina, a ti

ć e š

mu nadjenuti

ime Jsus

jer

on spasiti narod svoj

od

grijeha

njegovih.

" Sve

se to dogodilo da se ispuni što

Gospodin r e č e

po

proroku: „Evo, Djevica

z a č e t i i roditi sina i nadjenut mu se ime

Emanuel - što n a č i S nama og " Kad se Josip

probudi oda sna u č i n i kako mu naredi a n đ e o

Gospodnji: uze k sebi svoju ženu.

Mt 1, 18-24)

„Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu

svoju." Ove

r i j e

koje izgovara

a n đ e o

Gospodnji

su

prve izgovorene netko izgovara u Novom zavjetu.

Zanimljivo, prve

r i j e č i

izgovorene u Lukinu

e v a n đ e

l j u

t a k o đ e r

izgovara

a n đ e o

Gospo

dnj i

a gotovo su

ovima: „Ne boj se,

a

harij a " (Lk 1, 13). Č e g a se Josip

boji? Boji se za Mar ijin život za njezin dobar glas. Trudna

je

, a još ne živi sa svoj im mužem koji i n

ij

e djetetov

otac. Josip se boji jer je „muž pravedan" i želi ispravno

p r o t u m a č i t i

i izvršiti ono što zakon propisuje. Sve što

misli i planira

č i n i

iz ljubavi, prema Bogu (njegovu

zakonu) i prema Mariji. On je ne že li izvrgnuti sramoti, želi

joj dobro, pa i sad kada je vjerojatno pomalo i

r a z o č a r a n

Č e g a se Zaharija boji? On dolazi u dodir s nadnaravnim

svijetom. Taj dodir uv ijek ulijeva strah. e đ u Josipov

i Zaharijin osobni, trenutni

o s j e ć a

straha ni

su

jedini razlog

zbog kojega Bog preko o r u č u j e „Ne boj(

te

) se ".

12



PITAM SE PITAM

Strah ima i društvenu dimenziju. Izraelski narod toga

vremena živi u strahu. Živi pod okupacijom t u đ i n a c a

pogana, a i kralj kojeg

je

postavila rimska vlast nije Židov,

v e ć

Idumejac. Narod je u strahu za svoju b u d u ć n o s t za

b u d u ć n o s t svoje djece. Taj strah Izraelskog naroda traje

s t o l j e ć i m a

otkako su izgubili samostalnost. Boje se, vapiju

za o b e ć a n i m Mesijom, a on nikako da d o đ e .

Strah - nešto što ni nama nije nepoznanica. Bojimo se svega

i

s v a č e g a .

Bojimo se što drugi o nama

r e ć i .

Bojimo

se

h o ć e m o li sutra m o ć i slobodno i javno ispovijedati svoju

vjeru. Bojimo

se napasti, grijeha... Toliko smo obuzeti

strahom da postajemo paralizirani. Strah nam ne dopušta

da krenemo naprijed, k o č i nas, zamagljuje vid. Zbog

straha

ne

vidimo ništa drugo osim samih sebe. I u tom

našem prestrašenom stanju Bog nam govori: „Ne boj se "

No Bog nam to ne govori tek tako, reda radi. Ne radi

se

o

ispraznom tješenju i usputnom ohrabrivanju, kakvo

č e s t o

znamo č u t i od ljudi. Iza Božjeg ohrabrenja uvijek stoji

konkretna stvarnost, konkretan razlog za prestanak straha.

A n đ e o

Josipujasno govori zašto

se ne

mora bojati: „Što

je

u njoj (Mariji) z a č e t o doista je od Duha Sveto

ga.

Rodit

sina, a ti ć e š mu nadjenuti ime Isus jer on spasiti narod

svoj od grijeha njegovih." Dakle, razlog Josipove, a i naše

sigurnosti

je

dijete Isus,

č i j e

ime z n a č i Bog spašava. Ali ne

samo da

je

ono Bog koji spašava, to dijete

je

i Emanuel - S

nama Bog. On

je

prisutni Bog, bliski Bog, Bog na kojega

se

mogu osloniti. A kad je Bog u našoj sredini nemamo

se č e g a bojati. Dakle, nasuprot strahu stoji S nama Bog -

Emanuel. U Božjoj prisutnosti nema mjesta strahu, tjeskobi

i zabrinutosti. On raspršuje sve tmine koje nas okružuju.

Strah je uvijek vezan uz tamu, uz n o ć . Kad smo obuzeti

strahom, otrgnuti smo od svjetla i obavijen tamom. A ako

je Bog onaj koji „prebiva u nedostupnu svjetlu", onda je

njegova prisutnost uvijek prisutnost svjetla. A svjetlo,

makar maleno, raspršuje i n a j g u š ć u tminu. Kad me grijeh

obavije tamom i strahom, samo jedna zraka Božjeg svjetla

raspršuje moju tminu. Kristje to svjetlo koje svijetli u tami i

tama ga ne obuze (Iv 1,5). Ali Krist

se

ne

n a m e ć e

nasilno, o

tome nam s v j e d o č e i same okolnosti njegova

r o đ e n j a .

Bog

Mariji daje izbor, a i Josipu ne kaže „moraš uzeti Mariju,

ženu svoju", nego „ne boj se uzeti Mariju". Bog ohrabruje,

nudi svoje svjetlo, ali i traži

č o v j e k o v u suradnju, traži od

č o v j e k a da dalje pronosi tu svjetlost i

to

ne traži od nekog

drugog nego od mene i od tebe, od svakog pojedinca. A

svjetlost mogu pronositi samo ako sam sam prosvjetljen,

ako u ruci držim upaljenu svjetiljku koju sam upalio na

Njegovoj svjetlosti.

„Ne boj se "

To je a n đ e o

navještenja rekao i Mariji. Ovim

istim poticajem Josip

je u v u č e n

u otajstvo utjelovljenja.

Krist i nama govori „Ne boj se " i tako i nas u v l a č i u

13

misterij svoga utjelovljenja. I što Josip

č i n i ?

„Kad

se

Josip

probudi oda sna,

u č i n i

kako mu naredi

a n đ e o

Gospodnji:

uze k sebi svoju ženu." I na nama je, dakle, probuditi

se

i č i n i t i ono što nam je Gospodin naredio; p o ć i po svem

svijetu i propovijedati v a n đ e l j e .

U o z r a č j u smo svetkovine

B o ž i ć a

svetkovine prisutnoga

Boga, Bogakoji spašava. S l a v i t i B o ž i ć z n a č i slaviti poniznost

i beskrajnu Božju ljubav, ljubav koja nas ohrabruje, koja u

tišini govori: Ne boj

se ja

sam s tobom Ja sam te otkupio

Ja te ljubim svojom neizmjernom ljubavlju Hrabro dakle,

ne

boj se, kreni i navještaj tu radost

e v a n đ e l j a

koja, kako

piše u uvodu pobudnice Evangelii gaudium, ispunja srca i

živote svih koji sretnu Isusa. Jer oni koji prihvate njegovu

ponudu spasenja postaju slobodni od grijeha, tuge, nutarnje

praznine i

a m o ć e .

Radost se s Kristom uvijek nanovo

r a đ a .

(usp. Evangelii gaudium 1 .

Gle, v e ć se sjaje jaslice

d blista Svjetla v j e č n o g a .

To

svjetlo nema zalaza

I našoj vjeri stalno sja.

a

dobro

Von

došlo sveto Porojenje



Piše:

đ o n

Ivica Huljev

Za

stanemo l negdje

na

površini interesa, teško

ć e m o i ć i

dublje od pukog opisivanja i nabra

janja doživljaja vezanih

uz

o ž i ć . adje i j e č o

B o ž i ć u

vidljivo je da nas

uz

o ž i ć vezuje djet

injstvo i ugodna s j e ć a n j a no bilo bi promašeno,

sužena i

B o ž i ć a

nedostojno kad ne bismo mogli

prepoznati njegovo

n a č e n j e

za naš sadašnji tre

nutak.

To

vrijedi osobito danas kad

je

potpuno

o č i t o

da sentimentalna s j e ć a n j a narodni o b i č a j i

i medijska slika o ž i ć a ne mogu zamijeniti os

obnu odluku za

r š ć a n s t v o .

B o ž i ć n i sadržaj, kao

i

o ž i ć n i

prizor, mogu nam

o m o ć i

da poradimo

više

na

samorazumijevanju koje ne pada s neba,

nego ga morao

i z g r a đ i v a t i

ol

magarac

tko

tu

koga laže

avno prije negoli su

i ć n i

prizori poznavali ovce,

ušli su u

b o ž i ć n i

prizor vol i magarac. Za ovce je

razumljivo da su našle put do jaslica, ali kad

uzmemo u ruke Mateja i Luku,

vidjet ć e m o da se vol i

magarac ne spominju u e v a n đ e l j i m a Isusova o đ e n j a . Zato

je

zanimljivo pitanje odakle u jaslicama vol i magarac.

Pitanje postaje zanimljivije kad znamo da u nekim ranim

prizorima uz Isusa nema ni Josipa ni Marije,

v e ć su samo

vol i magarac.

Č u d n o O č i t o

je da te dvije životinje imaju

nešto z a j e d n i č k o s Isusovim r o đ e n j e m odnosno s Isusom

kao takvim, da je i j e č o likovima koji snažnije govore od

bilo koje

r i j e č i

Dakle, vol i magarac nisu dio obiteljskog

albuma lsusova r o đ e n j a . Nisu dio stvarnih d o g a đ a j a ma

koliko ih naša mašta prepoznaje kao dio skromnih uvjeta

Isusova

r o đ e n j a

i dio sentimentalnih

n i h

prizora.

Razlog se krije u

r i j e č i

,,jasle koju Luka, pored i z v j e š ć a

o r o đ e n j u spominje

još

dva puta.

To

je navelo crkvene

oce da taj dio

e v a n đ e l j a

povežu sa starozavjetnim citatom

proroka Izaije: Č u j t e nebesa poslufoj zemljo jer Jahve

govori: Sinove sam ti odgojio podigao al se oni od mene

odvrgoše.

ol

poznaje svog vlasnika a magarac

jas

le

gospodareve - Izrael ne poznaje narod moj ne razumije (Iz

1

2-3). Prizor vola i magarca želi pred naše

o č i

staviti više

od onoga što vidimo.

H o ć e r e ć i

o odnosu Izraela i Boga. Tu

u p r i č i nastupa svatko od nas na da se u tom odnosu

može prepoznati. Razumijem li što sve Bog

č i n i

za me da me odgaja i podiže, a da,

za razliku od vola i magarca, mogu

odbiti Krista kao kruh života?

14



KRUVENic

t t t t t t t t t t

B O Ž I Ć

t t t t t t t t t t

Teško vol i magarac odbiti p o n u đ e n u hranu u jaslama,

ipak o v j e k to može. Starozavjetni kontekst je ovdje važan.

Izabranje Izraela nije u Božjim o č i m a povlastica,

jer

za

Boga nema povlaštenih. Izabranje

je

ono kako Izrael sebe

s h v a ć a

iz odnosa s Bogom. Biti Izrael u odnosu na druge

narode

je

a d a ć a koja obvezuje na život iz odnosa s Bogom.

Kad

se

ovime stavimo u naš k r š ć a n s k i kontekst, onda

je

jasno da te dvije životinje i nama h o ć e r e ć i na što smo

pozvani prema Bogu i prema drugima.

To

r e ć i da valja

shvatiti tko

je

Dijete položeno u jaslama, da iz te spoznaje

nastaje o b v e z u j u ć i odnos kojim sam pozvan na životvomu

povezanost s Kristom ili se pak

p r e t a č e

u ravnodušnost.

Izaija i s t i č e nerazumljivo Izraelovo ponašanje, a time se i

k r š ć a n i m a u prizoru jaslica kroz vola i magarca h o ć e

r e ć i

da je i nama m o g u ć e u Isusu ne prepoznati Boga

m đ u

nama i njega samog kao hranu koja daje život.

S l j e p o ć a

srca pred jaslicama i nije o d v e ć rijetka. Bogatstvo

o s j e ć a j a

kojima su redovito protkani naši

B o ž i ć i

još ne z n a č i da

„u b o ž i ć n o m Djetetu spoznajemo Boga" i da nas zaista

obasipa

„ č e ž n j a

za nebeskim dobrima".

S t a v l j a j u ć i vola i magarca u b o ž i ć n i prozor netko se davno

upustio u govor vjere v o đ e n poticajima, a nije se priklanjao

jeftinom v a đ e n j u B o ž i ć a na e o b v e z u j u ć i govor. Možda

je

to razlog zbog kojeg prizor vola i magarca ne prepoznajemo

pod vidikom vjere. No, to

je

istinski slika koja otvara srca.

Vol i magarac nose snažnu teološku istinu koja

je

daleko od

b o ž i ć n e

slikovnice amerikaniziranog i opoganjenog

o ž i ć a

bez Boga. Vol i magarac su dvije snažne poluge b o ž i ć n o g

otajstva. Otkrivaju nam na što smo zvani u odnosu na Isusa.

U

k o n a č n i c i

nam govore što slavimo na B o ž i ć . Uz to nam

otvaraju i pitanja: Koga

s u s r e ć e m

u Djetetu?

M o g u ć e

je i

na

o ž i ć u središte slavlja staviti sebe, pa č a k u ime lijepih

i z r i č a j a o obiteljskom blagdanu zaboraviti da na

o ž i ć

nisu

u središtu naše obitelji, nego sam Bog kojem se na

B o ž i ć

najbolje može

p r i ć i

p o l a z e ć i od obitelji. Nismo u o ž i ć u mi

središte slavlja, nego Bog, a kad Boga stavimo u središte,

onda se lako dolazi do onoga što je Bogu središnje -

č o v j e k .

Dakle, vol i magarac nisu dio

b o ž i ć n o g

prizora za

upotpunjavanje d j e č j e mašte, v e ć su tu da bi budili svijest

i savjest odraslih. Jer, r e ć i fra Bonaventura Duda: vol

i magarac u jaslicama stoje kao Božji svjedoci protiv

nemarnih i nehajnih ljudi. Oni su živi prijekor i opomena

nama,

k r š ć a n i m a

da se i na nama ne obistine

i j e č i

Ivanova

E v a n đ e l j a iz samog proslova što se č i t a na b o ž i ć n o j misi

poldanjici: „K svojima d o đ e i njegovi

ga

ne

primiše

Iv

1,11).

B o ž i ć n e lampice

više svjetla

K

oliko

je

srednjovjekovni e a ~ r a l n i

p r i s ~ u p

bio m a š t o ~ i t

govori nam podatak da Je u nekim germanskim

krajevima nastao

o b i č a j

njihanja kolijevke prije ili poslije

p o n o ć k e negdje se

č a k

uz slavlje Bijega u Egipat na

kraju mise pjevalo m a g a r e ć e revanje s poznatim ia U

to vrijeme nastale su dijaloške b o ž i ć n e pjesme kao što

je do danas poznata „Kog vidjeste pastiri" ili nekoliko

pjesama koje su se pjevale u Dalmaciji prije današnjih.

Prema bratovštinskim pjesmaricama, kao u

Č u l i ć e v o j

iz 1805. g., znamo za dijaloške b o ž i ć n e pjesme koje su

imale kitice-pitanja za pastire i kitice-odgovore pastira.

Stoga, odakle dolazimo i što se sve promijenila u jednom

s t o l j e ć u najbolje nam govori ulomak iz č l a n k a o Vrbaskoj

iz 1944. u kojem

fr

Rajmund Kupareo donosi trag o t o č k o g

B o ž i ć a : Sjevernjaci imaju krasne b o ž i ć n e o b i č a j e . Za njih

je

zapravo B o ž i ć najljepši i najintimniji blagdan. Uzkrs

na

njih i nema neke posebne draži. Sve

je

protivno na otoku.

Tu B o ž i ć nije obilježen sniegom ni b o ž i ć n i m drvcem. Stari

„

hreb , badnjak b l a g o s l o v l j e n

vinom uljem po najstarijem

č l a n u obitelji u o č i B o ž i ć a gori

na ognjištu kroz

b o ž i ć n e

blagdane.

I to

je

sve. U crkvi nema jaslica, a

dvije tri

b o ž i ć n e

pjesme ne bi

z d o v o l j i l e s i g ur o

raspoloženje sjevernjaka,

koji je n a u č e n da pjeva



mnogobrojne i

r a z l i č i t e

b o ž i ć n e pjesme. Novije vrieme

unielo je u neke bogatije k u ć e na otoku b o ž i ć n o drvce s

p o z l a ć e n i m ukrasima, a tek nekoje crkve uvele su jaslice.

U Vrbaskoj ih nema. Vrbaska qjeca mogu jedino p r i č a t i

o jaslicima u fratara u Pajizu (Stari Grad) i u fratara u

Faru (Hvaru). Oni samo znaju za malog Isusa položenog

na oltaru „ Gospe odRozarija izmeqju Porievih anqjela. I

drugo ništa.

Tek

kolede

odTri Kral;ja

pa dalje -uniet nešto

s j e v e m j a č k o g

štimunga u naše

k u ć e ,

iako je to koledanje

r a z l i č i t o sadržajem i napjevima od j e v e m j a č k o g Nikada

ljepše pjesme nisam č u o u koledanju

od

one o t o č k e :

Kad

se

og

o v i k

u č i n i , I mnoga se č u d a zgodiše, I

n o ć

se u dan

promini/ Anqjeli s neba sletiše

K r š ć a n s t v o

je, znamo, pomoglo u oblikovanju zapadne

kulture i

m o g u ć i l o

mnoga z n a š a š ć a bez kojih bi današnja

sekularizacija bila n e m o g u ć a

To

koliko-toliko svi

u o č a v a m o

Ipak, s vremenom je zapadna kultura m o g u ć i l a

da se iz

k r š ć a n s t v a

„otmu" neki sadržaji i prevedu u

kulturološki kod koji više nije vezan uz k r š ć a n s t v o . Tako

je

B o ž i ć postao u pravom smislu oteti blagdan o t r o š a č k e

kulture. U z a p a d n j a č k i m društvima o ž i ć se rado slavi, ali

se ne može r e ć i da se živi ono zbog č e g a se slavi. B o ž i ć

je

poslužio javnim spektaklima kao rijetko koji k r š ć a n s k i

blagdan. Ne treba imati izoštren vid da bi se u o č i l o kako se

B o ž i ć

u javnosti, pod krinkom vjerskog sadržaja,

p r e t a č e

u

slavljenje samih sebe, naših uspjelih društava, obiteljskog i

prijateljskog darivanja .. Vidljivo

je

da

z a p a d n j a č b

kultura

od Isusa jedino preuzima B o ž i ć , jer joj

je

to

naJ1splativ1Je.

Bog sveden na B o ž i ć , odnosno k r š ć a n s t v o svedeno

na

n e o b v e z u j u ć u

nijemost koja postaje marketinški trik,

muzejski izložak ili t r g o v a č k o sredstvo zarade. Prilivi

novih „prekrštavanja" adventa i B o ž i ć a mnogostruko se

p o v e ć a v a j u Otprve to

n e ć e m o

primijetiti, ali kad se u đ e

dublje, onda je vidljivo

da

se istinski smisao nadomješta

poganskim uplivima. Odluka

je o č i t o

pala. Tako smo uz

ovogodišnje paljenje prve adventske s v i j e ć e u v e ć i m

hrvatskim gradovima - a to se p o p u l i s t i č k i širi poput vatre

- č u l i u medijskim prilozima izjave kako se to ima misliti,

kako se ima

u m a č i t i

krilatica „Advent u Zagrebu", „Advent

u Splitu", itd. Tako smo č u l i da sve to služi kako bismo

postigli „istinsku emociju o ž i ć a da bismo „osj etili

o ž i ć

v e ć u adventu", jer je to „nova estetika, toplija i intimnija

atmosfera", „centar č a r o l i j e , „bajka", „ z a g r e b a č k a p r i č a ,

„put do rekordnog broja n o ć e n j a u prosincu", itd. Ovdje

stavljam još jedno pitanj

e:

Kako je o g u ć e pristati na je ftinu

praksu da redovito u o č i prve nedjelje adventa, na nekom

javnom prostoru, s v e ć e n u društvu g r a d s k i h / o p ć

vlasti pali prvu adventsku s v i j e ć u , dok istodobno na tom

javnom prostoru sve sjaji od lampica i blještavila,

i tako biti kroz cijeli advent? O

č e m u

onda govon ta

s v i j e ć a , odnosno tko tu koga laže? Palj enje

e ć e

u tom

je

kontekstu gašenje smis

la š č e k i v a

ko

je

je bit adventa.

Ako su nam estetski razlozi

đ e n j

takve prakse

i dobro poznato pridavanje smisla nekoj novini po

„ č i n i ono što i drugi onda

je

jasno o e m u

je r i j e č

Sva su svjetla i osvijetljeni prostori uzaludno rasipanje

novca ukoliko nisu č a j i poticaj na život u

sv

jetlu vjere,

na življenje obasjano Kristovom

s v j e t l o š ć u

i ukoliko

svojim življenjem nisam č i m b e rasvjetljavanj a vremena

u kojem živim. Simbolika svjetla

je

snažna i potrebna, ali

samo ukoliko ukazuje na Onoga po kome

je

„ o č i m a

naše

duše sinulo novo svjetlo".

B o ž i ć n a

simbolika svjetla je višestruka. Može se gledati

kao i z r i č a j Krista koji je

sv

jetlo svijeta, kao zvijezda

vodilja koja nas

pr

ivodi Kristu, kao i

sk

ustvo pastira koji su

svjetlom obasjani pohitili u Betlehem. B o ž i ć kao sv

je t

lo,

tj. Bog koji je svjetlo svijeta, otvara nam pogled za

život _

i

to istinski život u njegovim dubinama koje bez Boga mJe

m o g u ć e

d o s e ć i . Magi s Istoka, koji slijede svj etlo zv ijezde,

danas bi se trebali utjeloviti u

na

ma kako bismo prepoznali

da nije dovoljno biti vezan samo na sebe i svoje potrebe,

interese, svoj osobni, društveni,

s t r a n a č

ili crkveni

vidokrug. B o ž i ć n o svjetlo nam

je

prigoda, makar o ž i ć

slavimo zimi, da se zapitamo jesmo li pristali na ljetni

mrak, ma koliko se kod nas u ljetnim mjesecima sve manje

razlikuje dan od (Jasno, ne mislim na lov plave r ibe )

Dok b o ž i ć n e lamp

ic

e svojom simbolikom

u p u ć

na

Svjetlo, njihov sjaj nas pozove da se zaputimo otkrivati

zbilju do koje se ne do lazi ako

se

za nju ne preuzme

odgovornost. Stoga

je

i ovaj B o ž i snažna prigoda da

se zapitamo o odgovornosti za

č o v j e k a ,

za živo

t

okoliš,

baštinu, za sve ono što nije obasjano

svje t

lom odgovornosti,

v e ć mrakom osobn

ih

prizemnih, sulud

ih

gramzlj ivih,

s u p a r n i č k i h

i

n e p r o s

v i j e ć e

n h

planova, pa do lazili oni i iz

neevangeliziranih odnosa š ć a n a prema vjerskoj baštini.

Za mage znamo

da

su iz Betlehema otišli drugim putem

u svoju zemlju. se da je upravo bogomda

na

prigoda da se zapitamo o

o g u ć n o s t

drugog puta, ili smo

toliko zaljubljeni u svoj uspjeh da više ne vidimo potrebu

povratka u z a v i č a j duše. Herod

je

živio tamu zavisti i

ljubomore

pa

mu je svjetlo maga bilo izvor nemira, žudnje

za odmazdom, ugroza sigurnosti. Komu smo dakle n alik?

Magima ili Herodu? Možda i nama na otocima treba

doviknuti mitski vapaj u m

ć e g

Goethea: „Mehr Licht -

Više svjetla".

6



KRUVENICA

t t t t t t t t t t B O Ž I Ć i t t t t t t t t t

veti

sj j

potreb n u

d n šnjem

mr ku

Piše: Mirjam

Z a n

i n o v i ć

o ž i ć Eto nas u blagom

b o ž i ć n o m

vremenu .. vremenu

mira, spokoja, ljepote, punine i zajedništva .Svaku

dušu obasjava svjetlo i to svjetlo svijetli nad cijelim

svijetom. Taj sveti sjaj toliko je potreban u ovim m r a č n i m

i nesigurnim vremenima. Svijet se nalazi u opasnosti,

kaosu i nemiru.

T e r o r i s t

napadi, i z b j e g l i č k e kolone

ljudi koje lutaju ne z n a j puta ni cilja... puno tuge ..

Vrijeme u kojem

bi č o v j e k

nadasve trebao biti

č o v j e k ,

osjetljiv za potrebe b r a ć e u nevolji i s a n o š ć u koja bi

svojim dubokim smislom nadišla r i j e t e ć a luciferska lica s

medijskih stranica. Zlo

je

prisutno, oduvijek

je

bilo, ali

ta

b o ž i ć n a radost, mir, blagost uvijek biti snažnija i j a č a

Sveti trenutak kad se rodio Bog, mali B o ž i ć , n o v o r o đ e n i

Krist, koji na svijet dolazi u vlazi, s k u č e n o s t i i skromnosti

malene štalice,

č u v a n

ljubavlju svoje Svete majke .. Marija

sve to prebiraše u svom srcu

..

kolika nam

je

ljubav i istina

velikodušno poklonjena tim r o đ e n j e m Tu su pastiri i

mudraci i Zvijezda i sve n a g o v j e š ć u j e sveti z n a č a j

B o ž i ć ,

dan u kojem cijeli svijet biva jedinstven... neusporediv

o s j e ć a j tog svetog mira. Trebali bismo biti vjesnici toga

glasa, ne samo u taj dan, ne

go

uvijek i svugdje, jerKristov

je mir

a č i

od bi lo kojeg nemira,v

jera a č a

od bilo kojeg

straha, a dobro

n a d j a č a v a

svako zlo... i stoga

no

site taj

sveti mir u svojim srcima i o ~ u zaštitu nepokoleblji

vo

u

sebi i budite Svjetlo svijeta i Sol zem lje

o ž i ć n e

crtice

Priredio: Jure u z o l i ć

Sti/le Nacht

-

Tiha n o ć

ladna

je

o ž i ć n a n o ć 1818. godine. Snijeg neprestano

pada i otežava put prema crkvici

sv.

Nikole u

Obemdorfu Austrija . Ljudi gladuju, umorni su od

p l j a č k i

i rušenja u napoleonskim ratovima, a i urod te

godine je bio iznimno loš. Ni p o l n o ć k i se zvijezde nisu

smiješile - orgulje nisu mogli popraviti.

Puni

i š č e k i v a n j a ,

župljani sjede u crkvi i pogledavaju svog župnika Josefa

Mohra. Zajedno sa svojim prijateljem Franzom Xaverom

Gruberom zapjeva, u pratnji gitare, jednu novu pjesmu. Bili

su to prvi tonovi pjesme „Stille Nacht - Tiha koja

je u toj n o ć i , krenuvši i z salzburške zemlje, osvojila

č i t a v

svijet. Župnik

je

kasnije zapisao: Nagnuše glave

i

slušahu

pažljivo. A k d smo završili svih šes t kitica moljahu n s da

još

ednom

zapjevamo tu pjesmu. Oqjednom s u njihovim

o č i m a pojavio sjaj ...

17



„

SANCTISSIMA

„0 NAJSVETIJA

su pivi tonovi ove poznate marijanske pjesme

„zarazni . Pivi put

j

propovjednik dvorske crkve

u Weimaru Johann Gottfried Herder na Siciliji 1788. Bila

j to

jednostavna pjesma koju su pjevali ribari,

no

Herderu

se svidjela i zapisao je. No tko

j

u Weimaru znao talijanski

i zanimao

se

za neku ribarsku pjesmu? Tek godinama

kasnije - 1816. -

se s l u č a j n o J. D.

Falk zainteresirao za nju

i odmah napisao tri verzije za tri crkvena blagdana:

B o ž i ć

U skrs i Duhove. Verzije za U skrs i Duhove danas su gotovo

izgubljene.

B o ž i ć n a

verzija

se

naprotiv, u

N j e m a č k o j

još

uvijek pjeva na mnogim misama, i to na kraju službe. U

drugim zemljama, tako i u Hivatskoj, pjeva

se

o Gospinim

blagdanima. Kako j „O najsvetija stigla u Hivatsku, nije

mi poznato.

18

ok

j

kod nas stari

o b i č a j

„kolendronja skoro izumro,

u

N j e m a č k o j

za Sveta tri kralja pola milijuna djece

ide od

k u ć e do k u ć e p j e v a j u ć i , d o n o s e ć i

mir i blagoslov.

Nazivaju

se

„Stemsinger

p j e v a č i

zvijezde). Prilozi koji

se

pri tome sakupljaju idu u dobrotvorne svrhe.

Postavlja

se

pitanje jesu li

tri

kralja zaista postojali?

Da, odgovara Mark Kidger iz Europskog svemirskog

astronomskog centra. Biblija govori o tri mudraca s Istoka.

No, istraživanja pokazuju da su bili perzijski kraljevi

s v e ć e n i c i , tzv. magi, sa Kaspijskog mora. U to j doba u

Perziji cvjetao kult Mitre i vjerovalo se u

r o đ e n j e

Božjeg

sina kao otkupitelja. Jedna iznenada zablistala zvijezda

ponukala

j

mudrace -

s v e ć e n i k e

da krenu za njom prema

zapadu. Kidger j pokušao rekonstruirati njihov put: išli su

preko dva visoka brdska lanca kroz pustinju i više velikih

rijeka. Za taj put, dug preko 1200 km, trebalo

j

od č e t i r i

do

osam tjedana.

Imena kraljeva

t a k o đ e r

su perzijskoga porijekla: Gašpar

- „maj stor blaga , Melkior - „kralj svjetla i Baltazar -

„Bog neka

č u v a

kralja . Magi su nosili kape sa

t i p i č n i m

vrhovima, kakve

se

vide na najstarijim slikama koji

prikazuju

sv.

tri kralja. Drugi eksperti idu još i dalje. Tvrde:

Gašpar

j s v e ć e n i č k i

kralj Gataspar (Gondofar) iz indo

partskog kraljevstva Gandara. Njegov grad Taksila na

sjeveru Pakistana upravo istražuju arheolozi.



N SU

PREPOZN LI ISUS

Piše

Tin K o l u m b i ć

Z

ivio u gradu bogat č o v j e k koji se volio razmetati svojim

bogatstvom. Č e s t o je

p r i r e đ i v a o

gozbe i raznolike zabave

za svoje prijatelje. Nije osobito mario za iskrenu naklonost

svojih prijatelja, v e ć mu

je

više bilo stalo do isticanja svoga

bogatstva i života u raskoši. Jedne godine o B o ž i ć u u svome

dvorcu u blizini grada priredio osobito obilnu i raskošnu e č e r u

te pozvao ne samo svoje prijatelje nego i njihove znance. Gosti

su jeli, pili i uživali h v a l e ć i i d i v e ć i se d o m a ć i n u a on

je

cvao

od zadovoljstva. Kad

je

v e č e r a

v e ć

bila pri kraju, a bližila se

p o n o ć netko pokuca na vrata. D o m a ć i n zovne slugu i dade

mu znak da otvori vrata i uvede kasnoga gosta. Sluga žurno

p r i đ e vratima,otvori ih i na njima se pojavi prosjak, u staroj i

iznošenoj o d j e ć i .

Na

glavi

je

imao šešir koji, ušavši u prostoriju,

skine i ponizno pozdravi:

- Dobra e č e r , dobri ljudi

Neki od uzvanika pristojno uzvrate pozdrav, drugi su nešto

promrmljali sebi u bradu, a bilo je i onih koji su

z a č u đ e n o

gledali p i t a j u ć i se što se to d o g a đ a .

Č i m je

ugledao prosjaka,

d o m a ć i n se uzvrpoljio na svojoj stolici, ljutita ustade i upita:

- Što h o ć e š , s t a r č e ?

- Ništa osobito, gospodine. Vidim da se dobro gostite i

zabavljate, a meni treba samo komad kruha i

č a š a

toplog

p i ć a ,

jer sam gladan i vani

je

jako hladno.

- Ništa osobito, veliš? Samo komad kruha i

a š a

toplog p i ć a . Što

ti misliš da

je

ovo što ja imam meni palo s neba? Kako te nije

stid prositi u tvojim godinama? a nisi lijen, zaradio bi sebi za

kruh. Odlazi i da te više nikada nisam vidio na svojim vratima

- Ali gospodine, saslušajte me i uvjerit ć e t e se da ja ...

Prosjak nije uspio dovršiti što je želio r e ć i , jer ga je sluga na

d o m a ć i n o v

znak izgurao iz prostorije i za njim zalupio vrata.

e đ u gostima bilo

je

onih koji su se na d o m a ć i n o v e r i j e č i

grohotom nasmijali o d o b r a v a j u ć i njegov postupak. Bilo je i

onih koji su na trenutak zašutjeli i z n e n đ e n i g r u b o š ć u svoga

prijatelja. e đ u njima bio č o v j e k kojemu se sažali prosjak te

bez

r i j e č i

ustade od stola,

i z a đ e

u dvorište te požuri u namjeri

da prosjaku udijeli milostinju i uputi mu koju utješnu

r i j e č .

Prosjak

je

upravo za sobom zatvorio dvorišna vrata.

Č o v j e k

p o t r č i

za njim i otvorivši dvorišna vrata, ne ugleda prosjaka.

Nije mogao vjerovati, jer prošlo je samo nekoliko trenutaka

otkako

je

prosjak za sobom zatvorio vrata.

Potr i

brže uvjeren

da ga u s t i ć i , jer starac nije mogao daleko odmaknuti. Ubrzo

može s tom osobom p o p r i č a t i . Stajao

je

e p o m i č n a

g l e d a j u ć i u

svjetlost koja je uskoro posve utonula u mrak. Kad se pribrao,

pomisli: „Nije

li

nas u osobi prosjaka pohodio Isus da iskuša

naša srca?"

S tugom u srcu vrati se natrag k o m a ć i n u i njegovim uzvanicima

te sjedne na svoje mjesto i šapne prijateljima do kojih

je

sjedio

što

je

maloprije vidio i spoznao. Njegov doživljaj brzo se,

gotovo n e č u j n o , širio od uzvanika do uzvanika i ubrzo svi su

osim

d o m a ć i n a

znali da ih

je

u osobi prosjaka pohodio Isus.

B u č a n žamor i vedro raspoloženje postepeno su se gasili dok

nisu posve utihnuli. D o m a ć i n pomisli da su gosti zašutjeli, jer

o č e k u j u njegovu zdravicu.

N a t o č i

si p i ć e , ustane i održi kratku

zdravicu. Podigne č a š u o č e k u j u ć i da svi uzvratiti radosnim

usklikom i punim č a š a m a . Nitko od n a z o č n i h ne podigne č a š u

i ne prozbori niti

r i j e č .

D o m a ć i n nije mogao shvatiti o č e m u se

radi i p o č n e pitati što im je, što se odjednom dogodilo, zašto su

zašutjeli. Umjesto odgovora uzvanici su u tišini jedan za drugim

p o č e l i

ustajati i odlaziti bez r i j e č i svojim k u ć a m a .

Na kraju d o m a ć i n ostade sam u pustoši svoga doma i u s a m o ć i

svoga srca.

je

shvatio da uzalud

t r č i

jer u blizini nije bilo nikoga.

S t a č i e

- ~ . . . - . . - . .

zadihan i tužan,

jer

žarko

je

želio i s p r i č a t i se p r s p o m o ć i ~ ~ ~ ~ ' 1 i ~ - - i ~ j ~ ~ i i ~ i ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~

mu i utješiti ga. Osvrne se oko sebe i gle

č u d a

Na putu

K e

vodio u gusti mrak i kojim

je

prosjak morao o t i ć i

jer

drugega

puta nije bilo, ugleda blagu, č u d e s n u svjetlost. Pomisli da mu s

privida, da sanja, ali svjetlost je i dalje blistala i polako je tonula

u daljinu, kao c la je

nosi č o v j e k koji odlazi. Preplavi ga ugo an

o s j e ć a j kao daje ugledao dragu osobu, ali obuze ga i tuga što ne



SUVREMENO DRUŠTVO

N S

J

UVJERILO U LAŽ

Piše: Zorka i b i ć

„Jedno dijete više bio

je

poznati apel

z a g r e b a č k o g

s v e ć e n i k a don Ante

a k o v i ć a

koji je obilježio

nemirne hrvatske devedesete. No apel kao da

nije dovoljno odjeknuo hrvatskom društvu,

te su posljednjih godina

e s t i

medijski natpisi

kako

je

Lijepu našu zahvatila bijela kuga, za

pola t o l j e ć a se prepoloviti broj stanovnika,

otoci nam odavno izumiru ... Tema obitelji i

broja djece vrlo

je

složeno društveno, psihološko,

ekonomsko i p o l i t i č k o pitanje. Svedemo li

č o v j e k a

na broj, odnosno statistiku, potrebno

je

troje djece obitelji kako bi održavali hrvatski

prosjek.

P r o s j e č n a

m j e s e č n a

p o t r o š a č k a

košarica

za

r o s j e č n u

hrvatsku obitelj iznosi više

od

4000 kuna. Depopulacija i pronatalitetne mjere

su n e p o s t o j e ć e teme Saboru i resornom

ministarstvu. U neizvjesnosti i sivilu hrvatske

svakodnevice gotovo se č i n i ludost imati veliku

obitelj sa mnogo djece. Ipak, te obitelji žive

m đ u

nama i ovo

je

r i č a o njima.

„Dite ne košta ništa

h_ fismo planirali imati šestero djece bio

j

to Bo;Ji plan

i

nasmiješena govore Mirko i Katija

o m

n č i ć koji su

u kolovozu dobili šesto dijete,

k ć e r

Mariju. Najstarije

k ć e r i

Tereza 20) i Antonija 19) studiraju u Zagrebu. Tereza je

zbog izvrsnih ocjena zaslužila gradsku stipendiju. Marko

13

) i

T o n č i

11 ) idu u osnovnu školu. Marko odlazi na

treninge u Split i nada se postati pro

fe

sionalni nogomet

aš

.

Ana

5

i po), veselo i

č n o

d

ij

ete,

o h a đ a

Organizirana sam sve stignem makar i z i č k i nije uvik

lako ma uvik son u motu

Ka

tij

a dok u

n a r u č j u

drži

malu Mariju, dijete ogromnih plavih Kako žive,

mogu li financij ski podnijeti brojnost obitelji ? Mirka gre

na ribe imamo partman a jo son mama 24 sata dnevno.

Prihodi koje imamo su dovoljni skromno živemo. Podvala

j

d broj dice e č e na trošak. Komunizam j propagirao

d j

dvoje dice dosta. Istina j da dite ne košta gotovo

ništa uvik niko pomogne. Jedino j tukalo kupit pelene. Ali

svako dite

j

ulog koji se dobro a ć a dite j dobit ljudski

potencijal.

Osvmula sam se na jednokra

tn

i im os koje dobiju

sve hvarske majke za svo

je n o v o r o đ e

U našem gradu

20



KRUVENicA

t t t t t t t t t REPORT Ž

iznosi 2000 kuna bez obzira na broj djece. U mnogim

drugim o p ć i n a m a , pa i onim siromašnijim od naše raste

proporcionalno s brojem djece. Pitam Katiju i Mirka za

mišljenje:

Novac nije bitan.

li

bilo bi normalno

da je

g r a d o n a č e l n i k

ili netko iz Grada došao,

č e s t i t a o

ili barem

poslao

č e s t i t k u .

Kao da ih nije briga. ko su odgovorni

za Grad i njegove

g r a đ a n e ,

kako se nisu sjetili

č e s t i t a t i ?

Ljudski odnosi su loši u našem gradu, veliki

je

nemar, sve se

pomalo gubi, vlada nebriga. Ovoje na granici uvredljivog.

Nije bitan novac, nego ljudskost.

Nastavljaju:

Biskup i

župnik su bili kod nas, pitali nas treba li nam što. Biskup

na

p o č e t k u

svake školske godine financijski pomogne za

kupnju knjiga i školske opreme, a župnik i koludrice su dali

n o v č a n i

poklon kad se Marija rodila. Što bi mi bez naših

koludrica? Suvremeni svijet uništava obitelj. Država ne

skrbi dovoljno za obitelji i vlast guši svih koji govore za

obitelj. Odnos vlasti prema obitelji

je

uvredljiv. U Far

je

ostao jedan dio kulture i tradicije, a sve drugo

je

postala

komercijalizirano. Fali projektih, skrbi za ljude. Evo, za

penzionere fali jedan društveni prostor za koji ne treba

puno šoldih, a ne da se tresu ispod

č e t i r i

palme na rivi.

Ipak oni s v j e d o č e svoju stvarnost koja nije ni crna ni

turobna: Ljudima je ispran mozak da su djeca teret. Dijete

iz velike obitelji

je

bogatije iskustvom, ljubavlju

...

imati

ovakvu obitelj

je

neprocjenjivo

Njih pet

a samo dva

r o đ e n d a n a

A

nita Matjeta - Hure pronašla je vrijeme za razgovor u

kratkom dragocjenom satu mira kada nikoga nije bilo

doma. Njezina obitelj je s p e c i f i č n a . Ona i muž Ivo imaju

petero djece: najprije su 2006. dobili blizance Petra i Jurja

a č e t i r i godine kasnije

r o đ e n e

su trojke: Ivan Ružica i

Nikolina.

Svaki dan

je

nešto novo, veselo je,

smije se Anita.

U

o č e t k u

je bilo teže i zahtjevnije dok smo se naviknu/i, a

danas

je d r u g a č i j e .

Bog ne da više

od

onoga što možemo

pretrpjeti. Živimo

od

jedne

l a ć e tu

su i apartmani, djeca

su hvala Bogu, zdrava, nismo ni gladni ni žednijer smo na

svome. Moja majka pomogne preko ljeta

pa

sve stignem.

Po zvanju inženjer prehrambene telmologije-nutricionist

Anitaje u struci radila jedino godinu dana kao p r e d a v a č i c a

u hvarskoj srednjoj školi kada se doselila:

Imala sam

i stalan posao, ali odustala sam i nije mi žao. Kome

ostaviti djecu, a treba i skuhati, oprati... Treba složiti

prioritete. Djeca su prva

Juraj i Petar na r o l j e ć e primiti

svetu

p r i č e s t

a trojke idu u v r t i ć . Tu su i razne aktivnosti:

d j e v o j č i c e idu na balet Ivan pjeva u Forskim i ć i m a Juraj

svira gitaru Petar ide najedrenje tu je

ijudo

rukomet ...

Djeca se dobro slažu, nisu zakinuta ni u č e m u . Nisu

zahtjevna i ne traže svaku sitnicu. Nemaju puno

i g r a č a k a

najviše vole biti vani. Osim toga, uvijek im netko pokloni

nešto, a i znaju se sami zabaviti. Blizanci su se i prije

osamostalili. Imaju samo jedan mobitel i koriste ga jedino

ako netko ide na put, na primjer na utakmicu u Split ili na

j e d r i l i č a r s k u

regatu. Na kraju Anita šaljivo z a k l j u č u j e : U

našoj obitelji postoji velika prednost. Njih

je

pet, a samo su

dva

r o đ e n d a n a

Obitelji D o m a n č i ć i Hure nisu jedine velike obitelji u

našem gradu.

Tu

je i obitelj Siniše i Marine P a v l o v i ć koji

t a k o đ e r

imaju petero djece no poštivali smo njihovu želju

da ne istupaju za naš list. U našem gradu su brojne obitelji

i sa troje č e t v e r o djece i raduje vidjeti nove majke i o č e v e

gdje ponosno prolaze Pjacom.

B u d u ć n o s t

našeg grada je na

djeci koju smo svi - jer još smo uvijek mala sredina gdje

se dobro poznajemo - dužni usmjeravati na put poštenja

prepoznavanja i življenja ljudskih vrijednosti

g r a đ a n s k e

odgovornosti na put pravednijeg i kvalitetnijeg društva.

Suvremeni svijet č e s t o zaboravlja na to p r o p a g i r a j u ć i

individualizam samodostatnost i

e g o c e n t r i č n o s t .

Imati

djecu voljeti ih bezuvjetno i odgojiti ih u dobre ljude z n a č i

o d r e ć i se tih stvari. Bez obzira na imperative suvremenog

društva v e ć i n a roditelja

se

složiti: djeca su n a j v e ć i

blagoslov.

2



z

i z b j e g l i č k u krizu

MIR CE

ITI

DJELO PR VDE

Piše: Tin K o l u m b i ć

R

ijeka izbjeglica svakodnevno

t e č e

pred našim

o č i m a

istodobno teku i „potoci suza zbog beskrajne

tuge koju o s j e ć a j u svi koji zbog nasilja i nepravde moraju

napustiti svoj dom, z a v i č a j i domovinu. Možemo osjetiti

samo dio tuge koju proživljavaju izbjeglice i prognanici,

ali dubinu boli znaju samo oni koje duša boli zbog

e s r e ć e

koja im se d o g a đ a Nema

č o v j e k a

dobre volje koji može

ostati ravnodušan i ne s u o s j e ć a t i s nesretnicima, s ljudima u

nevolji. Raduje nas što ima mnogo onih koji ne s u o s j e ć a j u

samo r i j e č i m a nego nastoje u okviru svojih m o g u ć n o s t i

i djelom

p o m o ć i :

hranom, o d j e ć o m novcem, a ponekad i

krovom nad glavom. Nažalost, ima i onih koji kao da se

n a t j e č u

tko samo

r i j e č i m a

izraziti

v e ć u

s u o s j e ć a j n o s t

što ponekad nije ništa drugo nego licemjerni humanizam.

S l a t k o r j e č i v o m s u o s j e ć a j n o š ć u zapravo žele ukazati na

„one druge koji ne o s j e ć a j u kao oni nevolje drugih, te

ih

optužuju za ksenofobiju. b j e g l i č k a kriza im je prigoda

da iskažu svoju nesnošljivost prema ljudima

d r u k č i j e g

svjetonazora. Svjedoci smo

t r a g i č n e

ugroze ljudskosti u

dijelu svijeta, koji je t i s u ć l j e ć i m a bio prostor u kojemu su

se povremeno č o v j e č n o s t duhovnost, kultura i umjetnost

uzdizale

do

razine poželjne za život dostojan č o v j e k a u

miru i slobodi.

M e đ u t i m u istom tom

g e o p o l i t i č k o m

prostoru nakon

o d r e đ e n o g

vremena ljepota

v e l i č i n a

ljudskosti znale

bi

se survati u ponore zla i mraka, uzrokovane sukobima i

ratovima,

n a j č e š ć e

pokrenutim z

bog l i č i t i h p o l i t i č k i h

i

gospodarskih interesa. Svjedoci smo da je upravo u našem

vremenu u spomenutom prostoru Bliskog istoka, sjeverne

Afrike i stare Europe č o v j e č n o s t ponovno na ispitu. Sprega

politike i kapitala, odnosno nezasitna pohlepa za profitom

gazi i uništava sve društvene, ljudske, duhovne i kulturne

vrjednote, što ih

je č o v j e k

na teškom povijesnom putu

postigao u želji da se u miru ostvaruje kao ljudsko b i ć e

Posljedica te zlokobne sprege politike i kapitala svjetskih

m o ć n i k a su stotine

t i s u ć a

onih koji su prisiljeni napustiti

toplinu i sigurnost svoga dom

a

b j e ć i nasilje a č e s t o i

smrt, te krenuti nesigurnim putem u nepoznatu i nesigurnu

b u d u ć n o s t .

Gdje je angažman UN a?

P

itanje svih pitanja u ovom teškom vremenu za mnoštvo

nesretnih ljudi glasi: Zašto se više govori i nastoji oko

ublažavanja i

l i j e č e n j a

posljedica ovog t r a g i č n o g stanja,

koje nazivamo i z b j e g l i č k o m krizom , a manje se

i s t i č e

i

upozorava na uzroke, što bi na temelju zdravog razuma bilo

ispravnije i plodonosnije, posebice na duži rok. Radi istine

treba r e ć i

d je

z b j e g l i č k a kriza posljedica, a njezin stvarni

uzrok

je

kriza savjesti i ljudskosti . Stoga se namjerno više

pozornosti

p o s v e ć u j e

emocijan1a u medijskom prostoru

vremenu u nadi da „preplavljenost emocijama

22



zastrti istinske probleme i uzroke koji su natjerali i

još

uvijek prisiljavaju

t i s u ć e

ljudi da bježe pred nasiljem i

prijetnjom bijede, gladi i siromaštva. Naravno da svatko

razuman i dobronamjeran

u č i n i t i sve što je u njegovoj

m o ć i

da nesretnim izbjeglicama pomogne materijalno

i emocionalno, da im uz hranu i o d j e ć u pruži i ljudsku

utjehu.

M e đ u t i m zdrav razum nas u p u ć u j e da t r e n u t a č n a

i kratkotrajna

p o m o ć

u zbrinjavanju ljudi u nevolji

n e ć e i ne može riješiti temeljni problem, odnosno n e ć e

ukloniti uzroke njihovog

t r e n u t a č n o g

preteškog stanja.

Ako se svjetske odgovorne

p o l i t i č k e

strukture usmjere

uglavnom na rješavanje i ublažavanje posljedica umjesto

„ l i j e č e n j a

uzroka, ne samo da se

i z b j e g l i č k a

kriza

n e ć e

ublažiti i postepeno nestati, nego

se

nastaviti u još

težem i t r a g i č n i j e m obliku. Teško stanje u kojemu se našlo

mnoštvo nesretnih ljudi u

m n o g o č m u

nas

p o d s j e ć a

na

teško vrijeme svjetskih ratova zbog kojih

je

i utemeljena

organizacija Ujedinjenih naroda, koja je osnovana upravo

zato da

s p r j e č a v a

uzroke lokalnih i

m e đ u n a r o d n i h

sukoba

i ratova, te kao njihove posljedice prisilne „seobe naroda .

Utemeljeno

je

stoga pitanje zašto se u ovom trenutku ne

o s j e ć a

o č e k i v a n i , o d g o v a r a j u ć i

angažman UN-a. Možda

upravo zbog toga što u toj svjetskoj ustanovi a j v e ć i utjecaj

imaju upravo oni koji su u

n a j v e ć o j

mjeri p r o u z r o č i l i

ovu i z b j e g l i č k u krizu.

e

i

li ta n a j z n a č a j n i j a svjetska

ustanova trebala

u č i n k o v i t i j e

djelovati, i to u duhu mudrih

r i j e č i proroka Izaije, itekako aktualnih upravo u ovom

trenutku, izgovorenih prije više od dvije t i s u ć e godina

koje glase: „Mir biti djelo pravde . Jedino istina koju

je

Izaija r o r o č a n s k i ustvrdio može biti

č v r s t i

i trajan temelj

m e đ u l j u d s k i h i e đ u n a r o d n i h odnosa.

Ako z a j e d n i č k i m snagama Europska unija i Ujedinjeni

narodi iskreno i u č i n k o v i t o uznastoje da se na prostorima

iz kojih dolaze izbjeglice i prognanici ostvari pravda, ubrzo

zavladati i spasonosni mir, koji jedini može izbjeglice

i prognanike vratiti u svoj dom,

z a v i č a j

i domovinu.

Odjenuti, nahraniti, smjestiti ih pod siguran krov, nekima

od njih osigurati i posao ne može biti potpuno i trajno

rješenje

i z b j e g l i č k e

krize. Jedino mir u zemljama iz kojih

su ljudi izbjegli može

s r e ć i t i

i zadovoljiti ove nesretnike,

jer se oni daleko od svoga doma i

z a v i č a j a

do kraja

života o s j e ć t i poput Židova u progonstvu prije više

od dvije t i s u ć e godina,

č i j u je

bol i tugu najbolje izrazio

psalmist na

p o č e t k u

Prognanikove pjesme

r i j e č i m a

„Na

obali rijeka babilonskih s j e đ a s m o i plakasmo s j e ć a j u ć i se

Siona . Suvremeni izbjeglice sjedit na obalama nekih

drugih rijeka, ali njihova patnja i tuga zbog napuštenog

doma i

z a v i č a j a bit jednako teške i duboke.



VOLJU M JDERNOSTI

Pavo T o m i ć s d j e v o j a č k i m zborom ispred Gospe Gusarice u Komiži

Priredio: Joško r a c a n o v i ć

- -Vugim

vatikanskim saborom 1962.-1965.) uveden

je

1 J arodni jezik u bogoslužje. Kao priprema za raspravu

na saboru o toj tematici, u p u ć e n

je

upitnik o dotadašnjem

korištenju hrvatskog jezika u liturgiji. Za grad Hvar

odgovor

je

sastavio tadašnji župnik dan Pavao Pavo,

Pavica)

T o m i ć R o đ e n

u

Visu

1887. g. kao v e ć e n i k obavljao

je

službe kapelana u Sutivanu, dušebrižnika u Podšpilju,

župnika u Visu i kanonika-natpopa u Hvaru. Umro je 16.

kolovoza 1968. g u rodnom

Visu

- gdje se 1961. povukao

zbog bolesti, a nekrolog objavljen u Službenom vjesniku

Hvarske biskupije od 4. rujna 1968. i s t i č e njegove zasluge

za

u r e đ e n j e

crkvi, rad

s

mladima, osnivanje

p j e v a č k i h

zborova i brigu za siromašne str. 18-19).

Uz

vrijedne podatke o upotrebi hrvatskog u liturgiji, dan

Pavo se osobito o s v r ć e i na u v o đ e n j e novih prijevoda,

što je,

po

njegovom mišljenju, predstavljalo nagli prekid

s tradicijom. Argumentirano se o s v r ć e i na manjkavost

novih prijevoda u odnosu na one koji su se ranije koristili

u Dalmaciji.

Stolni Kaptol Hvar, dne 26. VII. 1960.

Br.

44160

Mnogopoštovanom cu

Dr. Juri

R a d i ć u

Molim opravdajte zakašnjenje o

s l i j e d e ć e m

izvještaju

time što

je

stvar kasno došla u ruke

č l n u

Kaptola, vršiocu

dužnosti župnika u gradu. H o ć u i želim poslati Vam podtke

iz naše župe.

Ovgje u nas u gradu treba

l u č i t i

župske službe Božje od

onih što ih obavlja Kaptol katedrale. Sve ono što je spadalo

na Kaptol obavljalo se

je

na latinskom jeziku sve dok nije

k o n a č n o od nekih tridesetak godina prevladao hrvatski jezik

u liturgiji u koliko je to dozvoljeno. No službeni obredi koji

su spadali na župnika vršili su se na hrvatskom jeziku što

najbolje dokazuju štampane knjige i rukopisi, koji su se

upotrebljavali u liturgiji u užem i širem smislu. Prema tome

na postavljena pitanja mogu odgovoriti s l j e d e ć e :

Ad li.

Od štampanih knjiga

na hrvatskom jeziku postoje

ove:

AI U katedrali

Piscole i Evangelja od

Fr

Petra

K n e ž i ć a

iz

Knina štampane god. MDCCLXXIII u Mletczih po Ivannu

Novellu

- Epistolar od

Fr

Ante

J u č i ć a

štampanu Mletcih 1838.

- Bogoslužbenik i ritual izdanja „Narodnog Lista u Zadru.

BI U crkvi Horugvenica

lhorugva =zastava

I

na brdu kojom

upravlja župnik: - Epistolar od Fra Ante J u č i ć a štampan u

Mletcih 1838.

CI.

U crkvi

SS.

Benediktinki

Epistole i Evanghielya

po Fra Ivanu Bandulovichiu štampan u Bnezih po Nicali

Makarska Pezzanu MDCCXXXIX.

24



KRUVENICA

t

t t t t

t t t

t t BAŠTINA t t

t

t

t

t t t t

t

Ad II/.

Od

rukopisa postoje:

a/.

u

Katedrali

: Blagoslov polja i vode na 1. svibnja pisan

ca. 1820. god.

Ženitbeni blagoslov sa prigodnim govorom iz ca . 1827. god.

Dotrina I k r š ć a n s k i nauk I vrlo star.

Zazivi: Bože daj mir i jedinstvo" vrlo stari.

„Uz križ Mati" od Dr. Antuna M a t i j a š e v i ć a - Karamaneo

Vi

šanina. - - Jutrnja devetnica

- Oprosti nakon p r i č e s t i bolesnika od ca. 1850.

- Živo ti svetaca: Sv Ivana Trogirskoga, Sv. Spiridiona, Sv.

Katarina

bi.

U

crkvi

SS. Benediktinki:

Životi

Sv.

Ivana Krstitelja

i

Sv.

Antuna Opata.

ci.

U

crkvi Horugvenica: molitva sastavljena od s v e ć e n i k a

župnika Hvara Franja Scarneo iz god 1802., a koja se moli

na 2. II.

d

/.

U

crkvi Navještenja Marijina_/

Anuncijata/ rukopisi

pjesama koje se pjevaju na Veliki Petak.

Životi: N a š a š ć a

i Uzvišenja Svetoga Križa. i život Sv.

Barbare. iz god 173 3.

e/.

U

crkvi

Sv.

Duha: rukopisi pjesama koje se pjevaju na

Veliki Petak. -- Životi: Sv. Nikole i

Sv.

Roka vrlo stari.

Ad III. Tamo gdje

je

Župnik u Katedrali obavljao službu,

služio se je hrvatskim jezikom: pjevao

je

na p u č k o j misi

poslanicu i evandjelje, obavljao ženitbeni blagoslov, č i t a o

oproste nakon p r i č e s t i bolesnika, vršio jutarnju devetnicu

pjevao on ili kapelan ili koji od p j e v a č a živote

svetaca. a kapelan je kroz korizmena vrijeme preko p u č k e

mise

č i t a o

Doktrinu, koju bi narod za njim opetovao, i

obavljao je blagoslov polja na 1. svibnja.

Na funkcijama Kaptola služilo se

je

hrvatskim jezikom pri

pjevanju „Uz križ Mati", kao i pri pjevanju zaziva „Bože

daj

mir i jedinstvo" koji

su

se pjevali pri

p u č k o j

misi kao i

kod misa u drugim crkvama. Obe su se stvari pjevale u koru

zajedno sa s v e ć e n i c i m a a puk je odgovarao sa refrenima.

Bratovštine „

Sv.

Križa" sa sijelom u crkvi Anuncijati i ona

„

Sv.

Nikole" sa sijelom u crkvi

Sv.

Duha pjevale su gore

spomenute pjesme pri pohadjanju grobova na Veliki petak.

Svaka je bratovština imala svoju posebnu procesiju, kojima

bi se

p r i k l j u č i l o

p u č a n s t v o u velikom broju.

Ad IV Danas su svi ti stari tekstovi još uvijek u

o b i č a j u

da

u novije se doba još

p o j a č a o o b i č a j

hrvatskog jezika otkada

je prestalo u katedrali obavljanje blagoslova sa Presvetim na

latinskom jeziku, a moljenje krunice na talijanskom jeziku.

Za blagoslov s Presvetim upotrebljavali su se tekstovi iz

bogoslužbenika „Narodnog Lista" ili Petra V l a š i ć a dok

nije u najnovije vrijeme p r i h v a ć e n tekst bogoslužbenika iz

Zagreba.

Ad V/ U pitanju upotrebe živog jezika u liturgiji imalo bi se

po mom mijenju dosta primjetiti . U koliko je ovdje u pitanju

obavljanje liturgije na narodnom jeziku po svim našim

primorskim stranama, smatram da se nije smjelo onako

naglo forsirati nove tekstove prijevoda, koji su naredjeni

bili nakon izdanja novih bogoslužbenika sastavljenih od

25

.f:'

PISM N BLAGD

N

.B.D.Mo rie. od Srdrut ctlostih

l {

Kn:x- .Mo..ttt ja.dn.a, ftcisce..

Grotnc: su.z..c: pr

o

liuo..ste.

{ tm uisll.scc:

Sm

gvig

.

Kc;;tc

Du.scu,

J c ~ o . . s c c :

.XG\loJ,tn.a.

.

bpl

ch1

u.ycuac.

Pro.sco„l bisce. oscto..r m .

ACl:Aoje. bilei, bid.

no.

Ka.Ko

tu..xno.. on ri o uridnCA.

Jedi.Mg

o..

Sinll

I f o . ~

. G \ d ~ s t

.Ma.t . boJicuce.

.'Milofliuo.,

.

JCo..d

vi< Ja.m„

M ~ t . K e .

Sino.. ~ o . . p n o g c t .

K.obi

mngG\.l ne_plo...Ko..ti.

Vid.tch daje

. B o ~ o . . JV rc\tti

U toli.f\u.

~ e m e n t ?

.

Kobi m.a.g<Al

n

cuilit

1

i

·

·

·

K0i d b1

_ nu. "htil promisliti

Ka.Ko s' Sinom tu.gigc.1

·

s v e ć e n i k a u Hrvatskoj , koji nisu imali nikakva prava soliti

pamet naših primorskim

s v e ć e n i c i m a

koji su se

v e ć

u doba

venecijanskog režinrn služili živim jezikom u crkvama sa

svojim narodom. Puk se je bio vrlo dobro navikao na svoje

tekstove i bili su mu kudikamo p r i s t u p a č n i j i i razumljiviji

nego li su ovi najnovije date. V e l č . Otac Petra V l a š i ć bio

je

vrlo zgodno proizveo najnužniju promjenu u tim tekstovima.

Mišljenja sam da se je u crkvama po našim primorskim

stranama mogao i morao ostaviti onaj malo postariji jezik i

ne dotjeravati ga do u sve

t a n č i n e

na najnoviji duh jezika.

Crkva je stara, pa i jezik u njoj može biti malo postariji.

Novim izdanjem bogoslužbenika i rituala, koji su naredjeni

radi jedinstva od Episkopata, nanesen

je

teži udarac našem

o b i č a j n o m

jeziku diljem cijelog hrvatskog primorja i otoka.

Reklo se je: staro nek se zbaci i uvesti u crkve najnoviji jezik.

Na temelju toga napravile su se mnoge pogreške, pogotovo

kad je inicijativa za to bila dana Zagrebu, koji nije uzeo u

obzir ono što je primorje imalo pa i ono što je u Dalmaciji

bilo lijepo i dobro hotimice zabacila, a sa novim upao i u

o č e v i d n e pogreške.

Da

navedem samo par primjera : - U

č e m u je

to kod nas

bio pogrešan prevog za „Pange lingua" sa „O jezici hvale

dajte , pa je trebalo prevesti sa „Usta moja uzdižite"? Zar

su usta

p o e t i č n i j i

izraz nego jezik? Ne Trebalo je skinuti

ono što je dalmatinsko Trebalo je biti originalan --- A ono

„ Č e s a razum ne d o k u č i tvrda vjera nas u č i , kakvu je bolju

i shvatiljiviju zamjenu dobilo sa „Vjera duši

č o v j e k o v o j

nek



KRUVENlc

t t t t t t t

B ŠTIN

t t

ti

t t t t t t t

spomanje dopuni"? A kako

lije

bila

jaka

ona zadnja strofa

sa onim „BUD BLAGOSLOV BUD KREPOST " -- Dva su

zadnja stiha u

a j v e ć o j

slobodi prevoda tako te je otklonjena

procedura Duha Svetoga od

Oca i Sina. Sa punom slobodom

prevadjanja netko

bi

mogao ta dva stiha prevesti recimo i

ovako: „Slava da je svima trima - ko n a j v e ć i m bogovima"

pak bi i u ovom prevodu otpala procedura Duha Svetoga od

Oca i Sina kao što je otpala iz novog

p r i h v a ć e n o g

prevoda.

Pa ni „Zdravo Kraljice" nije mogla r o ć i bez a č i h pogrešaka.

Odvajkada je u našem narodu uvriježen naziv za našu zemlju

„dolina suza, p l a č a i uzdaha". Ako se na temelju zahtjeva da

se genitivi imenica zamjenjuju sa pridjevima pa se dolini dao

pridjev „Suzna" doslijedno tomu toj bi se istoj dolini mogao

dati pridjev „ p l a č n a ili „uzdašna". Meni su poznate samo

sume ili p l a č n e o č i , a zamisliti ne mogu da bi se djetetu

mogao dati pridjev

sumo

ili

l a č n a

i ako se

ma

obilno obliti

suzama i udariti u p l a č , što dolina nije kadra u č i n i t i . - A č i n i

mi se da „exsilium" ne

m a č i

„progon", a ni „pia" da

ne z n a č i

„mila". Ma da, - trebalo je eliminirati t a č n i j e izraze kod nas

u Dalmaciji

„O dodji S t v o r č e Duše svet" .. Oblik „svet" nije i ne može

biti vokativ. „Dušmana od nas otjeraj" ... ovdje je porijedjen

naglasak. U zadnjoj strofi ima stih „I uskrslomu Sinu mu"

osim toga što neugodno z v u č i na uho, onaj oblik u njemu

„mu" je enklitika od dativa „njemu" l i č n e zamjenice „on",

a zapravo se radi o posvojnoj zamjenici „njegov".

No

, to

se opravdava licencijom poetikom, koja se u Zagrebu na

mnogim mjestima dozvoljava, a u Dalmaciji joj se ne priznaje

nikakvo pravo.

I mnogo bi se toga

još

moglo opaziti, a

ja

sam

imio

samo

nešto.

Ljudima imponiraju prevodi Milana P a v e l i ć a : sjajan ritam,

č i s t jezik, dakle nešto najsavremenije. I likovna

je

umjetnost

pronašla nešto najsavremenijeg pa operira sa potezima linija

i mješavinom boja i stvara nešto što nitko ne razumije, a

kad pod slikom p r o č i t a m o naslov ne ostaje nam drugo nego

prasnuti u smijeh.

Ne mislim Milana a v e l i ć a usporediti s njima: bila bi to ljuta

nepravda, ali mogu i smijem e ć i : Ne modernizirajmo mnogo

nit za volju modernosti ne zabacujmo starinu, a pogotovo

ne ondje gdje

je

ona bila dobra, ispravna i lijepa. I moderni

nam slikari kažu č u o sam na svoje uši/ da smo sa slikama

u našim crkvama zaostali za

č e t i r i s t o l j e ć a .

Oni bi sigurno

bili spremni da nam skinu s naših oltara sva stara m j e t n i č k a

djela i zamjene sa svojim modemima. Kako bi to užasno bilo:

vjernici se v e ć nebi molili pred slikama, odbili bismo ih od

oltara

Još

samoj

edno. Nekoliko godina nazad bio sam u duhovnim

vježbama, a vodio ih je neki isusovac iz Zagreba. U svom

govoru o ispovjedi sjetio se je našeg dalmatinskog „Djela

Skrušenja" za koje je rekao da je u cijelosti savršeno

sastavljena i da su u njemu svi rekviziti pravog pokajanja i

odluke. P r e p o r u č i o nam je bio da

ga

ne zabacujemo nit č i m

zamjenjujemo, jer da

je

njihovo hrvatsko

o d v e ć

profesorski

suhoparno.

Na

žalost

su

u novim tekstovima

kateki=a

o d b a č e n e stare, a unesene sreda sve nove formule, koje dijete

treba a u č i t i napamet, jer

je

to ono glavno što dijete ponese

sa sobom u život.

Kod

k u ć e mati

h

o ć e da pomogne dijete

kod

č e n j a a dijete prigovara majci: Mama, nije tako kako ti

govoriš. Time smo postigli da

smo

dij

ete odijelili od ro

di

telja

Z a k l j u č u j e m :

Žalosno

je

što se i neki

s v e ć e n

i redovnici

zanašaju za modernost. Takav zanos pokazuju pomanjkanje

dobrog ukusa i zdravog kriterija/Dobri u Splitu/.A isto je tako

pogrešno što se i novi tekstovi u liturgiji na hrvatskomj eziku

uvadjaju lakoumno i jednostrano, to jest bez sudjelovanja

onih, koji

su

se mnogo ranije t im bavili.

Đ o n Pavo o m i ć kanonik-župnik

Uz

ovaj posljednji dio dan Pavina teksta o u v o đ e n j u

novih prfjevoda u liturgiju zanimljivo se pri [

je

titijednog

d o g a đ a j a

iz

vremena 11/egova nasljednika dan Jure B e l i ć a

Kako smo viqjeli donPavo nfje bio sklon

u v o đ e n j u

novih

prijevoda

pa

je novi prijevod hvalospjeva „Blagoslovlj

en

uveden u b o ž i ć n u novenu tek 1976. godine. Dan Jure je

tada tiskao letak sa tekstom

i

notama što je naišlo na

negodovanje vjernika. Grupa j e v a č a

je

na ciklostilu u

Bru [ju

tiskala staru verzfju teksta

i

d[jelilaje preko novene.

No nisu uspjeli promijenitidan Jurinu odluku pa su

prosvjed nastavili šutnjom za vr[jeme pjevanja hvalospjeva.

Nekima taj

prosi:Jed

traje

još i

danas.

I. Blagoslovljen Gospodin

Bog

Izraeloi;

jer e pohodio i otkupio

narod

svoj.

2.

I podigao

nam

je rog spasenja

u domu Davida sluge svojega

3.

Kako je navistio po usta svojih svetih proroka koji su

sa

vika da

nas

izbaviti od neprijatelja naših i iz ruku

svijuh koji mrze na nas.

4.

Da

u č i n i t m i l o s r đ e starim našim

i da se spomenuti svetoga zaij eta svoga.

5. Kletve kojim

seje

zakleoAbramu ocu našemu

da nam sebe dati.

6. Da

izbav[jeni iz ruku neprijate[ja naših

služimo mu bez straha.

7

U svetinji i u pravdi

pred

njime

dokle

god

smo živi.

8.

A ti dijete nazvat se „ProrokPrevisokoga

",

jer i ć i

napred pred

licem Gospodinovim

da mu

put

pripraviš.

9. Da' znanje spasenja narodu njegovu

na

o d p u š ć e n j e

grijeha njihovih.

IO Po unutamjem m i l o s r đ u Boga našega

po

kojem nasje pohodio istok s visine.

11. Da

prosvitliš one koji sidu u tminah i osinu smrti

da upraviš noge naše na

put

mira.

12. Slava Ocu i Sinu

i Duhu Svetomu

13. Kako bijaše u o č e t k u

sada

i

vazda

i

u

vi.Jeke

vjekova.

Amen

26



KRUVENIC

t t t t t t t t t

B ŠTIN

t t t t t t t t t

HV R

„

Uz o č e t a k

obnove

ZVON K

HV RSKE

K TEDR LE

Piše: Joško

K o v a č i ć

H

varska stolna crkva (koju Hvarani zovu i s k l j u č i v o

„Vela crikva ) smjestila se na

vrhu

prostranog trga

Pjace, koji je vizualno i e n e r i č k i produžetak uvale hvarske

luke. Crkva se

i s t i č e

svojim

p r o č e l j e m ;

bokovi zdanja,

sjeverni prekriven biskupskim dvorom, a južni stiješten

brijegom Glavice (Sv. Mikula), nisu mnogo vidljivi,

pa

su graditeljski skromnije

o b r a đ e n i

jednako kao i

z a č e l j e

neopazno u biskupskom vrtu.

P r o č e l j e

završava trolistom (polovica i dvije

č e t v r t i n e

kruga), plošno

je

zan1išljeno i strši poput kulise nad

dvovodnim krovom glavne l a đ e . Lijevo uz

p r o č e l j e

stoji

s njime spojeni zvonik č e t v r t a s t e osnove. U prizemlje

vode vrata s okvirom renesansne profilacije i polukružnom

lunetom. Otvori zvonika gradiraju od monofore na prvom

katu

do

kvadrifore na posljednjem. Zvonik je pokriven

niskim piramidalnim krovom od crepova („kupa ). Visok

je oko 37 metara.

Stara katedrala, koju

je

sredinom 15. st. dao izgraditi

biskup Toma Tomasini, imala je zvonik u obliku tornja,

zacijelo i s t o č n o uz sadašnji, SZ do staroga p r o č e l j a tj .

gdje

je

sada travej Žalosne Gospe. Njegovo kamenje bijaše

preuporabljeno za gradnju novoga, a imao je i (barem

jednu) ložu sa stupovima. Stupovi starog zvonika

a č u v a n i

su u biskupskom vrtu, kamo su oko 1860. bili preneseni s

položaja Munat južno uz Katedralu (bilješka J Machieda

u

Fondu

Machiedo u Hvaru,

11

78.). Jedan

od tih

stupova

p r o n a đ e n je na n e o č e k i v a n u mjestu: u zidu do nutarnjeg

ulaza u Biskupiju, kad

je aktualni biskup msgr. Štambuk

dao

n a č i n i t i

odvod za oborinske vode (pošto je u n o ć i

9/10. VIII. 2002. povodanj ugrozio prizemlje, posebice

Biskupski arhiv).

Za u r e đ i v a n j a

arhivskog prostora 1997.

đ o n Josip

J e l i n č i ć

je pronašao - i potom uzidao

na o č e t k u

biskupskog vrta - kameni akroterij u liku pijetla, valjda s

vrha

staroga zvonika, gdje

je

stajao kao znamen Kristova

u s k r s n u ć a usp. ruvenica 14/2010, 38-41.

Gradnja

i popravci

rigodom gradnje današnje katedrale, najprije su se

p o č e l i

graditi

r o č e l j e

sa zvonikom, oko 1520. godine.

Zvonik je djelo K o r č u l a n a Nikole K a r l i ć a i Marka

M i l i ć a

P a v l o v i ć a

Gradnja

je

dovršena oko 1549/1550.

g

Svodovi

27



KRUVENic

B ŠTIN

t

su bili

g r a đ e n i

kasnije, krajem 16. i p o č e t k o m 17. s t o l j e ć a

a krov popravljan više puta. Nema potvrde da se zvonik

imao završiti „lanternom" (Goran

N i k š i ć

/1998, 83-84/

misli da je i ovaj zvonik „morao biti završen ložom"

poput onoga

f r a n j e v a č k o g

i da za

to

„postoji i materijalni

dokaz": zametak „trompi" na vrhu zidova. M e đ u t i m , ovo je

neuvjerljivo: takav bi završetak bio previsok i neskladan u

odnosu na r o č e l j e Katedrale, a opovrgavaju ga i vedute iz

16.

i

17.

st., koje jasno pokazuju današnji završetak. Što

se

t i č e „zametaka trompi", to je o č i t o trag popravaka iz 19.

st., možda onog iz 1882.). Još

je

manje vjerojatno daje bio

planiran i drugi zvonik s južne strane p r o č e l j a - ne samo

zato što bi to bilo n e u o b i č a j e n o , v e ć i stoga što bi z a č e p i o

ulicu na JZ. Krov zvonika - a ne svod - n a č i n i o je drvodjelac

Frane V l a e v i ć 1560ih, pa otpadaju, još jednom,

n a g a đ a n j a

o tobožnjoj „kupoli" i ,,lanterni". Cvito F i s k o v i ć (Hvarska

katedrala, 97, dok. VIII.) bilježi još za e l j a č u 1550.

g.

daje

meštar Frane K o r č u l a n i n , drvodjelac, pokrio zvonik (ovaj

je

l a / j / e v i ć radio kao drvodjelac na hvarskoj t v r đ a v i gdje

je tražio i dobio stalno zaposlenje: Veliko

v i j e ć e

prihvati

16.

III. 1550. njegovu molbu, da pored

o n e m o ć a l o g a

ser

Budve / / on bude drugi topnik ovoga kaštila, uz 2 dukata

28

STUP

IZ

STARE KATEDRALE

m j e s e č n o , stan te besplatne drvodjelske radove - Fond

B o g l i ć B o ž i ć u Arhivu MHB, III.,

24

.

Dokumenti iz Arhiva crkovinarstva u Hvaru jasno ukazuju

da se zvonik dovršavao i u 18. st. (1604. n a č i n i meštar Antun

„Puljiz" prvi svod zvonika od tufaca i opeka, a Stjepan

S t a n i č i ć kamene stube. Isti „Pugliese" n a č i n j a i drugi svod

1609., koji se i d u ć e godine p o p l o č a v a ; 1614. pravi meštar

Petar D u t i ć vratnice „velikog zvonika" - jer

je

postojao i

„mali" ; 1684. skida meštar Antun

R a d i č i ć

stare drvene

ljestve zvonika, i postavlja nove;

k o v a č

Mihovil Cenise;

grede prodaje Ivan M i l e š e v i ć ; 1698.

D u b r o v č a n i n

Andrija

Lappessi? popravlja neki „volat" zvonika i n a č i n j a mu

„tarazzada", a prave se i drvene stube nad prvim svodom;

1702. n a č i n j a

se

drvena rešetka na prvome svodu, koja je tu

i danas, a

o r č u l a n s k i

klesar Nikola a v l o v i ć kleše p l o č n i k

u prizemlju; god. 1730. nabavljaju se iz K o r č u l e klesano

kamenje za d j e č j e grobove „ispod" zvonika /ispred, na

Pjaci?).

Za vrijeme gradnje današnjeg zvonika bio

je

podignut i

„privremeni" jednozidni, valjda na SZ, koji se spominje

sve

do

1625.

g.



J ·

Krov j zvonika bio 1853.-1857. g. u slabu stanju, po

nekima od udara groma, po drugima naprosto od starosti,

pa j Vlada i d u ć e godine dodijelila (jer ni O p ć i n a ni

Crkovinarstvo nisu imali sredstava - izdala

j

i loza i

ribolov ) za popravak 316 fiorina, kada ga popravi splitski

poduzetnik Nikola M a r i ć ; kolaudaciju tih radova obavi c.

k.

inženjer Beckmann

9.

IX.

1858. I u njoj

se

i s t i č e

da su

se vrhovi zidova, odnosno završni vijenac razdvojili uslijed

potiska krovišta, pa su zidovi tada bili malo povišeni, te

u č v š ć e n i željeznim spojnicama (Arhiv crkovinarstva,

Spisi 19. st.); da su tada postojale trompe, bile bi zacijelo

spomenute. Potreba

se

zvonikova popravka i s t i č e i 1876.;

dne 3. kolovoza 1880. oko

19

h udari u

nj

grom, pa je

prijetilo da mu se dio sruši; Ordinarij i opet traži p o o ć

od Vlade, a ujedno

se

traži i gromobran, kog ranije

o č i t o

nije bilo. U e l j a č i 1881. zalaže se u ime Crkovinarstva za

popravak i č e n j a k Grgur

u č i ć , j r

je bio o š t e ć e n jedan od

pilastara, a zvona u opasnosti (Fond p ć i n e Hvar, 632/1857;

Biskupski arhiv u Hvaru, 302/1857, 305/1858, 428/1876,

540, 664 i 693/1880,

79

i 201/1881). Popravi ga o č e t k o m

1882. d o m a ć i poduzetnik Nikola Marchi, za 305 fiorina,

popraviv ujedno i svod

1.

kata, te doda gromobran; 1903.

radi k o v a č Nikola

B a r b a r i ć

za 263: 40 fiorina željezne

ljestve u zvoniku, sada posve z a r đ a l e (Arhiv crkovinarstva,

Spisi 19.i

20.

st., kut. 29). Statika j zvonika dugo ugrožena

(najviše, č i n i se, poznatim potresom iz

s i j e č n j a

1962.

sa središtem na Makarskom primorju, kada su pojedini

kamenovi izašli iz ležišta), pa se

v e ć

dosta vremena

p r e d v i đ a temeljit popravak, k o n a č n o z a p o č e t 19. listopada

ove godine. Zbog padanja kamenja sa zvonika morala je

pred ulazom biti podignuta drvena zaštitna konstrukcija

(12. IV 2011. -Kruvenica 17/2011, 55).

29

.)

V

', ('

.)

{

etiri zvona

S

ara su zvona nestala, a sadašnja sali poznati Jakov

Cukrov u Splitu 1902. g. (sva imaju natpis: LJEVNICA

ZVONAJAKOVA CUKROVA SPLJET 1902.).

1. „Veli zvon" ima lik Raspetoga, Uznesene, sv. Stjepana

pape i

sv.

Jurja (zaštitnici Hvara i

B r a č a

te natpis:

CHRISTUS VINCIT CHRISTUS REGNAT CHRISTUS

IMPERAT (Krist p o b j e đ u j e , Krist kraljuje, Krist vlada).

U medaljonima su natpisi: ECCE CRUCEM DOMINI

FUGITE PARTES ADVERSAE (evo križa Gospodinova,

bježite, strane p r o t i v n i č k e ) ; A PESTE FAME ET BELLO

LIBERA NOS DO MINE (od kuge, gladi i rata oslobodi

nas, Gospodine ); PROPERATE GENTES AUDITE

VERBUM DEI (pohitajte narodi, da č u j e t e

r i j e č

Božju );

VOCE DOMINI IN VIRTUTE VOCE DOMINE ( ) IN

MAGNIFICENTIA (glasom Gospodnjim u sili, glasom

Gospodnjim u e l i č a n s t v u ) .

2.

Zvono

tzv

„misa" ima lik raspetoga, Gospe s

j e t i ć e m ,

sv. Sebastijana i jednoga sveca s palmom sv. Prosper?)

te natpis: OMNES SANCTI ET SANTAE ( ) DEI

INTERCEDITE PRO NOBIS (svi sveci i svetice Božje,

zagovarajte nas ).

3. Tzv. „martvaški zvon" uz likove Raspetoga i Gospe te

dvaju svetaca nosi natpis: TU NOS

AB

HOSTE PROTEGE

ET MORTIS HORA SUSCIPE (od dušmana nas

o č u v a j ,

u

č a s u smrti primi nas ).

4. Najmanje se zvono, tzv „brekuc", koje j služilo

zvonjenju za vjeronauk („dotrinu") te za s p r o v o đ e n j e

male djece ( „ a n đ e l e t a " ) , nije zbog svog položaja moglo

razgledati, ali vremenski

č i t o

pripada prije opisanom nizu.

Prema: BAH, Zvona promjer i težina u kg im je: 1) 110



30

cm, 879 kg; 2

90

cm, 434 kg;

3

74 cm, 241,5 kg;

4

55

cm, 101,5 kg. Prema Cukrovljevu

r a č u n u

u Arhivu

crkovinarstva, zapala su 2246,18 fiorina = 4492,36 kruna;

tada prelivena stara zvona težila su

1023

kg; nova imaju

tonove (redom): fa, la, do,

fa

U vezi sa zvonima Stolne

crkve ima mala anegdota. Kada su zvona bila donesena u

Hvar, pitali su bolesnoga Jureta Novaka

P e ć o r a

što misli,

kome prvome zazvoniti, na što on odgovori: „meni ,

kako j i bilo (zapisao njegov sin Pjero Novak - Sisica).

Elektrificirana su 1973.

„Kampanel hvarske katedrale nastao j po uzom na onaj

Male b r a ć e u Hvaru, koji se dovršavao 1507. godine. Do

p o č e t k a 18. st. sagradit se ovdje još dva zvonika

po

istom uzom: Sv. Marka i Sv. Venerande. Po p o v e ć a v a n j u

broja otvora prema vrhu, te u njihovu osnovnu obliku

(polukružni završetak, dvostruki stupovi)

u o č l j i v a

j

r o m a n i č k a tradicija; manji č e t v e r o l i s n i otvori u reljefnim

kolutima imaju g o t i č k e z n a č a j k e dok su druge pojedinosti

i

o p ć i

dojam renesansni, u svojoj p r o z r a č n o s t i i

l a k o ć i

te u

skladu razmjera. Na zadnja dva vidljivi su tragovi baroka,

pa niz hvarskih zvonika (okmjen oko 1830. rušenjem

gornjeg dijela kampanela sv. Venerande) možemo smatrati

svojstvenim djelima d o m a ć i h graditelja, koji osobine

novijih i starijih slogova spajaju u uspjele cjeline.

ampaneli

Moja poja

Nisu

uvik

zelena

Somo kad hi

dorž

Place

i moci

I

na naše

more

Ni uvi

k

bonaca

So

o

kad

vi

tar

Zaspi u

smarci

I

naši kampaneU nisu

Svi

visoki

do neba

Pritežedu hi zvon

I griha brimena

Danka a r o e v i ć



POPR V K KROV N

HV RSKOJ

K TEDR LI

1954

Piše: Ivo Štambuk

Moj pak. otac Dragutin Štambuk, pak. Mate,

arhitekt, napisao

je

zapis koji ovdje u potpunosti

iznosim uz fotografije snimljene za vrijeme rada

krova.

dbor pri biskupskom ordinarijatu za vrijeme biskupa

P u š i ć a a predsjednika odbora Ive B o j a n i ć a dao je

izraditi nacrt ing Silviju Sponzi za rekonstrukciju krova i

stropa katedrale. Novembra mjeseca 1940. god. bi i z r a đ e n

nacrt za rekonstrukciju krova i stropa katedrale, stolne

crkve u Hvaru.

Odmah iza rata 1949. god bio j dodijeljen jedan iznos od

Ministarstva graditeljstva Hrvatske od 2.000.000,00 dinara

za

r e đ e n j e

krova katedrale.

Kao direktor novootvorenog Kotarskog g r a đ e v i n s k o g

31

p o d u z e ć a Hvar Kotarska g r a đ e v i n s k o p o d u z e ć e „Hvar

u Hvaru osnovano je 1948.god. na inicijativu Dragutina

Štambuka, pak. Mate, kojije samo prve godina bio direktor,

a poslije kao glavni t e h n i č k i rukovodilac sve do mirovine,

op

p.

,

bio sam pozvan kod preuzvišenog oca biskupa

M.

P u š i ć a

radi korištenja dodijeljenih sredstava.

O d l u č i l i

smo

da bi najbolje bilo da se za dodijeljenu svotu kupi potrebiti

materijali za novu krovnu konstrukciju i to iznad glavnog

oltara, prezbiterija i glavne srednje l a đ e crkve. Iznad

prezbiterija i glavne srednje l a đ e crkve p o s t o j e ć e krovne

grede - rogovi - zaista su bili tanki bez ikakvih o d u p i r a č a

Krovna konstrukcija bila je bez veznika - glavnih n o s a č a -

o b i č n a jednostavna konstrukcija koja j tako djelovala na

zidove i stropnu konstrukciju. Rogovi su bili dosta tanki

i uvinuti. Neki su bili

p o p o đ e n i

daskama 3 cm debljine,

a preko njih postavljena kanalica u vapnenom maltem.

Stropna konstrukcija bila

j

ulegla i plafon na više mjesta

ispucan (odozdo su se vidjele pukotine na plafonu).



KRUVENic

Z PROŠLOSTI t

KROV KATEDRALE U HVARU 1949.

Đ o n

Šime K o v a č i ć vodio je tada glavnu brigu oko

u r e đ e n j a

krova i zamolio

me

da

mu u č i n i m

popis potrebitih

materijala tako da bi mogli iste kupovati i što prije p o č e t i s

popravkom krova. Dobavljene su grede i smještene su u vrt

biskupije. Ordinarijat se brinuo da nabavi ostale materijale:

kupe kanalice, letve od 4/8 cm i 3/6 cm i potrebiti vezni

materijal. Kadaje bilo

sve to

nabavljeno Kotarsko

g r a đ e v n o

p o d u z e ć e Hvar u Hvaru 1954. god. mjeseca kolovoza

uputilo je radove. Najprije se uredio krov iznad glavnog

oltara i prezbiterija, a zatim krov nad glavnom

l a đ o m .

Vapno i pržinu nabavljala je biskupija i p l a ć a l a kao i sve

potrebite transporte.

Prilikom otkrivanja krova u

s j e v e r o i s t o č n o m

uglu nalazilo

se još uz zidove profiliranih dijelova od nekadašnjeg

drvenog plafona. Bilo je ijajastog štapa sa drugim profilima

na prijelazu od zida na plafon. V

Rad na r e đ e n j u krova direktno je vodio Dragutin Stambuk

t e h n i č k i rukovodilac Kotarskog g r a đ e v i n s k o g p o d u z e ć a

Hvar" a radili su kao tesari: Rosso Josip,

D u j m o v i ć

Nikola Petra, C a r i ć Nikola i

u d r o v i ć

Ivo, kao zidari:

B r a c a n o v i ć Ante,

R a d a i ć

Ivo, A r b a n a s i ć Ante Matin i

M i h o v i l č e v i ć

Jozo i kao manavali:

D u j m o v i ć

Dinko

pk.

Dinka,

K a r k o v i ć

Toma,

P r i z m i ć

Stipan, B u d r o v i ć Stjepan,

B r a c a n o v i ć

Jozo Antin i Andrija Matin.

PONOVNO O GL V M

U LUKOVIM O Đ

Piše: Joško

K o v a č i ć

Pred više godina bila je u „Kruvenici"

demistificirana besmislena predaja da su glave u

tjemenima r o č e l n i h lukova o đ e u Hvaru tobože

prikazi o s u đ e n i h v o đ a P u č k o g ustanka 151

O -

1514.,

postavljene kao nekakva

opomena

Hvaranima -

iako su tu predaju navodili kao ozbiljnu i ozbiljni

p o v j e s n i č a r i , nesuvisla

je po

tome, što su

od

sedam

tih glava e t i r i

ženske, dakle nepovezive s

Ustankom:

J B R A C A N O V I Ć

2010, 42.

O

d tih č e t i r i j u ženskih glava dvije nisu

i z v o ~ e ; .

onu

na tjemenom kamenu drugoga luka

gledaJuc1

od

zapada prema istoku, kako

se

L o đ a i gradila) }amijenio je

poduzetnik temeljite obnove L o đ e 1900-tih Sime Marchi

kopijom, a izvornik uzidao s južne

s t r a n ~ ,

prema vrtu,

svoje

k u ć e na

Pjaci ?

zgr. 191,

danas vl. Siminog unuka

Danila). Glava u šestome luku od zapada (drugome od

istoka) nije preživjela

19. s t o l j e ć e :

zacijelo uništena ruskim

bombardiranjem Hvara 1806., bila je sredinom istoga

s t o l j e ć a zamijenjena o d g o v a r a j u ć i m glatkim tjemenjakom

u „bunjatu" - kako pokazuje nacrt Aloisa

H a u s e r ~

(obnovitelja zvonika

Sv.

Marka)

iz

1895.:

C.

FISKOVlC

1973-1974, 53-64), a nova je glava vjerojatno nastala

po

nacrtu

Ć i r i l a

Metoda I v e k o v i ć a , projektanta ove obnove

L o đ e iz p o č e t k a 1900tih, kadje ovaj hvarski spomenik bio

srušen

do

temelja v. priloženu fotografiju, koju dugujem

ing.

Prospem

M a r i č i ć u ,

i zatim kamen

po

kamen opet

podignut. Pri tome su nmogi stari dijelovi bili zamijenjeni

jednakim novima,

što

se vidi i

po

patini, po vrsti kamena,

a i

po

klesanju

„ b u č a r d o m " ,

nepoznatom prije

19. st.

L o đ a je bila sjajno obnovljena 2013., poticajem hvarske

Zajednice Talijana

( g đ a

Alessandra Tudor), sredstvima

talijanske regije Veneto, a obnovitelji su bili studenti

arhitekture i arheologije

iz

Italije.

Tad

se

otkrilo

daje

njeno

p r o č e l j e izvorno bilo ~ b o j e n o raznim

b o j a m ~ ,

s a č u v a n i m

u tragovima: Z. BOCINA-P. AJDUKOVlC 2013-2014,

161-172. Talijanima svaka pohvala, ali Hvaru i Hrvatskoj

ne

služi na

č a s t

posve rubno sudjelovanje u ovoj obnovi,

jer o đ u nisu gradili ni Talijani ni M l e č a n i , nego Hvarani

novcem svoje financijski neovisne o p ć i n e , a i graditelj

projektant bio je

d o m a ć i č o v j e k :

Tripun B o k a n i ć (ime

mu pišem u ovom obliku, jer je u o b i č a j e n kod katolika; i

katedrala u Kotom

o s v e ć e n a

je

sv.

Tripunu, a

ne

Trifunu ).

Rodio

se

u u č i š ć u (danas:

P u č i š ć i m a )

na

r a č u

u

r o l j e ć e

1575. - ove se godine, dakle, napunilo 440 godina od

njegova

o đ e n j a ,

pa je i

to

jedan od razloga za ovu bilješku.

Iz poznate klesarske (starinom

p l e m i ć k e )

obitelji, mlad

32



KRUVENicA

Z PROŠLOST

se proslavio, dobivši posebno priznanje grada Trogira

za dovršetak zvonika tamošnje katedrale. Ovdje se n e ć e

govoriti o njegovim djelima u Trogiru i Zadru, v e ć samo

o onima na Hvaru: u svojoj 18 godini, studenoga 1592.,

kleše krstionicu župne crkve u Starom Gradu i potpisuje

se inicijalima - njegov prvi samostalan rad?:

J K O V A Č I Ć

2002, 141-146. Od arhivski dokumentiranih radova u

Hvaru je, osim L o đ e , sagradio i oltar Gospe Karmelske u

katedrali (na mjestu sadašnjega

Sv

Prospera; prenesen u

18 st uBrusje). Više

je

njegovih djela koja mu se pripisuju,

temeljem o č i t i h podudarnosti s ostalim radovima: tako

portal Sv Marka - K PRIJATELJ 1985, 336-337, a možda

je

zamislio i zvonik ove crkve; zatim uništene piramidice

zapadno uz Knežev dvor na p o č e t k u stubišta prema

Go/l/javi, zatim „guglie" (obelisci dovršeni svojstvenim

piramidicama na kuglama, kakvi su i na ogradi L o đ e na

sjevernoj strani

M a n d r a ć a ,

a i obližnji Fontik, dovršen

nekoliko godina po B o k a n i ć e v o j smrti, t a k o đ e r bi mogao

biti plod njegove graditeljske zamisli, sa svojim velikim

„portunima" u bunjatu, te ogradicom

s l i č n o j

onoj na

L o đ i

(i ona

je

stradala u

19

st., a nedavno otkriveni ostaci

pokazuju dosta slabu izvedbu:

J

K O V A Č I Ć 2012, 276-

277).

Ukratko,

č i n i

se da

je B o k a n i ć ,

u prvome d e s e t l j e ć u

17 st., zamislio, a dijelom i izveo, č i t a v središnji dio grada

Hvara.

Vratimo se glavama na tjemenjacima lukova

o đ e :

muške

su one na krajevima i u sredini. Ona n a j i s t o č n i j a (istok

= izlazak sunca = r o đ e n j e i mladost) prikazuje m l a đ e g a

č o v j e k a doduše

p r o ć e l a v o g ,

sa bradom i brcima, ali bez

bora (C. F i s k o v i ć

je

bez razloga naziva „glavom starca").

Nad ulazom po sredini L o đ e

jug=

podne = sunce u zenitu

= sredina života) t a k o đ e r

je

bradat muškarac, ali postariji i

izboran; u astrologiji

s u n č e v

zenit odgovara desetom polju

karijere, koje se naziva „regnum" = kraljevstvo - i doista,

ova je glava d o č e t a stiliziranom krunom Posljednja,

najzapadnija glava (zapad = zalazak sunca = starost i

smrt) prikazuje bradata starca, veoma dubokih bora,

pokrivenoga frigijskom kapom, znamenom o s l o b o đ e n j a

(smrt= s l o b o đ e n j e od ropstva života ). lako ove tri muške

glave u lukovima L o đ e imaju

r a z l i č i t o

stilizirane brade i

pokrivala, te

o č i t o

alegoriziraju tri ljudska doba, upada u

o č i

da su im bitna fizionomijska obilježja istovjetna - što

se najbolje može vidjeti na fotografijama. Ovdje se iznosi

pretpostavka da bi ove muške glave u tjemenim kamenima

L o đ e u Hvaru mogle biti o k a n i ć e v i autoportreti: središnji

i najzapadniji tek zamišljeni, no

n a j i s t o č n i j i

možda stvaran,

jer ga prikazuje u dobi od tridesetak godina, koliko

je

u

doba gradnje ovoga spomenika doista i imao.

U renesansi raste samosvijest umjetnika, pa se

e š ć e

javljaju

i njihovi autoportreti, ponekada skriveni u njihovim djelima

kao „assistenza" =prisutnost. U hrvatskoj umjetnosti jedan

je

od najstarijih onaj Nikole

B o ž i d a r e v i ć a ,

na m a č u sv

Martina na desnom krilu njegova poliptiha na

u b r o v a č k i m

D a n č a m a ,

što

je

u o č i o

još

slikar Ljubo B a b i ć : et

t o l j e ć a

33



KRlNENicA

POVIJEST

hrvatske književnosti knj. 124, Zagreb 1985, 138-139.

U prethodnom s t o l j e ć u

M e š t r o v i ć

svoje muške likove

modelira po vlastitom licu (npr. spomenik M a r u l i ć u ;

suvremeni slikar-samouk Mijo

K o v a č i ć

primaje da na

svojim slikama portretira sebe: „Jutarnji list",Zagreb, 31.

X - 1. XI. 2015., 67.

A što

je

sa ženskim glavama na

o đ i ?

Od njih su, vidjesmo,

s a č u v a n e

tri u izvorniku, od tih jedna na neizvornom

položaju. I one imaju

r a z l i č i t e frizure, odnosno pokrivala,

ali prikazuju lice iste mlade žene, uz to upadno

l i č n e

onima

na trogirskoj v i j e ć n i c i Je li to možda

o k a n i ć e v a

supruga,

za koju se

ma

tek da se zvala Izabela i

da je

u Hvaru

krajem 1604. rodila sina, nazvanog imenom Tripunovog

oca, majstora Jerolima:

C. F I S K O V I Ć

1978, 210, bilj. 66?

Da je

o k ~ n i ć

bio dobar portretist, pokazuje njegov prikaz

Jerolima Cipika K o r i o l a n o v i ć a iz 1604. g., jedan u nizu

renesansnih „prerušenih portreta":

J. B E L A M A R I Ć

2001,

463-488.

Bile imesene pretpostavke t o č n e ili ne (pouzdano su glave

u lukovima bile prvenstveno zamišljene kao - ukras),

Tripun

B o k a n i ć

svakako nije

d o č e k a o

starost: umro je

3.

ruJna 1609. u Trogiru, u dobi od 34 godine i nekoliko

mjeseci, a pitanje

je

da

li

je doživio dovršetak svoga remek

djela, hvarske L o đ e :

z a p o č e t a

oko 1600., bila je dovršena

prije prosinca 1610., kada se njezino p r e s v o đ e n j e od

sedre srušilo, a gradivo preuporabilo za svodove Fontika:

C. F I S K O V I Ć 1976, 26 i 104, dok. XLIX. - t a k o đ e r

pretpostavljenog

B o k a n i ć e v o g

djela.

Literatura: Joško B E L A M A R I Ć : Studije iz srednjovjekovne i renesansne

wnjetnosti n Jadranu Split 2001.; Zrinka I N A , Petra A J D U K O V I Ć :

Konzervatorska-restauratorski radovi na

p r o č e l j u

hvarske lože, Godišnjak

zaštite spomenika kulture Hrvatske 37-3&'2013-2014.; Joško

A N O V I Ć :

Glave

k i h

v o đ a na hvarskoj L o đ i ? Kruvenica 14/2010.; Cvito F 1 S K O V I Ć :

Trifun B o k a n i ć na Hvaru, Peristil 16-17, Zagreb 1973-1974.; ISTI: Hvarska

~ d r a l a ,

S p l ~ t

_1976.; ISTI: Baština starih hrvatskih pisaca Split 1978.;

Josko

KOVA

CIC: Nepomato m l a d e n a č k o djelo Tripuna B o k a n i ć a (?) u

Starom Gradu,

Prilozi povijesti otoka Hvara

XI./2002.; ISTI: Razvoj grada

1 luke Hvara .. G r a đ a i prilozi z povijest Dalmacije 25, Split 2012.; Kruno

PRIJATELJ: Dvije potvrde za radionicu Tripuna

o k a n i ć a ,

Zbornik

z

likovne

wnetnosti 21, Novi Sad 1985.

JOŠ O MLINU

NA

DOLCU

Piše: Joško K o

P

otpisani

je

u prethodnome broju „Kruvenice" (br.

33

/2015,

str.

31),

u

o mlinov

im

a u Hvaru 1 na

hvarskom otoku, naveo i povij esne podatke o vodenici na

Dolcu, gdje

je

sada parkirališ

te

v

l. B u z o l i ć

od D j e č j e g

v r t i ć a .

Nedavno s

am

u arhivskom

fo

ndu bivše

Mjesne zajednice Hvar u Muzeju hvarske b

aš

tine (sada

u zbirci Mali fondovi , 263) naš

ao fo

togra

fij

u njezinih

posljednjih ostataka, koju j e snimio

fo

tograf Marinko

D o m a n č i ć potkraj a č e 1965., prij e punih pedeset

godina, a priložio dr. Niko

D

svome pismu

Mjesnoj zajednici iz tog vremena, se - uzaludno

- da taj ostatak zida bude i konzerviran. On zid

naziva rimskim

(j

e li to doista vjerovao, ili je tako ranom

datacijom želio podignuti vrijednost tom skrom nom

spomeniku, više ne možemo m ati) - ali fotografija pokazuj e

da n a č i n zidanja n

ij

e r im sk

i,

nego mnogo kasniji.

Ova je rijetka arhivska

fo

togra

fij

a zan

im lj

iva još iz dva

razloga: najprije, pokazuj e koliko se ovaj dio grada

promijenio

p r ~ t e

e s e t Gore

li

jevo j e ogradni

zid

1

ulaz u „Zardin" (vrt i ljetnikovac pjesnika L

1972. sjedište MHB), a zapadnije je stara Novak

„Soleti" , porušena 1987. i zamij enj ena novim zgradama

istih vlasnika; zapadno od predmetno

ga

zida nema, dakako,

sklopa

D j e č j e g

iz 1979., zgrade odvjetnika Hraste

s a g r a đ e n e

tek 2006., dokj e

(nekad

M i l i č i ć )

u gornjemu dij elu još ruševina (prema vlasnic im a,

konoba je r e đ e n 1958., a kat tek 1968. g.).

Na fotografiji posve desno vidi se izgradnja nove ceste

od Dolca do Križne Luke

(pre

ko Bukaj inke), svakako

važno s v j e d o č a n iz povijesti hvarskoga prometnog

podustroja. Zbog izgra

dnj

e

te

ceste bio je porušen dio

zi

da,

a ostatak je, kako je rani

je

spomenuto, srušio raniji vlasnik

u potrazi za „blagom ".

Hvar

27

februara

1965

J rej 46

Pr

edaet

z

f ra r . e • t

z

ida

rille.ke

k u ć e

• •

a eve

in

putu

Delac

_

K r i aa

l

uka

Predajed.ail: ar h

.

llor

i nk• l d i l i č i ć

l j ea11a

za

j

odaica

Hvar

•

Drogi p r i j a t e l j u ,

p i aem r a d i

f r aga onto rllllllk•g z ida kej1

l e

ž i

a a 180

a .

• d

Delca na i•v•m

putu

za Križau luku :

Taj

fragme..at a

i j e

beg zRa

Bt •

,

&l i • • Žo 1STak:ak:

•

• •

l u

zjiti _tku aala đ • k • r o c ceot e

u

de k

aa klalll. a u t i

a a š o ~ lc.ra-

a , a •

svaki

tu r

i•t

z:aad• cl. j ea i t i •

MeM a

ga • •

111glo

logaail l

u v .

jem

aa

nti

Al

i 1

1vake aeš t a e taja • Fetagrafi r a e • • • • Va• ;. . _

1111. da

•ared

i

te

, da

•e

•

• ta tak

a s1 1)

ura u č v r da'rau

1 8

P•

kl • 1

• • i a

paiiaja •

0

• •

Citav akcija

M a d a r i ć e v e

Iaat i tu ta ide za

ev k4W•N

svrhem

,

pa tas t• da oaa d.rug1.

u č e

•A• š te d•

b:m

zaaJBie

aami

t

l l i • l i

11. ć . a

•va

maja m•lba

ae

preeta

T

l j a aik:alcav

•l l•bi.

t1

ora t ,

pa

• • p r e p r u č •

j e d u

e l i ~ : j

r d a č a i j e

e

dalli

Vam V

aš

I

- l

}

V ::t

34



; .

„. .

~ · • i _ .„ „„

.:.: .

. „

.·

I I

Hvar

:.

1966 . ·2015 ..

: . . . .

.... : . , . . . : .

;: _ _ ·

.

r i r e d i

Tep

š

-·



.\

.

.

„

~

. ~

t;· · = • • .+. + t t

~ ·

.

: ' .. „ .· . „

o

BAR.BA

IVO I A -

1

;;

;, ··I

'

'

. . .

Djed Boži4nj

akna ~ J i i ~ r u ; Hvar

2015.

' : .

°

... •: • • ,I

. .

· Y ,

r

; .

'-·

„

( -

.

.

:.



R DOVI N

....

EN LU BIT

E

GOTOVI

2017

G

Razgovarala: Zorka

i b i ć

Pitanje obnove i namjene hvarskog Arsenala

više

je

od

d e s e t l j e ć a

u središtu lokalne javnosti,

i prije

2005.g.,

kadje z a p o č e l a

konstruktivna i

s t a t i č k a

sanacija.

Prema a ž e ć o j odluci Gradskog v i j e ć a iz

prosinca 2006. godine, namjena Arsenala

je

s l j e d e ć a : za

prizemlje zgrade

p r e d v i đ e n a

je

polivalentna namjena izložbeni prostor, mjesto

za

održavanje kongresa, izložbi, sajmova,

koncerata), te servisni prostori i sanitarni

č v o r

u posljednjem, i s t o č n o m dijelu zadnji

luk).

a

katu kazalište ostaje u p o s t o j e ć e m

stanju, a zapadni dio kata, gdje su prije obnove

bili galerija i gradski uredi, dijeli se u dva

prostora: gradsku i j e ć n i c u i prostor za izložbe,

predavanja i

s l i č n o

koji se, po potrebi, može

koristiti kombinirano.

Više o tome rekao

namje

šibenski arhitekt

Tomislav Krajina, autor projekta unutrašnjeg

u r e đ e n j a Arsenala.

Kruvenica: Kako je zamišljen

aš

idejni projekt

Arsenala? Što biti u prizemlju a što

n

katu? Koje ste

konstruktivne materijale koristili?

38

arh Krajina: Idejni projekt rekonstrukcije Arsenala

evoluirao je tijekom dvije godine kroz vrlo intenzivnu

suradnju sa Gradom Hvarom lta a v i č i ć

,

Konzervatorskim

odjelom u Splitu Radoslav

B u ž a n č i ć

Anita Gamulin,

Ambroz Tudor), te posebno sa prof. Joškom B e l a m a r i ć e m

sada direktorom Instituta za povijest umjetnosti u Splitu,

koji je u

p o č e t k u

projekta bio p r o č e l n i k Konzervatorskog

odjela.

Osim što je na katu Arsenala postojala potreba

rekonstrukcije i adaptacije, prvi idejni projekti favorizirali

su cjelogodišnju upotrebu prizemlja,

č i m e

bi

taj

prostor

postao dnevni boravak Hvarana svih uzrasta, po uzom na



KRlNENic

t R ZGOVOR

S

POVODOM t t t t t

s l i č n e

gradske javne prostore u drugim gradovima u kojima

obitava sadržaj knjižnice, koji u suvremenom i z r i č a j u

nadilazi uže

n č e n j e

i širi se na prostor novih multimedija,

prostor izložbi, dvorana za predavanja i

s l i č n o . e đ u

ostalim, pruža i razne usluge

t u r i s t i č k o j

populaciji. U

finalnoj razradi projekta prevladao je programski zadatak

u kojem

u r e đ e n j e

prizemlja Arsenala mora biti koncipirano

na

n č i n

da

je

u

m o g u ć n o s t i

prihvatiti i drugi sadržaj od

prvotno zamišljenog (modema multimedijalna knjižnica).

Ta varijanta je sad u realizaciji, a prostorna i

t e h n i č k

rješenja

o m o g u ć v j u

daljnje

u r e đ e n j e

opremanje i

korištenje na

n a č i n e

koji se još definirati.

Na katu Arsenala rekonstruira

se

povijesno kazalište koje

dobiva nove, umetnute suvremene

p o m o ć n e

prostore -

garderobe i sanitarije za glumce, garderobe i sanitarije

za gledatelje, prostor

za

rekvizite i kostime, platformu

za

više-etažnu komunikaciju, direktnu vertikalnu stubišnu

komunikaciju sa stražnjim ulazom u prizemlje Arsenala

te, što je najvažnije, dodaje se novi sustav klimatizacije i

ventilacije. U zapadnom dijelu kata je galerijsko izložbeni

prostor koji služi i kao predvorje (foyer) kazališta,

te

povijesna, tzv kapetanska soba na zapadnom dijelu, gdje

mogu biti s v e č n i gradski prijemi, s v e č n e sjednice i

sl

U

tom prostoru rekonstruirat se p

ov

ijesni dr

ve

ni kasetirani

strop, koji

i z r a đ u j

Giuseppe Sava, i n a č e restaurator

kazališnih loža.

U cijelom projektu

r e d v i đ e

j e rekonstrukcija ili

restauracija svih poznatih povijesnih elemenata (lože

teatra, freske pozorni

ce

, podne matunele, kasetirani strop

kapetanske sobe, o j e ć i drveni grednici

galerijskog prostora na katu). U prizemlju sam želio ostaviti

gole kamene zidove k

oj

i impresivno pokaz

uj

u sn

ag

u

g r a đ e v i n e .

Pod prizemlja je kameni, a um etnuti volumeni u

i s t o č n o m

dijelu su u drvu, kao i stepenište koje pove

zuj

e prizem lje

u

i s t o č n o m

dijelu i pozornicu kazališta. Unutraš

nj

a

vjetrobranska vrata na ulazu u Arsenal bit od metala i

stakla.

Kruvenica: Na koji promatrate ovaj a j v e ć i

prostor u Hvaru

i

kako

g

smjestiti u suvremenost

arh Krajina: Nema

sum

nje da je ovo prostor

u Hvaru, ali ne samo po dimenzijama, nego i

po svojoj povijesnoj i s e m prirodi. Ne bi mogli

r e ć i

da

je

taj prostor „u Hvaru , on j est Hvar. I zato j e

ideja o komunaln

om

k

or

ištenju tog prostora, pogotovo

9



u vansezonskom razdoblju, kad Hvaru nedostaje javnih

sadržaja, bila vrlo inspirativna. Cjelogodišnje aktivno

korištenje prostora Arsenala važno je za njegovu

revitalizaciju i nadilaženje i s k l j u č i v o

t u r i s t i č k e

dimenzije

ovog nesumnjivo najatraktivnijeg prostora na Jadranu.

Osobno

l e d j u ć i

preferiram sve ono što se desiti

u tom prostoru, a bit adresirano na

g r đ n e

Hvara u

vansezonskom razdoblju.

Živ

ot

takvog povijesnog objekta u suvremenosti nije samo

sadržajan. n treba o s t i ć i digniteti na oblikovnom nivou, a

to n č i izuzetno

o š t o v n j e p r e m n s l i j e đ e n i m

originalnim

elementima ili pažljivo faksimil

sk

i rekonstruiranim - kao

podne tavele), koje treba zadržati u originalnom obliku,

te sve nove elemente projektirati i izvesti sa dužnom

pažnjom, kako bi bili dostojni stajatiuz originalne dijelove.

U samom p o č e t k u rada na ovom projektu, posebno

me

i

ugodno iznenadio odnos konstruktorske ekipe koja je

2009. s t t i č k sanirala r đ e v i n u Egon Lokošek, u suradnji

sa Konzervatorskim odjelom u Splitu), a koji su zadržali

originalne l e t č k e grede na stropu galerijskog prostora na

katu, te i produžili na dijelovima u kojima su istrunuli.

Danas je u struci u o b i č j e n o zamijeniti istrunulu drvenu

gredu, ali na ovaj n č i n u Arsenalu imamo originalne grede

iz

m l e t č k o g

razdoblja. Naravno da sam

č i n i o

napor da u

projektu riješim rasvjetu i klimatizaciju tog prostora.

Kruvenica: Prije nekoliko godina ste n č i n i l i idejni

projekt za smještaj gradske knjižnice u prostor Arsenala.

e

l

taj projekt

još

uvijek aktualan?

arh Krajina: Nadam se da je aktualan. Ne samo zato

što hvarska knjižnica treba prostor, nego i zato što Arsenal

treba onu životnost koju knjižnica u širem smislu sadržaja

može nuditi. o nipošto ne

n č i i s k l j u č i v n j e

sadržajakoje

nudi m o g u ć i muzejski prostor. U zonama perimetralnih

zidova Arsenala sjeverni i južni) osmišljeno je spuštanje

razine poda, koje, osim što pokazuje niži povijesni

nivo poda te o m o g u ć u j e podne kanale za klimatizaciju

i ventilaciju cijelog prostora, što

je

još važnije, rezervira

prostor uz perimetralne zidove za l i č i t e vrste izlaganje

i prezentacije. Stoga je ideja o muzejskom korištenju

prizemlja, koja je tijekom evaluacije projekta bila vrlo

glasna, u m o g u ć n o s t i saživjeti sa prvotnom idejom

knjižnice, odnosno javnog prostora za Hvarane za cijelu

godinu.

Kruvenica: Kako

st

e zamislili

d

koristiti prostor

d o m ć i stanovnici a kako turisti?

arh Krajina: Prije svega, ne vjerujem da bi prostor

Arsenala trebalo r e đ i v t i kako bi se u Hvar privukli turisti.

Mislim

da

ih Hvar

v e ć

ima dovoljno, možda i previše.

4



KRUVENicA

RAZGOVOR S POVODOM

Drugo je pitanje razmišlja li itko u Arsenalu napraviti nešto

za

što n a p l a ć i v a t i

ulaznicu turistima, i to uglavnom u

ljetnom periodu? To g r a n i č i s pojmom „prodaja . Dualizam

stanovnika koji u Hvaru žive cijelu godinu, č i j a djeca

idu u školu, roditelji umirovljenici trebaju prostor za

č i t a n j e

novina i druženje, u odnosu na one „stanovnike

koji tu dolaze živjeti od jednog

do

više tjedana i primaran

im je odmor od cjelogodišnje svakodnevnice, izuzetno

je

nerazmjeran. Ovi zadnji su preplavili sve javne prostore,

tako da bi postala nužna uspostava ravnoteže u konzumaciji

javnog gradskog prostora od strane tih dviju skupina.

Je li m o g u ć e revitalizirati gradski život Hvara samo kroz

povremene organizirane

d o g a đ a j e

u Arsenalu (maskenbal,

koncerti i s l i č n o ) , ili

je

potreban jedan otvoreni javni

gradski prostor, to

ć e g r a đ a n i

Hvara u s l j e d e ć e m razdoblju

evaluacije projekta trebati dodatno promisliti. Pozitivna su

v e ć

neka razmišljanja koja traže povrat „gradske l o đ e -

prvog zapadnog luka Arsenala, u kojem su se kroz duže

zadnje vrijeme okupljali

g r a đ a n i .

Tu se i slikalo, prodavalo,

i debatiralo, jednom r i j e č j u - živjelo. Takav prostor, sa

slobodnim pristupom, trebao bi se protegnuti i na cijelo

prizemlje. U toj funkciji smatram g r a đ a n e Hvara daleko

potrebitijim od

u r i s t i č k e

populacije.

s us d< >< >

..

Kraj radova i r i v o đ e n j e zgrade svrsi

-

uz nužna arheološka

istraživanja u prizemlju Arsenala

- p r e d v i đ a j u

se 2017.

godine, prema i j e č i m a arhitekta Krajine, što

o t v r đ u j e

i ta

P a v i č i ć ,

viša savjetnica za prostorno

r e đ e n j e ,

graditeljstvo

i

u r e đ e n j e

grada. U tijeku su arheološka iskapanja koja

ć e ,

vjerujemo, donijeti nova saznanja.

U pripremi ovog teksta doznali smo i l j e d e ć e podatke koje

nam

je

ustupila arhitektica

P a v i č i ć :

unutarnju sanaciju

provodi Spegra inženjering, a troškovi iznose više o deset

milijuna kuna,

o

č e g a

je

Ministarstvo kulture dala dva

i pol milijuna kuna. Obnovu Arsenala

o

samog

p o č e t k a

financirali su Grad Hvar i Ministarstvo kulture kao

ravnopravni partneri. Ukupni trošak

o o č e t k a

obnove

iznosi 22 milijuna i 700 000 kuna. Dvanaest milijuna kuna

dala je Ministarstvo kulture, a ostalo Grad Hvar iz vlastitih

sredstava i fondova HBOR-a (Hrvatske banke za obnovu

i razvitak).

T a k o đ e r ,

Grad Hvar aplicirati na fondove

Europske unije kako bi dobili sredstva za namještaj i

opremu unutrašnjeg prostora Arsenala.

Tako nakon punih deset godina najljepša hvarska

g r a đ e v i n a

nadamo se ponovno postati središte kulturnog

i društvenog života.

4



Piše: Mirjana

o l u m b i ć

Dopis Mjesnom uredu Hvar,

u p u ć e n

iz Zagreba

6. VI. 1960. g.,

z a p o č i n j e :

Obavještavamo

Vas

d smo

22 V 1960

g. osnovali

a v i č a j n i

klub studenata otoka

Hvara Ciljevi su: da se studenti upoznaju s

problemima naše Komune pomognu rješavanju

tih problema u granicama njihovih

m o g u ć n o s t i .

D

opis je uredno u č e n

p e č a t o m

Z a v i č a j n o g kluba,

a potpisali su ga č l a n o v i upravnog odbora Prosper

M a r i č i ć Marko P a v i č i ć i na žalost, t r e ć i potpis nisam

uspjela odgonetnuti. Dopis su zapremi li i podržali Narodna

omladina Hvar, Savez komunista Hvar i Narodni odbor

O p ć i n e Hvar. Svrha ovog dopisa bila je obavijestiti

nadležne da

je

udruga osnovana, ali i zatražiti

p o m o ć

za

u r e đ e n j e

prostorije i za nabavu namještaja. Dopis se č u v a

u Muzeju hvarske baštine u alim fondovima br. 19 .

Zahvaljujem kolegi Jošku

K o v a č i ć u

koji mi ga

je

kopirao

i ponukao

me

da malo evociram postojanje ove „kultne"

studentske institucije Hvarana koja je obilježila studenske

dane petnaestak generacij

a

pa tako i moju.

Klub Hvarana nalazio se u Gajevoj 26, u dvorišnoj zgradi u

kojoj je u prizemlju bilo Dalmacijavino, odnosno hvarska

vinarija, a na katu dvije male klupske prostorij e.

Ne mogu puno

e ć i

što je bilo prvih godina nakon osnutka,

ali znam po generaciji koja je došla u Zagreb 1968. g.

(hvala, Neva ). Tadaje grupa studenata reaktivirala prostor

i uz

p o m o ć

dr. Grge Novaka, našeg barba Gorgota,

tadašnjeg direktora hotela Dubrovnik, Stipe u r i n a uspjela

nabaviti namještaj i pokrenuti rad kluba. Glavni su akteri

bili Rinko Pero

K o v a č i ć

Matko M i l i č i ć Neva

B r a c a n o v i ć ,

Sergio

B r a c a n o v i ć

Nikša P e t r i ć i svi oni

koji su generacijski pripadali u tu skupinu. Znam da sam

naredne 1969., po dolasku u Zagreb, nekako po logici stvari

bila

u k l j u č e n a

u klub i da sam zajedno s nekoliko prijatelja

iz svoje generacije studenata postala svakodnevni sudionik

života kluba. Zatekli smo tu i starije generacije. Pamtim

npr. Prošpera

M a t k o v i ć a ,

Blagodara

V i s k o v i ć a

iz Gdinja,

Antu Padovana kojeg smo zvali Meho, Grgu

v i ć a

iz

Jelse, Vjeku

S a l m i ć a .

Spominjem imena n a s u m i č n o , bilo

nas

je

puno više, a dolazili su i Hvarani iz cijelog otoka koji

nisu bili studenti, kao i oni koji su se našli u Zagrebu tek

na par dana. Bio je to klub Hvarana u pravom smislu i j e č i

za sve koju su se u Zagrebu, daleko od

o s j e ć a l i m đ u

svojima i na svome.

V

ivot u

klu u

rostorij e su bile nevelike (ustvari, bila je to jedna

prostorija

u r e đ e n a

u dva dijela). Ono što

je

važno,

imali smo dakle, bilo nam

je

n a v e č e r toplo.

Im

ali

smo televiziju, nekoliko kutija šaha domina, č o v j e č e

ne ljuti se. Nije smiješno, bilo

je

to za nas bogatstvo ako

se uzme u obzir da

je

u to vrijeme tek rijetko koja k u ć a

imala svoj TV prijemnik, a telefon tek iznimno, a ne u

pravilu Kontaktirali smo svoje doma koji put m j e s e č n o i

to putem govornica u pošti i

n a r u

č e n i razgovora. Znam,

teško

je

to danas zamisliti, kada

v e ć

djeca u imaju

svoje mobitele, služe se internetom... Tim više nam

je

42



KRUVENICA

t t t t t t t OBLJETNICE - 55 godina

klub bio os oko koje smo gradili svoj život u „velikom"

gradu, ogromnom u usporedbi sa Hvarom u kojem tada nije

posto ao niti jedan a f i ć ili nešto s l i č n o .

M e đ u t i m

tada

je

Zagreb, u usporedbi sa gradom kakav

je danas, bio tek jedan malo v e ć i sivi grad u kojem smo

bezuspješno svaku e č e r na špici tražili zv ijezde. Na žalost,

morali smo se a u č i t i na olovno sivo nebo na kojem zvijezda

naprosto nije bilo. U klubu je bilo uvijek veselo. Sa velikim

smo guštom govorili forski. Meni se č i n i da sam tek tamo

n a u č i l a neke fetive forske rici,

č u l a

važne goncice,

p r i č e

viceve. Sve što je bilo vezano za Hvar bilo je duplo važnije

u Zagrebu nego u samom Hvaru. Kad smo uspjeli skupiti

koji dinar, sišli bi u vinariju po pjat slone ribe i koju bocu

vina. Mogli smo satima sjedit i guštat u vonju. U Klubu se

razgovaralo, recitiralo, glumilo, kantalo, tu

je

pokrenuto i

Hvarsko

p u č k o

kazalište. Iz kluba smo turbulentne

1971. ,

za Hrvatskog p r o l j e ć a svi postali č l a n o v i Matice hrvatske.

Išli smo tog burnog hrvatskog p r o l j e ć a prosvjedovati na trg

i miliciji za dišpet kantat Vilu Velebita. Išli smo na sastanke

Matice hrvatske na adresu na kojoj nas nisu mogli n a ć i

upoznali smo i Vladu Gotovca. Pri kasnijim susretima s tim

izuzetnim č o v j e k o m ovo

m l a d e n a č k o

iskustvo djelovalo

mije gotovo povijesno. Studirali smo sa Č i č k o m i Budišom

koje smo tih godina vodili „

Za

križen"u Jelsu.

Hvarani na špici

S

va ova iskustva bila su povezana sa druženjima u našem

klubu u Gajevoj. Tada, sa jed

va

19 , 20, 21 godinom

nismo bili svjesni mnogo č e g a ali smo bili veoma ozbiljni

u svom buntu i u dokazivanju svog identiteta. Danas , kada

razmišljam o tim danima, sve mi se

č i n i

gotovo irealnim,

kao da se to d o g a đ a l o nekom drugom.

M e đ u t i m ,

s j e ć a n j a na

te dane , na ta druženja, najdragocjenije su uspomene moje

mladosti. Kao da smo zbog tog zajedništva bili

d r u g a č i j i

od današnjih studenata. Kao da smo bili skromniji. Krenuli

smo u „veliki grad" iz skromnog djetinjstva i malog t o č k o g

grada, koji se tek

o č e o

graditi kao t u r i s t i č k o mjesto. Jed

va

smo znali što su rebatinke, patike i drugi "luksuzi". Bili smo

sretni ako smo imali skromnu studentsku sobicu, pogotovo

ako

je

bila s posebnim ulazom, ili smo imali

s r e ć u

dobiti

mjesto u domu. Kakvi apartmani, stanovi, mašine za robu

i s l i č n a tehnika. Bili smo sretni s r u č k o m u Studentskom

centru i m o g u ć n o š ć u da koji put tjedno možemo r u č a t i u

Kokota, Puli, Vinodolu. Doduše,

e s t o

smo išli u kino, koje

je

tada bilo dostupnije nego danas.

Upravo

je

zbog toga m o g u ć n o s t okupljanju u Klubu bila

dragocjena. U p l a ć i v a l i smo i č l a n a r i n u . Ne znam t o č n o

koliko

je

iznosila, ali sigurno nije bila visoka. Znam san10

da smo

p l a ć i v a l i

kad smo mogli i ako smo mogli. Ne znam

ni kako se trošila l a n a r i n a ali znam

daje

u nuždi č l a n a r i n a

poslužila pojedinim č l a n o v i m a da prebrode mjesec ili da

odu na izlet, npr. č a k na Sljeme. Na takve se troškove

43

14YIC

U fl GD

lrUQr.1.T•

IA'AIU

, .........

...

~ 5 .

lTo- • Ob-ViJost. • IJU fill'-,1'•

-to;>

liollo> . , p:ri-4

..

......

CltKtn J aitt.n-.;;.u r.· I :. r;

•

?..2

f aQurr-

:.

11 g„vs.a:mw klub

f t V . d

o r . r t

• t • Jif .

.N •

eiljNt ' j it l

.

ab <

et

ll

• '·

9P

I J t u đ - 1 ?l'p4'n'l

'

jU

P 'l .....

>J.

„_.' it

fl ?l

„

Š„

X:•auao i

p4tt•.;:nu

j tl tU. ' " . J r ti

'r:

le a·

. d v

:

.

t , : ' l ~

irt .t .Oni• o.D

,3"

IY

•

..c itlnbl-

1.

n . 1 ~ t - v :: 41·-oi n. L'511 su n - :.iu . -r z ~ c . ~

•

.S-il

1

N:tJcu:

Jl•-4,rikU

crvih 1l

v„

?' 4. -

' .

k'3 j

i n l sr "

'Z

·;T\l' tm.

• t

lrl:e

' "U 1 • 4

f'1Ut'Wdieat : C . ~

PHb l

e111:

N- 0 41.a ...

l:IC f urr-

v•

~ 1 1 1 J f' l j t ' ~ :p--l ih

r1t.:t. k• j a .. & : . „ • fffl l .

1., -. • -t•;b.•dn•

w n.;a:: p#'ti"Gl.mo et Vij,,...jB

H- . l :M

a 1

.... j

...,..

„

""4

l l J ' < > f j ~

t

i l l

: > r < ~ H r l l D ' f

ut,n8

<lt

U t tn-.

l a l m o i j ' U . b . O l : ' t ' 4 . n . .

ni .k

it u. (Y'tnn

j

u.

lltilU1

A:-.:. u; uu.,.

M

„

........ .nSa

» J . i ~ : b :

, : t : 1 . U . . ~ ~ . e . Q

ia cae u

k•

U:C. Je n ....,z®e

~ o t o ~ t

. . , 1 1 1 JtX'll•

1:

... a l

: P i D ~

l e

Me

~ i

11

oU J

e

Tft

Pj

o sme

seol>: . ~ . 1 1 ·

t . : 1

V 1 . l l

t u p j

~ . W . .

l

lar

le e.-tn

JdM

• • uz t• te U'• • b a ' „ r ~ • :i..-,_,.r

• en

.„ltr ft1

t • sšc&

ati: fS.lmilaJ-. . t u i :

11

n

i.

'Jt'*Bt„:.1.1,,_. b1 M *

-.. iJ ltl l 1 •21.ifll. Hr.trut. ili. baa cuan..

fo

li r. I hi

:P

619 b

c-:r;

t 1 Đ i h

re

su l

:t ii'\n•

t t . l

- - U o l . eo

silhY

M.3u.1CC4.

• ·

nitko nije ljutio. Bilo je to zajedništvo koje nas je veselilo.

Kada smo

1972.

godine postali prvaci Europe u rukometu,

svi smo zajedno gledali utakmice. No nakon proslave te

ogromne pobjede malo smo pretjerali i oštetili namještaj .

Nakon toga, klub

je

malo lošije bio p o s j e ć i v a n a mi smo se

sve više sastajali u hotelu Dubrovnik u kojem smo se , kao

i na svojem mjestu na špici, o s j e ć a l i kao doma, a i zato što

je direktor bio Stipe

Ć u r i n

koji nas

je

kao studente uvijek

pomogao .Naime, tadaje na Špici postojalo nepisano pravilo

da

se

u posebnim skupinania na

o d r e đ e n o m

mjestu ispred

Dubrovnika okupljanju Hvarani, S p l i ć a n i ,

K o r č u l a n i

...

Nedavno sam prošetala špicom i sa nostalgijom

konstatirala da to više nije špica, v e ć

o b i č a n

trg ispred

hotela Dubrovnika, još gore, puko stajalište tramvaja.

Posjetila sam i Gajevu

26.

Eto me na stepenicama Kluba.

Sve

je

zapušteno. Vinarija i klupske prostorije su zatvorene

i plombirane, fasada oljuštena, ni traga života. Otužno

Ipak, nisam se o s j e ć a l a potišteno,

jer

i nakon č e t r d e s e t

godina uspomene su još uvijek i ljepše i a č e od sadašnje

zapuštenosti. Žao mi je što i današnje generacije nemaju

svoj klub, jer ma koliko skroman bio, sigurno bi pomogao

da se lakše s n a đ u i bolje o s j e ć a j u u o t u đ e n o m užurbanom

životu danas milijunskog grada.



KRUVENic

t t t t t t t

OBLJETNICE - GIMNAZIJA

t t t t t t t

Pola

s t o l j e ć a

gimnazije u

Hvaru 1965.-2015.)

Piše: Mirjana o l u m b i ć

V

rijeme brzo prolazi, godina je pri kraju, no č i n i se

da bez r i j e č i izmaknuti jedna važna obljetnica.

Prije t o č n o

50

godina Hvar je dobio gimnaziju, kojoj je

nakratko prethodila partizanska, Nazorova gimnazija iz

1943. godine. Tada je prvi put poslije 2 svjetskog rata

stvorena o g u ć n o s t srednjoškolskog obrazovanja na otoku

Hvaru. Otvorena je srednja škola koja je o m o g u ć i l a da se

djeca školuju na otoku, a zainteresiranih je bivalo sve više

iz generacije u generaciju. Nije mala stvar, jer su

do

tada

djeca sa nepunih 15 godina morala odlaziti, uglavnom u

Split, putovati svaki tjedan, živjeti u domovima ili privatno,

u ne baš idealnim uvjetima, uz

p o p r i l i č a n

financijski napor

o t o č k i h obitelji koji su o b i č n o imale više od troje djece.

Pošto ova godišnjica n e ć e biti p r i m i j e ć e n a a trebala je, za

ovu priliku barem nekoliko r i j e č i o prvim generacijama

đ a k a i profesora ove gimnazije.

S l u č a j je htio da

je

upravo moja generacija bila ta koja je

imala s r e ć u školovati se doma. Tada nam se to v e ć i n i nije

svidjelo, jer smo nekako jedva č e k a l i o t i ć i u Split, u grad,

a neki i nisu htjeli u gimnaziju, nego u neku drugu

s t r u č n u

školu. M e đ u t i m , s ovom p a m e ć u mogu r e ć i kako je to

d u g o r o č n o bilo veoma n a č a j n o . Tada nas je osnovnu školu

završilo 45, a od toga

se

upisalo u prvi razred gimnazije

preko 30 u č e n i k a .

V e ć i n a

je

u č e n i k a

nakon osnovne škole

upisala srednju, što bi bilo daleko manje da se moralo o t i ć i

od

u ć e .

Skoro nas

je

isto toliko i maturiralo, a uz paralelni

razred u Jelsi, u gimnaziju nas se upisalo preko 50

T o č n e

podatke bi možda mogao napisati netko tko bi i službeno

obavio obilježavanje ovog datuma.

Neki dan me zaustavio barba Zorko M a r i č i ć - B a n j u š i još

jednom zadivio svojim nevjerojatnim p a m ć e n j e m . Pitao

me znam li da nas je u mojoj generaciji maturiralo 29 i da

nas je v e ć i n a upisala fakultete koje smo, z a č u d o , gotovo

svi i završili. Znao je imenom i prezimenom nabrojiti sve

u č e n i k e

iz našeg razreda, pa i one koji su došli iz drugih

mjesta na otoku. Bila sam jako sretna što je netko zapamtio

moju generaciju, koja je i službeno dvije godine bila

proglašena najboljim razredom u Hrvatskoj.

Dobitna kombinacija

G

imnazija u Hvaru osnovana je kao p o d r u č n o odjeljenje

k l a s i č n e gimnazije Natko Nodilo iz Splita. Mi smo bili

odjeljenje realnog

o p ć e g )

smjera. Profesori su svakodnevno

dolazili iz Splita brodom oko 10,30 sati i ostajali

do

popodne ili

do

sutra, ako su imali više sati. O b i č n o smo

imali blok satove, tako da profesori nisu morali dolaziti

više odjednom tjedno, odnosno, mogli su odlaziti i u Jelsu.

44

20

obljetnica

40

obljetnica

Vrlo se dobro s j e ć a m tih izuzetnih profesora koji su nam

ulijevali veliko poštovanje i pred kojima smo doslovno bili

m rn

ko bubice. Moram spomenuti profesora A n d r i ć a iz

matematike, koji je godinama slovio kao najbolji u svojoj

struci. Bio je to markantan visoki

č o v j e k

ozbiljnog izgleda

i prekrasnog glasa. U nas je pjevati „ Gaudeamus . lako

nam

je

matematika svima bila bolna o č k a bez greške smo

sve savladali i bili ovom profesoru veoma privrženi, ali i

on nama. Kada smo organizirali godišnjice mature uvijek

smo pozivali jelšanski razred, ali i sve profesore, pa tako

i one iz Splita. Prof.

A n d r i ć

se uvijek rado odazivao našim

pozivima. Kada smo proslavljali 35 godišnjicu mature,

prof. A n d r i ć (koji je tada v e ć morao biti jako star) me



KRUVENic

t t t t t t t OBLJETNICE -

GIMNAZIJA

t t t t t t t

Maturalni ples 1969.

nazvao i zatražio broj restorana u kojem e m o slaviti. Tu je

v e č e r telefonirao i zaželio svima sve najbolje, uz poruku da

nas nije zaboravio.

Iz Splita su dolazili i prof. J e m r i ć iz fizike, prof. R u p č i ć

iz kemije (ili je bilo obrnuto, ko znati), zatim prof.

A s a n o v i ć iz geografije, prof. Špicer iz biologije. Engleski

nam

je

predavala prof. Š e g v i ć koja

je

i ostala u Hvaru

nakon što se naša gimnazija odvojila od splitske gimnazije.

Umjetnost je predavao prof. Posedel, a hrvatski i povijest

profesori B a k o t i ć i B o d u l i ć . Predavali su nam i nastavnici

iz Hvara: Desa

V u l e t i ć

Želimir

D u j m o v i ć

Ante

M i š e t i ć

Frano K o v a č e v i ć Ivo P a v i č i ć i Jakov Novak. Kada smo

1999. proslavili

35

obljetnicu gimnazije, prof.

Š e g v i ć

nam

je z m e đ u ostalog napisala: Pamtim as kao generaciju koja

j na jednom mjestu okupila pamet, vedrinu, pristojnost

i lijepo pjevanje, dakle kombinaciju koja može biti samo

dobitna Treba napomenuti da se

v e ć i

dio naše generacije

poslije studija vratio u Hvari zaposlio, eto i ostario

Nakon što je dvije godine djelovala kao o d r u č n o odjeljenje

Natka Nodila, hvarska se gimnazija osamostalila i postala

gimnazija o p ć e g smjera, a kasnije je preimenovana u

Centar za srednjoškolsko obrazovanje.

K o n a č n o

i naš

generacijski kolega prof. Milan Lakoš

je

bio dugogodišnji

ravnatelj gimnazije. Nakon što su splitski profesori prestali

5

dolaziti, predavali su profesori L a đ a i Jakov Tudor, Ružica

V o j k o v i ć Nada

P a v i č i ć

Ljubo

B a r b a r i ć

(koji je dugi niz

godina bio ravnatelj), zatim Ena r a g i č e v i ć Ivan Dominis,

Jozo

L a u š i ć

Ante

B i č a n i ć

Petar

D u j m i ć

Ante

L o n č a r

Tanja

T o m i ć

a kasnije Petar K o r u n i ć i Dunja P e r k o v i ć .

Nadam se da barem iz ove prve postave nisam nekog

zaboravila. Za sve kasnije nastavnike i generacije podatke

bi trebalo tražiti u školi.

U Jelsi su krajem studenog obilježili ovu obljetnicu,

vjerojatno

z a h v a l j u j u ć i

prof. Anti

L o n č a r u

koji nas je još

ovog ljeta zvao i

č e s t i t a o .

Vjerujem da

je

zvao i u školu,

pa me tim više č u d i da nitko nije našao za shodno da ove

godine barem nekako spomene ovu obljetnicu. Navodno

hvarska škola slaviti za dvije godine, kada je Hvar

dobio samostalnu srednju školu, odnosno gimnaziju o p ć e g

smjera.

M e đ u t i m to ne

dokida

č i n j e n i c u

da je baš ove

godine t o č n o 50 godina otkako je osnovana gimnazija u

Hvaru. Č e s t i t a m i želim još puno uspješnih generacija koje

završiti visoke škole i vratiti se u Hvar kako bi vodili i

unaprijedili našu školu, kulturu, privredu i turizam.



Izlet Planinarskog društva var

Piše: Krešimir a r u š i ć

ovjek, priroda, druženje. Još bolje,

č o v j e k

i

priroda u dobrom društvu. a papiru mala

razlika, tek pokoji zarez ili slovo. U stvarnom

životu velika je razlika i z m e đ u ispraznog

nabrajanja navedenih

r i j e č i

i doživljaja istih.

Današnji n a č i n života ostavlja nam sve manje

vremena za uživanje u ljepotama vlastitog

z a v i č a j a a i druženja e đ u ljudima se svode

manje-više na sjedenje po k a f i ć i m a . Bijeg

od takvog

n a č i n a

života definitivno možemo

p r o n a ć i

u izletima po prirodi.

a

našem otoku,

hvala Bogu, mjesta za tako nešto ima u izobilju.

Za ovakav oblik druženja nisu potrebne posebne

pripreme, nema probi, treninga, obaveznih

dolazaka. Potrebno

je

samo malo slobodnog

vremena, dobra volja, lijepo vrijeme i antistres

terapija može

p o č e t i .

J

oš p o č e t k o m 2011. u Hvaru

je

osnovano Planinarsko

društvo „Hvar , ponajviše zaslugom pok. Radovana

D r a g a n i ć a .

U posljednje vrijeme udruga je pomalo

stagnirala, no prošle zime k o n a č n o

je

p o č e l o s ozbiljnom

46

reorganizacijom same udruge, kao i konkretnim akcijama

u cilju oživljavanja aktivnosti. Na izbornoj skupštini

društva, održanoj u

s i j e č n j u

ove godine, za predsjednika

je

izabran Ivan a n i n o v i ć - Grande, dopredsjednica je Matea

D r a g a n i ć

a tajnik udruge

je

Ivica T o m i č i ć . Planinarsko

društvo Hvar punopravni je č l a n Hrvatskog planinarskog

saveza.

Prvi ozbiljniji izlet na

Sv

Nikolu bio

je

planiran je za

p o č e t a k svibnja, no bio je otkazan zbog loših vremenskih

uvjeta i obilne kiše. Novi terminzakazanje za kraj listopada,

po završetku t u r i s t i č k e sezone i taman pred o č e t a k branja

maslina. lako je nekoliko dana prije puhala jaka bura, na

sam dan izleta vrijeme je bilo idealno, vedro, s u n č a n o

temperatura ne previsoka uz m j e s t i m i č n i povjetarac. Da

smo birali vrijeme,

ne

bi moglo biti bolje.

ir

nadohvat

ruke

jesto okupljanja je bila konoba „Kod veselog Živka

u Velom Grablju. Uz laganu vatricu s komina

d o č e k a l i su nas topli č a j i kava, mandarine, keksi. Okupilo

nas

se

oko trideset izletnika, od kojih je bilo i 7-8 djece.

S nama su i tri psa. Jelena

je

ovu prigodu iskoristila za

dodatni trening; do Velog Grablja je došla biciklom. Prije

polaska obišli smo prostorije „Doma sanjara . Zaslugama i

radom

č l a n o v a

udruge „Pjover

u r e đ e n je

prostor sa deset

kreveta na kat, prigodan za smještaj manjih grupica koje bi

eventualno dolazile na izlete po našem otoku, za smještaj



sudionika festivala levande i sl. Zaista hvalevrijedan

uspjeh koji se može promatrati i iz perspektive produženja

t u r i s t i č k e sezone.

Od „Doma sanjara" smo krenuli stazom kroz selo, uz

destileriju „Petrola" do pjovera, mjesta gdje se slijevala

i sakupljala voda koja

se

kasnije koristila za destileriju,

od

č e g a

je, kao što znamo, selo svojevremeno i živjelo.

Nastavili smo dalje prema istoku,uz crkvicu

sv.

Vida,

starim putem koji je e ć i m dijelom i zapušten, pa je trebalo

pripaziti da se netko ne ozlijedi, posebno oni

n a j m l a đ i .

S l j e d e ć a stanica nam

je

bila Japjenica (vapnenica) koja se

nalazi uz samu cestu za Stari Grad. Još uvijek je s a č u v a n a

u izvornom obliku, što možemo zahvaliti n e o b i č n o m

spletu okolnosti. Odmah po završetku gradnje, p o č e t k o m

I svjetskog rata, njeni graditelji su mobilizirani. Jedan od

b r a ć e

je u ratu po ginuo, a njemu u spomen Japjenica nikada

nije bila zapaljena. Bilo bi dobro da

se

dodatno zaštiti,

te

se

s p r i j e č i njena eventualna devastacija, kako bi i b u d u ć i

naraštaji imali taj živi spomenik naše baštine. P r i m i j e ć e n o

je, nažalost, da se mnogi prolaznici penju na njen vrh u

želji za što atraktivnijom fotografijom. Desetak metara od

Japjenice nalazi

se

i gustima s kamenicom u kojoj su se

otapali preparati za tretiranje kultura u poljima.

Odavde nas naprijed vodi široki makadamski put. Uz ugodni

razgovor savladavamo prvi v e ć i uspon.Djeca razdragano

t r č k a r a j u oko nas. Ona ionako nemaju predodžbu koliki je

put pred nama. Nakon što smo ranije prošli pored jednog

urušenog trima, dolazimo i do jednog o č u v a n o g na

predjelu zvanom Garme. Radi

se

o trimu obitelji

T o m i č i ć

- Tajnikov koji je zaista u o d l i č n o m stanju. Unutra ima

više nego dovoljno prostora č a k i za dvometraše. Fascinira

ta tehnika gradnje, sami kamen na kamenu,bez imalo

vezivnih sredstava, cementa, betona, željeza .. iz današnje

perspektive nezamislivo, a opet č v r s t o i trajno. Pohvala za

vlasnike koji se

o č i t o

brinu kako bi ga što duže

o č u v a l i .

Putem dalje otvaraju nam se prostrana polja, stari suhozidi,

gomile, nešto starih napuštenih k u ć a a na u r e đ e n i m

imanjima primjetili smo i

r a đ e v i n e

novijeg datuma. Sve su,

m e đ u t i m r a đ e n e u starinskom duhu, u kamenu, u s k l a đ e n e i

uronjene u prirodu, maslinike, vinograde. Do kraja uspona

naša kolona

se

v e ć

fino rastegla. Moramo napomenuti kako

su č e l o ekspedicije uvjerljivo ispred ostalih držale Željka,

Maja i Lidija. Bravo cure Na 626 metara visok vrh Sv.

Nikole stigli smo oko podne ipo.

Pogled sa samog vrha je predivan, u kojem god smjeru da se

okreneš. Vidi

se

sve, od Biokova, r a č a Visa, Sušac izgleda

nadohvat ruke, Š ć e d r o , Pakleni otoci, Sveta Nedjelja kao

na dlanu .. Odmor od tridesetak minuta iskoristili smo za

osvježenje, v o ć e

s e n d v i č e .

Pero je ponio slasne

d o m a ć e

medenjake, m e đ u t i m nismo uspjeli odgonetnuti koji

je

tajn

sastojak mama dodala u njih da su tako dobri i ukusni. Mir

i uživanje u pogledu nakratko nam je poremetilo zujanje

malene letjelice na daljinski,

tzv.

drona. Nije se

di1o

o

nikakvom e r o r i s t i č k o m napadu,

v e ć

su gosti ko ·e .smo gQ

sreli poželjeli kamerom zabilježiti iz

p t i č j e

perspektive

najvišu

t o č k u

otoka. Kada

v e ć

spominjemo mir i tišinu,

treba napomenuti da za č i t a v o vrijeme izleta mobiteli

skoro pa i nisu zvonili. Moglo bi

se

na prste jedne ruke

nabrojati koliko

je

kratkih razgovora obavljeno, iako nas

je

bilo skoro trideset odraslih osoba. Kao da su svi poznati i

nepoznati znali da smo u prirodi pa nisu htjeli smetati.

Za uspomenu smo napravili nekoliko fotografija, presvukli

znojne majice i lagano nazad. Zadovoljni osvajanjem

zadanog cilja stazu smo savladavali bolje nego smo

o č e k i v a l i .

Redale su se šale, anegdote,

p r e p r i č a v a l e

zgode

i nezgode sa raznih putovanja i vrijeme je proletjelo za

č a s .

Stigli smo u Velo Grablje t o č n o u p r e d v i đ e n o vrijeme,

nešto iza tri sata. Ukupno smo za nekih

4 5

sati prešli

skoro 18 kilometara. Za to vrijeme kuhar Marko nam je

shuhao fažol s kobasicama. Jeli su

č a k

i oni koji ga i n a č e

ne konzumiraju. Z a k l j u č a k

je

bio jednoglasan: fažol je bi

o d l i č a n Bravo, Marko Vrijeme nakon r u č k a iskoristili

smo za k r a ć i radni sastanak. Predsjednik Grande nas je

izvijestio o radu društva, kao i o planovima za

u d u ć n o s t .

Č u l i su se i neki konkretni prijedlozi za

s l j e e ć e

akcije, a

trebalo bi smisliti i prigodnu himnu. Za to vrijeme djeca su

imala priliku vidjeti i

n a u č i t i

kako se postavlja šator. Katija

je snimila prilog za radio, koji ste imali priliku poslušati

u programu, a i na ovim stranicama želimo zabilježiti

uspomenu na jedan lijepo proveden dan, bez stresa, bez

žurbe, u dobrom društvu,samo

č o v j e k i priroda.



KRUVENlc

t t t t t t

REPORT Ž PR G

t t t t t t t

Stella

Maris

u

Pragu

HV RSK PJESM

D LEKO

SE

Č U J E

Piše: Krešimir a r u š i ć

U

dvadesetoj godini nefonnalnog postojanja Stelle

Maris put nas je vodio malo dalje na

:zapad

, prema

srcu Europe, u Prag. Kao i puno puta do sada,

p r i č a

se

zakotrljala sasvim s l u č a j n o Najednom od naših koncerata

prije nekoliko godina m e đ u publikom je bila g o s p o đ a

Dragana

N o v a k o v i ć - V i t a s

voditeljica zbora „Cannina

Vocum iz Praga. Tijekom razgovora izrazila

je

želju da

gostujemo kod njih. Ideja nam

se

odmah svidjela, m e đ u t i m

trebalo

je

r o ć i nekoliko godina da se putovanje organizira i

zatvori financijska konstrukcija. Za organi:zaciju putovanja

i smještaja veliku

p o m o ć

nam je pružila naša s u g r a đ a n k a

Aleksandra (Saša)

A n n i ć

Sponza,

r o đ e n a

Č e h i n j a Saša

je

godinama predavala u hvarskoj školi tako daje, vjerujemo,

poznata mnogim generacijan1a sada odraslih ljudi.

Bilo nam je

daleko lakše otputovati negdje gdje nas

č e k a

netko poznat. Još u Hvaru

nan1 je

dala mnoge korisne

infonnacije, a i kratki

t e č a j

izgovora

č e š k o g

jezika, kako

bismo što kvalitetnije izveli pjesmu „Zasvit' mi,

ty

slunko

zlate ( Obasjaj me, sunce zlatno), svojevrsno

i z n e n a đ e n j e

za naše d o m a ć i n e .

Polazak sa Dolca u poslijepodnevnim satima nekako lakše

padne nego kad se ide rano ujutro . Pakiranje je manje

stresno, imaš vremena razmisliti

je

li u kuferu sve što ti treba,

bez žutbe se dovezeš do autobusnog kolodvora, provjeriš

instrumente i ostale rekvizite koji ti trebaju. Bilo

je

tu i

dekica, jastuka, sve u cilju da ovo dosta daleko putovanje

bude što ugodnije. Autobus je bio dovoljno prostran, tako

da smo se mogli udobno smjestiti i opustiti. Pozitivna

atmosfera

o s j e ć a l a

se od samog

p o č e t k a

što se najbolje

vidjelo na trajektu. Na polovici broda, gdje smo se smjestili,

bilo

je

pjesme i veselog ritma, u e m u su sudjelovali i ostali

putnici namjemici. U takvom ambijentu plovidba je prošla

nikada brže. Kilometar po kilometar, Dalmacija

je

ostala

za nama. Prva pauza negdje u Lici i idemo dalje, uskoro

smo prošli Sloveniju, a kroz Austriju je e ć i n u

v e ć

hvatao

san. Pozadina autobusa imala

je

problem sa grijanjem,

tj . nije ga ni bilo, pokvarilo se, pa smo se s vremena na

vrijeme rado p r i s j e ć a l i pingvina. U svitanje zore ušli smo

na teritorij Č e š k e . Na benzinskoj postaji ranojutamja kava i

privikavanje na stranu valutu, matematika, p r e r a č u n a v a n j e

iz kuna, eura dobro je, savladat

e m o

mi to. Lijevo od nas

zabavni park, neka vrsta Disneylanda, ali, nažalost, nismo

imali vremena za :zabavu, trebalo

je

krenuti dalje prema

Pragu.

Nezaobilazni Flek i

posjet veleposlanstvu

S

mjestili smo se u hostelu u satnom centru grada. Ostavili

smo stvari i odmah u kratki obilazak grada sa Sašom

koja

je

i sama u ovoj prigodi imala našu prepoznatljivu

l j u b i č a s t u

vjetrovku. Upoznala nas je s osnovnim stvarima

vezanim za boravak u Pragu,

te

nam dala smjernice i

orjentire :za kretanje centrom grada. Baza za prehranu bio

nam

je

restoran La Piccola perla, talijanski restoran

č i j i

je

vlasnik iz Bosne. Hrana je bila izvrsna, a osoblje restorana

48



KRUVENic

t t t t t t t t

REPORT Ž PR G

t t t t t t t t

toliko ljubazno i p r i s t u p a č n o da smo se zbilja

o s j e ć a l i

kao kod k u ć e tih par dana. Za svaku pohvalu Možemo

definitivno p r e p o r u č i t i svima koji planiraju posjetiti

č e š k u

prijestolnicu. Poslije r u č k a smo imali slobodno vrijeme za

šetnju gradom. e ć i n a nas

je

odmah iskoristila prigodu

t i ć i

do poznate pivnice „U Fleku". Sama pivnica

je

osnovana

davne 1499. godine, a njen interijer i dan danas

je

zadržao

starinski izgled. Pivo

je

stvarno dobro i kvalitetno, ali nama

je, naravno, ovo mjesto najvažnije zbog č i n j e n i c e kako

je

baš tu prije nekih I 05 godina

r o đ e n a

ideja o nogometnom

klubu „Hajduk". Te v e č e r i u Pragu se u sklopu Europske

nogometne lige igrala utakmica i z m e đ u d o m a ć e Sparte i

Schalkea 04, tako daje u pivnici, kao uostalom i po cijelom

gradu, bilo dosta n a v i j a č a n j e m a č k o g kluba. Kasnije smo

na Starogradskom trgu s v j e d o č i l i pravoj nogometnoj

atmosferi, naravno, bez ikakvih nereda. U tako veselom

društvu, m e đ u n a v i j a č i m a oba kluba, i mi smo rekli svoje;

iako nas

je

bilo tek 7-8, nadglasali smo svih i zapjevali

„Kada umrem

umotanu

bilo " Nakon p o č e t n o g č u đ e n j a

jednih i drugih ipak smo zaradili aplauz. Bila su tu i dva

harmonikaša koji su, shvativši odakle smo, odmah krenuli

sa „O Marijana, slatka mala Marijana ", a što bi drugo.

Posjet pivnici smo na kraju obilježiti fotografijama ispred

p l o č e postavljene u spomen na Hajduk.

Obzirom da smo n o ć prije proveli u autobusu, umor nas

je

relativno rano poslao u krevet. Najotporniji su bili

Tomi i naša predsjednica Zdravka koji su spas našli u

biljaru nedaleko od hostela.

o ć

je

bila mirna do 3 sata.

Iz obližnjeg lokala dopirali su zvukovi elektronske glazbe

potpomognuti vikom i dernjavom razularenih partijanera.

Sva s r e ć a u Hvaru smo navikli na takve stvari pa se nismo

9

toliko u z b u đ i v a l i oko toga. U sobi gdje smo spavali nas

trojica tenora i dva v o z a č a v e ć i je problem bila

n e o b i č n a

buka iz susjedne spavaone. Onako u tami bili smo

primorani slušati m l a đ a h n i par, po naglasku Australce,

kako se prepiru oko prijateljice koju su negdje izgubili po

Pragu. Ako smo dobro pohvatali konce č i t a v e p r i č e ona se

zvala Emma, a zabrinuti cimeri nisu od brige mogli zaspati:

pa gdje je, pa

idije

potražiti, o moj Bože, pa se u neka doba

stvorio još jedan prijatelj, dao je i on svoj obol č i t a v o j

p r i č i

i s p r i č a o svoju verziju uglavnom, trajalo

je

to nekih sat ipo

vremena. Kada su i gdje našli Emmu, nismo nikada saznali.

Ostala

je

samo

p r i č a

koju smo do kraja putovanja koristili

kroz razne šale i upadice. Do jutra smo ipak koliko toliko

uspjeli „ubit oko" i skupiti snage za novi dan. Ranojutarnje

sate proveli smo svatko na svoju stranu, netko je tražio

mjesto za popiti dobru kavu, drugi pak šetali i razgledavali,

a bilo

je

i nekih koji su se dali u ozbiljan šoping i obilazak

trgovina. U 11 sati imali smo dogovorena primanje u

hrvatskom veleposlanstvu. Da stvari ipak budu normalne,

po standardima našeg društva, pobrinuo se

s o p r a n i s t i č k i

duo

VV

Cure su opijene kupovinom zakasnile na mjesto



KRUVENIC

t t t t t t REPORT Ž PR G t t t t

okupljanja pa su do ambasade morale d o ć i taksijem. Kod nas

j to sasvim o b i č a j e n o , putovanje nije potpuno ako nekog ne

tražimo, č e k a m o izgubimo i

s l i č n o .

Naravno, sve j završilo

dobrom šalom i bez ljutnje.

Primanje u Veleposlanstvu protekla

j

u toploj i opuštenoj

atmosferi. Ni traga nekakvoj u k o č e n o s t i ili formalnosti.

Osobno nas

j

primila veleposlanica, g đ a Ines Troha Brdar. S

nama su u društvu bile još Saša i Dragana. Malo smo zapjevali,

a izveli smo i Lijepu našu. Susret su popratili i novinari, tako

da prilog biti emit iranu programuHrvatskog radija. Vinka i

Marko su profesionalno odradili razgovor, pomalo

i z n e n a đ e n i

svom tom pažnjom koju smo dobili. Veleposlanica se vratila

svojim obvezama, a mi

se

se još zadržali u neformalnom

razgovoru s ostalim djelatnicima veleposlanstva.

Blago

od

milijardu

eura

dmah nakon toga brigu o nama preuzela

j

o s p o đ a Jana

Krasna, profesionalna v o d i č k a

te

nas povela u pravo

t u r i s t i č k o

razgledavanje Praga. Spustili smo se do grada sa

sjeverne strane. Prag

j

smješten na rijeci Vltavi, a datira

još iz 9

s t o l j e ć

Glavni j grad Republike

Č e š k e

i ima oko

1.200.000 stanovnika. Prema legendi, osnovao ga j kralj

Premysl zajedno sa svojom ženom Libušom. Sastoji se od

n e k o ć

č e t i r i zasebna grada: H r a d č a n y i Mala strana iliti po

naški Molo bonda) na lijevoj obali, odnosno Stare mesto i

Nove mesto na desnoj obali. Tek 1784. godine ujedinili

su

se

u jedinstveni grad.

Jezgra starog grada j Praški dvorac Praški grad) u

H r a d č a n y m a . N e k o ć su tu stolovali kraljevi i biskupi, a danas

tu obitava predsjednik republike. Prema Guinessovoj knjizi

rekorda vodi se kao n a j v e ć i drevni dvorac na svijetu. Površine

j

oko 70.000 metara kvadratnih. U dvorac smo ušli sa

sjeverne strane upravo u vrijeme kada

j

bila smjena

p o č a s n e

straže. Jedan

s i m p a t i č a n

č i n koji

j

vrijedno pogledati.

Dominantna

r a đ e v i n a

u dvorcu svakako

j

katedrala sv Vida,

zaštitnika grada. Najstarija

j

to g o t i č k a katedrala u srednjoj

Europi. Gradnja

j z a p o č e t a

još 1344. po nalogu Karla IV,

ali potpuno j završena tek

p o č e t k o m

20.

s t o l j e ć a .

Glavni

portal dovršen j 1929. povodom 1000-te obljetnice snuii

sv Vaclava, č e š k o g kralja. U katedrali se č u v a i krunidbena

blago

č e š k i h

kraljeva.

Taj

nakit navodno

j

toliko vrijedan

da se spominju iznosi u milijardama eura, a prema legendi,

tko god zloupotrijebi kraljevsku krunu umrijet u roku

godine dana. Da bi došli do prostorije s nakitom potrebno j

o t k l j u č a t i sedam brava, a svaki od sedam k l j u č e v a nalazi se

kod druge osobe. U zvoniku katedrale nalazi se oko 15 tona

teško zvono Sigismund postavljeno 1549. godine.

To n a j v e ć e

zvono u

Č e š k o j

zvoni samo u najvažnijim i n a j s v e č a n i j i m

prigodama. Uz njega j vezana još jedna legenda prema

kojoj svako

o š t e ć e n j a

zvona izaziva veliku nevolju za narod.

Zadnje

o š t e ć e n j e

zabilježena

j

p o č e t k o m 2002., a

s l u č a j n o

ili ne, u kolovozu iste godine Prag su zadesile strahovite

poplave,

n e z a p a m ć e n e

u zadnjih

t i s u ć u

godina. I s t o č n o od

katedrale nalazi se

tzv

Zlatna ulica Zlata

u l i č k a

Za vrijeme

Rudolfa II. tu su a l k e m i č a r i navodno pokušavali proizvesti

umjetno zlato. Najpoznatija e đ u ovim malenim u ć i c a m a j

zasigurno k u ć a s brojem

22

gdje

j

živio i radio Franz Kafka,

a danas su tu v e ć i n o m suvenirnice. Spomenimo i crkvu sv

Jurja, č i j i se bijeli tornjevi zbog r a z l i č i t e širine nazivaju

Adam i Eva. Izlaskom iz zidina dvorca, pred nama se otvorio

predivan pogled na č i t a v i Prag.

S p u š t a j u ć i

se, prošli smo i

pored najstarijeg praškog vinograda. Danas su

tu

z a s a đ e n e

sorte pinot i cabernet sauvignon. V r a ć a j u ć i se prema našoj

bazi, prošli smo pored Rudolfinuma, zgrade filharmonije gdje

nastupaju

a j v e ć a

svjetska glazbena imena.

Najpoznatiji od praških mostova

j

Karlov most, pušten u

promet 1402. godine. D u g a č a k j e 516 m, širok 9,5 m, a visok

oko 13 m Sa svake strane mosta uzdižu se

g o t i č k i

tornjevi.

Kao vezivno tkivo za kamene kocke mosta korištena su jaja.

P r i č a se kako su iz jednog sela poslali tvrdo kuhana jaja iz

straha da

se

putem ne razbiju. Kralj Karlo

j

tada navodno

obustavio radove dok se jaja

ne

pojedu. Na samom mostu

nalazi se tridesetak kipova. Najpoznatiji m e đ u njima j kip

sv Ivana Nepomuka. Ovaj

s v e ć e n i k

na dvoru Vaclava IV

radio

j

kao savjetnik i odvjetnik siromašnih. Kod njega se

ispovijedala i kraljica, te j kralj poželio znati njene ispovjedne

tajne. Kako mu

s v e ć e n i k

to nije htio r e ć i ,

b a č e n j e

u tamnicu i

ubijen. Tijelo su mu zapalili, vezali

na

k o t a č i bacili u Vltavu s

Karlovog mosta, upravo s mjesta gdje se kip nalazi. Današnji

j

o b i č a j staviti ruku

na

lik ovog sveca i poželjeti želju, koja

ne

smije biti materijalna. Na desnoj strani rijeke dolazimo do

Starogradskog trga Staromestske namesti). Ovaj najstariji i

n a j z n a č a j n i j i trg u povijesnoj jezgri Praga prepun

j u l i č n i h

z a b a v l j a č a , p l e s a č a ,

g u t a č a

vatre,

m u z i č a r a

kako za dana,

tako i u e č e r n j i m satima. Njime dominiraju

o t i č k a

crkva sv.

50



KRUVENic

REPORT Ž

PR G

Tyna i spomenik reformatoru Janu Husu, koji je na tom mjestu

bio spaljen. Nešto niže, na

p r o č e l j u

stare Gradske

v i j e ć n i c e

nalazi se

č u v e n i

astronomski sat iz 15 st - Orloj. Ovaj sat

mjeri sate, dane, m j e s e č e v e mijene i horoskopske znakove.

a

svaki puni sat zazvoni, a kroz dva prozora prolaze figurice

dvanaest apostola. Pred Orlojem vadaju velike gužve jer

svatko želi uživo vidjeti ovaj lijepi prizor. Ulice oko trga pune

su suvenirnica i pivnica.

Vjerni Dinko

S

u b ~ t n j e . jutro iskoristili. smo za obavljanje g r a đ a n s k e

duznosh. S potvrdama koje smo prethodno dobili u Hvaru,

opet smo

se

uputili do našeg veleposlanstva i glasali. Kako

tamo

p r o s j e č n o

na biralište i z a đ e pedesetak ljudi, dobro

smo im podigli postotak. Nakon tog ozbiljnijeg dijela dana

vratili smo se u stari dio grada i kratili vrijeme do koncerta,

u ž i v a j u ć i

u

t u r i s t i č k i m

aktivnostima. Vrijeme

nam je

kao

svih dana bilo naklonjena,

s u n č a n o

i n a d p r o s j e č n o toplo.

S e t a j u ć i gradom sreli smo i neka poznata lica. Naletjeli smo

na Mariju iz Konzuma, a nešto kasnije na grupu m l a d i ć a iz

Svete Nedjelje. Eto, kako je svijet malen.

Od

zanimljivih stvari možemo spomenuti posjet muzeju

voštanih figura. Tu smo vidjeli zaista mnoštvo poznatih

povijesnih l i č n o s t i , od Charliea Chaplina do Adolfa Hitlera,

niz a m e r i č k i h predsjednika, Clintona, Busha, Obamu, pa onda

Staljina, Lenjina, bio

je

tu i Mao Ze Tung, holivudske zvijezde

George Clooney, Jack Nicholson, Jim Carrey... M u z i č a r a

je bilo raznih vrsta i žanrova, od Elvisa, Micka Jaggera,

Michaela Jacksona, Tine Turner, pa do Mozarta, a sreli smo

i Picassa, Martinu Navratilovu, Franza Kafku, Einsteina,

Majku Terezu Puno strašniji bio

je

posjet muzeju

m u č e n j a

- Museum Tortury. Vidjeli smo stvarno veliki broj raznih

mehanizama i naprava za u č e n j e Stvari o kojima smo dosada

smo negdje

č i t a l i

poprimile su ovdje sasvim drugo

z n a č e n j e .

Možemo samo

z a k l j u č i t i

kako na svu s r e ć u ne živimo više u

srednjem vijeku. Iako smo u ovom muzeju bili samo turisti,

nekako smo s r a d o š ć u i olakšanjem o č e k a l i izlazak iz njega.

Možda ovo i nije muzej za s v a č i j i želudac. Došlo je tako i

vrijeme za glavni razlog našeg putovanja. Sa Sašom smo se

51

našli na stanici podzemne i krenuli prema Muzeju glazbe.

Nekada je to bila crkva sv Marije Magdalene, a sada je jedan

lijepi izložbena-koncertni prostor. Naši d o m a ć i n i v e ć su bili

tu. Zbor Carmina Vocum osnovan je 1990. godine. U p o č e t k u

je bio ženski zbor, ali je s vremenom postao mješoviti.

Sudjelovali su i na m e đ u n a r o d n i m natjecanjima, pa su tako

2010. osvojili drugo mjesto u N j e m a č k o j

Koncert pod nazivom „Prijateljstvo bez granica" organizirala

je g r a đ a n s k a udruga „Lastavica" iz Praga. Veleposlanstvo

je pružilo

p o m o ć

u promoviranju koncerta putem službene

stranice, slanjem pozivnica i oglašavanjem na stranicama

T u r i s t i č k e zajednice. Interes i odaziv je bio više nego dobar.

Okupilo se preko 150 ljudi, a mnogi su koncert morali pratiti

s nogu. Sve su bilježile i televizijske kamere. U publici su

bili naša veleposlanica, osoblje veleposlanstva i Jelena B i l i ć ,

direktorica ureda Hrvatske


zajednice u Pragu, koja

je

nekoliko godina radila u Hvaru. Pridružili su

nam

se i Sašina

k ć e r Renata, unuka i m l a đ i sin Robert. Veliku radost izazvao

nam je iznenadni i nenajavljeni dolazak jednog dragog nam

gosta. Možete samo zamisliti koliko smo

se

iznenadili kada

se nekoliko minuta prije p o č e t k a na vratima dvorane pojavio

Dinko o v a č e v i ć - Trentin, vlasnik konobe Menego. Dinko je

v e ć dugi niz godina veliki i o s v j e d o č e n i prijatelj Stelle Maris.

Svoj ovogodišnji odmor nakon naporne sezone organizirao je

tako da stigne i na naš koncert. Ovakvo nešto jednostavno

ostavlja bez teksta. Otputuješ negdje i s u ć u kilometara daleko

od u ć e i potrudiš se u milijunskom gradu p r o n a ć i i podržati

svoje s u g r a đ a n e Hvala, Dinko

Nakon koncerta imali smo z a j e d n i č k u v e č e r u s našim

d o m a ć i n i m a

Pjevalo se najviše naših dalmatinskih i

hrvatskih pjesama, a pala

je

i koja č e š k a .

P j e v a č k a

u m i j e ć e

pokazali su naši

v o z a č i

Zoran i Marin, dok se Vice p r i k l j u č i o

ritam sekciji. Prelaskom na druge glazbene žanrove gitaru je

preuzeo Robert. V e č e r je z a k l j u č e n a obostranom željom da

ovo ne bude posljednji ovakav susret. Vjerujemo i nadamo

se

ugostiti Carmina Vocum u Hvaru. Polazak k u ć i bio je

p r e d v i đ e n jako rano. Oprostili smo

se

od Praga

pod

svjetlima

u l i č n e rasvjete.

Put

nazad je proletio u dobrom raspoloženju.

Bilo je toliko toplo da smo na odmorištima kroz Austriju

izlazili iz busa u kratkim rukavima. Dojmovi su izrazito

pozitivni. Zadovoljni smo se vratili doma i bacili se na nove

zadatke. Blagdani se bliže, vremena je malo, treba pripremiti

potpuno novi materijal za o ž i ć n i koncert.



Gustirne, dio dvadesetiprvi

t t

Nedavno sam pronašao podsjetnik koji sam

zapisao 30. svibnja ove godine

g l e d a j u ć i

u kasnim satima emisiju „Voda pamti na

HRT, koja me jako dojmila: Život je nastao

iz mora i sve u more u t i č e Svatko na svijetu

ima i mora imati pravo na vodu. Mi Europa)

nekontrolirana trošimo vodu iz slavine

dok

je

drugi A/rika . ) nemaju ni

za i ć e .

Djeca u

nazovi civiliziranom svijetu i ne znaju da voda

prvenstveno služi za i ć e , a ne za kupanje,

pranje,

za

lijevanje.

Voditelj

je

upozorio:

Ne

pijte

gazirane i aromatizirane napitke, t

je

obmana

-

pijte vodu iz slavine, to

je

najzdravije.

Hvala

Bogu što sam pronašao taj podsjetnik

jer

zais

ta

sve je to istina.

V

C

inilo se da

je

u listopadu palo puno kiše,

pa

se otvorila

u o b i č a j e n a debata o

k o l i č i n a m a

kiše. S r e ć o m imamo

amatere-vremenare-arhivare koji se bave tim temama.

Zahvaljujem g. Juri

B u z o l i ć u - M u j o t u

koji mi

je

dostavio

podatke za listopad (vidi tablicu). I n a č e najviše kiše u

jednom mjesecu palo

je

upravo u listopadu 2005. g. -

387mm, a ove godine 162,8mm.

S r e ć o m jer je v e ć i

dio

Piše: Miko i b i ć - Ž i ž e

studenog bio „sušan . A govorojka gre: ko se

ne napune

gustirne do B o ž i

ć a ,

ni dobro.

Ljeto, jematva, masline .. Sve nas je

to

p r i j e č i l o u obilasku

gustirni.

o n a č n o

smo u subotu 28. studenog posjetili bivšu

v i l u L a z a r e v i ć Vozi Teo a uz j e n i sastav (Joško

i potpisani), s nama je i Jugo-Hrvoje D o m a n č i ć . Molbu za

gradnju vile u Majerovici (nedaleko od danas popularnog

kupališta Hula-hula) podnio je Branko z a r e v i ć 1930.

g., srpski književnik i diplomat, kada je obnašao dužnost

poslanika Kraljevine

Ju

goslavije u Varšavi (ranije u Pragu).

Pri gradnji je koristio brojne arhitektonske ulomke sa

starih hvarskih u ć a , a kao diplomat nabavio

je

za svoj vrt

zanimljive biljke, tako stablo eukaliptusa i grm papra, koji

stanovnici k u ć e i danas koriste. vili 1943./1944. djeluje

tiskara „Slobodne Dalmacije , zatim služi

za

izolaciju

partizanskih TBC-bolesnika, a po konfiskaciji pripada

Radio-televiziji Zagreb v. J. K o v a č i ć Gradnje i pregradnje

k u ć a u Hvaru

od

1813. do 1948. god ine,

GPPD

19). U

prizemlju k u ć e sada živi Katija V u č e t i a

na

katu g.

Vojislav-Vojo Štambuk.

U velikom vrtu nalaze se dvije gustirne. Manja

je

u dvorištu

gd

je

se

ulazi sa sjevera. Uokolo

p o p l o č a n o .

Kamena klupa

u polukrugu i lijepa kruna isklesana od jednog kamena,

52



KRUVENic

t VOD

okrugla. Promjer krune 66cm, visina 55cm. Dubina do dna

je

4m, a vode je bilo 2,15m. U gustirni je

o c i n č n

cijev,

kojom

se

p o m o ć u hidrofora voda koristila za p i ć e Probao

sam vodu -

č i s t a je

i pitka. A Joško, Katijin sin, kaže nam

kako svaki dan daje vodu psu za p i ć e Lijepo je sjediti

oko ove gustirne, osobito ljeti u debelom hladu borova,

č e m p r e s a

,

Druga, v e ć a gustirna nalazi

se

sjeverozapadno u vrtu.

Krunaje klesana oi:Ljednog kamena, kopija onih starinskih.

Visina 76cm, proIµ

jj

· 76cm. Iznad kamene krune je i kruna

od kovanog željeza. Duboka

je

3,5

m

Udaljena od krune

165cmje u č n pumpa koja je korištena za zalijevanje vrta.

Voda

je

o č t zbog blizine mora. Iznad gustirne

je

terasa

na koju se dolazi kamenim stepenicima. Uokolo kamenog

stola na terasi je kameno-betonska klupica.

Probali smo o d l i č n u orahovicu tete Katije i izvrsnu rakiju

od karobera barba Vojota. Hvala im. Gremo u zimu Bit

više vremena za razgledavanje novih-starih gustirni jer su

jematva i masline iza nas.

Oborine

X

mjesec, Met.

st

Hvar

Godina Kol. mm)

1858. 269

1866. 179

1867. 174

1881. 349,7

1882. 238

1904. 188

1905. 190

1910. 193

1915. 228

1940. 177

1974. 213

1987. 174

2005.

387*

2011. 145

2012. 166

2015. 162,8

; ·



Piše Marinko P e t r i ć

Toga

jutra padala je velika kiša. Izašla sam na dvor

guštala gledat kako pada. I tako stojim ispred vrata kad s

odjedanput pojavio jaki bljesak. Mislim dobro to je samo

jedan blic

od

groma i ništa drugo. Nakon toga prasak

veliki bum. A onda se iz pravca Bukainke prema meni

pojavila nekakva

s v j e t l e ć a

kugla. Bila je svijetložute boje

i široka oko 30-40

cm.

Oko kugle je isijavala sjajna bijela

svjetlost širine od

1do1 5

metra koja je sva iskrila malim

p l a v i č a s t i m iskrama. Tako je ta sjajna kugla došla do naše

k u ć e i stala na oko 20-30 cm iznad pergulode. S r e ć a da je

perguloda bila od željeza

jer

mi se

u č i n i l o

da je nekako

zaustavila kuglu da mi se još e ć e približi. Naglo se digla

prema gore i poleti /a preko krova. Tada se osjetio nekakav

vakuum i sve se streslo ponistre vrata. Bilo me vrlo strah

mislila sam ovo mi je došla zadnja ura. Ipak kugla je

poleti/a preko krova. Ponovo sam č u l a velik prasak. Izašla

sam na kolu i vidi/a da

je

udrila u kampanel i tate se

raspala.

Kugla je išla nešto sporije od b i č n e munje i lako se mogla

pratiti. Iza sebe

je

imala trag nekakav rep koji je bio

vodoravno položen a ne uspravno kao kod b i č n e munje.

Zapravo s tim repom kao da je lelujala plesala u zraku.

O

vo je pojava koju je vidjela hvarska Francuskinja

Virginia Novak Bilweis oko 11.25 sati na dan sv. Barbare

(zaštitnice topnika, te od groma i vatre),

4.

prosinca 2014.

Užasnuta i u strahuje sve pratila ispred svoje k u ć e na Dolcu.

Prema njezinom opisu, kugla se pojavila na o d r u č j u

sj

evemog

dijela Bukainke, nakon snažnog udara groma (uslijed

č e g a

je

nestalo struje u tom dijelu Hvara). „ P l e š u ć i zrakom , kugla

je prešla vrt ljetnikovca Hanibala L u c i ć a maslinik Novak,

zatim zastala iznad trijema k u ć e Novak,

pa

nastavila iznad

k u ć e B i b i ć - Z a n i n o v i ć zgrade poljoprivredne zadruge, vrta

Biskupije, te se raspršila udarivši u munjovod na vrhu zvonika

katedrale.

U to vrijeme potpisani se nalazio u susjedstvu, u prizemlju

ureda Muzeja hvarske baštine, te primijetio

n e o b i č n o

iskrenje

oko e l e k t r i č n i h instalacija i razvodnih kutija, kao i pojavu

n e o b i č n o g

blijedog osvj

etlj enj

a u dvorištu, nejasnog izvorišta.

Isto je primijetila i kolegica Sanja

K a r k o v i ć

Zainteresirana

za paranormalne pojave, spomenula je to na povratku s posla

susjedi Virginiji, a ona joj je i s p r i č a l a o svom n e o b i č n o m

v i đ e n j u .

Tako sam došao do ovog iznimnog opisa kuglaste

munje u Hvaru, koji, koliko mi je poznato, dosad nije nikad

zabilježen.

K u g l a s t a i l i k u g l i č a s t a m u n j a v r l o j e r i j e t k a i n e d o v o l j n o p o z n a t a

pojava elektriciteta u atmosferi. Nastaje za grmljavinskog

vremena nakon udara munje u tlo. O b i č n o je kuglastog oblika,

veli

i n e

od svega nekoliko pa do 100 centimetara. N a j č e š ć e je

žute boje, ali v i đ e n e su crvene i n a r a n č a s t e k u g l i č a s t e munje.

K r e ć u se relativno polako, uglavnom vodoravno, a traju

od nekoliko sekundi pa do jedne minute. Sve manje - više

sukladno kazivanju g o s p o đ e Virginije. Nisam uspio saznati

je

li još tko u Hvaru toga dana uspio vidjeti ovu

n e o b i č n u

meteorološku pojavu. Za one koji žele više znati:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kugli%C4%8Dasta_munja

http ://www meteobeauty com/2014/01/meteorological-

phenomena-ball-lightning.html

A KAKVO Ć E VRIME 2016 ?

Lani smo u rubrici

Ad Astra

donijeli p r e d v i đ a n j e vremena

za2015. po Stogodišnjem kalendaru: V l a d a j u ć i

joj e planet

Jupiter a on nam donosi olujno r o l j e ć e sa suhim zrakom

velike

v r u ć i n

i oluje na ljeto vjetrovitu i toplu jesen te

blagu i vjetrovitu zimu.

Koliko

je

bilo o č n o prosudite sami,

a po osobnom dojmu nije pogriješio oko ljetnih v r u ć i n a a

bilo je i neverih. Pa evo i p r e d v i đ a n j a za 2016.: v l a d a j u ć i

joj je planet Mars, a on nam donosi nestalno p r o l j e ć e sa

blagim zrakom, v r u ć e ljeto s povremenim olujama, topao

zrak i oluje na jesen te nestalnu i vjetrovitu zimu. Tako

p r e d v i đ a Stogodišnji kalendar, a bit -kako Bog do Gb

5



z

Piše: Stanislav Štambuk

S

milje

Helichrysum italicum) je a r o m a t i č n a

biljka trajnica, a o b u h v a ć a više od 600

r a z l i č i t i h

vrsta rasprostranjenih diljem svijeta. Kod nas

su n a j z n a č a j n i j e vrste Helichrysum arenarium -

v j e č n i cvijet l

p j e š č a n o

smilje, te H italicum sin.

Helichrysum aangustifolium - primorsko smilje s

podvrstama

H.

italicum subsp. italicum

i

H.

italicum

subsp. Microphyllum.

Hrvatskoj postoje razna narodna i

s t r u č n a im

ena za

ovu biljku: bilobrada, cmij, cmilje, cargiž, mar:jetica,

zlatnocvita trava, zneljek,sneljek, uzkolisni smilj , bela

brada, sredozemno smilje.

Vrsta

H. arenarium

je prirodno rasprostranjena od toploga

suhog mediteranskog p o d r u č j a preko

i s t o č n e

središnje

Europe do Belgije i Nizozemske. U mediteranskom dijelu

Hrvatske

je

prisutna e š ć e kao ukrasna vrsta, uz samoniklu

vrstu

H.

italicum, koja je od posebnog n a č a j a za u v o đ e n j e

u poljoprivrednu proizvodnju.

To

je

niži grm koji svojim

sitnim c v j e t i ć i m a žute boje i

s p e c f i č n i m

ugodnim,

blago oporim mirisom daje obilježja dalmatinskog krša.

Neizostavna je vrsta kamenjarskih pašnjaka i ostalih

p o d r u č j a hrvatskog priobalja, kao i cijelog Sredozemlja.

Najpoznatije prirodno nalazište

je na Korzici. Samoniklo

raste na krševitom p o d r u č j u siromašnim pjeskovitim tlima

ili na plitkim tlima napuštenih poljoprivrednih površina.

Primorsko smilje H.

italicum)

raste u obliku gmrn visine

30 - 60 cm, dok

p j e š č a n o

smi

lj

e

H. arenarium),

naraste

20 - 40 cm. a razgranatim stabljikama

n a i z m j e n i č n o

su

r a s p o r e đ e n l i s t i

č v r s t e

kutikule koji su s lica zeleni, a

s

n a l i č j a

sivo zeleni, prekriveni sitnim

d l a č i c a m

Donji

l i s t i ć i su pri osnovi skupljeni u rozetu. L i s t i ć i primorskog

smilja su uski i

ši

ljati, dok su na

j e š č a n o m

smilju znatno

širi, izduženi i ravnoga ruba. Deblja kutikula

li

stova i

guste d l a č i na

n a l i č j u

koje štite p u č i u cilju smanjenja

transpiracije svrstavaju smilje u kserofitsko bilje.

a

vrhu

stabljike koja je

a k o đ e r

prekrivena

l a č i c a m a

sitni

v j e t i ć i

skupljeni su u prepoznatljive žute cvati, koje cvatu od

svibnja do kraja srpnja. Cvati zadržavaju svoju žutu boju

nakon cvatnje i sušenja, zbog su u

a n t i č k o j G r č k o j

prozvani „besmrtno

c v i j e ć e

Svaka stabljika završava

cvatovima. Cvjetovi grma su

u j e d n a č e n e

visine, jer su

drške gornjih cvjetova

k r a ć e

a donjih duže. Biljka

je

dvodomna. Muški cvjetovi su neugledni, cjevastog oblika.

Nakon oplodnje cvjetovi brzo sazrijevaju. Plod

je

sitna

roška achenium). Sjeme

je

duguljasto, crno, sitno, a jedan

gram sjemena sadrži 3300 - 3700 zrna. Podzemni izdanak

smilja

je

razgranat, duboko prodire u tlo. Smilje podnosi

temperature i

do

-10°C , no ipak mu odgovara e ć a

k o l i č i n a

s u n č e v o g

z r a č e n

što

o d r e đ u j e

a r o m a t

svojstva.

Primorsko smilje sadrži

r a z l i č i t e m a t i

tvari,

m đ u

55



PLODOVI

kojima su n a j z n a č a j n i j i italdion kariofilen

pinen linalol geraniol nerol.

A r o m a t i č n a

svojstva

o d r e đ u j u primjenu smilja kao i drugih vrsta ljekovitog

i a r o m t i č n o g bilja u farmakološke svrhe k o z m e t i č k o j

industriji i kulinarstvu.

Smilje ima antialergijsko antikoagulantno a n t i s e p t i č k o

diuretsko fungicidno i inftamantomo djelovanje. Koristi se

u

l i j e č e n j u ž e l u č a n i h

i ž u č n i h kamenaca za poticanje rada

jetre i poboljšanje apetita olakšava tegoba dišnih organa

a zbog protuupalnog djelovanja ima primjenu u

e č e n j u

hematoma ožiljaka ekcema infekcija kože i alergijskih

reakcija.

Z a h v a l j u j u ć i

tome što p o t i č e sintezu kolagena primjena

smilja

je z n a č a j n a

i u

k o z n 1 e t i č k o j

industriji. Vrsta H.

italicum se koristi i kao z a č i n a neki

je

zbog arome

nazivaju i curry - biljka mada ne ulazi u sastav mješavine

curry z a č i n a . Dodaje

se

jelima od riže piletini kuhanom

p o v r ć u

juhama i umacima.

Smilje se razmnožava generativno sjemenom i vegetativno

reznicama ili dijeljenjem busena. Za sadnju presadnica

s a đ e n i h u redove na raz

ma

ke 0 6m x 0 3m na po vršini od 1

ha treba posaditi 55000 biljaka. Smilje

je

relativno otporno

na bolesti i štetnike.

Sjeme se sije krajem travnja ili

p o č e t k o m

svibnja na

pripremljeno i plodno tlo. Sjetva se obavlja

u č n o .

Za

lm

2

potrebno

je 0 3

do 0 5 g sjemena. a površini od

lm

2

može

se uzgojiti 300 do 400 presadnica. Posijane biljke n i č u

nakon 15-20 dana.

Smilje se destilira odmah nakon berbe.

E t e r i č n o

ulje

dobiva se dest

il

acijom p o o ć u vodene pare.

a

površini

od jednog ha dobije se 3500-4000 kg suhih odnosno 7000

do 8000 kg svježih cvatova. Prinos

e t e r i č n o

ulja je 8-12

kg/ha.

Od približno 750

kg

smilja u svježem stanju može

se dobiti kilogran1 destilata

e t e r i č n o ulj

a. 1 litra

i č n o

ulja smilja postiže cijenu od 12

00

eura.

Smilje

je

a š t i ć e n a

biljka i potrebno je napraviti zahtjev za

dozvolu za branje i sakup

lj

anje.



Piše: Marinko J u r i ć

N

ose boje od 500

g o d i š ć

Marko a r u l i ć

je

napisa

poemu „Molitva suprotiva Turkom". Proštijte

je za se spontit, vidit e t e da je provi sempreverde,

mogla bi se i danas duperat jerbo raznih „turcinih"

ne manko. Nose somo malo boje od 50

g o d i š ć

je

pokojna Kate Gatalica bila odgovorila nikima

na

pitanje da ca bit od njihove skotne koze: „Za

bit- bit za

d o ć - d o ć

za i z l e ć - i z l e ć ma

još

n e ć e "

Tako se, dokle ovo pišen, ni još izlegla naša

novo vlada. A kad

ć e ?

Oto somo drogi Bog zno,

ma još nanka on ne doje sinjola. Ma, kad se i ukože

„bili dim" pitonje

je

koliko podurat otako kilava

kakova po svemu motu bit. Stroh me

je

da

e m o

šuperat i oni rekord Portugala od 11

đ o n .

Oli da ne

postanemo kako susidi Taljonci kojima vlade durodu

kako maškima muži. I da nismo

po

temu u Europu?

Lipo blogo u u ć u našu, govori je niki. Punto, na, ovi

put je fregulu drugacije, nisu

na

daske teatra somo

„Kurta" i „Murta". Arivo je i t r e ć i .

(Da

je

sad doba „Kviskoteke" siguro bidu ucinili „igru

asocijacije" sa pojmovima „Madison-Kwai-Jure R a d i ć

Sušec", je tako?) E oti t r e ć i kroji

g a ć e

onoj dvojici

(Makor se

ne

bi reklo da

je

od otega zanota, svi hmutodu

kako splavutina na bote od mmivega mora.) Odovna vej ne

štijen foje, televiziju nimon vele vrimena gledot, a voje

još

i manje, ma isto, i da

n e ć u

informacjuni dohodidu, jerbo

lavuron na tako misto. Zato bi se usudi da ca vrime gre

napreda nožice su sve tupje, štompi su se izmišali, a

ša

lturi

pomalo štufi. Nedoj Bože somo da se

do

kraja ingropaju

u one metre od metra i po oli krivo sašiju botune Vajo

nami dizdarovski, manje priko modre, a v e ć e priko divje

rike bolesnih ambicjuni i

t a š č i n e

bez

p o k r i ć a do

daržave

zdrave ekonomije, provde sa debelon cornom fašon priko

ociju,

sa

kuntentirna judima ca ne bižidu vonka za ostat

živi i normalni, kulturon

na

koju se

v e ć e

trati nego na puste

agencije koje ne cinidu propja ništa, a ne zno ni

se

nanka

broja ni imena .. i

još

bi toliko tega bilo juto potriba.

Za

oti

vijoj nisu adati debuli pontoni, nego pjutošto štabili i joki

piluni i debeli fildeferi. Govori se da noda umire zodnja.

Ako

je

naša još maricu duhata, ni non druge nego molit da

se rekupero i reforco. Kad smo na molitve, evo jedna ca

me

je

mati naucila kad son bi moli: „Dobro jutro, Gospe

drogo koja ste lipi cvit rodila, nebo i zemju prosvitlila

Prosvilte, Gospe, pamet našu da vidimo slavu vašu, po sve

vike vikov. Amen." Ca von se pari, da je ovo priporucit

svima narni duperat i od sarca, sa pomnjon izgovorat ove

rici? Pogotovo našima

o l i t i č a r i m a

od onih

ca

su izabereni

na live] gradovih i

o p ć i n i h

do onih u Sabor, pok daje

do premijera i prešidenta ol daržave. Neka ni dobri Bog

zagovoron Gospe prosvitli pamet kako sunce nebesko

da u niko doba fermomo hodit šoto i pocnemo gledot

pudozgora. 01 ni vrime da se oto poene

d o g o đ a t ?

Do kad

ć e m o cinit ešperimente, petovat po metru partijih (reka

bi moj Godino da su svi isti ) jude na mista

di

se krojidu

zokoni i vodidu posli ol daržave, a ne po metru kapacitodi

za ote funcjuni? E, da našima p o l i t i č a r i m a nisu ambicjuni

v e ć e od

pot

encjuni, da ni t a š č i n a ne zaslipi oci i ne blokoje

možjone, di bi non bi kroj? Za sad srno somo daleko od

dobrega pocetka. (Morko

M a r u l i ć a

iz Splita se pito: „Ako s

nami stati budeš, Gospodine,

h o ć e

se odarvati narod ki sad

gine?"

je

se mi kojiput oto isto zapitomo?)

7



KRUVENic

i i i i i i i i i t i SPIZ i i i i i i i i t i i

Epeta jo po svoju A bi son

se

dobota zakle da n e ć u diplit

obo onemu ca nos svih muci, nego napisat cagodera ca

bi bilo lipo blagovat. (Ovo „dobota" me malo spasije,

je

tako?)

Ovo g o d i š ć e su

se

masline movile puno boje nego Ioni, ma

u ovi momenat su judi v e ć e - m a n j e svudera dospili bronje.

Ko imo

v e ć e

stablih a ne vele mk, temu se i oteglo prilicno

đ o n . A u poje vajo cagodera i blagovat, u niko doba poene

štumak opominjot da je vrime i da zubi lavuraju, a

ne so mo

ruke i parsti. Svi volidu peceno na žeravu oli na špicu,

ma

ne

moreš uvik oto jist, dodije da

je

i nojboje meso i

nojfriškija riba pok tuko prominit pašt. P a r i ć a t doma i u

poje jist hlodno oli poteplit ako otako pito. Storo je užonca

odnit zeje od vecer pri, sa tin kojugodera slonu sardelu,

joja u tvardo i bokun sira, posli rukovet suhih smokov i

omendulih. Ni potriba ni tavajolih ni provih pjatih, dobre

su i

g a ć e

za ruke otarit, pjati od late oli feta kruha. Ono ca

se ne srni zaboravit je vino i voda, a kako i koliko ko

bevandat, na voju mu je. Drugi đ o n bi se moglo i ovo ca

slidi.

M ~ n i š t r ~

5 ~ t u n j e v i n C J ~ ,

? ~ ? r i k C J ~

~ ž C J C J ~

M

aništm (boje da j e krotka la

šnj

e je izmišat i vadit

za razdilit) skuhot u slonu vodu pok ohlodit i kad

se do

b

ro

ocidi, iskrenit u t e ć u ili terinu adatu za nosit u

poje, dobro

je

žuntat koju žlicu maslinovega uja da se

ne

zalipi. U drugu

t e ć u

na maslinovo uj e šufigovat PORILUK

isicen na fetice, malo posli žuntat PAPRIKE na kvadrete

oli dugarele (ako su na ruku raznih kolu

rihjo

š i boje) i kad

samre a ne omekne

p r e v e ć ,

izgosit, posut SOL i

PA

POR i

molat da se ostine pok butat na maništm. Otvorit škatule

TUNJEVINE, jednu molu

po

coviku, ocidit dil uja i

ucinit u sitnije. Sad gre FAŽOL, more iz škatule ako ga niste

na vrime pomocili i iskuholi. Dvo-tri špiga LUKA ismecit i

i s i ć usitno, par žlicih KAPARIH, obilato PETRUSIMULA,

malo MARAVINCA, rukovet MASLINIH (iz boce

ako nimote

s r i ć u

za ucinjene

d o m o ć e

a još boje iz

p e ć i

od kruha).

Sve

lipo izmišat sa maništron i verduron, ulit

još uja po potribi, svakako malo KVASINE oli šuga od

LIMUNA a dobro

je

i koju žlicu MAJONEZE, za gušt i

da sve boje poveže. Na pjat svak sebi more žuntat tvordo

JOJE u b o k u n i ć e zamažinat papra, oli z a ž e š ć i t na drugi

nocin. Spomenili smo da se u poje onjitanto pece. Kako se

uvik obilato vazme, sa svon friškon arjon i bojin apetiton

ol lavura malo kad da ne zavanco. Sa fregulu truda i bokun

voje more se oto, je ribaje meso, voltat u ništo novo.

c enCJ ftt e

J

z tt vurtt ntt 5 ~

K

ad se dojde doma nojboje

je

odma stavit retaje od

pecenega MESA iz gradikulih na savur, kako ga vej

cinite. Kako ste u mot, pri nego se ohlodite, operte PATATE

i sa koron hi stavte lešat, atento da

se

ne raspadedu, ocidte

i molojte neka se i one ohlodidu. Dokle se one kuhodu,

vazmite dvi glavice LUKA, operte i nožen osicte varhine

špigih, a da glavica ostane intatua. Ma, ako su se špigi

razdvojili, fala Bogu, ostavte hi tako. Stavit na bokun korte

od aluminija, malo nakapot maslinovega UJA,

zamotati

stavit u špaher na

175

grodihjednu pol ure. Otvorte paketin

i sa pomnjon k u ć a r i n o m iskavojte luk oli špige somo

štmkojte u jednu p i ć o n u . Ismecte perunom, žuntojte još

kapju uja i pokrijte. Ustante

se

sutradon malo pri i dofinijte

salotu. Patatima izgulte kom i isfetojte hi, meso izvadte iz

savura i ucinte u bokune od zalogoja i stavte u terinu. Ako

vonje bila KAPULA u savur morete duperat nju.

Ako

ne,

vazmite jednu oli dvi friške carvene i ucinte u mezolune,

pok istreste na meso i patate, žuntojte oni pire od pecenega

luka, žlicu-dvi SENFA,

l i š ć e

od dvi grancice TIMIJANA,

ocidte a ž e t i ć KUKURUZA, dvo

š ć o p a

debelega SELENA

na fetice, nikoliko žlicih šuga od savura i sve lipo izmišojte.

Taštojte, jutine von siguro

n e ć e

falit, a uvik mrete žuntat

šuga oli kapju friške KVASINE (kukuruz je radi kolura i

kontrapizjutini), UJA isto ako pito, SOL i friški PAPOR se

kapidu somi po sebi. Ako vos dojde v e ć e nego ste r a č u n a l i ,

stvor sposit bokun SIRA na kvadrete umišon u sve oto,

dobro

se

jubi sa ovin gore. Sa comom

o ž e š ć o n

bevondom

da se i ne govori.

Pitat kogodera barž, caje sa pecenom ribon ca zavanco?

Nojboje

bije

bilo ocistit od dracih dokle

je

još mlokajerbo

je

tako lašnje. Uvecer se more zacinit sa malo uja, kaparih

ili škalonje iz kvasine sa perunom divjega zeja lešo oli

sirovega ako

je

mlodo. A morete

se

i zaigrat ako von nisu

pale force dokle parsti tomedu kako da su mijori mrovih

8



KRUVENic

t t t t t t t t t t t SPIZ t t t t t t t t t t t

ispod kože. Riba more bit svaka, molo i vela, kako se trefi.

Meni su

se

jedonput tako trefile tri fete pecenega gofa i palo

mi je na pamet ucinit pol pete.

p trete ~

rec ene1 1 f

te od GOFA ocistit od kože i dracih i nožen ucinit

usitno. Par

PATATIH

još teplih od kuhonja, ocistit

od kore i dobro ispeštat, voluma neka je malo manje od

voluma ribe. Moli vož SLANUTKA, barž i ne bude potriba

cili, ocidit i ismecit perunom. Dvo špiga LUKA i s i ć sa pol

maceta PETRUSIMULA (more i VLASAC ako ga je na

ruku) pok izmišat sa ribom, pata ima i slanutkom, žuntat

SOL, friški PAPOR, jedno JOJE ižbatit i sve izmišat,

dodat malo izgratonega suhega KRUHA ako je propja

p r e v e ć meko. Informat polpete i frigot na o b i č n o UJE oli

pomazot maslinovin i

p e ć

u špaher na kortu od pecenja,

a ne bi bilo sramotno nanka p o p e ć na žeravu. Na bilo

koji nocin dofiniveno, nikako ne presušit. Ovo lipo prati

kojigodera šug, tepli oli hlodni. Ovi put izabiren hlodni,

jedna vorst majoneze, popularan u Francusku i Španjolsku,

ereditod od storih F

n i č a n i h , noj e ć e

poznot kako aioli. U

mortor stavte FILETE od dvi slone sardele oli m i n ć u n a

3-4 oli

v e ć e

o c i š ć e n i h špigih LUKA i tucte dokle se ne

ucini paštela. (Filete morete i ne duperat ma onda na luk

gre krupna SOL.) Sad žuntovat ŽUMONCA od joj,

t u ć i

pomalo ulivat maslinovo UJE. Kad se zagusti, žuntat malo

štrukonega LIMUNA. Kogodera voli i malo KAPARIH

usitno i malo MARAVINCA. Kako

je

da je, guštožo

je

i

pito studeno bilo. Francuzi volidu uz aioli prižentat i lešo

verduru (karota, kaul, tikvice i drugo) isicenu na š ć a p i ć e ,

pok zoc ne provote i vi?

Sve se vartimo okolo maslinih i uja. U storo doba bi se

užalo provat friško uje za isfrigot pašurate. Ako vonje oto

vela fatum, ucinte pecipale i cagodera sa bonde za boje

kumpanjat.

p p = ~ ~ s ~ ~ : u od

vrimena

kad

se i

kruh

poce

p e ć

tako da ne moremo govorit o riceti za njih. Koliko

raznih tistih za kruh, toliko i pecipalih. (Ako ć e t e hi kontat

za slatko, u tisto žuntojte

e ć e

cukara oli meda, ako

ć e d u

se

blagovat sa slonima delicijima onda sladora somo fregulicu

da

se

boje ucini k v a s i ć . Jedino

se

za razliku od kruha ne

pecedu nego frigodu na niku m a s n o ć u . Za ovu priliku neka

oto bude maslinovo uje.

Dunkve, kad je tisto iskislo jušto onako kako Bog

zapovido, ucinte manje balote, pripeštojte lazanjoron i

frigojte. Za ovu priliku neka budedu naslatko sa šugon od

suhih smokov: rukovet suhih SMOKOV ucinte u

b o k u n i ć e

i prilijte sa pol žmula vrilega PROŠEKA da upijedu njegov

gušt. Ocidte pok petojte na malo MASLA na pašuru di se

se

vej zavartili i zafrigoli

b o k u n i ć i

OMENDULIH. Kad je

samorlo, ulit kapju lipe TRAVARICE i

u ž e ć ,

pok izgosit

sa malo onega prošeka. Neka buto glogoj zacinjeno sa

maricu KANELE, samlivenega KARDAMONA, žlicon

MEDA i na varhin

š ć i k a d e n t a

friškega PAPRA. Kad malo

pokuho, a šug postane g u š ć i , prilit priko pecipalih i guštat

sa

b i ć e r i n o m

prošeka sa bonde. I kako smo ono bili rekli?

Ništa bez Božjega blagoslova, je tako? Kad se beredu

masline, teta Marija užo

v e ć e

putih

r e ć :

„Našin trudon, a

Božjin blagoslovon, nikad manje a

e ć e

ako Bog do "

Prove rici vire i lipa užonca. A po našoj užonci non svima

želin uza sve ono lipo i juski za blojdon svetega porojenja

Gospodinovega: „Zdravi i veseli bili, lipo jili i pametno

pili "

59



P ROLE

balun, na š ć i n k e na š ć v o t e ili na goredole. Baš je bi zaništa.

Sumo je puno jil. Tu

mu

se je vidilo po štumku,

još

je bil dite, a

imo je veliki pancun. Kako je un puno ji , a mati primala molu

p o m u ć ona bi, kal bi bilo ponestalo šoldih, išla bi na

o p ć i n u

i

J

oš malo po ć e d u dica hodit u

š

ulu brez librih i sve c a ć e d u rekla nji da ako nju ne dodu koji dinar da nji ostavit Enota po

nosit sa sobon u škulu b i ć e lapto . Barenko tako govori ovi neka se oni

sa

njin ranjaju kako znaju. Tako je svaki put cinila i

naš ministar za škule. svaki

put bi

cagor dobila.

To

je

malo teško za povirovot,

jer

danas dica na škina nosidu Kal vej govorimo obo škuli, vajalo bi r e ć i tu ca mi se dogodilo

procak od desetak kilih piza. Jalna

su

ta naša dica, sva iskrivjena kal son bil u

t r e ć u

klasu. Tmo son okolo osan, devet

g o d i š ć .

Vej

pol tin pizon po njin digor i roditeji nose oni teški procak do smo imali nike libre i

l i b r i ć e

A imali smo i jelnu i t a n k u Ota

škule.

č i t a n k a

se zva la „ Zrno znanja". Na drugu

t r a ~ i c u

ono cin voltoš

Kal son jo hodi škulu, ni t bilo tako. Puno malo librih smo koricu, pi salo j e velikima carnjenima slovima: „Rusija

je

imali, a u parvi azred smo lfodili sajelnun plocun, onako kako je a

mi

smo maleni

p i l i ć i .

Sal

jo

oIma zamislin jelnu kvošku kako

ona na zid u škulu, sumo puno manjun, onako veliko kako jedon gre, a iza nje desetak p i l i ć i h . Ona kvoška, ono je Rusija, to

je

malo

v e ć i

l i b r i ć . Tmali smo i komad krede a za

plocuje na

bokun dobro, ma koji su p i l i ć i , to jo u tu vrime nison znol. Ovo sve je

konopa bila vezonajelna spužva za brisat plocu. Spužvu ni imo bilo u onu vrime kal su po svim zidima po k u ć i m a

na

komišku

svak, sumo ona malo boje

s t o j e ć o

dica, a

jo

nison

bi

jedon

ol

rivu bile nacI ane velike glove Staljina, Lenjina i Marksa, a ispol

njih. Bila

su

to lipo vrimena. Ni bilo debelih librih ni J i b r i ć i h ,

ca

tega pisalo „Zivio drug Staljin". A digod bi bilo pisalo i „Josip

smo posli zva li teke, a još posli su se zvale bilježnice. Ni bilo ni

r i o n o

v i ć . Druga Titota se u to vrime ni puno spominjalo;

lopiših, ni gumicih, a da ne govorin

0

lopišima u boji, oštri lima, njegovu vrime je dušlo malo posli.

a pogotovu ni bilo u onu vrime redalicih, trokutih, škatulih za Te parole po zidima su mi uvik dovale muke. Jedonput son

]opiše, kako ni puno drugih stvorih

ca

ova dica danas imaju. A išal u fabriku olnit burba Jakomotu obid

ca

ga je iskuhala nona

malo posli, ca ova današnjo dica ne mogu ni zamislit, imali smo Jerolima, kal ono na zid fabrike piše „S lijedimo Stahanova". M

uj

i emilo i daržalo za pero. Kal vej nismo imali crnila, napravili brate, pogledoj ti to. 01 te dvi rici, ni jednu nison znol ca o ć e

bi smo ga ol lopiša

ol

tinte, tintolapiša. Tako vrimena, kal non je Nismo mi u Komižu „slijedili" nikoga, mi bismo bili hodili

bilo puno lipo, nisu puno durala. za njim, pok zatu jo nison nikal cu za tu ric. A ono „Stahanova",

Ono smo posli nega nam o rata puno lešto poceli primat

o m u ć

o Bože sacuvoj, to mi

je

bilo kuda da

je

na kineski. Puno posli son

Amerike. Nojpri je dušla muka za kruh, po trumanovajaja, mliko cul da je Stahanov bi udarnik u Rusiji, kako ca je u nos posli bi

u prohu, kornebif, a posli

još

i stvori za škulu. Alija

S i r o t a n o v i ć .

Zaboravi I son

v r e ć i

tu da kal smo bili pol Taljonima, da smo tal U ono „Zrno znanja" bilo

je

jedno štivo koje mi

je

dolo puno

isto hodili u škulu, i to sve dokle ni bilo zapovidjeno da e m o ucit muke. Muci I son se sa naslovon tega štiva puno vrimena, a onda

sumo taljonski jazik, a ne naš. U tu

šk

ulu jo son hodi I sumo dvo son odluci pitat mater. Gledo ona, štije ga,

ma

ni ni ona kapila

dona, jerbo mi je mati zabranila da gren. jo son je poslušol, po u cemu je stvor. A ona je hodila u škule, finila je citiri klase,

danas neznon taljonski. A voli I bi

ga

znat.

ma

da je puno tega zobila. A naslov je bil ovaki: „Muhe,

A ni mi dola ni da gren u nike balile. Tako

se tu

govorilo, da su bacili i mali Miša". Sal se

vi

cudite

ca

tu

jo

nisol kapi

I

Znon

to balile. Svakako da

jo

ništa

o

tega nison razumi ,

ca

su tu te ca su muhe (tega je bilo koliko h o ć e i jedva je bilo is njima

balile i ca tu h o ć e A bilo mi je žol ca i jo nison tamo hodil i z o ć na kroj; ni onda bilo ovih sprej ova kako danas, po smo zatu

kako i niko drugo dica, jerbo mi se je parilo da ta dica ca su bila imali muškadur). Prema temu, znon ca

su

muhe. Ona drugo ric,

obucena u te bali le, da su oni imali co

jist

i co

o b u ć

ca su nji „bacili" i to kapin, ili mislin da kapin. To

je

ono kal ti niko stvor

dovali Taljoni.

Mi

smo doma imali pulente i fažula dobota svaki ni vej potriba po

je

hitiš u

m e ć e

ili niz ponistru. A bome kapin i

don. ono „mali Miša". Ma, kal sve zajedno proštijen, ništo mi zasmeto

Ovi Taljoni i nisu bili puno grubi

sa

non dicun. Krali

su

kako Jo se do tal u svojemu životu

ni

son maka iz Komiže i prema temu

svako vojska, volili su grožje, po kal bi bili jili zelenu grožje, nison imo prilike cut drugi svit kako govoridu. Jo son misli da

bili bidu dobili sidu. A i sve drugu

ca

se je moglo

n o ć ,

sve bidu kako smo bili svi ujelnu daržavu, da razumit svakega covika

bili požorli. Komižoni jih nisu puno volili, ma

mi

se pari da su koji vode živi. A

li

, ni tako. Oto poslušajte one Zagorce;

jo

jih ono

nike ženske bile malo drugacije. Vidi son poslij elnu ili dvi mlaje na televiziju, kal su bile nike njihove serije, jo jih ni vroga nison

ženske brez vlosih, obrijana glova, jerbo da su hodili sa, kako se kapil. A da ne govorin obo drugemu svitu, r

ec

imo Bosancima

to govorilo, da su hodili sa okupatoron. Ma ne sumo da su hodili ili Srbima, Makedoncima. Oto vidite, a da son znol ca ona ric

nego su i spoli sa tin okupatoron. A jelna je rodila i s

in

a, Enota, „bacili"

r e ć

na srpski, onda mi oni gore naslov o onega

Ta ljona. Oti Eno bi je malo, kako bismo rekli, malo zavazet je štiva nebi bil ništa težak. Ono „bacili" to su von nike mole beštije

bi .

Ni

baš bi ono kako Bog zapovido. Uni njegova mati su posli kojih je puno po i špo

rk

ici i ol kojih se razbo

lim

o, po

rata živi li ol p o m o ć i ol daržav

e.

A tu

ni

bilo bogznoseco. Eno je imomo fibru. Mi vode za

tu ri

c recemo „bakcili". A d

aje

nas lov

bi

bokun ol diteta. Veliko glova, široko ramena, debele noge, i bil „Muhe, bakcili i mah Mi ša"

eto

bi lako razumi

"ikal ga i'i mogal vidit da " kupo " drugo" di' ·

da

igru

„

60

'



Piše: Slavko

K o v a č i ć

. . . adala se nedavno mlada hvarska majka

dok je svoje

n o v o r o đ e n č e

u d j e č j i m kolicima

vozila betoniziranom hvarskom šetnicom oko

punte

o v a č

S obzirom

d

ona nije jedina

žrtva betonskog dijela šetališta

n

zapadu grada

Hvara, financiranog javnim novcem poreznih

obveznika, to zaslužuje pozornost javnosti

i

nadležnih.

o smatram da problem ipak valja promotriti u

svijetlu radosne vijesti: naime, u

m e đ u v r e m e n u je

s druge strane, od gradske luke, krenula rekonstrukcija

istog šetališta koja, za razliku od ovog betonskog dijela,

pokazuje kako treba raditi. Ako se po jutru poznaje dan,

rekonstrukcija koja je krenula od Rotondole prema zapadu

zaslužuje sve pohvale, za razliku od betonskog dijela

šetališta od Podstina prema istoku koji opravdano zaslužuje

sve pokude.

U nadi da pohvale onog što valja n e ć e u r e ć i daljnju

izvedbu, s r a d o š ć u se može primijetiti kako

je

novi

koncept rekonstrukcije šetališta od gradske luke prema

Amfori potpuno p o g o đ e n i p r i l a g o đ e n visoko vrijednom

6

ambijentu - od izbora materijala do izvedbe visoke klase.

Dobro izabrani kamen i dosadašnja kvalitetna i profinjena

izvedba vidno, ali diskretno i bez agresije, zrcale ljepotom

O d i š u ć i toliko potrebnom

s u p t i l n o š ć u

dodaju vrijednost

plemenitom krajobrazu, u što se uklapa i izbor i izvedba

klupa. Ravna, kontinuirana i lijepa kamena površina

šetnice

p o v e ć a v a

ambijentalnu ugodu, odiše šannom i

mediteranskimštihom te nas nagovara da produžimo šetnju.

Dakle, za sada se mogu uputiti sve pohvale, uz nadu i

uzdanje

d

se jednako dobro nastaviti, te u doglednom

vremenu izvesti do

kraja. Do kraja

z n a č i

do krajnje t o č k e

šetališta na zapadu, do uvale Podstine, te n isti n a č i n na

istoku oko

F r a n j e v a č k o g

samostana i Macela do žala u

Križnoj luci. Time se zaokružuje jedna organska, prirodna

šetališna u r b a n i s t i č k a cjelina. To bi ujedno bio i najbolji

n a č i n da se ispravi pogreška u č i n j e n a betonizacijom

zapadnog dijela šetališta u predjelu Majerovica, o

č e m u

sam usmeno upozoravao nadležne prije p o č e t k a te kobne

rekonstrukcije i detaljnije elaborirao po njenom svršetku

vidi Kruvenica br. 20, travanj 2012. g.).

Tu se treba vratiti naslovnoj jadikovci hvarske majke ali

i brojnih drugih g r a đ a n a i turista koji se žale i negoduju).

Ovdje se ne možemo baviti č i t a v i m nizom negativnosti

od estetskih i ambijentalnih do ekoloških) koje je donijela

spomenuta betonizacija šetnice o tome više u gore

spomenutom tekstuu Kruvenici), ali treba obratitipozornost



KRUVENic

VOX POPUL

SLIKA 1

barem na one funkcionalne probleme koji svakodnevno

p o g a đ a j u r a z l i č i t e ljude

u p u ć e n e

na to šetalište - od majki

s djecom, starijih osoba, rekreativaca do g r a đ a n a kojima

je to put

do

k u ć e . S obzirom da

je

prošlo

v e ć

nekoliko

godina od promašenog betonskog zahvata, nezadovoljstvo

g r a đ a n a

bez sumnje

je

osnovano i utemeljeno na

višegodišnjem iskustvu. U praksi su

p o t v r đ e n i

i bjelodani

neki funkcionalni promašaji i problemi na tom dijelu

šetališta, a s malo dobre volje i respekta prema poreznim

obveznicima č i j i m je novcima to financirano, stvari

se

brzo mogu makar funkcionalno poboljšati. Barem dok se

nova, plemenita i lijepa kamena šetnica koja

je

krenula od

gradske luke ne završi u svom punom opsegu, u k l j u č u j u ć i

i trenutni betonski poluproizvod na zapadu. Posve derutni

ostatak šetališta od Majerovice prema Bonju, koji vapi za

rekonstrukcijom, ne treba ni spominjati.

U tihom i poluglasnom negodovanju g r a đ a n a spominje

se

nekoliko

k l j u č n i h

zamjerki i disfunkcionalnosti

betoniziranog dijela šetališta, koje bi se lako dalo popraviti

do dolaska kamene ljepotice:

SLIKA

1

i lA) Nepotrebni kanali kojima

je

izbrazdan

beton na šetnici izazivaju neugodu i nesigurnost pri

hodanju. Zbog svoje predimenzioniranosti, prevelike širine

i dubine tih kanala u odnosu na ljudsko, posebice d j e č j e

stopalo, predstavljaju stalnu opasnost od

u g a n u ć a

noge i

zapinjanja. Uz to što su neugodni i opasni za iskretanje

zgloba, izrazito su neugodni i za vožnju d j e č j i h kolica,

rolanje i vožnju bicikla. Osim drmusanja i zanošenja,

izazivaju neugodnu i iritantnu diskontinuiranu buku

i n a č e

najgori oblik buke) i lupanje, što posebno

u t j e č e

na djecu

u kolicima, kojima, kako je to primijetila u o č a j u mlada

6

SLIKA l

hvarska majka, u tim trenucima "puca glava". Još je gore

ako ste zbog neshvatljivo sužene staze p r i n u đ e n i skrenuti

kolicima na šuplji betonski o p l o č n i k , to je onda doslovno

kraj puta, off-road avantura A rješenje je jednostavno,

kanale ispuniti materijalom

do

razine g a z e ć e površine.

SLIKA 2 Šetnica je velikim dijelom nepotrebno sužena na

mjestima gdje

je

to neprirodno, tako da

je

ponegdje č a k i

preko 50% raspoložive površine šetnice neupotrebljivo za

hodanje. Naime, postavljanjem nefunkcionalnog šupljeg

betonskog o p l o č n i k a koji nije namijenjen za hodanje

nego i n a č e služi za parkinge, aktivna površina šetnice

namijenjena hodanju je prepolovljena, dok ova druga

polovica, prekrivena šupljim betonskim

o p l o č n i k o m ,

nije

u stanju služiti svojoj svrsi nego skupljanju s m e ć a i rastu

korova. Tako upropaštena i nefunkcionalna površina je

tolikih dimenzija da se na njoj doslovno može parkirati

automobil, dok se na drugoj aktivnoj strani, n a r o č i t o ljeti,

ljudi gužvaju h o d a j u ć i zbijeni na preostaloj polovici.

Rješenje je opet jednostavno, ove površine sa šupljim

o p l o č n i k o m

ispuniti betonom u skladu s ostalom površinom

(kao što

je

č i n j e n o

sa širim zonama na punti

K o v a č a .

SLIKA 3 Neke klupe, na najljepšim i najreprezentativnijim

mjestima, koje su nekad bile smještene uz mb, uza

reprezentativni kameni zid, sada su odgurane prema sredini

šetnice, a iza l e đ a im je postavljena besmislena "zelena"

površina s kaktusima. Time je, opet, nesuvislo sužena

aktivna površina šetnice namijenjena hodanju,

š e t a č i

su

nepotrebno i neprirodno stisnuti, što posebno t r a g i k o m i č n o

izgleda ljeti. S obzirom da su postavljene klupe bez

naslona, pretpostavlja se da su namijenjene fakirima, koji

bi se eventualno naslanjali na kaktuse iza svojih e đ a , kada

ovi malo porastu. Nitko, naime, još nije došao

do

ikakvog

racionalnogobjašnjenjazaovakvo nevjerojatno, iracionalno



KRUVENic

VOX

POPUL

SLIKA 2

i disfunkcionalno rješenje prostora. Ali,

g r a đ a n i m a

ionako

nije bitno objašnjenje nego normalno u r e đ e n j e . A to je ,

kao što znamo, jednostavno: montirati klupe s naslonom i

pomaknuti ih uza kameni zid, gdje su nekad i stajale.

SLIKA 4) Veliki dio nekada lijepe mediteranske zelene

površine na punti K o v a č nakon što

je

pri betonizaciji

uništen, ostavljen

je

tako zapušten i zasut šuderom. Ljudi

se

pitaju koliko treba

p r o ć i

godina

d

se pokupi šuder,

možda pospe malo zemlje te posadi koje drvo i nešto

mediteranskog bilja?

5 Pojedine betonske plohe toliko su z a g l a đ e n e da su vrlo

klizave kada su mokre, što

je još

jedna opasnost, posebice

kada se hoda bos ili u jednostavnijoj o b u ć i . Uz saniranje

gore spomenutih kanala, ovo bi valjalo samo malo

ohrapaviti i tako riješiti i taj problem, opet brzo i lako.

Pred

g r a đ a n i m a

i turistima trenutno su dvije slike, dvije

strane, dvije izvedbe jednog te istog hvarskog šetališta.

Jedna funkcionalna, lijepa, poletna, prekrasna, kakva

l'fm

se samo

po

željeti može, koja posjetitelju p o b m 1 1 l j e ~ ~ ~

zadovoljstvo , životnu radost, ponos i poštovanje. Druga

tužna, ružna, o t u đ e n a i disfunkcionalna betonska, koja

u svojoj grotesknosti odbacuje vlastiti prostor . kojim

raspolaže, ne u s p i j e v a j u ć i u cijelosti č a k ni t e h n l č k i

zadovoljiti svrhu svoga postojanja: lagani hod ili vožnju

j e č j i h kolica radi odmora i zabave. I jedna. 1 drug1

1

koštaju porezne obveznike, ali ova što djeci puQa: glavu

1

,

nemjerljivo je skuplja jer nije vrijedna, a '

Nezadovoljstvo g r a đ a n a koji su to

vlastitoj koži i na glavama svojih b

Stoga, u o č e k i v a n j u sretnog is

hvarske šetnice u k a m e

preko

n o ć i ,

valjalo

popraviti može.

SLIKA 3

SLIKA 4



KRlNENICA

VOX

POPULI

KOLIKO CIJENIMO

SVOJE ZASLUŽNE

G R Đ N E

Piše: Duško o v a č i ć

„

i uši su ljudima zli svjedoci ako imaju

barbarske duše . Heraklit

(fr. 107.)

V

C

esto možemo

č u t i

a i sami katkad

kažemo - demokracija je procedura Ova,

jedna od dvije bitne odrednice demokracije

(Tocquelville

, u č e s t a l o m

uporabom postala

je puka fraza, a

da

pritom mnogi i ne znaju

z n a č e n j e

iskazane determinante.

S

a ž i m a j u ć i

prigodna ovaj slojevit sadržaj, možemo r e ć i

da je bremenita p o l i t i č k o svjetsko-povijesno iskustvo

obilježena autoritarnim režimima svih vrsta (od a n t i č k i h

vremena

do

suvremenosti) imjedrilo demokraciju kao

p o l i t i č k i poredak

o d r e đ e n

vladavinom naroda preko

institucija i procedura. U tom kontekstu,

n a j k r a ć e

r e č e n o

demokratska procedura je nastojanje da se propišu

demokratska pravila konstituiranja sustava i postupanja

u svim segmentima odnosa, tako „da u istim s l u č a j e v i m a

imamo isti rezultat".

Propisanim, demokratski usuglašenim procedurama,

nastoji se i z b j e ć i subjektivne interpretacije svih vrsta - od

državne razine, sudbene, lokalne ... koje su kroz povijest

rezultirale p o l i t i č k i m i z o p a č e n o s t i m na štetu pojedinca,

njegove egzistencije, njegovih temeljnih ljudskih prava

i sloboda. Dakako, demokratizacija društva je proces.

U o č e n i propusti se ispravljaju, n e d o r e č e n i zakoni se

dopunjuju, pogrešni mijenjaju .. procedure se usavršavaju.

Može se slobodno

r e ć i

što savršenija procedura, to manje

nesporazuma i sukoba.

Koliko, pak, nedefiniranost postupaka i procesa, koja

otvara m o g u ć n o s t subjektivnoj interpretaciji može biti

pogubna i groteskna, možemo se svakodnevno o s v j e d o č i t i

u raznovrsnim sferama.

V

ast

m st

a koliko naslovljenu temu smatrali sporednim

rukavcem demokratske delte, z n a č a j i univerzalnost

procedura koje reguliraju i ovo

o d r u č j e ostaje isti.

Svako demokratski ustrojena i kulturno društvo vrednuje

rad i doprinos pojedinaca i skupina koji doprinosi boljitku

sredine u kojoj žive i dj eluju. Ovaj odnos svojevrsni je

vrijednosni lakmus društvene zajednice, j er na poseban

n a č i n legitimira i aksiolog ijski sustav sredine.

Stoga, predstavnici g r a đ a n a u Gradskom

v i j e ć u

moraju s

posebnom o d g o v o r n o š ć pristupati ovoj problematic

i.

No,

v e ć

prvi pogled na Odluku o javnim prim anj ima grada

Hvara (u daljnjem tekstu Odluka r a z o č a r a v a j je . Ništa

bolji dojam n e ć e ostaviti ni sadržaja, pa se

odmah možemo zapita

ti

- kakva li je tek provedba ovako

traljave i zapuštene procedure? Naime, Odluka j e donesena

davne 1993. i do danas se nije mijenjala (izm ijenj en j e

2009. samo rok podnošen

ja

pr

ij

edloga) . U protekle

23

godine Odluka nije niti prepisana u t l j i form u,

se

njen n e č i t l j i v preslik, pored l i h primjed

bi,

svake

godine ponovno u gradskoj „v ižjoli".

Da Odluku nitko ne a ponajmanj e oni k

oj

i je provode,

razvidna je bilo i na sjednici GV Nj ena zapuštenost vidlj

iv

a

je po više osnova, pa se č a k i

n

e p o s

o j e ć e

Poglavarstvo

navodi kao

m o g u

a g a č Č j e da ovakva Odluk

a,

proceduralno

o r e č e

zasta

rj

ela i neprihvatljive forme

nije bila izazov nadležnoj osobi u pravnoj službi Grada

da izradi prijedlog nove odluke i predloži j e Gradskom

v i j e ć u za raspravu i usvajanje. Pogotovo kad se

ma

da je

broj zaposlenika u Gradu u prethodnom mandatu gotovo

u d v o s t r u č e n . Još je gotovo nevjerojatn

o,

da se

6



KRlNENic

VOX

POPUL

nagradom v r i j e đ a n a g r a đ e n o g Naime, za osobnu nagradu

Grada Hvara p r e d v i đ e n

je

n o v č a n i

iznos od 5000 kn, a

nagrada za životno djelo honorira se s nula kuna

Um

đ u v r e m enu, od donošenja Odluke gradski

je r o r a č u n

narastao dvanaest puta (od 2,5 na 3 milijuna kuna),

sredstva reprezentacije dvadeset puta (od 3 na 600

t i s u ć a

kuna), a n o v č a n i iznos nagrade ostao je isti. Ali, r e ć i ć e t e

nagrada

je

a s t Naravno, no, nije li a s t i obnašati funkciju

predsjednika gradskog

v i j e ć a

i

d o g r a d o n a č e l n i k a ,

pa su

ipak u mandatu prethodnog

g r a d o n a č e l n i k a

za te č a s n e

funkcije uvedeni paušali koji godišnje iznose 40.000,

odnosno 60.000 kn? S druge strane, osobno sam,

b n a š a j u ć i

funkciju predsjednika GV i d o g r a d o n a č e l n i k a

tek

uz

v i j e ć n i č k u

naknadu, uštedio gradskom p r o r a č u n u u dva

mandata 400.000 kn. Molim lijepo, nek se

zna

A

č a s n i m

glazbenicima, za dva sata tamburanja, i s p l a ć u j e se masni

honorar u stotinama t i s u ć a kuna ..

Č a s n i m

odvjetnicima

isplatit se milijunski iznosi, a

p o l i t i č k e

odluke č a s n i h

g r a d o n a č e l n i k a koštaju Grad na stotine milijuna kuna

Novac

se

rasipa na sve strane Treba se, dakle, u tom

kontekstu usuditi laureata nagraditi s iznosom manjim od

m j e s e č n e p l a ć e gradskog zaposlenika, iznosom dostatnim

za v e č e r u s prijateljima u boljem restoranu. A nagradom za

životno djelo (koja u nekim sredinama iznosi više desetaka

t i s u ć a kuna) mi č a s n o j budali ne damo ni kune Dovoljno

je, valjda, što mu j e o m o g u ć e da pedesetak godina

volonterski

č a s n o

rinta za dobrobit grada

Dak

le, jednima

č a s t i mast, drugima samo Ali, stvari nisu n ikad toliko

loše da ne mogu biti i gore - jer e ć i m a , bogme, ni mast ni

č a s t

Omlet iz Mrduše donje

oznati monol

og

Hamleta ili ne

b,

i,t i" u_Brešanovoj

„Predstavi Hamleta u 1\llrdus1DonJOJ koJ l glasi - „I h

t

ga jesam, ili

t

ga nisam....." bio j e lajtmotiv u predstavi

o dodjeli javnih priznanja u gradu Hvaru lj eta gospodnjeg

2015 g. Pogledaj

mo

koliko nedefinirana procedura, koja

ostavlja m o g u ć n o subjektivnosti, može biti karikaturalna

i groteskna. Ostanimo na modelu.Nevažno je ovdj e da li ste

to vi, ja ili on. Prije tri go dine podnesen j e

od

meritomog

p r e d l a g a č a prijedlog nagrade za životno dj elo. Kandidat

je umirovljenik, odradio je pedesetak godina u Gradu, pri

č e m u i desetak volonterskih sat i u više akt ivnost i, pa

je

tako „dugogodišnj im radom izuze

tn

o doprinio u oblasti

društvenog života od

posebnog

a č a j a

za grad Hvar"

č l .

8. Odluke OJPGH), što se u prij edlogu potanko i opisuje.

P r e d l a g a č smatra da u poslj ednjih stoti

nu

godina nije bilo

osobe s takvim doprinosom u

p o d r u č j

za koje se predlaže,

65



KRlNENICA

VOX

POPUL

pa ako se osobna nagrada daje u pravilu u srednjim godinama

za igranje, pjevanje, plesanje, glumljenje.. nalazi u ovom

s l u č a j u primjerenom nagradu za životno djelo. Prve godine

GV se nije sastalo radi izbora, druge godine prijedlog je

zakasnio j e d n dan pa nije ušao u proceduru. Komisija

za te dvije godine podržava prijedlog, a r e ć e godine kad je

u k l j u č e n

u proceduru i bio jedini prijedlog za GV, odbijaga

s obrazloženjem „da do sada nikad nije dodijeljena nagrada

za životno ... pa se

ni

sad ne može", te mimo procedure,

na prijedlog predsjednice, preimenuje u osobnu nagradu.

U raspravi je jedan

i j e ć n i k

za ovo nebulozno obrazloženje

rekao da „biti uvršteno u antologiju p o l i t i č k e gluposti",

jer ako se ova nagrada ne može u r u č i t i jer nije dosad

u r u č e n a ,

onda se ne može ni nadalje istom logikom nikada

u r u č i t i ,

pa je treba ukinuti u Odluci -

l o g i č n o

je z a k l j u č i o

v i j e ć n i k . No iz daljeg tijeka predstave pokazat se da je

ovo samo neinteligentno spakirana

e č a s n a

namjera i zloba

predsjednice Komisije. Jer, pazi

sad

Prethodne godine

ista

je

predsjednica prijedlog za osobnu nagradu drugog

kandidata, preimenovala u nagradu za životno djelo

SIC ???). Tada joj nije smetala

č i n j e n i c a

da takva

nagrada nije dotad u r u č e n a imala je jasne kriterije.. Sve

joj

je

tada bilo jasno. Gradsko v i j e ć e odbija tada nezakonit

prijedlog Komisije i p r i h v a ć a zakonit predlagatelja, pa

u r u č u j e osobnu nagradu. Dakle, u dvije godine Komisija

dva puta postupa nezakonito, ali suprotno - u prvoj

prijedlog za osobnu nagradu preimenuje u nagradu za

životno djelo, sada prijedlog za nagradu za životno djelo

preimenuje u osobnu nagradu. U završnoj fazi predstave

u našoj (s)Mrduši predsjednica komisije uz asistenciju

osobe zadužene za ovu problematiku lažima s govornice

intencionalno dovoditi v i j e ć n i k e u zabludu.

Zlo naopako

P

itate se kako je završila ova predstava? Oni koji

su

raspravljali smatrali su podneseni Prijedlog za

dodjelu nagrade za životno djelo posve utemeljenim i č a k

p a r a d i g m a t i č n i m

primjerom za takvu dodjelu. Nitko od

ostalih i j e ć n i k a

nije nijednom

r i j e č j u

osporio Prijedlog

ili rekao nešto protiv navedenih

č i n j e n i c a

u Prijedlogu.

No, i ovdje je šutljiva

v e ć i n a

odradila zadatak, pa je naš

kandidat ostao bez masti i č a s t i . Pozorniji č i t a t e l j mora se

zapitati kako

je

ovo u o p ć e

m o g u ć e ?

Naravno da to nije

m o g u ć e u demokratskom kontekstu u kojem

je

stroga

obveza Komisije i v i j e ć n i k a p r o s u đ i v a t i proceduralno,

„sine ira et studio" Tako i samo tako Dakle, bez mržnje

i naklonosti, nepristrano, objektivno, pravedno No, ovdje

smo s u o č e n i sa svojevrsnim

k o m u n i s t i č k i m

revivalom.

Umjesto povjerenstva dobili smo komisiju koja komesari

kao u broznom vremenu I. : t v f a n d i ć , kad

su

odluke donosili

ljudi bez lica (i u pravilu bez djela), uvijek izvan scene.

Ostalo

je

bilo (samoupravno) kazalište. Dobro se znalo

kome pripada

i mast, kome samo a ponajbo lj e

kome ni jedno ni drugo Ni zakona se nije trebalo držati kao

pijan plota

(J.

Broz). A naš zlosretn i kandidat nije partijac,

a i ne pripada dominantnom gradskom p o p u l i s t i č o m

mainstreamu - pa ko te pita za rad i rezultate rada, kakav

doprinos zajednici?

Kad

takvu nagradu n ije dobio nitko

od naših, n e ć e š ga, majci, ni ti Zna se, va

lj

da, da desna

lijevu mije, populiste obedv ije N e d o r e č proceduru

nadomjestila je ovdje osobna netrpe

lj

ivost pojedinaca

na

sceni i izvan nje. Sasvim

je

razvidno da je institut

javnih priznanja zloupotreb

lj

en za

o b r a č

s

e p o ć u d n m

kandidatom. A ja se, vidite, pit

am

- kako se u s u đ u j u ?

Kako se u s u đ u j e

pr

eds

jedn

ica Komisije obespametiti

(V Zuppa)

V i j e

servira

nj em om

leta iz Mrduše Do

nj

e

i još ga, pritom, zasoliti lažima? Kako se osoba

koja stavlja Prijedlog izvan postupka jer kasni jedan dan,

istodobno legalizirati postupak, reguliran ist

om

Odl

uk

om,

koji kasni

23

0 dana 20)? Kako se oni koji u

deset godina nisu sposobni Odluku ni prepisati, i

zm

ijeniti,

a kamo li izraditi novu - docirati n

am

, lagati i davati

u n

procjene, a da godinama nisu položili ni ispi

t,

te su

nelegalni zaposlenici koje a ć a m o mi, porezni obveznici?

Kako se s u đ u j u ljudi bez lica i djela negirati višedesetljetni

rad i djelo s iznimnim doprinosom zaj ednici? Um j esto da

su ponosni da mogu

u r u č

takvu nagradu (za koju se iz

p r o r a č u n a ne izd

va

j a ni kune), te isprave možebitne ra

nij

e

propuste i poticajno

dj

eluju, oni se i preko Odluke ODJP

o b r a č u n a a j u

s

O č e d n o

radi se o izostanku

stida koji

o t v r đ u j

e k a

kao moralno i odgovorno

Ovaj osebujan vid društvenog s a m o o s a k a ć

H.

M.

Enzensberger)

tr

eba javno prokazati na tragu

o

o v č e

zahtjeva - „ č u v a t i Hrvatsku od niskosti i mržnj e".

Gore skicirani odnos prema zaslužn im m a od

mjesta do p o j e d i n primj era, zorno poka

zuj

e

da

kroz

2400 godina i nismo baš uznapredovali. Naim e, uvodno

citirani

g r č k i

filozof Heraklit korio je tada

g r a đ a

Efešane, da bi dobro

i l i

kad bi se odreda objesili i grad

prepustili nedoraslima, j er su naj

va

ljan ij eg e k a m e đ u

njima (Hermodora) izbacili iz grada

m a

-

„ M

nama neka nitko ne bude najvaljaniji, a ako ko jest - neka

to bude drugdje i

u

drugima "

P R I O P Ć E N J E UREDNIŠTVA:

Tekstovi objavljeni u rubrici VOX POPULI izražavaju osobne

stavove autora, a uredništvo se može i ne mora slagati s iznesenim.

Uredništvo zadržava pravo skratiti tekstove i odrediti im naslove.



Ambroz Radoša

a r i š i ć

1949. - 2015.)

Piše: Zorka i b i ć

P

ravo pitanje nije j esmo li voljeli barba Radošu. Pravo pitanje

je

zbog smo ga voljeli. Zbog njegovog duha, optimizma,

dobrote, radišnosti, angažmana u svome mjestu, prijateljstva ..

svatko može a ć i vlastiti odgovor i bezbroj razloga za tugu nakon

što je otišao s ovog svijeta, daleko od teške bolesti koja ga

je

snašla.

Cijelo mjesto bilo je na

i s p r a ć a j u

barba Radoše. Došli smo ga

pozdraviti posljednji put, otpratiti ga u j e č n o s t na mjesto gdje je

njegovoj boli i patnji došao kraj. Ovaj prostor je sitan i nedovoljan

za spomenuti sve zasluge i djela koja je barba Radoša ostavio.

Najprije, imao

je s r e ć u

živjeti u dobroj, vrijednoj, nenametljivoj

i poštenoj obitelji. Imao je

s r e ć u d o č e k a t i

unuke. Bio je izvrstan

prijatelj, prepun duha i optimizma.

Izdvojila bih i ovo, ne

u m a n j u j u ć i z n a č a j

drugih njegovih djela:

premda formalno nije išao u crkvu, za

nju

je

u č i n i o

puno dobrih

inicijativa. Na njegov prijedlog a p o č je slavlje sv Nikole kod

kapelice u njegovom rodnom Z o r a ć u Sudjelovao je u obnovi

Gospine crkve na obali njegovog mjesta. Pravo ime barba Radoše

bilo je Ambroz. Ambroz

z n a č i

besmrtan. Ime puno puta

jest

znak: ljudi kao barba Radoša, barba Ambroz, zapravo nikada ne

umiru. Njegov duh i tragovi koje je ostavio živjet dok god ga

se s j e ć a m o s ljubavlju,

ž n o š ć u

i osmijehom.

Nikša o v a č e v i ć

K r a l j e v i ć

1961. - 2015.)

Piše: Zorka

annakonblagdanasv.Nikole

i u o č i Bezgrešne, u e č n o s t

je

prešao Nikša o v a č e v i ć -

K r a j e v i ć izgubivši bitku sa

dugotrajnom i teškom bolesti.

Primio

je

sakramente, popudbinu

za susret s

b e s k o n a č n i m

i sklopio

je

o č i okružen svojim najmili

jima. Njegov život bio je jedinst

veni bogatinedovoljan je k u č e n

prostor na stranicama našeg lista

za

obuhvatiti sve ono što je Nikša

bio. Nikša Mario o v a č e v

K r a l j e v i ć - B r a z i l a c (jer Brazil

mu je bio alfa i om ega nogomet

nog svijeta, što

i n a

zna)

na

prvo mjesto

je

uvijek stavlj ao

iskrenost, poštenje i re

d

Prezirno

je nepravdu i nikada se nije s t r u č a v a o

r ć i

ono što misli.

Č e s t o

je

opominjao i ukazivao na pogreške i propuste, no nikad u zloj ili

lošoj namjeri. Ako bi vas i

za

boljelo ili uvrijedilo ono što bi vam

rekao, niste

mu

mogli zamjeriti jer je govorio istinu. Nije živio u

prijetvornosti i s maskom na licu, što je - barem za pojmove su

vremenog društva - u suštoj suprotnosti s onom

g o r u ć o m

željom

da se svima moramo svidjeti. Nikša nije bio takav. Odrastao je

uz oca Zorkota, dugogodišnjeg sakristana i zvonara Katedrale

i majku Lenu, strpljivu ženu i vrhunsku

e v a č

koja je svoj

talent izbmsila u e v a č k o j crkvi. Od ranog dj etinjstva Nikša

pomagao

je

ocu i sve bitno kako bi liturgija i život u Kat

edrali, ali i u cijeloj hvarskoj Crkvi, funkcionirali besprijekorno.

Bio je vrlo aktivan bratim u „bilim konfratima , a neko vrijeme

je obnašao funkciju tajnika. Uvijek je bio spreman

za

rad i akciju,

uvijek na raspolaganju za brojne radove, č a k i one koji nisu pri

marno bili njegova dužnost. Hvaranima je malo poznat njegov

p j e v a č k i

talent. Odrastao je u obitelji koja je generacijama živjela

s pjesmom. No da nije kao otpjevao pogrešnu melodiju

poslanice, posramio se i pobjegao u sakristiju, Hvar je mogao

postati bogatiji za još jednog genijalnog

e v a č a

Umjesto toga,

Hvar

je

dobio izvrsnog glumca u o m kazalištu, utjelovljenje

m u č e n i k a Lovrinca,

č u v a r a f r a n j e v a č k e

crkve i muze

ja

, vrijednog

vatrogasca Hvar je dobio cijeli jedan svijet s Nikšom. Nikša je

prešao u j e č n o s t o č i Bezgrešne, n a č e svetkovine u e v a č k o j

crkvi gdje je dugo godina bio desna ruka fra Jakiju i gdje je up

oznao svoju suprug

u

Premda

je

u našoj dolini suza č e s t o teško

razumjeti preteška pitanja smrti, ostaje duboka nada i vjera da se

Nikša nalazi u zagrlj aju Uskrslog, onamo gdje prestaje svaka bol

i žalost. Neka Gospodin, Njegova majka i sv. Nikola pruže utjehu

svima koji tuguju za Nikšom. Jer ovo nije k o n a č n o zbogom. Ovaj

odlazak

je

samo priprava za ponovni susret u nebu.

7



Od 9. do

12.

rujna župnik

je

bio na duhovnim vježbama u

Vepricu.

U rujnu se hvarskom samostanu sestara

K ć e r i

Božje

Ljubavi r i k l j u č i l a Matea Radman.

Blagdan Uzvišenja

sv

Križa

proslavljen je 14. rujna u

Anuncijati. U 19h pjevano

je

i č i t a n o „Skazanje od a š a š ć a

i uzvišenja svetoga Križa Gospodinova . Uslijedila

je

misa koju su, po o b i č a j u bratimi sv. Križa namijenili

za svoje žive č l a n o v e . Misu je slavio biskup Slobodan,

a koncelebrirali su župnik i đ o n Ivan Jurin. Nakon mise

bratimi

su se

tradicionalno p o č a s t i l i suhim smokvama,

bruštulonim omendulima i prošekom.

Na spomen Gospe Žalosne

15.

rujna, u 19h moljena

je

krunica sedam žalosti BDM, a uslijedila

je

misa pred

orkom sv. Prošpera.

U srijedu,

16.

rujna, s v e ć e n i c i Hvarske biskupije imali

su

godišnju skupštinu u Bolu.

Ovogodišnja tema bila

je

župna kateheza.

a Kruvenici

je

18. ru

jn

a župnik slav io misu za

ovogodišnje maturante

ko

ji

r e ć u

na

studij, kao i za druge

prisutne studente.

Istog dana đ o n I van je u Katedrali slav io

zadušnicu za

pok. župnika don Juru

B e l i ć a (u. 17. 9. 1982.).

Misa kod križa na Vrhu

sv

Nikole

slav ljena je u subotu,

19. rujna (trebala je biti prv e subote rujna, no d g o đ e n a je

zbog kiše). Misu je slavio I van Juri

nu

kon

ce

lebracij i s

dekanom đ o n Antom a t u l i đ o n Emilom

š i ć e m

i

đ o n

Milijem P l e n k

T r e ć a nedjelja rujna 20. 9., slavljena je kao

katehetska

nedjelja. Osnovci su sudjelovali na misi u

lO

h koju je

slavio župnik, a srednjoškolci na misi u l 9h koju je slav io

đ o n I van.

U tjednu nakon ove nedjelje z a p o č e o j e župski vjeronauk

za srednjoškolce, dok j e za osnovne škole u

listopadu.

U Godini

p o s v e ć e n

života 22. rujna proslavljen je

Dan

p o s v e ć e n o g

života. Sedamnaest redovnica i pet redovnika

s Hvara i Visa okupilo se u H

va

ru u crkvi benediktinki.

Pozdravio ih je biskup Slobodan, a uvodno izlaganje

održao je povjerenik za redovnice dominikan

ac

o. Marijo

Marinov. Biskup je predvodio koncelebrirano euharistijsko

slavlje, a nakon č k o g ob

je

da obišli su dom inikanski

samostan, crkvu, muzej i

o v o u r e

knj ižn

ic

u u Starom

Gradu te posjetili r a n j e v a č samostan u H

va

ru. (hvala fra

Stipi M a r č i n k o v i na informaciji i fotogra

fij

am a)

Blagdan

sv a r h a n đ e l a

Mihovila Gabrijela i Rafaela

proslavljen

je

29. rujna. Misu pred orkom sv. Prošpera

slavio je župnik, koj i je toga dana proslavio svoj imendan.

U srijedu, 30. rujna, prosl

av

ljen je blagdan . Jerolima

zaštitnika Dalmacije sv. misom koju je slavio župnik

U žežin sv Stjepana 1. listopada, misa je bila u 7.30h.

U 19h procesijom po Katedrali sa v i m relikv ijama

z a p o č e l o je slavlj e gradskog i biskupijskog zaš titnika.

Uslijedio je obred inštalacije novog kanonika

đ o n

Paulina

B j a ž e v i ć a župnika Visa i uprav itelja Gospina svetišta u

Velom Selu, a potom je pjevana I v e č e r n j a Uz podizanje

blagdanske zastave na Katedrali, biskup Slobodan održao

je

prigodni govor, a nastupili su Katedralni zbor i Gradska

glazba.

a

svetkovinu

sv

Stjepana

I„ pape i

m u

i k a

u lOh

z a p o č e l a

je

procesija sa e č e v relikvijama po Pjaci.

68



Susret

s v e ć e n i k a

u Bolu

Uzvišenje

sv

Križa

Misa za maturante

n

Kruvenici

Misa

n

Vrhu

sv

Nikole

ŽUPN KRONIK

69

Misno slavlje predvodio je mons. Želimir

u l j i ć

nadbiskup

zadarski i predsjednik HBK. Uz biskupa d o m a ć i n a

koncelebrirali su mu šibenski biskup Ante Ivas i u b r o v a č k i

biskup Mate U z i n i ć , izaslanik splitskog nadbiskupa

đ o n

Edvard

u n đ a

te brojni s v e ć e n i c i . Nadbiskup u l j i ć održao

je

prigodnu propovijed. Na o č e t k u se osvrnuo na Matejevo

E v a n đ e l j e u kojemu se govori o oluji koja je zahvatila

apostole dok su u n o ć i plovili l a đ o m preko jezera. Olujni

vjetar i valove, te prestrašene apostole umirio je Isus koji se

iznenada pojavio. Olujni vjetar i silni valovi predstavljaju

sve nevolje i nepogode kroz koje je Crkva u prošlosti

prolazila, ali nikada „crkvena

l a đ a

nije potonula,

jer je

imala dobrog „kormilara" Isusa. Stoga se

ne

treba bojati

ni danas, u n a t o č brojnim neprijateljima Crkve i r š ć a n s t v a ,

jer

je Krist sagradio Crkvu na stijeni koju „ni vrata

paklena

n e ć e

nadvladati". Suvremene „oluje i vjetrovi"

koji udaraju na Crkvu zapravo su stanje duha u društvu,

koje

p r o m i č u

manipulatori javnog mnijenja, kojima je cilj

da

m đ u

ljudima zavlada mentalna anarhija i masovno

ludilo, oni koji zagovaraju življenje bez pravog puta i bez

cilja. Takvo stanje duha su u 19 i 20. s t o l j e ć u proizvodile

razne ideologije poput pozitivizma, liberalizma, fašizma i

komunizma. Još i danas o s j e ć a m o i trpimo posljedice tih

,,izama", č i j i su o đ e i sljedbenici nastojali graditi društvo

bez Boga, u kojemu se istinske ljudske i

r š ć a n s k e

vrednote

proglašavaju nazadnima i konzeIVativnima, a napredno je

za njih ono što je nemoralno i nenormalno. Sve spomenute

ideologije nisu o v j e k a u č i n i l e boljim, naprotiv u društvima

zapadne civilizacije sve manje

je

ljudskosti, mnoge obitelji

se raspadaju, a ljestvica vrjednota je izokrenuta. Crkva

u HIVata dobila je posebnu potporu i ohrabrenje 1998.

godine kada

je

tadašnji papa Ivan Pavao II proglasio

blaženim Alojzija Stepinca, koji u ovom našem vremenu

može kao m u č e n i k stati na č e l o svih progonjenih u teškim

vremenima fašizma i komunizma. Naš blaženik Alojzije

Stepinac može nam biti uzor i putokaz. On se nije bojao ni

okova ni zatvora, plašio

se

jedino da

ne

bi iznevjerio Boga

i svoj hIVatski narod. Stoga bismo trebali poslušati mudre

r i j e č i iz Knjige Mudrosti koje nas u p u ć u j u da se ne bojimo

i da

ne

budemo lutalice bez puta i tražitelji bez cilja, jer

nam i bl. Alojzije Stepinac i svi sveci kazuju put i cilj. U

tome nas uvijek podržavati i pomagati Isus koji nas tješi:

„Ne bojte se,

j

sam s vama u sve dane do svršetka svijeta "

Druga e č e r n j a pjevanaje u 18.30h, a uslijedila je recitirana

misa koju je slavio župnik.

U listopadu je u 18.30

o b i č n o

bila listopadska pobožnost, a

nakon nje misa. Č e t v r t k o m je od 16 do 18.30 bilo klanjanje

kod koludrica.



KRUVENic

ŽUPN

KRONIK

Svetkovina

sv

Stjepana

an

o s v ć n o g života

7



KRUVENic

t t

t

t t t t t

ŽUPNA KRONIK

Blagdan

sv.

Frane

nije posebno proslavljen, jer se ove

godine poklopio s nedjeljom 4. listopada. V e č e r n j u misu

kod franj evaca slavio

je

gvardijan fra Joakim Gregov u

koncelebraciji s

đ o n

Emilom

P a v i š i ć e m

na

kraju koje

je

održan obred r e m i n u ć a sv. oca Frane.

Na

Gospu od Ružarija

7.

listopada, listopadska pobožnost

bila je u 18.30h, a uslijedila je pjevana misa koju

je

slavio

župnik.

Misu za Dom ovinu slavioje biskup Štam

buku

konce

e

braciji

sa župnikom i

đ o n

Ivanom Jurinom kod koludrica

na

Dan

neovisnosti, 8. listopada.

Druga nedjelja listopada,

11.

10„ obilježena

je

kao dan

zahvale za plodove zemlje.

Preko župne mise u 10h

prigodnu recitaciju o kruhu izvela su djeca. Srednjoškolci su

Dan kruha obilježili prodajnom izložbom nakon mise u 1

Oh

u nedjelju, 25. listopada.

U petak

16.

listopada, u sklopu

projekta

a t o l i č k e

mladeži

otoka Hvara održani

su

misa i klanjanje u

2 h

u crkvi

sestara koludrica. Misu i klanjanje animirao je VIS Stvoreni.

Na

Misijsku nedjelju

18.

listopada (ujedno i blagdan

sv.

Luke), prikupljeno je 9800

kn

milostinje za misije. Preko

mise u 1Oh koju

je

slavio biskup Slobodan,

d j e v o j č i c e

u

bojama kontinenata

č i t a l e

su

molitvu vjernih, a

n a v e č e r

je

moljena misijska krunica.

Obnova zvonika hvarske katedrale

z a p o č e l a je 19.

listopada. Radove izvodi tvrtka Spegra. Obnova o b u h v a ć a

konstruktivnu sanaciju, zamjenu

š t e ć e n i h

dijelova (kamen),

č i š ć e n j e

(pjeskarenje) vanjštine zvonika, ugradnju jedne

č e l i č n e m e đ u k a t n e konstrukcije (2. kat), zamjenu ljestava i

eventualno rekonstruiranje ovjesa zvona. Troškovi su zasad

procijenjeni na preko 550.000

kn

(bez PDV-a).

O d l u č e n o

je

da

se svake

t r e ć e

nedjelje u mjes

ecu

prikupljati milostinja

za obnovu zvonika m j e s e č n i prosjek milostinje i ć i župi,

a ostatak u fond za obnovu zvonika). Mogu se uplatiti i

donacije na r a č u n HR8423400091510249820 (PBZ) sa

obavemom namakom: „za obnovu zvonika .

Krajem listopada tvrtka Pais

popravila

j o š t e ć e n j a

na

krovu

Katedrale, nastala prilikom pijanog pohoda dvojice

Australaca na zvonik prošlog ljeta.

Od

nedjelje

25.

listopada pobožnosti su

o č i n j a l e

u 17.30h,

pa

bi uslijedila sv. misa. Klanjanje

č e t v r t k o m

kod koludrica

p o č i n j a l o je u 16h.

U č e t v r t a k , 29. listopada, Nikša

B u d r o v i ć p o č a s t i o

je

uredništvo Kruvenice izvrsno pripremljenom

v e č e r o m

u

njegovu restoranu „Villa Dinka .

71

Dva m a č

j n a

g a đ a

p

ros

lav

lj

ena su u našoj župi

31. listopada. Ante i Anka Tudor obilježili su pedesetu

godišnjicu braka i biskup Slobodan j e krstio nj ihovu

u n u č i c u

Mariju, šesto dijete u obitelj i Mirka i Katije

D o m a n č i ć . Č e s t i m

Svetkovina Svih svetih pros lavljena je u nedj elju,

1.

studenog.

Mi

su u 10h slavio je biskup Štambuk u

koncelebraciji s žu

pn

ikom . U 17.30 p

jevana

je

s v e č a

v e č e r n j a , a potom je usli

jed

ila recitirana mi

sa

.

Službu

i t a n j a

u

5h

i misu na Mrtvi dan 2. studenog, slavio

je župnik. Potom se u procesiji

uz molj

enje krunice, o

ti

šlo

na

groblje, gdje je župnik održao prigodnu propovijed

i izmolio odrješenje

za

mrtve te sla

vi

o j oš jednu misu u

grobnoj kapeli. Misu u 1

Oh

slavio je biskup Slobodan, koji

je sl

av io

i misu 18h, uz koncelebraciju žu

pn

ika i

đ o n Iva

na

Jurina.

U

osmini Mrtvog dana

svake je v e č e r

molj

ena kruni

ca

za pokojne. V e č e r n j e i mise za pokojne redom su bile

namijenjene: u

ut

orak, 3. 11„ za biskupe, s v e ć e n

redovnike i redovnice; u srijedu, 4. 11„ za bratime sv.

Križa u Anuncijati; u

č e t v

5. 11., za brani

te lj

e kod

koludrica; u petak, 6. 11„ za brat ime sv. Nikole; a u

su

botu,

7.

11„ za duše u

Č š t u ,

osobito one za koje nema tko

moliti. V e č e r n j a za pokojne pjevana j e i na blagdan Posvete

lateranske bazilike u ponedjeljak, 9 . 11.

Na spomen sv. Jozafata, 12. studenog, a p o č e je

devetnica

Gospi od Zdravlja.

Kako

je

Duh Sveti još uvijek zatvoren

zbog obnove, devetni

ca

se

mo

lila

pred

oltarom Gospe od

Zdravlja

pod

južnom propovjedaonicom u Katedrali, a

č e t v r t k o m

kod benedi

kt

inki. Krunica je u 1

7.

30,

osim u subotu,

14.

studenog (sv. Nikola

ć ) ,

kada je u

17h bila misa s e n č a n j e m a u 18 krunica s devetnicom.

U nedjelju,

15.

studenog, nakon

e r n j

mise održana j e

akademija u spom

en

na 25. obljetnicu vratnica hvarske

katedrale. O ovom znamenitom dj elu novije hrvatske

umjetnosti govorili

su

đ o n

Mili akademik

Radoslav T o m i ć i sam autor vratnica - Kuzma

o v a č

Dan

s j e ć a n j a

na stradanje Vukovara

18. studenog,

obilježile su Osnovna i Srednja škola Hvar. Osnovci su se

okupili u 12.30h u katedrali gdje im j e biskup Slobodan

i s p r i č a o

nekoliko uspomena

iz ratn

ih dana i u p r i l i

molitvu za žrtve Vukovara. nižih razreda su

pred

katedralom izložile nekoliko

d j e č j ra

dova na temu

stradanja Vukovara i u ime razreda zapalile a č e ,

umjesto kupnje e ć a ,

ka

o ilani, č e n i c su u školi pr ikupili

2488

kn

što su uplatili vukovarskoj socijalnoj samoposluzi.

Srednjoškolci

su

u 18.

3

h p

red

katedralom pr

is

ustvovali

komemorativnom programu kojeg je priredila tajnica škole



KRUVENicA

t t t t t t t t

ŽUPNA KRONIKA

Margita

C a r i ć

uz sudjelovanje grupe „Mirjam i glazbeno

scenske grupe „Nastanjeno srce (osnovana daleke 1991. i

to upravo povodom dolaska vukovarske djece u Hvar). Na

kraju

je

održana molitva za poginule, žrtve koje žive

n o s e ć i

bolne uspomene na duši i za Domovinu.

Na blagdan

Prikazanja

BDM u

hramu

- Gospu od

Zdravlja, 21. studenog, u 8h z a p o č e l o je pjevanje

„Života , a uslijedila je misa u Gospinoj crkvi u Z o r a ć u .

Prilikom sprovoda Ambroza Radoše B a r i š i ć a umjesto

vijenaca prikupljena su sredstva za obnovu ove crkve, pa

se uskoro planiraju radovi na sanaciji njezine unutrašnjosti.

Nakon mise h o d o č a s n i c i su se

p o č a s t i l i

uz k o l a č e i i ć e r i n

pred crkvom.

Župnik je slavio recitiranu misu u 10.30h u Katedrali.

U 17.30

z a p o č e l a

je

krunica sa

z a k l j u č n o m

molbenicom

Gospi od Zdravlja. Pjevanu misu slavio je biskup Štambuk.

Nažalost, zbog odsustva

v e ć i n e

p j e v a č a ove godine nije

pjevana tradicionalna pjesma „Zmožna, o

d i č e n a .

Blagdan je posebno proslavljenu r a n j e v a č k o j crkvi Gospe

od Milosti. Toga se datuma, naime, napunilo t o č n o godinu

dana od operacije fra Joakima Gregova. On je slavio misu

zahvale za zdravlje, a nakon mise p o č a s t i o je okupljene u

refektoriju samostana.

Zadnje nedjelje u crkvenoj godini, 22. studenog,

proslavljena je svetkovina Krista Kralja. Misu u lOh

slavio

je

biskup Slobodan u koncelebraciji s župnikom. Na

kraju mise izloženo je Presveto na klanjanje. Od 15 do 16h

um za odrasle animirao je župnik, a od

16

do l 7h um za

djecu i mlade đ o n Ivan Jurin. U

17

.30 pjevana je

s v e č a n a

v e č e r n j a , a potom

je

a k l j u č e n o klanjanje. Recitiranu misu

u 18h slavio je Ivan.

Sv.

Cecilija

je

- zbog poklapanja sa svetkovinom Krista

Kralja - proslavljena dan kasnije, u ponedjeljak, 23.

studenog. Na misi u 18h sudjelovao je katedralni zbor, koji

je te

v e č e r i imao i svoju

e č e r u

u restoranu „Dela .

Na

sv.

Katarinu

srijeda,

25.

prosinca,

s v t i č i n

„Život

je

pjevani i t a n u 17.30h, a potom je župnik slavio

sv.

misu.

Toga dana Hvarani su

h o d o č a s t i l i

u svetište Gospe od

Zdravlja u Jelsi, gdje je misu slavio đ o n Ivan Jurin.

Krajem studenog i p o č e t k o m prosinca tvrtka „Baština

z a p o č e l a je radove na sanaciji crkve sv.

Marije

Magdalene u Plajici. Za ovu fazu obnove Grad Hvar je

donirao 50.000 kn, a vjernici su prikupili 70.000 kn. Zasad

je postavljena skela i č v r š ć e n i su zidovi, dok

se

radovi na

sanaciji temelja i zidova

o č e k u j u

u lipnju 2016.

Nova liturgijska godina C)

z a p o č e l a

je

1

nedjeljom

d o š a š ć a ,

29. studenog. Misu u lOh slavio je župnik. Od

72

ovog dana

z a p o č e l a je

devetnica Bezgrešnoj koja

se

uz

krunicu molila svake v e č e r i

u o č i sv.

mise.

Blagdan

sv.

Andrije obilježen

je

30. studenog. Nakon

v e č e r n j e

mise, koju je slavio župnik, u katedrali je održana

Godišnja skupština Bratovštine sv. Nikole.

Dan kruha

SŠ

Hvar

Krštenje Marije

o m a n č i ć

Dan j e ć a n j a na

Vukovar



KRUVENicA

ŽUPN

KRONIK

Radovi

na

zvoniku katedrale

Gospa od Zdravlja 25 obljetnica vratnica katedrale

Gospa u

Z o r a ć u

.... ... „„.- .... --

Mrtvi dan

Sv Cecilija v e č e r a zbora

Osnovci obilježavaju an

s j e ć n j

na Vukovar

o d o č a š ć e

u Jelsu

7



ŽUPNA STATISTIKA

28. studenog 2014. -

29. studenog

2015.

Kršteni

ukoliko nije d r u k č i j e

n a z n a č e n o

r o đ e n i

su

u Splitu, a kršteni u

Katedrali)

1. Naomi

i t a P o z n a n o v i ć

r 14.

2.

2014.,

k

10. 12. 2014.

2. N i k a R a v l i ć r 8. 11. 2014., k 14. 2. 2015.

3. Cvita u r i n

r

4. 10. 2014., k 15. 2. 2015.

4. a k o v B u z o l i ć r. 31. 10. 2014. k 21. 2. 2015.

5. Chloe MariaFlora, r.

uMonaku

14. 12. 2014., k

1.

3. 2015.

6. Leon i s k o v i ć r. 13. 11. 2014., k 12. 4. 2015.

7. Roza Boellaard, r. 8. 5. 2014.,

k.

18. 4. 2015.

8. i n a L u č i n

r.

23. 9. 2014., k. 19. 4. 2015.

9. Karlo

o m a n č i ć

r. 17. 5. 2006., k 21. 4. 2015.

10. Ivan

Glen

Deiters,

r.

u Steinfurtu 24. 1

O

2005., k. 21. 4. 2015.

11. Toni u j m o v i ć r 27. 11. 2005.,

k.

21. 4. 2015.

12.

Ena

Mladineo, r. 29. 5. 2005.,

k.

21. 4. 2015.

13. Jure Bartul o m i č i ć r 14. 12. 2005., k 23. 4. 2015.

14. MiaBoko r. 5.

11

2014.,

k

26. 4. 2015.

15. A n t o n e l a A r b a n a s i ć r 26. 1. 2015., k. 26. 4. 2015.

16. Ambroz Kristofor) B a r i š i ć r.

Z a r a ć e

28. 4. 1949.,

k

7. 5.

2015.

17. Pave

i l i č e v i ć

r. 7. 12. 2014.,

k

17. 5. 2015.

18. Jakov Primorac,

r.

u Zagrebu 9. 1. 2015., k 17. 5. 2015.

19.

I

van Dorninik u d r o v i ć r. 25. 10. 2014.,

k.

31. 5. 2015.

20. Nikki Josipa Novak,

r.

u Zagrebu 11 3. 2015 ., k. 2. 6. 2015.

21. M a r t a K o v a č e v i ć r. 12. 4. 2015.,

k.

22. 6. 2015.

22. Luna Mari ja) Djarmati, r. u Tirani 27. 4. 2011., k. 30. 6. 2015.

23. Cvite B u t o r o v i ć

r

7. 11 2014.,

k.

4. 7. 2015.

24. Nikol e z i ć

r.

11. 2. 2015 k 20. 9. 2015.

25. A n t o n i a Č o v i ć r. 13. 6. 2015.,

k.

4. 10. 2015.

26. Marino

u z m a n i ć

r. 16. 11. 2014.,

k

10. 10. 2015.

27. Petra Svetina, r. 7. 3. 2015., k 10. 10. 2015.

28. M a r i j a D o m a n č i ć r. 4. 8. 2015.,

k.

31. 10. 2015.

2 9 . M a t e J e l i č i ć r . 4 . 6. 2015., k. 29.11. 2015.

74

V j e n č a n i

bold:irani prebivaju u našoj župi)

1.

Ivica Novak

i

Silvana

o l i ć 9. 12. 2014.

2.

Saša

Poz a n o v i ć i

Vedrana e r k o v i ć

3. 7. 2015.

3. Dražen B u t o r o v i ć i

Iris

Novak, 4. 7. 2015.

4. Boris r a j i n o v i ć i Martina Pleh, 18. 7. 2015.

5. Jean Francois

Le

Digabel i Gwendoline Pera, 22. 8 2015.

6. M l a d e n B a b a r o v i ć i A n đ e l a C v i t a n i ć 28. 8. 2015.

7 McLeanCavanaghKarri

a t j a n a P a š a l i ć 5. 9. 20

15.

8. Luka Mikac i Mia Odak, 5. 9. 2015.

9.

MartinGengeriKatrinPetraHornig

, 18. 9. 2015.

10.

Ivan

štradioti

Mara

i l o š e v i ć 19. 9. 2015.

11.

S a š o M a r g u č

i GabrijelaJelenko, 19. 9. 2015.

12. Dario Novak i Bojana a n o j l o v i 26. 9. 2015.

13.

Mario u č a l o i

M a i t a R i b i ć 3.

10. 2015.

14. Vjeran Crnjak i Sara a r k i ć 3 10. 2015.

15. Andreas Bergesen Kolstoe i Maike Werner,

10

. 10. 2015.

16.

Zvonko

e r k o v i ć i Gordana a r b a r i ć 10. 10. 2015.

17. Toni Caratani Slavica Bubalo, 17.

10.

2015.

18. Milan Hajduk i

Katica u č e t i ć

7. 10. 2015.

19.

Š i m e J e l i č i ć

i

Matea o m i n i k o v i ć 14.11.

2015.

V j e n č a n i izvan

Hvara

prommcije u Hvaru)

1.

Goran i r n i t r i j e v i ć i M a t e a M e š t r o v i ć u Zagrebu 18. 4. 2015.

2.

Mario

o m a n č i ć

i Ivana Bubalo, u Splitu 18. 4. 2015.

3. Josip e d i ć i Vesna Novak, u Splitu 30. 5. 2015.

4.

Ivan a k i ć

i Josipa t o j a n o v i ć u Šibeniku 10. 1

O

2015.

5. Mario

o l u m b i ć

i Magdalena Tanja

a r i š i ć

u

Slavonskom

Brodu

24. 10. 2015.

6. Riccardo Kuhar i Ivana Tudor, uvali sv. Antonija 31. 10.

2015.



V

ZUPN

ST TISTIK

Umrli

1. Jela a v l i ć , r. 17.

7.

1934„ u. 1. 1. 2015.

2. s. Antonija Ana u l j e v i ć , r. 13. 4 1926„ u. 3. 1. 2015.

3. Ivan o v r i n č e v i ć , r. 4. 3. 1922„ u. 20. 1. 2015.

4. Marija u č e t i ć , r.

26. 1. 1930.,

u.

24. 2. 2015.

5. Ante Rodin, r.

24. 11. 1933„ u. 24. 2. 2015.

6. Dinko Fio, r. 17. 1. 1934., u. 17. 3. 2015.

7. Juraj Z a n i n o v i ć , r. 28. 11. 1927„ u. 24. 4. 2015.

8. N i c o l e t t a K o v a č i ć , r. 14. 12. 1920„ u. 3. 6. 2015.

9. Nikola Milan) o v a č e v i ć r. 30. 3. 1936„ u. 16. 6. 2015.

10. Zvonimir e z i ć , r. 17.

9.

1949„ u. 24.

6.

2015.

11. Zora a r i ć , r. 5. 5. 1938„ u. 12. 7. 2015.

12. e n e d i k t a B o ž i t k o v i ć r. 6. 10. 1927„ u. 13.

7.

2015.

13. Dinka a r i š i ć , r. 27. 12. 1960„ u. 14.

7.

2015.

14. s. Agneza Marija t e r o v i ć , r. 24. 12. 1925., u. 21. 7. 2015.

15. s. Marija Gregorija Jerolmina Š i m u n o v i ć , r. 2. 4. 1922„ u.

25. 7. 2015.

16. Mario M i h o v i l č e v i ć , r.16. 1. 1961„ u. 31. 7. 2015.

17. Ivanka Tudor, r. 26. 12. 1925„ u. 3. 8. 2015.

18. Jozo r a c a n o v i ć , r. 19. 3. 1938., u. 21. 8. 2015.

19. Vinka r b a n a s i ć , r 7. 9. 1922„ u. 17. 9. 2015.

20. Nikola Ljubo) u č e t i ć , r 27. 6. 1928„ u. 21. 10. 2015.

21.

J o z i c a M i l i č i ć ,

r. 21. 10. 1938„

u.

24. 10. 2015.

Umrli

nisu pokopani u Hvaru, bio samo i s p r a ć a j na groblju)

1. Luce M i l i č i ć , umrla 14. 5. 2015„ sahranjena 19. 3. 2015. u

Brusju

2. Mladen

V i s k o v i ć

umro 21. 6. 2015„ sahranjen 24. 6. 2015. u

Gdinju

3. Marinko e t r i ć , umro 6. 8. 2015„ sahranjen 7. 8. 2015. u Velom

Grab ju

4. Marija Hailo, umrla 6. 10. 2015„ sahranjena 7. 10. 2015. u

Brusju

5. Karmelo

J u r i ć

umro 7. 11. 2015„ sahranjen 8. 11. 2015. u

Velom Grablju

Statistika 2011. 2015.

Napomena: Statistika donosi samo one podatke zapisane u

maticama krštenih, v j e n č a n i h i umrlih župe sv. Stjepana

I

u

Hvaiu. Dodatak tome su pronuncije za Hvarane

v j e n č a n e

izvan

Hvara i

i s p r a ć a j i

s groblja. Podaci o umrlima dopunjeni su

prema zapisima Komunalnog p o d u z e ć a kojem ovom prilikom

zahvaljujemo. Hvala i g đ i Mariji

B r a t a n i ć

kojaje priredila ovu

statistiku.

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Ukupno

Kršteni 38

31

36

31

29

165

V j e n č a n i

31 37 31 27 19

·

145

Umrli 29 25 22 34 21 131

•;

P r v o p r i č e s n i c i

27 31 26 37 29 161

Krizmanici

35

23 42 42 32 174

75



9

RUJNA 30. STUDENOG 2015.

I momo užoncu kako se od sv. Stipona do adventa dobota ništa ne

o g o đ o

u ovo naše misto.

A isto napunimo 5-6 fojih Gradske kronike. Ca bi onda bilo da se cogod dogodi? Skužojte,

ako smo co zaboravili zapisat, ma ne arivomo sve vidit i cut. Ako

h o ć e t e

da ne propustimo

koju vašu manifestaciju, pošjite non napomenu na mejl Kruvenice ([email protected]).

Guštojte, ako morete ...

7. 9.

P o č e l a

nova školska godina. - U Osnovnu školu Hvar

krenulo

je 43

p r v a od toga 23 v o j č i c e i 20 j e č a k a . Tako

u školskoj godini 2015./2016. Osnovnu školu Hvar

p o h a đ a

ukupno 288 č e n i k a

Hvala ravnateljici Jelki o v a č i

n informacijama o djelatnostima

i

aktivnostima škole)

11. 9. Svjetski dan

prve

p o m o ć i - Gradsko društvo Crvenog

križa Hvar

je sa

svojim mladim aktivistima obilježilo Svjetski

dan prve p o m o ć i m e đ u k u p a č i m a

na

plaži ispred hotela

„Amfore pod geslom „Budi heroj - spasi život . Mladež

Crvenog križa Hvar je dijelila promidžbene materij ale

demonstrirala pružanje prve p o m o ć i (otok-hvar.com/oh)

12. 9. G r d o v i ć

na

Fortici. - Rukometni klub Hvar organizirao

je koncert Mladena

r d o v i ć a na

Fortici.

15. 9.

Planet Hvar

- U organizaciji MHB u Zvijezdi mora

otvorena

je

izložba slika Marinke Radež „Planet

Hv

ar -

zemlja, voda, vatra, zrak .

18. 9. Konoba u L o đ i - P r i č u o konobi Hvara

nimaje

s p r i č a o

Miki B r a t a n i ujedno prestavivši svoju istoimenu knjigu.

D o g a đ a j

je

organizirala udruga Dignitea.

19. 9. Najsilovitije svijetlo u svemiru. - Znanstveno

popularno predavanje prof. Nikole

G o d i n o v i ć a

„Najsilovitije

svijetlo u svemiru održano je u

L o đ i

u organizaciji MHB.

21. 9.

Hvar uz

bok Portofinu

i Buranu

- Europska

neprofitna organizacija „European Best Destinations (EBD)

na svoj popis

13

manje poznatih t u r i s t i č k i h mjesta u Europi ,

uz preporuku da bi ih bilo dobro posjetiti ove godine, uvrstila

je i -

Hv

a

r.

Hvar je opisan kao mjesto jedinstvenog spoja

raskošne medite

ra

nske prirode, bogate kulturno-povijesne

baštine, te mondene


suvremenosti. Popis EBD-ovih

europskih

13

„skrivenih dragulja za ovu godinu otvara Piran

u Sloveniji.

Na

listi su i crnogorski Sveti Stefan, talijanski

Portofino kraj Genove i

t o č i ć

Burano u Venecijanskoj laguni ;

portugalski Coimbre, malteški Mellieha, velški Tenby

belgijski Dinant te francuski Colmar, Ploumanach, Eguisheim

i Cap Ferret. (slobodnadalmacija.hr/sd)

21. 9. Oproštaj od maturanata -

U

dvorani f r a n j e v a č k o g

samostana je uz n a z o č n o s t brojnih roditelja i uzvanika

održana s v e č a n a priredba „Oproštaj od maturanata generacije

2014/2015 i podjela zahvalnica prijateljima i suradnicima

Srednje škole Hvar .

76



GRADSKA KRONIKA

Prvi dan škole

24. 25. 9 Prikupljanje p o m o ć i za izbjeglice. - U sklopu

akcije Crvenog Križa organizirana je akcija prikupljanja

humanitarne p o m o ć i za izbjeglice u Hrvatskoj u v j e r o n a u č n o j

dvorani.

25. 9 4 10. Fešta

Sv

Kuzme i Damjana u Velom Grablju.

- 25.

9

održanje

turnir „Briškula Trešeta „Na Solu PZ V

Grablje, a održan je i slideshow „Prvih 10 godina U Pjover ;

26.

9

bila

je s v e č a n a

misa povodom blagdana koju

je

slavio

don Milan Š a r i ć poslijepodne s v e č a n a v e č e r n j a i procesija te

recitirana misa, a

n a v e č e r tradicionalni ples uz splitsku grupu

„ Đ i r , 27. 9 održana je Skupština udruge „Pjover i promocija

knjige „ Z a v i č a j u Hvaru Nikše P e t r i ć a ; 4. 10. odigran je

6

Memorijalni turnir „L ukša N z i ć 2015. na hvarskom igralištu

Križna luka.

28.

9

Biskup Štambuk:

emam

s kime zaigrati na balote.

- Slobodna Dalmacija objavila je veliki intervju s hvarskim

biskupom Slobodanom Štambukom. Izdvajamo nekoliko

citata:

Sekularizacija

č i n i

svoje najviše materijalizacija.

Problem je kako se o d r e ć i dijela zarade

od

turizma kako bih

mogao biti k r š ć a n i n . Nemam nažalost s kime zaigrati na

balote. A volim baciti i na briškule i trešete ali ove moje l a đ e

s v e ć e n i k e sve to malo zanima. Oni žive svoj stil života postoje

i razlike u pristupu pastoralu ... Koji put č o v j e k , nažalost

nema vremena razmišljati o smrti. Tjera nas život. li svjestan

sam da smo potrošni materijal. Moramo razmišljati o odlasku

ne samo s funkcije nego i sa zemlje .. Domovini želim da sazre

u dovoljno poželjnu zrelu osobu da ima dobre predvodnike

što

od

srca rado želim i svojoj h v a r s k a b r a č k a v i š k o j crkvi i

molim za svoga nasljednika.

27. 9 6 10. Proslava Dana Grada. 27. 9 ispred L o đ e

održana

je

„Baletna

č e s t i t k a

gradu Hvaru Baletnog studija

Hvar;

28.

9 na istom mjestu bio

je

koncert: klape „Bodulke ,

77

Izložba Marinke Radež

Predavanje Nikole G o d i n o v i ć a

Gradske glazbe i F „ Šaltin ; 29. 9 u L o đ i je promovirana

knjiga Tatjane R a d o v a n o v i ć -„Od Gdinja do Pariza, od

Montparnassea do Montmartrea i natrag u organizaciji

Muzeja hvarske baštine; u 20h bio je koncert j e v a č k o g zbora

GSU Stella Maris u dvoru a l a č e

V u k a š i n o v i ć ;

30. 9 održano

je

,,I

j e š a č e n j e m

do

zajedništva -

p j e š a č e n j e

do„ Kruvenice

voditeljice prof. Lee P e t r i ć , 1 10. je obavljena polaganje

vijenaca na gradskom groblju, a u L o đ i je održana s v e č a n a

sjednica Gradskog v i j e ć a koju je vodio predsjednik Fabijan

V u č e t i ć .

On

je naglasio da r a č u n i c a uloženog, propuštenog

i onog što se

o č e k u j e

od V i j e ć a i Grada jasno pokazuje da

nije vrijeme za širenje iluzija, v e ć za naporan rad. A o bijegu

od zabluda govorio je i biskup Štambuk, te pozvao sve da

razmisle i priznaju vlastite grijehe u kontekstu života i rada

u gradu. U tom smislu spomenuo je i najavu dolaska

v e ć e g

broja izbjeglica tzv južnom rutom, i spremnost nadležnih da

reagiraju na takvu situaciju. G r a d o n a č e l n i k Rino B u d r o v i ć je

pak rekao da brojni gradski projekti e k a j u na rješavanje jer su

nepotrebno bili z a k a č e n i zbog t r o m j e s e č n o g b e z v l a š ć a nakon



GRADSKA KRONIKA

Oproštaj od maturanata

n e p r i h v a ć a n j a Gradskog r o r a č u n a i ponavljanja izbora, ali je

izrazio nadu da

se

proširenje rive i sanacija Pjace realizirati

do kraja njegovog mandata. T a k o đ e r je iskazao zadovoljstvo

zbog novih nagrada gradu Hvaru kao

č u v e n o m

t u r i s t i č k o m

odredištu. B u d u ć i da GV nije prihvatilo dva prijedloga za

nagrade Grada Hvara, ove godine javna priznanja nisu ni

dodijeljena. u l 9h otvoreno

je

natjecanje Big game fishing u

organizaciji Sportsko-pomorsko-ribolovne udruge Palmižana,

koje

je

potrajala do

4

10.;

2. 10.

u 19h bio

je

pred o đ o m

koncert Gradske glazbe Vis, a u 20h u

L o đ i

Glazbeno-scenski

kolaž uz predstavu Plesnog kazališta OŠ Hvar „Kako smo

vješti kad nam o đ u furešti ;

3.

10. Crveni križ

je

organizirao

upis u registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih m a t i č n i h

stanica - Zaklada Ana Rukavina u vatrogasnom domu Hvar; u

2 l .30h pred o đ o m

je

za o č e o koncert Plavog orkestra;

4. 10.

u L o đ i

je

bilo „Prikupljanje projektnih ideja u Gradu Hvaru -

savjeti LAG-a Škoji kako realizirati svoje društveno-korisne

i poslovne ideje;

5.

10. na Venerandi

je

bio koncert o t o č k i h

rock sastava uz gosta

e č e r i

Stjepana

a r i š i ć a

- Gegota; 6 10

u refektoriju

f r a n j e v a č k o g

samostana održana

je

Glazbeno

scenska priredba „Galebov let grupe „ Nastanjeno srce

SŠ

Hvar uz Dan j e ć a n j a na Tonija P e t r i ć a .

3.-9. 10 Fešta forske pulene. - Uz samu feštu, koja

se

odvijala od 8 do

10

listopada, udruga Hvar - Metropola mora

organizirala je i

s l j e e ć e

aktivnosti:

3.

10. u č e n i c i OŠ Hvar su

porinuh su svoje brodove u M a n d r a ć - svim

č e n i c i m a

koji su

sudjelovali u ovoj zanimljivoj regati udruga Metropola mora

osigurala

je

lijepe poklone;

5.

10 u 19.30h u L o đ i održano

je

predavanje

dr se

Tvrtka Korbara i

dr se

Sandra Montanarija

„Drevni k a t a k l i z m i č k i val na Jadranu- jedinstvena geološka

atrakcija u Gradu Hvaru ; 8

10

u 19.30h u L o đ i Sandra

Š u š t i ć iz Hrvatskog restauratorskog zavoda u Splitu predavala

je na temu „Tajna hvarske Zviri uz projekciju; 9.

10

u 19h

u L o đ i bila je filmska projekcija dokumentarca Chiare Bove

Makiedo: Ribarsko prigovaranje (zbog

o d l i č n o g

odaziva i

velike zainteresiranosti mještana film je repriziran i

11

10

Promocija knjige Tatjane

R a d o v a n o v i ć

- dodajmo da film biti repriziran na p r o l j e ć e ili

p o č e t k o m

ljeta); u 2 lh bio

je

Bal pod jedrima.

8 10. lv n V u č e t i ć

n

trafostanici.

-

Na

inicijativu Torcide

naslikan je lik znamenitog Hvaranina Ivana V u č e t i ć a na

trafostanici kod raskrižja na Bukainki.

8

10. Dani kruha.

- I ove godine su č e n i c i OŠ Hvar svojom

izložbom uradaka od brašna i kruha pred o đ o m obilježili

Dane kruha - dane zahvalnosti za plodove zemlje. Prikupljena

sredstva od ove izložbe namijenili su splitskoj udruzi slijepih

i slabovidnih osoba „Bijeli štap .

11 10. Vatra progutala cijeli restoran.

- Zaposlenici

restorana

„ M u s t a č o ,

u vl. obitelji

R a v l i ć

u Pokonjem Dolu,

primijetili su požar u prizemnom dijelu objekta. Promptna

je

interveniralo

15

vatrogasaca s tri specijalna vozila, tako da

je

požar lokaliziran u 6.30 sati, a k o n a č n o ugašen u 8 sati. Vatra

je

progutala cijeli restoran, tako da

je

vlasnicima

p r i č i n j e n a

velika materijalna šteta. (sd)

11 10. Od Kanade

do

Kine. - Izložba slika internacionalnih

slikara

Od

Kanade do Kine nastalih u slikarskoj koloniji na

Palmižani 30. 9.-10.

10

otvorena

je

u Villi Meneghello.

14. 10 Završene Hvarske ljetne priredbe. - Završnim

koncertom u refektoriju

r a n j e v a č k o g

samostana, na kojem su

nastupili

PD

Hvar, klape Galešnik i Bodulke te GSU Stella

Maris, z a k l j u č e n e su Hvarske ljetne priredbe, koje su i ovog

ljeta n a č a j n o obogatile hvarsku kulturnu ponudu.

18. 10. Obnova Fortice i zidina stajat milijune eura -

Napravljena

je

detaljna snimka

p o s t o j e ć e g

stanja t v r đ a v e

projekt r e đ e n j a zgrade austrijske vojarne

t je

u tijeku izrada

projekta

u r e đ e n j a

kamene zgrade zapadno

o

austrijske

vojarne Bili smo

pre

ugovaranjem izrade konzervatorskog

8



GRADSKA KRONIKA

elaborata

z

i t a v

prostor Fortice kako bismo mogli projekte

njezine revitalizacije i u r e đ e n j a izvoditi planski i sukladno

s povijesnim vrijednostima - kazao j g r a d o n a č e l n i k Rino

B u d r o v i ć . (sd)

19 10 Goli č o v j e k .

- Povodom Mjeseca hrvatske knjige u

Gradskoj knjižnici projici ranje film Obrada

G l u š č e v i ć a

„Goli

č o v j e k

snimljenu Hvaru 1968.

19 10 PK

u Parizu - Ovogodišnja turneja odvela j

č l a n o v e hvarske kazališne družine u francusku prijestolnicu.

Održane su dvije predstave, jedna u hrvatskom veleposlanstvu

i druga u hrvatskoj crkvi Sv

Ć i r i l

i Metoda. U pripremi

ovog gostovanja

n a j v e ć a

nepoznanica bila

j

e z i č n a barijera.

O č e k i v a l o

se da publika

n e ć e m o ć i

pratiti radnju te da biti

r a z o č a r a n a . M e đ u t i m , upravo suprotno, publika se od samog

p o č e t k a

uži vila u r i č u disala u ritmu s glumcima i nagradila ih

sjajnim aplauzom. Da li

j

to stoga što svako pravo m j e t n i č k o

djelo progovara ljudima bez obzira u kojoj se epohi živjelo,

ili stoga što

j

sveti Lovro, koji

j

imao i iscjeliteljske m o ć i ,

z a č a r a o sve prisutne, teško j e ć i . U svakom s l u č a j u u Parizu

se

desio mirakul. (Maja Cioni, udrugaAMCA-Paris)

23.

10 Hvar dobiva geološku

t u r i s t i č k u

turu

- Kada

j

u

svibnju dr se.Tvrtko Korbar s Hrvatskoga geološkog instituta

u Hvaru prezentirao rezultate višegodišnjih s p e c i j a l i s t i č k i h

geoloških istraživanja i sofisticiranih analiza iz kojih proizlazi

9

Film Fishermen's Conversations''. redateljice Chiare Bove Makiedo



GRADSKA KRONIKA

Sv.

Kuzma i Damjan u Velom Grablju

Galebov let

da

je

katastrofalni tsunami pogodio jadransko

p o d r u č j e

prije

66 milijuna godina, o

č e m u

planetarna jedinstven zapis

postoji upravo u uvali Majerovici, zapadno od grada, sve

je

to

djelovala pomalo

s e n z a c i o n a l i s t i č k i . M e đ u t i m

kako iza svega

toga stoje m e đ u n a r o d n i tim znanstvenika i sasvim konkretni

dokazi, na škoju se to uzima sa sve više ozbiljnosti, a sada,

nakon prezentacije geološke karte otoka Hvara u mjerilu

1 50.000 u Gradskoj loži, vidljivo

je

da

je

taj lokalitet zaista

vrlo poželjan

e o t u r i s t i č k i

potencijal. (sd)

23 10 Suvlasniku

S u n č a n o g

Hvara propao novac. -

Financijsku industriju Francuske i Luksemburga zatresla je propast

investicijskog fonda LSK, č i j i je

s u o s n i v a č

i promotor bivši šef

M e đ u n a r o d n o g monetarnog fonda i e s u đ e n i francuski predsjednik

Dominique Strauss-Kahn. Skandal ima odraza i na našu poslovnu

scenu jer je jedan od l a g a č a u fond i Jean Francois Ott,

o s n i v a č

Orco Grupe u č i j e m je suvlasništvu S u n č a n i

Hvar.

Ott je, prema

pisanju Luxembourg Worta ovih dana, tužio Strauss-Kahna za

prijevaru, s obrazloženjem

da

mu je lažno prikazano stanje u tom

investicijskom fondu i

m o g u ć n o s t

zarade. O s n i v a č Orco Grupe

tužio je i LSK kao pravnu osobu, ali i još neke pojedince z tog

fonda.

Navodi

se da

je Ott uložio 500 t i s u ć a eura u LSK.

sd)

8

Metropola

mora

s osnovcima

Glazbeno-scenski kolaž

OŠ

Hvar

23. 10 PD Hvar u Velikoj Gorici. - U dvorani Galženica u

Velikoj Gorici održanje koncert j e v a č k o g društva Hvar.

23. 10. Pismon z Nikšu. - Rotary Club Hvar organizirao

je

humanitarnu akciju u kojoj

se

prikupljaju sredstva za i j e č e n j e

teško oboljelog Nikše K o v a č e v i ć a . Na humanitarnom

koncertu nastupili su: Zorica

K o n đ a

Davor Radolfi,

Đ o r đ i

P e r u z o v i ć ,

Ana O p a č a k , Žaklina Stevkovska Drnasin, Pero

R a d a i ć ,

Dino

P e t r i ć

Dinko Lupi, „Faroski Kantaduri ,

ŽK

„Frecije , „Stella Maris te Levonda Kids.

Za

dobru zabavu

pobrinuo se voditeljski duo: Damir

M i h a n o v i ć

Č u b i i Ratko

Kožul, a glazbenu podlogu p j e v a č i m a osigurao

je

orkestar

Joška Banova. Prikupljeno

je

102. lOOkn.

23. 25. 10. Državna smotra

n a g r a đ e n i h

radova


kulture. - Grad Hvar i Osnovna škola Hvar bili su

d o m a ć i n i

8. državne smotre n a g r a đ e n i h radova iz t u r i s t i č k e kulture.

U organizaciji smotre sudjelovao

je

Ured državne uprave

Splitsko-dalmatinske županije te udruga „Prokultura iz

Splita. Svoje radove na temu „Mali, veliki ljudi mog

a v i č a j a

predstavila

je

5 najboljih osnovnih i 6 najboljih srednjih škola.

U č e n i c i OŠ Hvar prikazali su, izvan konkurencije, svoj rad



GR DSK KRONIK

an kruha

OŠ

Hvar

o Ivanu V u č e t i ć u i Grguru

B u č i ć u

Održano

je

i znanstveno

predavanje

dr

Vladimira Rismonda „Turizam i kulturna

baština .

25 10 Operativna obala bit duža 45 metara i šira 20

-

Jedanaest

v i j e ć n i k a

Gradskog v i j e ć a u Hvaru jednoglasno

je

donijelo

a k l j u č a k

da predstavnici Grada još jednom dogovore

s a s t a n a k s m j e r o d a v n i m a i z L u č k e u p r a v e Splitsko-dalmatinske

županije i tvrtke Obala d.o.o. u Splitu, te razmotre predloženo

rješenje, a da ono potom bude predstavljena v i j e ć n i c i m a i

svim drugim zainteresiranim subjektima. Voditelj Odjela za

prostorno

u r e đ e n j e

komunalni razvoj i zaštitu okoliša, Doro

Abdulmar, te

v i j e ć n i c i

Teo J e l i č i ć (HSS) i Nada

J e l i č i ć

(Lista

za ponos mista) izrazili su sumnju u kvalitetu studija valovanja,

g o v o r e ć i

da projekt može biti

č a k

i štetan za grad Hvar. Oni

su se stoga založili da Grad, kao partner, ozbiljnije sudjeluje

u osmišljavanju

u r e đ e n j a

cjelokupnog l u č k o g akvatorija, za

smanjenje broja trabakula i kruzera, a p o v e ć a n j e privezišta za

domicilne brodove. G r a d o n a č e l n i k Rino

B u d r o v i ć je

kazao:

Naravno da ć e m o ispoštovati odluku Gradskog v i j e ć a

jer

se radi o jednom od glavnih projekata iz mog predizbomog

programa. Naša

je

želja da operativna obala bude produžena

o s l j e d e ć e turisti e sezone, a ako se to iz bilo kojega razloga

bude morala odgoditi, bit velika šteta. (sd)

Završni koncert Hvarskih ljetnih priredbi

Pismon za Nikšu

26 10 Fra Jaki: Samo u Americi i Kanadi j oko 300

mojih djela - U

New

Yorku

je

njegov osam puta dva metra

velik mural Apokalipsa, dvadeset pet č e t v o r n i h metara

vitraja nalazi se u Londonu u Kanadi, a osam metara visoko

R a s p e ć e nadvisuje M e đ u g o r j e Fra Joakim Gregov Jaki

svoje je kiparske radove predstavio i sv Donatu u Zadru na

izložbi Vjetar iz duše . Nije meni ni l j e n č a r e n j e strano, da

ne biste imali krivi dojam. Mislim da sam najavnim mjestima

ostavio više od i s u ć u radova, no o tome nikada nisam vodio

evidenciju. Ako netko nešto poželi,

j

mu to napravim, a ako

mu se s v i đ a može to i uzeti

-

kaže fra Jaki. Nakon izbijanja

oružanih sukoba

1991.

v r a ć a se u Hrvatsku, te postaje jedan od

prvih vojnih kapelana, pri

134.

brigadi, sve

do

1996.:

Trebalo

je

s a č u v a t i mlade ljude da ne č i n e z l o č i n e . Bio sam stalno n

prvoj crti i tko zna koliko put s glavom u torbi. Pet godina

smo

j

i Ante Gotovina zajedno bili

po

bojišnicama. Ratovali

smo zajedno i prijateljevali

još

više. Vrijeme č i n i svoje, istina

se uvijek otkrije. Nismo ništa skrivali, samo smo branili naše .

(sd)

26 10 Hvar uvršten m đ u 20 najboljih otoka svijeta -

Č i t t e l j i Conde Nast Travelera odabrali su favorite za 2015.

28. po redu Readers ' Choice Awards upitniku sudjelovalo je

preko 128 t i s u ć a putnika iz cijeloga svijeta. Putnici iz r a z l i č i t i h

dijelova svijeta Hvar su stavili na 20. mjesto ljestvice najboljih

otoka izvan SAD-a.

81



GRADSKA KRONIKA

26. 10. Smoje u

L o đ i . - Grad Hvar i udruga „Timbar

Dalmacije" u

L o đ i

su postavili izložbu djela inspiriranih

Miljenkom Smojom, o

20.

obljetnici njegove

s m r t ~

Izložena

su djela Arsena

D e d i ć a ,

Mile

S k r a č i ć a

Davora Stambuka,

Luke Paljetka, Kažimira Hraste i drugih.

28.

10

Darivatelji krvi u Sarajevu. - Kao i svake godine,

Gradsko društvo Crvenog križa otoka Hvara za svoje

darivatelje krvi organizira izlet da bi se u nekom drugom gradu

družili i zaslužena uživali, a

z m e đ u

ostalog primili i zaslužena

priznanja. Sada je to bilo Sarajevo, što su spremno potpomogli

Grad vari p ć i n a Jelsa. (sd)

31. 10. Zlatni hvarski kuhari u turskoj Alanyi. - Od 23. do

26. listopada turska Alanya bila je d o m a ć i n 5. kulinarskog

natjecanja „Golden Ladle International Food Competition"

u organizaciji World Master Chefs society. Hrvatsku Je

predstavljala udruga Hrvatski Masterchef. Ivo Tudor Broje

okitio se sa tri b r o n č a n e medalje za nacionalno jelo, te za

jela od piletine i ribe. Antonio B u z o l i ć zlatom se okitio _za

nacionalno jelo, broncom za desert, a za jelo od piletme OSVOJ O

je č e t v r t o mjesto i diplomu. Dejan Hristovski je uzeo

z_lato

za

nacionalno jelo, srebro za pizzu, te dvije bronce za Jela od

ribe i piletine. U krunskoj, prestižnoj kategoriji "Team grand

prix" hrvatski tim osvojio je visoko drugo mjesto, okitivši se

srebrnim medaljama.

1 11 Nove vratnice u Milni. - Na svetkovinu Svih Svetih

u Milni je biskup Slobodan blagoslovio nove vratnice župne

crkve sv. Teodora, rad kipara i milnarskog župnika fra Joakima

Jaki a Gregova. U reljefu je fra Jaki izradio portrete hrvatskih

svetaca i blaženika: Leopolda M a n d i ć a , Alojzija Stepinca,

Marije

P e t k o v i ć

Augustina

K a ž o t i ć a

Nikole T a v e l i ć a Ivana

Merza Ozane Kotarske i Miroslava B u l e š i ć a . Znakovita je

da je portret blaženog nadbiskupa Stepinca dodao

r i j č

SVETI, time d a j u ć i svoju i j e č aktualnim medijskim napisima

o pitanju S t e p i n č e v e kanonizacije. Biskup Slobodan izrazio

je radost zbog novih vratnica, rekavši da je mala Milna sada

bogato mjesto,

z a h v a l j u j u ć i

fra Jakiju koji

ju

je

obogatio

u m j e t n i č k i m djelima i vjerskim obilježjima: Ova vrata su

enciklopedija naše vjere. Neka to budu vrata kroz koja

ulaziti pravedni ljudi

r i j e č i

su hvarskog biskupa.

8

10. SDP pobijedio u Hvaru. - Na izborima za Hrvatski

sabor u Hvaru su ostvareni s l j e d e ć i rezultati: Hrvatska raste

(SDP idr.) 39,84%, Domoljubna koalicija (HDZ idr.) 30,38%,

MOST 18,78%; Živi zid 3,82%, ORaH 1,64%, Pametno -

1,29%. Ostali su imali ispod 1 . Glasovalo je 51,54%

b i r a č a .

9 11

Peškafondo Gariful Hvar 2015. -Završila je dvodnevna

zabavno-gastronomska-enološka manifestacija lova na lignje

iz brodice "Peškafondo Gariful Hvar 2015.". Apsolutni

Peškafondo

pobjednik je d o m a ć a ekipa "Dolce" koja je odnijela pehar i

sponzorske darove za

a j v e ć i

ulov od 8,48 kg liganja, ali i onaj

za

n a j v e ć u

lignju, koja je bila

d u g a č k a

č a k 35 cm. (sd)

17

11 S u n č a n i Hvar traži više od 600 sezonaca. - Kampanja

"Tražiš posao - p r o n a đ i karijeru " predstavlja cjelogodišnji

program i inicijativu Odjela ljudskih resursa S u n č a n o g

Hvara" d.d., koja se zasniva na filozofiji kontinuiranog

ulaganja u edukaciju i osposobljavanja zaposlenika. ako u

sklopu kampanje krajem studenoga gotovo tridesetak stalnih

ali i sezonskih zaposlenika naše hotelske tvrtke otputovati n

s t r u č n o osposobljavanje u europske gradove Prag Varšavu

i Milana dok istodobno

z a p o č e t i

i prvi krug regrutacije

novih sezonskih zaposlenika - najavljuje menadžerica Anja

Levak. (sd)

19.-21.

11

Mladi za otok otok za mlade. - U Velom Grablju

održao

se

seminar Mladi za otok, otok za mlade, koji je okupio

predstavnike udruga hrvatskih otoka od Mljeta do Suska.

Projekt je prijavila udruga Održivi otok, pai:ner na projektu

je

LAG Škoji, suradnik udruga

B u đ e n j e

sa Solte, a

d o m a ć m

udruga Pjover iz Velog Grablja

20.

11

Lakoš recitira Jesenjina. - Stihove Sergeja Jesenjina

,,Ispovijest mangupa" u Gradskoj knižnici č i t a o je Milan

Lakoš.

26.

11

Marinovi dani. - U

L o đ i

je održan prigodni program

povodom petnaestih Marinovih dana, u uspomenu na prerano

preminulog hvarskog redatelja Marina

C a r i ć a .

Postavljena

je

izložba „Koraci pod nebom" autorica Katarine

M a r t i n i ć

i Mirjane Pandol. Djeca iz v r t i ć a recitirala su dijalektalnu

poeziju pod vodstvom odgojiteljice Sendi

P e t r i ć

nakon

č e g a

je

uslijedila i glazbena uvertira uz malu grupu „More hvarska".

82



POLAKO

BEZ NAGLIH POKRETA

NOS L ŽIVOT

Žena doživi

k l i n i č k u

smrt i stvori se ispred Sv. Petra.

Njena želja bila je da posjeti svoga supruga.

Traži njega

Sv.

Petar u imeniku Raja tamo ga

nema. Traži ga u paklu ni tamo ga nema. Provjeri

Č i s t i l i š t e ali nije ni tamo. Na kraju

Sv.

Petar ženi:

Meni je ovo zaista

č u d n o

nigdje ga nema.

A koliko dugo ste vi bili u braku?

Pa punih

5

godina.

-Pa što mi ne e č e odmah da

znam

gdje da ga

tražim. e đ u m u č e n i c i m a

Dobar dan dobili ste automatsku sekretaricu

Republike Hrvatske:

Za mito i korupciju birajte HDZ

za nesposobnost i arogantnost birajte SDP

za interesne sfere birajte IDS

ako ste se probudili

iz

hibernacije birajte HSLS

a za traktorske dijelove birajte HDSSB.

Kako god bilo znajte

da

nikog nema na svom

radnom mjestu i da m je potpuno svejedno

što ste o brali.

Kruvenica br 35

Documents

Transcript of Kruvenica br 35