Prilog ČasoPisu rrif Br. 1/14. · značajno promijenio u odnosu na prethodnu godinu, a rok...

Pril

og

Ča

soPi

su r

rif

Br. 1

/14.

Po

Šta

rin

a P

laĆe

na

u P

oŠt

i 100

00 Z

ag

reB

- tis

kan

ica

GODIŠNJI OBRAČUN POSLOVANJAOBRTNIKA I SLOBODNIH

ZANIMANJA ZA 2013.

RRiF-plus, Zagreb, siječanj 2014.

SADRŽAJ

OBRTNIŠTVO I SLOBODNA ZANIMANJAgodišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2013. ........................................................................................................................2

i. Dr. sc. Đurđica JURIĆ, ovl. rač., prof. visoke škole

obračun amortizacije za 2013. kod obrtnika i slobodnih zanimanja ......................................................................................3

ii. Dr. sc. Ljerka MARKOTA, ovl. rač., prof. visoke škole

kontrola evidentiranja poslovnih događaja prije utvrđivanja dohotka samostalnih djelatnosti za 2013. ...............................21

iii. Dr. sc. Ljerka MARKOTA, ovl. rač., prof. visoke škole

godišnja prijava poreza na dohodak na obrascima doH-Z i doH za 2013. ................................................................................. 46

ZAGREB, VLAŠKA 68

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2014. SIJEČANJ2

OBRTNIŠTVO I SLOBODNA ZANIMANJA

Godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2013.

Ovaj je prilog namijenjen fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 148/13.) i Pra-

vilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 79/13.). Cilj nam je prije sastavljanja prijave poreza na dohodak za 2013. osvrnuti se na najznačajnije poslovne primitke i izdatke, godišnji obračun amorti-zacije, obračun članarina i doprinosa te druge specifičnosti poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja.

Postupak sastavljanja prijave poreza na dohodak za 2013. za obrtnike i slobodna zanimanja nije se značajno promijenio u odnosu na prethodnu godinu, a rok podnošenja prijave i dalje je kraj veljače. Međutim, primjena novog Zakona o PDV-u od 1. srpnja 2013. utjecala je na evidentiranje pojedinih po-slovnih događaja u vezi s prijenosom porezne obveze u tuzemstvu i u vezi sa stjecanjem dobara i usluga iz drugih država članica EU-a i trećih zemalja.

Opširnije o obračunu amortizacije, kontrolno-analitičkim postupcima pri utvrđivanju dohotka za 2013. te izradi godišnje porezne prijave, pročitajte u ovom prilogu.

Zakonski okvir na temelju kojeg se sastavlja prija-va poreza na dohodak fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost temelji se na odredbama Za-kona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak. Obrtnici i slobodna zanimanja koji posje-duju dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovi-nu trebaju pri obračunu amortizacije primijeniti čl. 12. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. – 148/13.), a svi koji su obveznici PDV-a trebaju se pridržavati odredaba iz Zakona o PDV-u (do 30. lip-nja 2013. Nar. nov., br. 47/95. – 22/12. i 136/12. i od 1. srpnja2013. Nar. nov., br. 73/13., 99/13. – Rješenje USRH i 148/13.) i Pravilnika o PDV-u (do 30. lipnja 2013. Nar. nov., br. 60/96. – 64/12. i od 1. srpnja 2013. Nar. nov., br. 79/13. i 85/13.).

Godišnju poreznu prijavu o ostvarenom zajednič-kom obrtu na obrascu DOH-Z predaju prvo supodu-zetnici, i to do kraja siječnja 2014. Tek tada svaki po-duzetnik predaje poreznu prijavu na obrascu DOH do kraja veljače. Posebnu pozornost na utvrđivanje dohotka trebaju obratiti obrtnici koji obavljaju samo-stalni obrt te su uz to i supoduzetnici u zajedničkom obrtu. Ukupni dohodak na obrascu DOH je zbroj dohotka/gubitka ostvarenog od samostalnog obrta i udio (prema ugovoru) u dohotku supoduzetnika. Iznimno je bitno naglasiti da pri sastavljanju godiš-nje porezne prijave posebnu pozornost treba usmje-riti na specifičnosti djelatnosti za koju se sastavlja obračun. Pritom se pri utvrđivanju porezne obveze posebnosti pojavljuju i u slučaju kada obrtnici koriste olakšicama, oslobođenjima i poticajima sukladno čl. 53. – 57. Zakona o porezu na dohodak.

Do kraja veljače 2014., zajedno s prijavom poreza na dohodak za 2013. (obrazac DOH), obrtnici tre-baju predati i izvješća o ostalim obvezama. Rokovi predaje su sljedeći: qdo 31. siječnja 2014. Poreznoj u pravi dostavlja se: Øprijava poreza na dohodak na obrascu DOH-Z

koju dostavljaju obrtnici koji imaju zajednički obrt, odnosno posluju u supoduzetništvu,

Øobrasci IP za svakog zaposlenika u obrtu,Økonačni obračun za posebne poreze – trošarine;

qdo 28. veljače 2014. Poreznoj upravi dostavlja se: Øprijava poreza na dohodak za 2013. − obrazac

DOH,Økonačni obračun PDV-a za 2013. − obrazac PDV-K,Øobračun članarine za komoru (obrazac KD), tu-

rističku članarinu (obrazac TZ) i spomeničku rentu (obrazac SR).

Posebno treba obratiti pozornost na to jesu li os-tvareni primitci i izdatci u vezi s obavljanjem registri-rane djelatnosti te jesu li porezno priznati. Za potre-be izrade godišnje porezne prijave, u nastavku ovoga priloga daje se sljedeći raspored opisane građe:Øobračun amortizacije dugotrajne imovine s po-

sebnim osvrtom na osobne automobile;Øutvrđivanje poslovnih primitaka i izdataka te

zaključivanje knjige primitaka i izdataka;Øutvrđivanje ostalih izdataka u vezi s poslova-

njem obrtnika i slobodnih zanimanja;Øprimjena poreznih olakšica i osobnih odbitaka;Øutvrđivanje dohotka i porezne obveze;Øostale obveze obrtnika i slobodnih zanimanja

(PDV-K, TZ, SR, KD i dr.).

Blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu novu 2014. godinu želi vam uredništvo RRiF-a!

OBRTNICIpozivamo Vas na JEDNODNEVNI SEMINAR

GODIŠNJI OBRAČUN POSLOVANJA OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA ZA

2013. I NOVOSTI U 2014. koji će se održati u Zagrebu,

dana 22. siječnja 2014.Opširnije o programu seminara, uz obveznu

prijavu, može se pročitati u uvodnim stranicama ovog broja časopisa RRiF i na

www.rrif.hr.

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2014.SIJEČANJ 3

I. Obračun amortizacije za 2013. kod obrtnika i slobodnih zanimanja

dr. sc. Đurđica juriĆ, ovl. rač., prof. visoke škole udk 657.1/336.2

1. DUGOTRAJNA IMOVINA – PREDMET AMORTIZACIJE

Pojam „dugotrajna imovina“, sukladno čl. 24. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 148/13., dalje: Zakon), obuhvaća stvari i prava koja služe za obavljanje djelatnosti i stjecanje dohotka a čiji je pojedinačna nabavna vrijednost (ili trošak proizvodnje ako su proizvedeni u vlastitoj režiji) veća od 3.500,00 kn i vijek uporabe dulji od jedne godine.

Prema čl. 29., st. 1. Pravilnika o porezu na doho-dak (Nar. nov., br. 177/04. –79/13. – dalje: Pravilnik), u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane na računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni pore-zi, izdatci za projektiranje i nadzor, izdatci pripreme prostora za građenje, izdatci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdatci nastali u postupku dovođe-nja sredstva u radno stanje.

Dugotrajna imovina obuhvaća:a) dugotrajnu materijalnu imovinu koja može

biti potrošiva i nepotrošiva. Potrošiva materi-jalna imovina (npr. građevinski objekti, stroje-vi i oprema, transportna sredstva i dr.) podli-ježe amortizaciji za razliku nepotrošive koja se ne amortizira (npr. zemljišta, prirodna bogat-stva i umjetnička djela), i

b) dugotrajnu nematerijalnu imovinu (prava) koja predstavlja istrošivu dugotrajnu imovinu kao što su na primjer patenti, licencije, softveri i sl.

Nabavljena dugotrajna materijalna imovina unosi se u Popis dugotrajne imovine (obrazac DI) po nabavnoj vrijednosti. Pritom nije bitno jesu li računi u vezi s njezinom nabavom plaćeni ili ne. Prema tome, ovdje dolazi do odstupanja od temelj-nog načela „blagajne“ na temelju kojeg obveznici poreza na dohodak bilježe svoje izdatke (i primitke).

Prava (dugotrajna nematerijalna imovina) ulaze u Popis dugotrajne imovine i mogu se amortizirati samo ako je račun za njezinu nabavu plaćen (čl. 24. st. 1. Zakona).

Stvari i prava čija je pojedinačna nabavna vri-jednost iznosila 3.500,00 kn ili manje, neovisno o njihovom vijeku trajanja, NE ulaze u Popis du-gotrajne imovine, već se izdatak u vezi s njima knjiži u Knjigu primitaka i izdataka u trenutku plaćanja računa. Ovdje se primjenjuje načelo blagajne! U praksi je riječ o sitnom inventaru, iz-datcima za računalne programe čija je nabavna cijena do 3.500,00 kn i sl.

2. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINEPrema čl. 33. st. 3. Pravilnika, Popis dugotrajne

imovine (obrazac DI) jedna je od temeljnih poslov-nih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu

djelatnost i obveznici su poreza na dohodak. Njegov oblik i sadržaj te način ustroja i vođenja propisani su u čl. 24. Zakona i čl. 35. Pravilnika o porezu na dohodak. Osim obrtnika i slobodnih zanimanja, Popis dugotrajne imovine vode i drugi porezni obve-znici koji obavljaju samostalnu djelatnost a prijavili su se u registar obveznika poreza na dohodak (obra-zac RPO) i dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga. To mogu biti samostalni poljoprivrednici, sportaši, najmodavatelji, autori i druge osobe koje su upisane u registar obveznika poreza na dohodak i vode Knjigu primitaka i izdataka.

Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje amortizacije dugotrajne imovine koja je u njemu evidentirana. Ali u njega se u svrhu evidencije unosi i ona dugotrajna materijalna imovina koja ne pod-liježe amortizaciji (npr. zemljišta). Kod obveznika poreza na dohodak to je jedina evidencija o dugo-trajnoj imovini koja sadržava podatke o datumu njezine nabave, ispravama o nabavi i nabavnoj ci-jeni, otpisanoj vrijednosti i knjigovodstvenoj (sa-dašnjoj) vrijednosti.

Amortizirati se može samo dugotrajna imovi-na evidentirana u Popisu dugotrajne imovine!

U obrazac DI unosi se ona dugotrajna imovina koju je fizička osoba koja obavlja samostalnu dje-latnost (dalje: obrtnik) pribavila:

a) kupnjom iz novčanih sredstava obrta odnosno djelatnosti slobodnog zanimanja (na domaćem trži-štu, stjecanjem dobara iz druge države članice EU ili uvozom iz treće zemlje),

b) kupnjom na kredit koji je odobrio prodavatelj ili banka,

c) na financijski leasing,d) izradom predmeta dugotrajne imovine u vla-

stitoj režiji − npr. proizvodnja stroja u vlastitoj radi-onici i sl.,

e) gradnjom građevinskog objekta u vlastitoj reži-ji − obrt se pojavljuje istodobno u ulozi investitora i izvođača,

f) gradnjom poslovnog prostora ili građevinskog objekta − obrt je investitor, a radove izvodi drugi po-duzetnik, ili

g) ulaganjem privatne imovine u obrt odnosno djelatnost slobodnog zanimanja na temelju Zapisni-ka o ulaganju,

h) stjecanjem prava – ali samo ako su plaćena.Neovisno o tome na koji je od tih načina dugotraj-

na imovina pribavljena, ona se unosi u Popis dugo-trajne imovine po trošku nabave (nabavnoj vrijed-nosti) ili trošku proizvodnje, ako je riječ o stvarima proizvedenim u vlastitoj režiji. Pritom nije bitno jesu li računi za nabavu dugotrajne materijalne imovine plaćeni ili ne.


Kod dugotrajne imovine koja je nabavljena na kredit ili na financijski leasing obračunana kamata se ne uključuje u nabavnu vrijednost, već kao na-knada za financiranje u trenutku plaćanja čini po-slovni izdatak koji se unosi u KPI. Isto se odnosi i na plaćenu jednokratnu naknadu i druge izdatke u vezi s odobravanjem kredita. Kamate koje se smatraju naknadom za uslugu financiranja 100% porezno su priznat izdatak i pri nabavi osobnih automobila.

Za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu dje-latnost i posjeduju dugotrajnu imovinu, Popis DI sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaklju-čuje 31. prosinca, odnosno na dan likvidacije obrta. To vrijedi i za 2013. Zaključna stanja iz stupca 4 i 9 prepisat će se pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imo-vine za sljedeću (2014.) godinu.

Dugotrajna imovina ostaje evidentirana u Popi-su dugotrajne imovine i nakon što je u cijelosti ot-pisana sve do trenutka njezine prodaje, darovanja, izuzimanja za potrebe vlasnika ili drugog načina otuđenja ili uništenja. Iako se i dalje koristi, jed-nom otpisana dugotrajna imovina ne može se po-novno amortizirati.

U Popis dugotrajne imovine NE unosi se du-gotrajna imovina uzeta u operativni leasing ili unajmljena od drugih fizičkih ili pravnih osoba.

2.1. KUPNJA OPREME OD DOBAVLJAČA U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, prema

čl. 29. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak, uklju-čuju se:

1. kupovna cijena smanjena za popuste iskazane u računu,

2. carina i druge uvozne pristojbe,3. nepovratni porezi (npr. trošarine pri nabavi

automobila, porez na promet rabljenih motor-nih vozila i sl.),

4. izdatci za dopremu i instaliranje opreme,5. svi drugi izdatci nastali u postupku dovođenja

opreme u radno stanje,6. nabavna vrijednost opreme (1 + 5).Na isti se način utvrđuje i nabava transportnih

sredstava i osobnih automobila, uređaja, uredskog namještaja i dr.

Svi se navedeni izdatci (plaćeni i neplaćeni) zbra-jaju kako bi se utvrdila nabavna vrijednost po kojoj će sredstvo biti evidentirano u Popisu dugotrajne imovine. U tu se svrhu preporučuje sastaviti kalku-laciju nabavne vrijednosti dugotrajne imovine uz koju će se priložiti izvorne isprave.

9 Primjer: Nabava opreme u tuzemstvu:

Raču

ni se

uno

se

Nabavnavrijednost

stroja155.000,00 kn

u Popisdugotrajne

imovine

U evidenciju tražbina i obveza ➯ u knjigu U-RA tek kada budu plaćeni

Račun R-1 (ili R-2) Prodajna cijena stroja 150.000,00 kn + 25% PDV-a 37.500,00 kn Prodajna cijena s PDV-om 187.500,00 kn

Račun R-1 (ili R-2) Usluga prijevoza (dopreme) stroja 5.000,00 kn + 25% PDV-a 1.250,00 kn Ukupno s PDV-om 6.250,00 kn

9 Napomena: Od 1. srpnja 2013. računi obvezni-ka PDV-a koji su obveznici poreza na dobitak više nemaju oznaku „R-1“, dok se na računima obve-znika PDV-a koji su obveznici poreza na dohodak, sukladno čl. 197., st. 4. Pravilnika o PDV-u, i dalje navodi oznaka „R-2“ i napomena: „Obračun prema naplaćenoj naknadi“.

Ulazni računi u vezi s ovim izdatcima unose se u evidenciju o tražbinama i obvezama (ako je riječ o negotovinskim računima) odnosno u knjigu URA ako su plaćeni i nose pravo na pretporez, ali se NE unose u Knjigu primitaka i izdataka (dalje: KPI).

Obrtnici i slobodna zanimanja koji su u sustavu PDV-a u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine ne uključuju PDV iskazan na računima dobavljača – obveznika PDV-a, već ga u trenutku plaćanja računa priznaju kao pretporez. Za razliku od njih, obrtnici i slobodna zanimanja koji NISU u sustavu PDV-a u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuju i PDV zaračunan na računima u vezi s nabavom du-gotrajne imovine.

Od 1. srpnja 2013. „dohodaši“ – obveznici PDV mogu nabavljati opremu, uređaje, transportna sredstava i drugu dugotrajnu materijalnu imovinu na jedinstvenom tržištu Europske unije. Stjecanje dobara iz druge država članice EU-a oporezivo je PDV-om u RH pa je tuzemni porezni obveznik „do-hodaš’“ koji stječe dugotrajnu materijalnu imovinu obvezan na takvo stjecanje dobara sam obračuna-ti PDV u skladu s čl. 75. st. 1. t. 3. Zakona o PDV-u. Ovdje se ne primjenjuje načelo blagajne. Naime, pri stjecanju dobara unutar EU-a i za obrtnike „doho-daše“ obveza za obračun PDV-a nastaje u trenutku izdavanja računa od strane ino-dobavljača ili pet-naestog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojemu je nastao oporezivi događaj za isporuke dobara (čl. 78. st. 4. Zakona). Računi ino-dobavljača u stranoj valuti preračunavaju se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja HNB-a na dan nastanka obveze obračuna PDV-a (čl. 31. st. 2. Zakona). O stje-canju dobara iz EU-a koja podliježu oporezivanju u RH porezni obveznik ustrojava i vodi „Evidenciju za stjecanje dobara iz EU“, sukladno čl. 163. st. 4. Pra-vilnika o PDV-u (ili podatke unosi u odvojene knjige I-RA i U-RA), i istodobno iskazuje obvezu i pretporez ako su u tom obračunskom razdoblju zadovoljeni svi uvjeti za priznavanje pretporeza na temelju ovog stjecanja (primljen ulazni račun sa svim elementi-ma, ispravni PDV identifikacijski brojevi i primljeno dobro), odnosno ako nije riječ o dobrima za koja se

JESTE LI SE PRETPLATILI NA RRiF ZA 2014.

OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA: 01/4699-760 mob. 099/4699-760.

ili na: www.rrif.hr


pretporez ne može priznati. Podatci iz ove evidenci-je preuzimaju se za popunjavanje obrasca PDV. Na-dalje, podatak o vrijednosti stečenih dobara iz EU-a koja podliježu oporezivanju u RH unosi se u stupac 11 „Prijave za stjecanje dobara i usluga iz drugih država članica EU“ (obr. PDV-S) zbirno po svakom isporučitelju.

2.2. NABAVA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE NA FINANCIJSKI LEASING

Financijski leasing jedan je od oblika financira-nja nabave dugotrajne materijalne imovine. Iako je riječ o najmu vozila, strojeva i druge vrste opre-me ili nekretnina, financijski leasing za primatelja (obrtnika) ima obilježje kupnje opreme na dugoroč-ni kredit, osim što vlasništvo nad predmetom lea-singa ne prelazi odmah na primatelja, već u pravilu tek nakon otplate posljednje leasing rate. Prema tome, po završetku trajanja ugovorenog najma vla-sništvo nad predmetom leasinga prenosi se na naj-moprimca bez novoga kupoprodajnog odnosa kao što je to slučaj kod operativnog leasinga.

Dugotrajna materijalna imovina nabavljena na financijski leasing unosi se u Popis DI te se amor-tizira, neovisno o tome što će plaćanje računa biti tijekom ugovorenog leasing razdoblja. Obrtnik na sebe preuzima gotovo sve rizike i koristi od imovine uzete u financijske leasing i ima je pravo amortizi-rati, iako je ona je u formalno-pravnom vlasništvu leasing društva. Uplatom posljednje leasing rate, obrtnik će i formalno postati njezinim vlasnikom.

Postupak fakturiranja financijskog leasinga i obračuna kamata kao naknade za uslugu finan-ciranja te u vezi s tim i postupak obračuna PDV-a u praksi se najčešće odvija na sljedeći način (pod pretpostavkom da su davatelj i primatelj leasinga u sustavu PDV-a):

a) Leasing društvo isporučuje, tj. daje na raspo-laganje predmet leasinga (npr.: opremu) primatelju i u tom obračunskom razdoblju izdaje mu račun za opremu danu u leasing (bez uračunanih kamata). Na računu je iskazana vrijednost opreme + 25% PDV-a. Posebno važno je da u svrhu priznavanja pretporeza ovaj račun sadržava sve elemente propi-sane Zakonom o PDV-u. Uz račun dostavlja i „Plan otplate financijskog leasinga“ s mjesečnim ratama koje se sastoje od otplatne kvote (dio vrijednosti opreme u leasingu uvećane za pripadajući PDV) i kamata. Od 1. siječnja 2010. kamata je oslobođena PDV-a. Prema tome, ako kamata kod financijskog leasinga NE čini sastavni dio naknade za isporu-ku predmeta leasinga već se pri njegovoj isporuci obračunava i iskazuje odvojeno, tada se navedena kamata NE oporezuje PDV-om.

Obrtnik − primatelj leasinga stavlja opremu u uporabu i unosi je u Popis dugotrajne imovine radi kasnijeg obračuna amortizacije. Po ulaznom ra-čunu za opremu primljenu u financijski leasing, tijekom lizinškog razdoblja obrtnik priznaje pret-porez „malo po malo“ − u dijelu kako plaća lea-sing rate, tako da iz plaćene svote koja se odnosi na vrijednost opreme s PDV-om (u praksi se često naziva otplata glavnice ili otplatna kvota) primje-nom preračunane stope PDV-a „izvuče“ pretporez

i unese ga u knjigu U-RA pozivajući se svaki put na isti račun za opremu primljenu u leasing. Još uvi-jek vrijedi sljedeće „pravilo“: ako je isporuka pred-meta leasinga bila po stopi od 22%, primjenjuje se preračunana stopa od 18,0328%, ako je isporuka bila poslije 1. kolovoza 2009. po stopi od 23%, pri-mjenjuje se preračunana stopa od 18,6992% i ako je isporuka bila poslije 1. ožujka 2013. po stopi od 25%, preračunana stopa je 20%.

b) Praksa leasing društva je da se najčešće iste-kom svakog mjeseca izdaje račun za obračunanu i dospjelu kamatu, pozivajući se pritom na oslobođe-nje od PDV-a na kamatu. Kako bi iskazao ukupnu mjesečnu obvezu za primatelja leasinga (leasing ratu), leasing društvo često na računima za kamate dodaje još i dio glavnice koji se odnosi na vrijednost predmeta leasinga (uključivo s PDV-om).

Za primatelja leasinga dospjele su kamate na-knada za financiranje i kao poslovni izdatak unose se u KPI u mjesecu kada je plaćen račun za kamate. Svotu na računu za kamate koja se odnosi na dio vri-jednosti isporučene opreme (dio glavnice) obrtnik treba shvatiti samo kao „obavijest” o dugu, a nika-ko kao „novi račun” za najam opreme! Pretporez po računu za opremu primljenu u leasing priznat će u dijelu koji je plaćen primjenom preračunane stope PDV-a. U našem primjeru (toč.2.2.1.) isporuka pred-meta leasinga bila je u rujnu 29.9.2013. po računu br. 218/1/1. Kod evidentiranja pretporeza (za opremu – predmet leasinga) u knjigu U-RA svaki se put unosi broj i datum istoga računa za opremu primljenu u leasing (u našem primjeru za plaćenu prvu leasing ratu: 1.774,62 x 20% = 354,92 kn).

Jednako se postupa i s dugotrajnom imovinom kupljenom na kredit.

Ako između obrtnika i leasing društva stoji ban-ka koja je u cijelosti podmirila dug leasing društvu i o tome pisano izvijestila obrtnika − on u tom sluča-ju može odmah priznati cijelu svotu pretporeza po računu za opremu uzetu u financijski leasing. Isto se odnosi i u slučaju kada obrtnik kupi opremu na kredit, a između njega i dobavljača stoji banka koja odmah u cijelosti plaća dobavljaču a obrtnik zatim otplaćuje kredit banci.

2.2.1. Primjer knjiženja nabave opreme na financijski leasing

qProizvodni obrt, vlasnik Ivica Ivić, zaključio je 28. 9. 2013. s L-leasingom d.d. ugovor o finan-cijskom leasingu stroja „KL-M“ na razdoblje od 4 godine. Vrijednost stroja je 80.000,00 kn. Ugovorene kamate su 8% godišnje. Plaćanje u 48 jednakih mjesečnih anuiteta. Sukladno za-ključenom ugovoru, uplatom posljednje lea-sing rate stroj prelazi u vlasništvo obrta.

qL-leasing isporučio je obrtu predmet leasinga i ispostavio račun br. 218/1/1 od 29. 9. 2013. za stroj „KL-M“ na 100.000,00 kn ( 80.000,00 vri-jednost stroja + 25% PDV-a 20.000,00). U prilo-gu računa nalazi se Plan otplate financijskog leasinga:

www.rrif.hr


Plan otPlate financijskog leasinga

RED. BR. LIZINŠKE

RATE

ANUITET (LIZINŠKE

RATE)KAMATE OTPLATNA

KVOTASTANJEDUGA

1 2 (3+4) 3 4 5

0 - - - 100.000,001 2.441,29 666,67 1.774,62 98.225,382 2.441,29 654,84 1.786,45 96.438,933 2.441,29 642,93 1.798,36 94.640,57

itd.

qNa temelju odluke vlasnika obrta stroj je pre-dan u uporabu 30. 9. 2013. i evidentiran u Popi-su dugotrajne imovine po nabavnoj vrijednosti od 80.000,00 kn. Primjenjuje se stopa amortiza-cije od 25% godišnje.

qL-leasing izdao je račun br. 569/1/1 od 31. 10. 2013. za obračunane kamate za listopad. Obrt-nik je 5. 11. 2013. uplatio prvu „leasing ratu” od 2.441,29 kn, koja u uključuje otplatnu kvo-tu 1.774,62 kn i kamate od 666,67 kn. Pretporez po dijelu plaćenog rn. 218/1/1 koji se odnosi na isporuku predmeta leasinga (stroja) iznosi: 1.774,62 x 20% = 354,92 kn.

qL-leasing izdao je račun br. 712/1/1 od 30. 11. 2013. za obračunane kamate za studeni. Obrtnik je 3. 12. 2013. uplatio drugu „leasing ratu” od 2.441,29 kn, koja uključuje otplatnu kvotu 1.786,45 kni ka-mate od 654,84 kn. Pretporez po dijelu plaćenog rn. 218/1/1 koji se odnosi na isporuku predmeta leasinga iznosi: 1.786,45 × 20% = 357,29 kn.

qNa dan 31. 12. 2013. u knjizi primitaka i izdataka knjiži se amortizacija stroja u svoti od 5.000,00 kn za razdoblje od listopada do prosinca 2013. Izračun amortizacije:

80.000,00 x 25%x 3 mj. = 5.000,00 kn

12 mj.

Kod priznavanja pretporeza po uplati leasing rata koje se odnose na otplatnu kvotu (vrijednost ispo-ručenog stroja s PDV-om) obrtnik se u knjizi U-RA uvijek poziva na isti ulazni račun koji se odnosi na isporuku stroja (račun br. 218/1/1).

2.3. KUPNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA ZA POSLOVNE SVRHE

Pri kupnji građevinskog objekta prodavatelj i ku-pac − fizička osoba koja samostalno obavlja djelat-nost (dalje: obrt) − sklapaju kupoprodajni ugovor koji u slučaju kada je prodavatelj u sustavu PDV-a trebao do 30. lipnja 2013. imati sve elemente računa R-1 tj. R-2 sukladno čl. 15. st. 3. „starog“ Zakona o PDV-u, odnosno od 1. srpnja 2013. sve elemente ra-čuna sukladno čl. 79., st. 1. „novog“ Zakona o PDV-u. U ugovoru prodavatelj treba razdvojiti vrijednost građevinskog objekta od vrijednosti pripadajućeg zemljišta. Ugovor o kupnji nekretnine kupac (obrt-nik) treba prijaviti ispostavi Porezne uprave na po-dručju na kojem se nekretnina nalazi, i to u roku od 30 dana od sklapanja ugovora. Kupac (obrt) obvezan je platiti razrezani porez na promet nekretnina u roku od 15 dana od dana dostave rješenja Porezne uprave. Porezna uprava obračunava porez na pro-met nekretnina po stopi od 5% na vrijednost zemlji-šta i iznimno na vrijednost građevine kada proda-vatelj nije u sustavu PDV-a, odnosno kada je riječ o građevini sagrađenoj prije stupanja na snagu Zako-na o PDV-u (1997. i ranije).

Kupnja građevinskih objekata i poslovnih prosto-ra s motrišta poreza na promet nekretnina i PDV-a ovisi o tome tko se nalazi u ulozi prodavatelja (do-bavljača), odnosno kupuje li se građevina izgrađena prije ili poslije stupanja na snagu Zakona o PDV-u (na snagu je stupio 1. siječnja 1998.):

1. Prodavatelj nekretnine je pravna ili fizička osoba − obveznik PDV-a koji prodaje:

PoPis dugotrajne imovine(Obrazac DI)

tek. Br.

naZiv stvari ili Prava

isPrava Broj /

nadnevak

naBavna vrijednost

knjigovodstvena vrijednost

vijek trajanja

stoPa otPisa

svota otPisa

knjigovodstvena vrijednost stvari ili Prava na kraju

godine1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Stroj KL-M Rn. 218/1/1 od 29.9.2013. 80.000,00 80.000,00 4 25% 5.000,00 75.000,00

itd.

knjiga Primitaka i iZdataka(Obrazac KPI)

R. br.NADNEVAK PRIMTKA/ IZDATKA

BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U

PRIMICIMAUKUPNI PRIMICI

IZDACIPDV U

IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22.

st. 1. t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVININA ŽIRO-

RAČUN U NARAVI U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

90. 5.11.13. T - 90 Izv. br. 74 kamata 666,67 666,67

92. 3.12.13. T - 92 Izv. br. 78 kamata 654,84 654,84

93. 31.12.13. T - 93 Amortizacija za X-XII 2013. 5.000,00 5.000,00

itd.


a) građevinu izgrađenu prije stupanja na snagu Zakona o PDV-u (1997. i ranije)qNa temelju rješenja Porezne uprave kupac

(obrt) plaća 5% poreza na promet nekretnina na građevinu i pripadajući dio zemljišta,

b) građevinu koju je kupio (neovisno kada) od osobe koja nije obveznik PDV-a (najčešće od građa-nina) i tada platio 5% poreza na promet nekretninaqKod sljedeće prodaje te nekretnine prodavatelj

neće zaračunati PDV, nego će i u tom slučaju na vrijednost građevine i zemljišta kupac (obrt) platiti 5% poreza na promet nekretnina,

c) građevinu koju je izgradio poslije stupanja na snagu PDV-a (u 1998. i kasnije)qNa prodajnu cijenu građevinskog objekta pro-

davatelj je obračunao PDV (po stopi od 22%, ili 23 % ili 25%), a na vrijednost pripadajućeg ze-mljišta kupac − obrt je platio 5% poreza na pro-met nekretnina po rješenju Porezne uprave,

d) građevinu koju je kupio 1998. ili kasnije od prodavatelja koji je obveznik PDV-aqPostupak je istovjetan kao pod c).2. Prodavatelj nekretnine je građanin koji proda-

je vlastitu nekretninu i nije obveznik PDV-aqKupac − obrtnik plaća 5% poreza na promet

nekretnina na ukupnu tržišnu vrijednost te ne-kretnine (građevina + zemljište).

Porez na promet nekretnina prema rješenju Pore-zne uprave uračunava se u nabavnu vrijednost ze-mljišta odnosno građevinskog objekta čija isporuka nije bila pod PDV-om.

Pri kupnji i izgradnji građevinskih objekata i poslovnih prostora bitno je u Popisu dugotrajne imovine odvojiti građevinski objekt od zemljišta i njihove vrijednosti posebno iskazati. Razlog tome je što zemljišta ne podliježu amortizaciji.

2.4. GRADNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA U VLASTITOJ REŽIJI

Kada se građevinski objekt ili poslovni prostor gradi u vlastitoj režiji, izdatci koji pritom nastaju za građevinski materijal, projektnu dokumentaciju i dr. ne knjiže se u KPI (iako su neki plaćeni), već ih se kao elemente cijene proizvodnje zbraja. Po zavr-šetku gradnje i predaji objekta na uporabu, on se u Popis dugotrajne imovine unosi po cijeni proizvod-nje. Vrijednost građevinskog objekta treba odvojiti od zemljišta i zasebno ih unijeti u Popis DI.

U nabavnu vrijednost zemljišta, osim pripada-jućeg poreza na promet nekretnina, uračunavaju se naknade geodeta (ako je potrebna izmjera), na-knade za komunalno uređenje (komunalni i vodni doprinos, naknade za dozvole za priključke na ko-munalnu infrastrukturu) i drugi troškovi nastali izravno u vezi s nabavom zemljišta.

Cijena proizvodnje građevinskog objekta iz-građenog u vlastitoj režiji:1. izdatci za projektiranje i nadzor (bez PDV-a)2. izdatci za građevinski materijal (uključujući

njihove zavisne troškove nabave bez PDV-a) 3. bruto-plaće radnika (+ doprinosi na plaće) koji

rade na izgradnji objekta4. amortizacija opreme koja se koristi pri gradnji

objekta5. izdatci za uređenje okoliša zgrade (bez PDV-a)6. ostali izdatci po ulaznim računima u vezi s gra-

đenjem (bez PDV-a)

Cijena proizvodnje građevinskog objekta kojeg je obrtnik sam izgradio za potrebe svog poslovanja unosi se u Popis dugotrajne imovine u stupac 4 − Nabavna vrijednost kako bi mogao započeti postu-pak amortizacije.

Ulazni računi vezani za izdatke izgradnje građe-vinskog objekta evidentiraju se u evidenciji tražbina i obveza, odnosno kada su plaćeni u Knjizi U-RA, i po njima je tada moguće priznati pretporez iako objekt još nije završen. Prema tome, plaćeni računi za građevinski materijal, isplaćene plaće radnicima koji su radili na izgradnji objekta, plaćeni računi za obavljene usluge od strane drugih građevinskih po-duzetnika na izgradnji vlastitog objekta NE unose se u Knjigu primitaka i izdataka i obrtniku ne pred-stavljaju izdatak poreznog razdoblja u kojemu su plaćeni. Svi ovi izdatci „zbrajaju se“ i ulaze u vrijed-nost građevinskog objekta (cijenu proizvodnje).

VAŽNO: Ako je obrtnik (koji je u sustavu PDV-a) tijekom izgradnje građevinskog objekta u razdoblju od 1. srpnja 2013. koristio usluge drugih tuzemnih poduzetnika – obveznika PDV-a (npr. za izradu pro-jektne dokumentacije, uklanjanje stare građevine, iskop temelja, čišćenje novosagrađenog objekta itd.) i oni su izdali račune bez PDV-a pozivajući se na čl. 75. st. 3. t. a) Zakona o PDV-u i klauzulu „prije-nos porezne obveze“, obrtnik na kojega je prenesena porezna obveza obvezan je „platiti“ PDV na takve građevinske usluge. U svojoj poreznoj evidenciji on obračunski iskazuje obvezu i pretporez, neovisno o tome je li dobavljaču platio račun (čl. 139. Zakona o PDV-u). Ove račune obrtnik treba evidentirati u Evi-denciju za tuzemni prijenos porezne obveze koja sadržava sve podatke o obvezi za PDV i pretporezu, potrebne za popunjavanje obrasca PDV. Umjesto spomenute posebne Evidencije, obrtnik može ula-zne račune s prijenosom porezne obveze istodobno evidentirati u posebne knjige U-RA i I-RA – namije-njene isključivo za poreznu evidenciju u vezi s prije-nosom porezne obveze u tuzemstvu.

Završetak objekta i njegovo stavljanje u uporabu bitno je s motrišta obračuna amortizacije, odnosno knjiženja izdataka na temelju dugotrajne materijal-ne imovine u Knjizi primitaka i izdataka tijekom ko-risnog vijeka trajanja građevinskog objekta.

2.5. IZGRADNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA POVJERENA „IZVOĐAČU”

Kada se obrt pojavljuje u ulozi investitora, a iz-gradnju građevinskog objekta je povjerio drugom poduzetniku (građevinskom obrtu ili trgovačkom

Čitajte najnovije financijske vijesti na

RRiF- ovim internetskim stranicama

www.rrif.hr


društvu), građevinski objekt unosi se u Popis du-gotrajne imovine tek po njegovu završetku i pre-daji u uporabu.

Plaćeni predujam izvođaču radova, kao i plaćene privremene obračunske situacije koje je izvođač iz-dao obrtu ne unose se u Knjigu primitaka i izdataka, nego samo u knjigu U-RA kako bi se po njima pri-znao pretporez.

VAŽNO: Od 1. srpnja 2013. izvođači građevinskih radova – obveznici PDV-a nisu obračunavali PDV na građevinske usluge obavljene drugom obvezniku PDV-a, već su primjenjivali „prijenos porezne obve-ze u tuzemstvu“ u skladu s čl. 75. st. 3. t. a) Zakona o PDV-u. U tom slučaju, s motrišta PDV-a obrtnik tre-ba postupiti na način kako je to pojašnjeno u t. 2.4. Građevinskim uslugama, uključujući usluge odr-žavanja, rekonstrukcije i uklanjanja građevina, po-pravka i čišćenja, osobito se smatraju usluge projek-tiranja, izgradnja građevinskih objekata i njihovih dijelova, instalacijski radovi, završni građevinski radovi, usluge nadzora nad građevinskim radovima i sl. (čl. 152., st. 1. Pravilnika o PDV-u, Nar. nov., br. 79/13. i 85/13.).

Cijena proizvodnje građevinskog objekta:1. izdatci za projektiranje i nadzor (bez PDV-a)2. vrijednost radova po računu izvođača za ko-

načnu situaciju (bez PDV-a)3. izdatci za uređenje okoliša zgrade (bez PDV-a)4. ostali izdatci po ulaznim računima u vezi s gra-

đenjem (bez PDV-a)Cijena proizvodnje građevinskog objekta unosi

se u Popis dugotrajne imovine u stupac 4 − Na-bavna vrijednost

U vezi s građevinskim objektima koji se vode u Po-pisu dugotrajne imovine poduzetnik ima pravo na izdatke za tekuće i investicijsko održavanje. U tre-nutku plaćanja oni predstavljaju porezno priznati izdatak. Ako je riječ o rekonstrukciji i adaptaciji gra-đevinskog objekta kojim se bitno poboljšava kvali-teta objekta i produljuje njegov korisni vijek trajanja (i pritom je trebalo ishoditi građevinsku dozvolu), tada se to smatra ulaganjem u dugotrajnu imovinu − povećava se vrijednost postojeće građevine i svota ulaganja se unosi u Popis dugotrajne imovine, a ne u izdatke tekućeg razdoblja.

2.6. ULAGANJE DUGOTRAJNE IMOVINE U OBRTObrtnik može radi obavljanja djelatnosti u obrt

unijeti i privatnu imovinu. Ako ona ima obilježje du-gotrajne imovine, evidentira se u Popisu dugotrajne imovine.

Ulaganjima se smatraju sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a ne potječu od obavljanja djelatnosti. Zbog toga se sastavlja Za-pisnik o ulaganju.

Ulaganja dugotrajne imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Kod ulaganja je to ci-jena nove nabave. Ako se ne može pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.

Ako se tržišna cijena dobra koja nisu nova, već ra-bljena, ne može pouzdano utvrditi, u procjeni vri-jednosti polazi se od tržišne cijene za novo dobro pri

čemu se uzima u obzir potrošenost uloženog dobra. Kad je riječ o dugotrajnoj imovini koja ima ograniče-ni vijek trajanja, njezina se vrijednost može smanjiti s obzirom na okolnost da joj istječe ili joj je već iste-kao vijek trajanja.

Primjerice, ako obrtnik koji ulaže poslovni prostor u svoj obrt ne posjeduje odgovarajuću ispravu o nje-govu stjecanju (kupoprodajni ugovor, rješenje Pore-zne uprave o obračunu poreza na promet nekretnina iz kojeg bi bila primjetna osnovica odnosno tržišna vrijednost i sl.), vrijednost prostora treba procijeniti. Za to je najbolje angažirati stručnog procjenitelja.

U nastavku dajemo primjer Zapisnika o ulaganju dugotrajne imovine:

Ivica CvjetićOIB 12345678900Zagreb, Putić 8

ZAPISNIK O ULAGANJU POSLOVNOG PROSTORA U OBRT

Na temelju čl. 27. st. 4. i čl. 28. Pravilnika o pore-zu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 679/13.), Ivica Cvjetić − vlasnik trgovačkog obrta Cvijet ulaže u obrt prostor od 200 m2 u prizemlju svoje obiteljske kuće u Zagrebu, Putić 8, u svrhu obavljanja regi-strirane djelatnosti.

Vrijednost poslovnog prostora procijenjena je na 1,200.000,00 kn. U procijenjenu vrijednost nije uključena vrijednost zemljišta. Procjenu je obavio Montings d.o.o., Zagreb.

Prostor se predaje u uporabu s datumom Zapi-snika o ulaganju.

U Zagrebu 17. svibnja 2013.Ivica Cvjetić

U prilogu: Elaborat o procjeni

3. AMORTIZACIJAStvari i prava dugotrajne imovine koji su eviden-

tirani u Popisu dugotrajne imovine ravnomjerno se otpisuju, tj. amortiziraju kroz korisni vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine su-kladno odredbama čl. 12. Zakona o porezu na dobit, na čiju primjenu upućuje čl. 24. st. 4. Zakona o pore-zu na dohodak i čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak. Prema tome, pri utvrđivanju izdataka za dugotrajnu imovinu odstupa se od temeljnog na-čela blagajne.

Časopis koji objavljuje službena stajališta o porezima, carinama, radnim odnosima i dr. Stalni prilozi pročišćenih tekstova propisa.


9 Tablica 1.

Vodi seu Popisu DI

DUGOTRAJNAMATERIJALNA IMOVINA

– Potrošiva imovina –(građevinski objekti,

oprema...)

DUGOTRAJNANEMATERIJALNA IMOVINA

– Istrošiva imovina –(licencije, software i druga prava)

NEPOTROŠIVA dugotrajnamaterijalna IMOVINA

Zemljišta, šume i dr. sličnaobnovljiva prirodna bogatstvaSpomenici kultureUmjetnička djela

DUGOTRAJNAFINANCIJSKA

IMOVINA(dionice, udjeli)

ne PODLIJEŽEAMORTIZACIJI

PODLIJEŽEAMORTIZACIJI

➯ Ako je u Popisu DI➯ Ako je predana u

uporabu➯ Ne mora biti

plaćena

➯ ako je plaćena➯ Ako je u Popisu DI

➡

Izdatak na temelju dugotrajne imovine koja ne podliježe amortizaciji (npr. zemljišta) nastat će tek pri njezinu otuđenju − npr. prodaji ili izuzimanju.

Osim amortizacije do izdatka dugotrajne imovine dolazi i u slučaju kada je vrijednost dugotrajne imo-vine smanjena zbog izvanrednih događaja (npr. ele-mentarne nepogode, krađe i dr.) pod uvjetom da o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. osi-guravajućeg društva, policije i dr).

3.1. OSNOVICA ZA AMORTIZACIJUOsnovica za obračun amortizacije je nabavna

vrijednost dugotrajne imovine, odnosno:Ønabavna vrijednost (trošak nabave) pojedi-

nog predmeta dugotrajne imovine - ako je ono kupljeno ili uzeto u financijski leasing (više o tome u t. 2.);

Øcijena proizvodnje (trošak proizvodnje) - ako je ono proizvedeno u vlastitoj režiji;

Øprocijenjena tržišna vrijednost predmeta du-gotrajne imovine - ako je ono u Popis dugotraj-ne imovine uneseno na temelju Zapisnika o ulaganju dugotrajne imovine.

Podatak o osnovici za amortizaciju pojedinog predmeta dugotrajne imovine, bilo da je riječ o stva-rima ili pravima, uvršten je u Popis dugotrajne imo-vine (obrazac DI), u stupcu 4 − Nabavna vrijednost.

3.2. STOPE AMORTIZACIJEAmortizacija se obračunava za svaki predmet

dugotrajne imovine pojedinačno. Amortizaci-ja koja je obračunana na trošak nabave predme-ta dugotrajne imovine prema linearnoj metodi, primjenom godišnjih amortizacijskih stopa pro-pisanih u čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit, smatra se porezno priznatim izdatkom s motrišta poreza na dohodak. Te su stope izračunane prema predviđenom korisnom vijeku trajanja predmeta dugotrajne imovine (stopa amortizacije = 100/vi-

jek trajanja), a sukladno čl. 6. spomenutog zakona mogu se udvostručiti.

9 Tablica 2.

red. br.

skupina dugotrajne imovine

amortizacijski vijek

godišnja amortizacija

%

Podvostručena godišnja am.%

1. Građevinski objekti i brodovi veći od 1000 BRT

20 god. 5% 10%

2. Osnovno stado, osobni automobili 5 god. 20% 40%

3. Nematerijalna imovina, oprema, vozila (osim osobnih automobila), i mehanizacija

4 god. 25% 50%

4. Računala, računalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže

2 god. 50% 100%

5. Ostala nespomenuta dugotrajna imovina

10 god. 10% 20%

Sukladno čl. 12. st. 6. Zakona o porezu na dobit i obrtnik može propisane stope za redoviti otpis udvostručiti odnosno povećati do 100%. Tako će, na primjer, umjesto za 20 godina (prema propisanoj stopi od 5%), proizvodnu halu (građevinski objekt) u cijelosti amortizirati za 10 godina ako primijeni „ubrzani otpis” i s poreznog motrišta najvišu dopu-stivu stopu amortizacije 10% godišnje.

Obrtnik može primjenu ubrzane amortizacije pri-lagoditi potrebama poslovanja tako da ne primijeni najvišu dopustivu stopu (za opremu 50%), već stopu koja će biti veća od 25%, ali manja od 50% godišnje.

Udvostručene stope (ubrzana amortizacija) mogu se primijeniti na svu dugotrajnu imovinu koja podliježe amortizaciji, uključujući osobne automobile u Popisu dugotrajne imovine.

Ako obrtnik obračunava amortizaciju po nižim stopama od onih propisanih u čl. 12. st. 5. spome-nutog Zakona, tako obračunana amortizacija sma-tra se i porezno priznatim izdatkom, ali se korisni vijek trajanja ovog sredstva produljuje. To znači da se primjerice za opremu može primijeniti godiš-nja stopa amortizacije od 1%. Razlog primjene niže stope amortizacije može biti manji stupanj iskori-štenja kapaciteta dugotrajne materijalne imovine zbog smanjenja poslovnih aktivnosti, ali jednako tako može biti s ciljem iskazivanjamanjih poslovnih izdataka u obrascu KPI radi sprječavanja nastanka gubitka od obrtničke djelatnosti.

Opseg: 620 str. Cijena: 399,00 kn

K O N T R O L I N GSastavni dio praktične poslovne

ekonomije i računovodstva


OBRTNIK SE MOŽE ODREĆI AMORTIZACIJE !„... obveznik poreza na dohodak, ovisno o svo-

joj poslovnoj politici, može odlučiti da u pojedi-nom poreznom razdoblju u popisu dugotrajne imovine i u knjizi primitaka i izdataka koje vodi, ne iskaže izdatke otpisa (amortizacije) dugotraj-ne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti i upisana je u taj popis“, stajalište je Ministarstva financija (MF Kl.: 410-01/06-01/589; Ur. br.: 513-07-21-01/06-2 od 14. lipnja 2006.) za koje smatra-mo da je još uvijek primjenjivo u poreznoj praksi.

Primijeni li obrtnik višu stopu amortizacije od najviše dopustive prema Pravilniku, razlika amor-tizacije obračunane po toj višoj stopi i najvišoj dopu-stivoj svoti iz Pravilnika čini porezno nepriznat iz-datak i ona se ne unosi u knjigu primitaka i izdataka.

Ako npr. za proizvodnu opremu čija je nabavna vri-jednost 10.000,00 kn obrtnik primijeni stopu amorti-zacije od 60%, iz izračuna je razvidno sljedeće:

10.000,00 x 60% = 6.000,00 kn ð svota amortizacije primjenom uvećane stope (u Popisu DI)

− 10.000,00 x 50% = 5.000,00 kn ð porezno priznati izdatak na temelju amortizacije (unosi se u KPI)

1.000,00 kn ð porezno nepriznati izdatak (NE unosi se u KPI)

U čl. 12. Zakona o porezu na dobit nije potanje na-vedeno što ulazi u pojedine skupine dugotrajne imo-vine, zato se dugotrajna imovina u ove skupine razvr-stava prema računovodstvenim kriterijima, npr.:

1. Građevinski objekti − obuhvaćaju poslovne zgrade, tvorničke zgrade, hale i radionice, skladišta, nadstrešnice i garaže, staklenike, sušionice, hlad-njače, montažne zgrade, barake, ograde (drvene, betonske, metalne ili druge konstrukcije), putove, parkirališta, vodospremnike i ostale nespomenute građevinske objekte.

Brodovi veći od 1.000 BRT.2. Osnovno stado − obuhvaća radna i priplod-

na grla stoke svih vrsta (goveda, konji, svinje, koze i ovce, mazge, magarci i mule, perad, ribe, pčelinja društva i dr.) te stočni podmladak koji će se koristiti za rad ili priplod. Stoka koja je izdvojena iz osnov-noga stada radi tova i kasnije prodaje ili je izravno nabavljena u tu svrhu čini „obrtno”, a ne osnovno stado i NE unosi se u Popis dugotrajne imovine niti se amortizira.

Osobni automobili (vidjeti toč. 3.4.) 3. Nematerijalna imovina − obuhvaća patente, li-

cencije, zaštitni znak, prava na temelju ulaganja u tuđu imovinu i drugu nematerijalnu imovinu osim računalnih programa (softvera) jer su oni zajedno s računalnom opremom uključeni u skupinu 4.

Oprema − obuhvaća strojeve i alate, tehnička postrojenja i uređaje, uredsku opremu, namještaj (pokućstvo), pogonski i poslovni inventar, poslovni inventar u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, tele-fonske centrale s pripadajućim instalacijama i apa-ratima (osim mobilnih telefona), opremu zaštite na radu i protupožarne zaštite, i drugu opremu (osim onu navedenu u skupini 4).

Vozila kao što su kamioni, tegljači, priključna transportna sredstva (prikolice), teretna zatvorena vozila, hladnjače, bicikli, motor-kotači, autobusi, zrakoplovi i druga vozila osim osobnih automobila.

Mehanizacija kao npr. mehanizacija za graditelj-stvo (kranovi, jaružala, skele, dizalice i sl.), poljopri-vredna mehanizacija i dr.

4. Računala, računalna oprema i programi (sof-tveri) te oprema za računalne mreže

Mobilni telefoniNajviša dopuštena godišnja stopa amortizacije za

tu skupinu dugotrajne imovine iznosi 100%, no kako se ne bi stekao dojam da se ta imovina može u cijelo-sti otpisati u godini u kojoj je nabavljena, treba pod-sjetiti da se s amortizacijom počinje prvog dana mje-seca koji slijedi iza mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina stavljena u uporabu. Prema tome, 100%-tni otpis može se odnositi jedino na računala koja su na-bavljena i stavljena u uporabu u prosincu 2012., jer je u tom slučaju amortizacija započela u siječnju 2013. i odnosi se na razdoblje od svih dvanaest mjeseci.

5. Ostala nespomenuta dugotrajna imovina − od-nosi se na one predmete dugotrajne imovine koji se ne mogu nedvojbeno razvrstati u prethodne četiri

skupine. U tu se skupinu mogu se na primjer uklju-čiti voćnjaci, vinogradi, hmeljnjaci i drugi trajni na-sadi, brodovi manji od 1000 BRT i dr.

3.3. OBRAČUN AMORTIZACIJE ZA 2013.Za dugotrajnu imovinu koja je bila u uporabi svih

12 mjeseci u 2013. svotu amortizacije (stupac 8 DI) izračunava se primjenom godišnje stope na nabav-nu vrijednost, odnosno:

svota amortizacije

(otpisa)=

nabavna vrijednost (stupac 4 Obr. DI) x stopa am. (stupac 7 Obr. DI)

100

Kad je riječ o dugotrajnoj imovini nabavlje-noj ili otuđenoj tijekom 2013. (nije bila u uporabi svih dvanaest mjeseci), svota amortizacije koja se unosi u stupac 8 Popisa dugotrajne imovine za 2013. izračunava se razmjerno broju mjeseci upo-rabe te imovine:

svota amortizacije

(otpisa) =

nabavna vrijednost (stupac 4 Obr. DI) x stopa am. (stupac 7 Obr. DI) x broj

mjeseci uporabe DI100

Mjeseci uporabe iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi se uzima mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je sredstvo stavljeno u uporabu, a kao posljednji se uzima mjesec u kojemu je dugotrajna imovina otu-đena ili uništena.

Izdatak na temelju amortizacije priznaje se u porezni izdatak od prvog dana mjeseca koji sli-jedi iza mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina stavljena u uporabu.

9 Primjer:Računalo čiji je trošak nabave 12.000,00 kn pre-

dan je u uporabu 5. ožujka 2013. Godišnja je stopa


amortizacije 100%. Obračunava se amortizaciju za 2013. (od travnja do prosinca).

svota amortizacije =

12.000,00 kn x 100%x 9 mjeseci = 9.000,00 kn

12 mjeseci

Prema tome, da bi se stvari i prava dugotrajne imovine mogli amortizirati, moraju biti stavljeni u uporabu. Prava trebaju biti i plaćena. Intenzitet ko-jim će se sredstava dugotrajne imovine trošiti nije odlučujući za obračun amortizacije jer ona uz fizič-ko trošenje i ekonomski zastarijevaju. Ako je riječ o opremi koja je kupljena, ali još nije instalirana, od-nosno stavljena u uporabu − s obračunom amortiza-cije se još ne može početi.

Kada se zbog promjene uvjeta poslovanja ili pro-izvodnog programa određena oprema neko vrije-me neće rabiti, smatramo da obrtnik može donijeti odluku o stavljanju te opreme izvan uporabe i za to razdoblje ne treba obračunavati amortizaciju. Ona će se nastaviti kada se sredstvo ponovno stavi u uporabu, a vijek njezina trajanja „produljit” će se za razdoblje u kojemu je bila izvan uporabe.

Naravno, uzme li se u obzir ekonomsko zastarije-vanje te opreme − poduzetnici se u pravilu neće od-reći amortizacije jednom stavljene opreme u upora-bu, unatoč smanjenu intenzitetu fizičkog trošenja.

Obračun amortizacije za prodanu, darovanu, i na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imovinu obavlja se do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u uporabi.

9 Primjer:Protuprovalni ormar koji je u uporabi od stu-

denog 2011. i vodi se u Popisu dugotrajne imovine obrta, prodan je 27. travnja 2013. Nabavna vrijed-nost ormara bila je 3.600,00 kn. Obračunava se amortizacija za razdoblje od siječnja do travnja 2013. primjenom uvećane stope amortizacije 50% godišnje.

svota amortizacije

(ormar)=

3.600,00 kn x 50%x 4 mjeseca = 600,00 kn

12 mjeseci

Ako je u Popisu dugotrajne imovine preostala knjigovodstvena (neamortizirana) vrijednost pro-dane ili na drugi način otuđene dugotrajne imovi-ne, ona je porezno priznat izdatak i knjiži se u KPI kao izdatak u naravi.

Na dan 31. prosinca 2013. ukupna svota obraču-nane amortizacije (otpisa) iz stupca 7 Popisa dugo-trajne imovine unosi se u knjigu primitaka i izda-taka tako da se doda ukupno utvrđenim godišnjim poslovnim izdatcima (stupac 15 KPI).

3.4. AMORTIZACIJA OSOBNIH AUTOMOBILA I DRUGIH SREDSTAVA ZA OSOBNI PRIJEVOZ OBRTNIKA I NJEGOVIH RADNIKA

Za razliku od teretnih vozila čiji su troškovi amor-tizacije i svi drugi troškovi u vezi s njima u cijelosti porezno priznati izdatak, porezni položaj osobnih automobila drukčiji je.

Ako se u Popisu dugotrajne imovine nalaze i osobni automobili ili druga sredstva za osobni pri-jevoz poduzetnika, poslovodnih ili drugih zaposle-nih osoba (a na osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz nije utvrđena plaća ili drugi doho-dak), 30% amortizacije tih prijevoznih sredstava čini porezno nepriznati izdatak sukladno čl. 22. st. 1. t. 5. Zakona o porezu na dohodak.

Podsjećamo, 100% priznatim poslovnim izdatci-ma smatraju se izdatci za osiguranje (obvezno i ka-sko) motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava (čl. 22., st. 2. Zakona o porezu na dohodak). Ako je osobni automobil nabavljen na financijski leasing i leasing društvo (koje je formalno-pravno vlasnik ovog automobila) svake godine zaračuna obrtu na-knadu za osiguranje i naknadu za porez na cestovna motorna vozila, riječ je o naknadi koja je 70% pore-zno priznati izdatak.

Isto tako, svi izdatci porezno su priznati ako se na temelju korištenja osobnih automobila (ili dru-gih sredstava za osobni prijevoz) obračunava plaća u naravi nekom od zaposlenika u obrtu. Podsjeća-mo, na osnovi korištenja osobnih automobila nije moguće utvrditi plaću u naravi za samog obrtnika (vlasnika obrta) jer se ona za njega ne obračunava. Stoga ako u obrtu nema zaposlenih radnika, amor-tizacija osobnih automobila dijeli se na 70% porezno priznatog izdatka i 30% porezno nepriznatoga.

Iako se u čl. 22., st. 1., toč. 5. Zakona o porezu na do-hodak izrijekom ne spominje da se u cijelosti priznaju izdatci u vezi s osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovod-nih i drugih zaposlenih osoba ako se oni izravno ko-riste u obavljanju određene djelatnosti, smatramo da potvrdu za potpuno priznavanje izdataka kod takvih slučajeva nalazimo u čl. 21., st. 1. Zakona: „U poslovne izdatke poreznih obveznika koji samostalnu obavljaju samostalnu djelatnost iz čl. 18. ovog Zakona ulaze oni izdatci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.“ Prema tome, izdatci koji nastanu korištenjem osob-nih automobila isključivo za obavljanje poduzet-ničke djelatnosti bez kojih tu djelatnost nije moguće obavljati kao što su: autoškole, taxi-službe, djelat-nosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti, u cijelosti predstavljaju po-rezno priznati izdatak! To više, što se i dalje - poslije 1. ožujka 2012. u cijelosti priznaje pretporez „ako se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osob-ni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja …“ prema odredbama iz čl. 20., st. 12. „starog“ Zakona o PDV-u i čl. 61., st. 2. „novog“ Zakona o PDV-u.

Važno je spomenuti da Pravilnik o tehničkim uvje-tima vozila u prometu na cestama (Nar. nov., br. 51/10. – 140/13.) automobile svrstava u dvije kate-gorije: M – osobni automobili i autobusi za prijevoz osoba s najmanje četiri kotača i N – teretni automo-bili. Motorno vozilo koje služi za prijevoz osoba te osim sjedala za vozača ima još najviše osam sjeda-la, svrstava se u podskupinu M1. U podskupinu N1 ubrajaju se motorna vozila za prijevoz tereta najveće dopuštene mase do 3,5 t.


Izmjene Zakona o PDV-u u posljednje četiri go-dine u vezi s priznavanjem pretporeza za nabavu osobnih automobila posljedično su utjecale i na obračun porezno nepriznatih izdataka u vezi s nji-ma, kako je to prikazano u nastavku.

3.4.1. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni do 31. 12. 2009.

Kada je riječ o osobnim automobilima koje su fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnos-tnabavile u 2009. i ranije, imale su pravou cijelosti priznati pretporez u mjesecu kada su dobavljaču platili račun za isporučeni automobil. Ali u tom slučaju obvezni su istekom svakog obračunskog razdoblja (mjeseca ili tromjesečja) obračunati PDV na 30% mjesečne (tromjesečne) amortizacije auto-mobila i u svrhu toga ispostaviti R-2 račun. Ovakav postupak obavljaju sve do 100% otpisa (amortizaci-je) ovih osobnih automobila.

U 2013. godini na 30% mjesečne amortizacije pri-mjenjivala se stopa PDV-a od 25 % , neovisno o tome što je pri nabavi ovih automobila pretporez priznat po stopi od 22%. Obračunani PDV ne unosi se u KPI već samo u Knjigu I-RA.

Prema tome, amortizacija ovih osobnih automo-bila obračunava se na njihovu nabavnu vrijednost (bez PDV-a) i s motrišta poreza na dohodak dijeli se na 70% porezno priznatog izdatka i 30% porezno ne-priznatog izdatka.

9 Primjer:Na dan 31. prosinac 2013. obračunava se amor-

tizacija za osobni automobil „Citroen“ nabavljen 9.10.2009. Njegova nabavna vrijednost je 120.000,00 kn, a godišnja stopa amortizacije 20%.

Obračun godišnje svote amortizacije osobnog automobila:

120.000,00 kn x 20% = 24.000,00 kn (u stupac 12 KPI)

7.200,00 kn30% porezno nepriznata amortizacija(u stupac 14 KPI)

16.800,00 kn 70% porezno priznata amortizacija(u stupac 15 KPI)

3.4.2. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni od 1. 1. 2010. do 29. 2. 2012.

U razdoblju od 1. 1. 2010. do 29. 2. 2012. pri naba-vi osobnih automobila i drugih sredstva za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zapo-slenih osoba, 30% pretporeza pri nabavi osobnih automobila NIJE se mogao priznati u trenutku pla-ćanja računa dobavljaču. Fizičke osobe koje obav-ljaju samostalnu djelatnost ovih 30% nepriznatog pretporeza uključile su u nabavnu vrijednost osob-nog automobila na način da su ga unijele u pose-ban redak Popisa DI. Svota nepriznatog pretporeza amortizira se po istoj godišnjoj stopi amortizacije kao i osobni automobil. Navedeno je potvrdilo Mi-nistarstvo financija (MF Kl.: 410-01/10-01/224; od 8. ožujka 2011.): „…Stoga je istog (30% pretporeza) za porezne svrhe potrebno posebno evidentirati kao dio nabavne vrijednosti sredstva za osobni prijevoz kojim

će se uvećati osnovica poreza na dobit i dohodak od samostalne djelatnosti tijekom razdoblja korištenja takvog sredstva.“

Vrijednost isporuke 100.000,00 kn+ 23% PDV-a 23.000,00 knUkupno s PDV-om 123.000,00 kn

U Popis DI30% nepriznatog pretporeza6.900,00 kn u Popis DI

70% priznatog pretporeza16.100,00 u razdoblju kad je račun plaćen

9 Primjer obračuna amortizacije osobnih auto-mobila nabavljenih u razdoblju od 1.1. 2010. do 29. 2. 2012.U Popisu dugotrajne imovine knjigovodstveni

obrt „IM“ vl. Ivan Mikić ima evidentiran osobni au-tomobil „Opel Astra“ koji je nabavljen od dobavljača „Opel – lux“ d.o.o. Račun R-1 br. 154 od 4. 4. 2011. gla-si na 123.000,00 kn (vrijednost isporuke 100.000,00 kn + 23% PDV-a 23.000,00 kn). Automobil je isporu-čen 10. travnja i odmah je stavljen u uporabu. U Po-pisu dugotrajne imovine 30% porezno nepriznatog pretporeza iznosi 6.900,00 kn.

Na dan 31. 12. 2013. obračunava se amortizacija po stopi od 20% za osobni automobil i 30% nepri-znatog pretporeza te se unosi u Popis dugotrajne imovine za 2013.

Obračun godišnje svote amortizacije osobnog automobila:

100.000,00 kn x 20% = 20.000,00 kn (u stupac 12 KPI)

6.000,00 kn30% poreznonepriznata amortizacija(u stupac 14 KPI)

14.000,00 kn 70% porezno priznata amortizacija(u stupac 15 KPI)

Obračun godišnje svote amortizacije 30% nepri-znatog pretporeza:

6.900,00 kn x 20% = 1.380,00 kn (u stupac 12 i 14 KPI) porezno nepriznata amortizacija

Porezi pogađaju sve !! Znate li kako napraviti prigovor, žalbu,

tužbu i gdje je sve to na jednom mjestu ?

Prednosti: 1) sadržaj je razvrstan u uvezane knjige2) nove izmjene u novoj knjizi3) kompletni se propisi arhiviraju

radi naknadne uporabe u slučaju nadzora ili kontrole u ukrasno oblikovane kutije

Pretplatite se na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2014.


PoPis dugotrajne imovine Za 2013.(Obrazac DI)

tek. Br.


isPrava Broj /

nadnevak

naBavna vrijednost


vijek trajanja

stoPa otPisa

svota otPisa


godine1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil“Opel-Astra”

Rn. 154 od 4. 4. 2011. 100.000,00 86.666,67 5 20% 20.000,00 66.666,67

2.30% nepriznatog

pretporeza za “Opel-Astru”

Rn. 154 od 4. 4. 2011. 6.900,00 5.980,00 5 20% 1.380,00 4.600,00



BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22. st. 1. t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

444 31.12.2013. 444

Amortizacija osobnog automobila za 2013.

20.000,00 6.000,00 14.000,00

445 31.12.2013. 445

Amortiza-cija 30% nepriznatog pretporeza za 2013.

1.380,00 1.380,00 0,00

Kada je riječ o osobnom automobilu na temelju kojeg se ne obračunava plaća zaposleniku, obračun amortizacije 30 % nepriznatog pretporeza unosi se u stupac 12 KPI ali se odmah „neutralizira“ u stupcu 14 KPI kao porezno nepriznati izdatak pa stoga ne utječe na dohodak obrta.

VAŽNO! Na isti se način u Popis dugotrajne imo-vine evidentiraju osobni automobili uzeti u finan-cijski leasing u razdoblju od 1.1. 2010. do 29. 2. 2012. Istovjetan je i obračun i knjiženje amortizacije. Ka-mata u vezi s financijskim leasingom 100 % je po-rezno priznati izdatak u trenutku kada je plaćena.

Ako se na temelju ovog osobnog automobila za-posleniku u obrtu obračunava plaća, ukupna svota amortizacije porezno je priznati izdatak i evidentira se u stupac 12. i 15. KPI.

3.4.3. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni poslije 1. 3. 2012.

Obrtnici i slobodna zanimanja koji su osobni au-tomobil nabavili poslije 1. ožujka 2012. nisu imali pravo na priznavanje pretporeza sukladno čl. 20., st. 11., toč. a. „starog“ Zakona o PDV-u, niti to pravo imaju od 1. srpnja 2013. sukladno čl. 61., st. 1. „no-vog“ Zakona o PDV-u.

Osobnim automobilima za čiju nabavu i najam nije dopušten odbitak pretporeza smatraju se mo-torna vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8703 konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba (osim vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8702), uklju-čujući motorna vozila tipa »karavan«, »kombi«, »tr-kaći automobili« te »pick-up« vozila koja nisu razvr-

stana u tarifnu oznaku 8704 Carinske tarife (čl. 136., st. 3. Pravilnika o PDV-u).

PDV iskazan na ulaznom računu ulazi u nabavnu vrijednost osobnog automobile pa tako i u osnovicu za amortizaciju. „Bruto nabavna vrijednost“ osob-nog automobila unosi se u Popis dugotrajne imovi-ne. Prema tome, amortizacija ovih osobnih automo-bila obračunava se na njihovu nabavnu vrijednost u koju je uključen nepriznati pretporez i s motrišta poreza na dohodak dijeli se na 70% porezno prizna-tog izdatka i 30% porezno nepriznatog izdatka.

Ograničenje odbitka pretporeza NE primjenjuje se ako se radi o motornim vozilima kategorije N1 koja prema posebnim propisima obuhvaća motor-na vozila namijenjena za prijevoz dobara čija naj-veća masa nije veća od 3,5 tone, a koja su razvrsta-na u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife (čl. 136., st. 6. Pravilnika o PDV-u). Stoga su svi troškovi (izdatci) u vezi s ovim vozilima, uključujući i amortizaciju, u cijelosti porezno priznati.

Važno je naglasiti kako se pretporez kod nabave osobnih automobile ne priznaje niti za one osobne automobile za koje se obračunava plaća nekome od zaposlenika. Međutim, trošak amortizacije i svi drugi troškovi u vezi tog automobila u cijelosti su porezno priznati izdatak.

Pretporez se u cijelosti priznaje kod nabave osob-nih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, ser-visnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih i iznajmljivanje. Trošak amortizaci-je ovih vozila u cijelosti je porezno priznati izdatak.


9 Primjer obračuna amortizacije osobnih automobila nabavljenih poslije 1. ožujka 2012.


tek. Br.


isPrava Broj /

nadnevak

naBavna vrijednost


vijek trajanja

stoPa otPisa

svota otPisa


godine1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil “Corsa“

Rn. 214 od 19. 3. 2013. 125.000,00 125.000,00 5 20% 18.750,00 106.250,00



BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA


UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

311 31.12.2013. 311

Amortizacija osobnog au-tomobila od IV.-XII. 2013.

18.750,00 5.625,00 13.125,00

Račun R-1 za osobni automobil nabavljen 19. 3. 2013.glasi:

Prodajna cijena osobnog automobila “Corsa” 100.000,00 kn+ 25% PDV-a 25.000,00 kn

nepriznati pretporezUkupno PC s PDV-om 125.000,00 kn

NABAVNA CIJENAObračun godišnje svote amortizacije osobnog au-

tomobila za razdoblje od travnja do prosinca 2013. uz godišnju stopu amortizacije od 20%:

125.000,00 x 20% = 25.000,00 kn : 12 mj. = 2.083,33 x 9 mj. = 18.750,00 kn (u stupac 12 KPI)

5.625,00 kn30% poreznonepriznata amortizacija(u stupac 14 KPI)

13.125,00 kn70% porezno priznata amortizacija(u stupac 15 KPI)

Na isti se način postupa s osobnim automobilima koji su uzeti u financijski leasing poslije 1. ožujka 2012.

3.4.4. Amortizacija osobnih automobila čija je nabavna vrijednost veća od 400.000,00 kn

Ako fizičke osobe koje obavljaju samostalnu dje-latnost nabave osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz čija je nabavna vrijednost veća od 400.000,00 kn, obvezne su kod obračuna amortizaci-je primijeniti čl. 12. st. 13. Zakona o porezu na dobit.

Amortizacija za osobne automobile i druga sred-stva za osobni prijevoz priznaje se do 400.000,00 kn troška nabave po jednom sredstvu, i to u visini 70% vamortizacije kao porezno priznatog troška (odno-sno 100% ako se na temelju tog automobila obraču-

nava plaća u naravi). Međutim, ako je nabavna vri-jednost osobnog automobila veća od 400.000,00 kn, trošak amortizacije obračunan na vrijednost koja prelazi 400.000,00 kn uvećan za pripadajući PDV u cijelosti je porezno nepriznati trošak, neovisno o tome obračunava li se na temelju njega plaća u nara-vi. Navedeno se odnosi samo na prijevozna sredstva nabavljena u razdoblju od 2005. (ne i ranije) neovi-sno o tome jesu li kupljena ili uzeta u financijski le-asing. Iznimno, ova se odredba NE odnosi na ona prijevozna sredstva koja služe isključivo za registri-ranu djelatnost najma ili prijevoza.

3.4.4.1. Primjer obračuna amortizacije za osobne automobile nabavljene u razdoblju od 1. 1. 2010. do 29. 2. 2012.

U Popisu dugotrajne imovine odvjetničkog ure-da Ivice Ivića (samostalna djelatnost) evidentiran je osobni automobil BMV nabavljen u 2012. od dobav-ljača „Autoprom“ d.o.o. temeljem računa R-1 br. 160 od 19. 1. 2012. od 516.600,00 kn (vrijednost isporuke 420.000,00 kn + 23 % PDV-a 96.600,00 kn). Primje-njuje se uvećana, ali porezno dopuštena, godišnja stopa amortizacije od 25 %.

Obračunava se amortizacija za 2013. godinu.

sustav računa prema kojemu se vodi glavna knjiga i sastavljaju fi nancijski izvještaji

PoduZetnika sadržan je u:RRiF-ovom računskom planu

za poduzetnikeXviii. dopunjeno izdanje, Zagreb 2014.

NOVO IZLAZI IZ TISKA


oBraČun amortiZacije Za osoBne automoBile Čija je naBavna vrijednost veĆa od 400.000,00 kn

nabavna vrijednost

godišnja stopa

amortizacije

ukupno obračunana amortizacija

amortizacija obračunana na osnovicu

od 400.000 kn

70% porezno priznate

amortizacije

30% porezno nepriznate

amortizacije

amortizacija na osnovicu iznad 400.000,00 kn

1 2 3 4 5=(4x70%) 6=(4x30%) 7=(20.000x25%)

420.000,00 25% 105.000,00 100.000,00 70.000,00 30.000,00 5.000,00

stupac 12 KPI stupac 15 KPI 35.000,00 knstupac 14 KPI

oBraČun amortiZacije nePriZnatog PretPoreZa Za osoBne automoBile Čija je naBavna vrijednost veĆa od 400.000,00 kn

Pretporezobračunani

pretporez po ulaznim računima

70% Priznatog pretporeza (kada je

račun plaćen)

30% nepriznatog pretporeza

100% nepriznatog pretporeza

amortizacija nepriznatog pretporeza za 2013.godišnja

stopa am.30% nepriznatog

pretporeza100% nepriznatog

pretporeza1 2 3 4 5 6 7=(4x6) 8=(5x6)

na osnovicu 400.000,00 kn 92.000,00 64.400,00 27.600,00 25% 6.900,00 -

na osnovicu iznad 400.000,00 kn (20.000,00 kn)

4.600,00 - - 4.600,00 25% - 1.150,00

Ukupno: 96.000,00 64.400,00 27.600,00 4.600,00 6.900,00 1.150,00

U Popis DIamortizira se

Stupac 12 KPI i Stupac 14 KPI


tek. Br.


isPrava Broj /

nadnevak

naBavna vrijednost


vijek trajanja

stoPa otPisa

svota otPisa


godine1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil BMV

Rn. 160 od 19.1.2012. 420.000,00 323.750,00 4 25% 105.000,00 218.750,00

2. 30% nepriznatog pretporeza

Rn. 160 od 19.1.2012. 27.600,00 21.275,00 4 25% 6.900,00 14.375,00

3.100% nepriznatog pretporeza iznad

400.000,00 kn

Rn. 160 od 19.1.2012. 4.600,00 3.545,83 4 25% 1.150,00 2.395,83



BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA


UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

318 31.12.2013. 318

Amortizacija osobnog automobila za 2013.

105.000,00 35.000,00 70.000,00

319 31.12.2013. 319

Amortizacija 30% neprizna-tog pretpore-za za 2013.

6.900,00 6.900,00 0,00

320 31.12.2013. 320

Amortizacija 100% nepri-znatog pret-poreza (iznad 400.000,00 kn)za 2013.

1.150,00 1.150,00 0,00


Jednom otpisanu dugotrajnu imovinu obrtnik ne može ponovno amortizirati, iako je i dalje rabi u obavljanju svoje djelatnosti. Ako obrtnik u svom poslovanju rabi dugotrajnu imovinu koja nije evi-dentirana u Popisu dugotrajne imovine, također je nema pravo amortizirati. Izdatak otpisa ne prizna-je se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine.

3.4.4.2. Primjer obračuna amortizacije za osobne automobile nabavljene poslije 1. ožujka 2012.

Odvjetnički ured vl. Ivica Ivić nabavio je osobni automobil Mercedes od dobavljača „XV“ d.o.o. Račun R-1 br. 154/1/1 od 7. 4. 2013. glasi na 510.000,00 kn:

Prodajna cijena osobnog automobila Mercedes 408.000,00 kn+ 25% PDV-a 102.000,00 kn nepriznati pretporezUkupno prodajna cijena s PDV-om 510.000,00 kn nabavna vrijednost osobnog automobilaAutomobil evidentiran je u Popis dugotrajne imo-

vine i stavljen je u uporabu 15.4.2013.Na dan 31. 12. 2013. obračunava se amortizacija

za osobni automobil za razdoblje svibanj – prosinac 2013. primjenom godišnje stope amortizacije od 20%.

Obračun amortizacije na nabavnu vrijednost osobnog automobila

[(510.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 8 mj. = 68.000,00 kn u stupac 12 KPI

Obračun 30% porezno nepriznate amortizacije na osnovicu od 400.000,00 kn:

[(400.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 8 mj. = 53.333,33 kn x 30 % = 16.000,00 kn u stupac 14 KPI

Obračun porezno nepriznate amortizacije na osnovicu iznad 400.000,00 kn:

[(110.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 8 mj. = 14.666, u stu-pac 14 KPI


tek. Br.


isPrava Broj /

nadnevak

naBavna vrijednost


vijek trajanja

stoPa otPisa

svota otPisa


godine1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil Pasat

Rn. 154 od 7.4.2013. 510.00,00 510.00,00 4 20% 68.000,00 442.000,00



BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA


UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

551 31.12.2013. 551

Amortizacija osobnog automobila V-XII. 2013.

68.000,00 30.666,67 37.333,33

Na temelju prethodnih primjera može se zaključi-ti kako postupak amortizacije osobnih automobila koji se rabe za prijevoz vlasnika obrta i zaposlenika ovisi o razdoblju u kojemu su oni nabavljeni, odno-sno o poreznom položaju pretporeza pri njihovoj nabavi. Za razliku od toga postupak amortizacije osobnih automobila koji se rabe isključivo za obav-ljanje poduzetničke djelatnosti bez kojih tu djelat-nost nije moguće obavljati i teretnih vozila u pot-punosti je istovjetan amortizaciji strojeva, opreme i drugih predmeta dugotrajne imovine i s motrišta poreza na dohodak u cijelosti je porezno priznati iz-datak.

4. STJECANJE DUGOTRAJNE IMOVINE IZ DRŽAVA ČLANICA EU-a OD 1. SRPNJA 2013.

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju regi-striranu djelatnost mogu predmete dugotrajne imo-vine potrebne za svoju poslovnu djelatnost izravno nabavljati od poreznih obveznika iz drugih država članica EU-a. Kada su ovi obveznici poreza na do-hodak ujedno i obveznici PDV-a te posjeduju PDV identifikacijski broj (koji je evidentiran u VIES bazi), porezni obveznik iz druge države članice EU-a iz-daje račun za isporučena dobra uz porezno oslobo-đenje. Jer pri stjecanju dobara unutar EU-a obveza za obračun PDV-a nastaje u trenutku izdavanja ra-čuna ili najkasnije petnaestog dana u mjesecu na-kon mjeseca u kojemu je nastao oporezivi događaj za isporuke dobara (čl. 78. st. 4. Zakona o PDV-u). Račune u stranoj valuti treba preračunati u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja HNB-a na dan nastanka obveze obračuna PDV-a (čl. 31. st. 2. Zakona o PDV-u). Pri stjecanju dobara i usluga iz drugih država članica EU-a, “dohodaši” ne mogu primijeniti “načelo blagajne”, već neovisno o tome je li račun ino-dobavljaču plaćen, trebaju u obra-čunskom razdoblju iskazati obvezu za PDV i pret-


porez – ako su zadovoljeni svi uvjeti za njegovo stje-canje (primljen ulazni račun sa svim elementima, ispravni PDV ID brojevi i primljeno dobro), odno-sno ako nije riječ o dobrima za koje se pretporez ne može priznati (npr. osobni automobili). U tu svrhu, sukladno čl. 163. st. 4. Pravilnika o PDV-u, vode po-sebnu evidenciju: „Evidenciju za stjecanje dobara iz EU“ (ili odvojene knjige I-RA i U-RA za stjecanje dobara iz EU-a). Iz ove evidencije preuzimaju se po-datci za popunjavanje obrasca PDV, i to na način da se na red. br. II-5., II-6. i II-7. iskaže obveza za PDV za stečena dobra iz EU-a, a nared. br. III-3. pretpo-rez (ako su u tom obračunskom razdoblju zadovo-ljeni svi uvjeti za priznavanje pretporeza).Podatak o vrijednosti stečenih dobara iz EU-a koja podliježu oporezivanju u RH unosi se u stupac 11 „Prijave za stjecanje dobara i usluga iz drugih država članica EU“ (obr. PDV-S) zbirno po svakom isporučitelju.

9 Primjer:1. Obrt je kupio stroj za pakiranje od dobavljača

Štefi d.o.o. iz Maribora. Obrtnik je preuzeo stroj 20. rujna 2013. u Mariboru. Račun Štefi d.o.o. br. 214 od 19. rujna 2013. glasi na 1.200,00 eura (na ulaznom ra-čunu je klauzula: oslobođeno PDV-a). Stroj je predan u uporabu 21. rujna, a račun je plaćen 15. listopada 2013. Primjenjuje se godišnja stopa amortizacije od 25%.

Obračun PDV-a primjenom srednjeg tečaja HNB-a 19. rujna 2013.:

1.200,00 eura x 7,603110 = 9.123,73 x 25% = 2.280,93 kn2. Obrt je kupio novi osobni automobil Opel u

Grazu od dobavljača Markus GmbH. Automobil je vlasnik obrta preuzeo 23. listopada 2013. u Grazu. Račun Markus GmbH br. 2547/1 od 22. listopada glasi na 10.000,00 eura. Račun je plaćen18. listopada 2013. U Hrvatskoj je 24. listopada 2013. plaćen pose-ban porez na motorna vozila sukladno njegovoj vri-jednosti i emisiji CO2 u svoti od 5.600,00 kn. Osobni je automobil namijenjen za prijevoz vlasnika obrta i zaposlenika i predan je u uporabu nakon registraci-je 25. listopada 2013. Primjenjuje se godišnja stopa amortizacije od 20%.

Obračun PDV-a primjenom srednjeg tečaja HNB-a 22. listopada 2013.:

10.000,00 eura x 7,589633 = 75.896,33 x 25% = 18.974,08 kn

evid

enci

ja Z

a s

tjec

an

je d

oBa

ra iZ

eu

RED

. BR

OJ

R A

Č U

ND

OBA

VLJA

Č (IS

PORU

ČITE

LJ D

OBA

RA IL

I USL

UG

A)

PRET

PORE

ZO

BVEZ

A P

DV

BRO

JD

ATU

MN

AZI

V - I

ME

I PRE

ZIM

E I

SJED

IŠTE

(PD

V ID

. BR.

/ O

IB)

PORE

ZNA

OSN

OVI

CAU

KUPN

I IZ

NO

S RA

ČUN

AU

KUPN

O

5%10

%25

%

5%10

%25

%M

OŽE

SE

O

DBI

TI

NE

MO

ŽE

SE

OD

BITI

MO

ŽE

SE

OD

BITI

NE

MO

ŽE

SE

OD

BITI

MO

ŽE S

E O

DBI

TIN

E M

OŽE

SE

OD

BITI

5%10

%25

%

12

34

56

78

910

(11+

12+

13+1

4+15

+16)

1112

1314

1516

1718

19

121

419

.9.2

013

“Šte

fi” d

.o.o

., M

arib

or, S

love

nija

SI 1

2345

678

9.12

3,73

11.4

04,6

62.

280,

932.

280,

932.

280,

93

225

47/1

22.1

0.21

3.“M

arku

s” G

mbH

, G

raz,

Aus

trija

ATU

2587

4196

75.8

96,3

394

.847

,41

18.9

74,0

818

.974

,08

18.9

74,0

8

RAČUNOVODSTVO PROIZVODNJEII. dopunjeno izdanje

Opseg: 294 str. Cijena: 309,75 kn

Dodatne obavijesti i narudžbe:tel.: 01/4699–760 mob. 099/4699-760faks: 01/4699–766 e-pošta: [email protected]


Za stjecanje novog osobnog automobila obrtnik – porezni obveznik popunjava obrazac NPS i do-stavlja ga Poreznoj upravi na ovjeru. Kod stjecanja osobnog automobila iz EU-a obrtnik nema pravo na priznavanje pretporeza sukladno čl. 61. st. 1. Zakona o PDV-u. Zato se u evidenciji o stjecanju dobara iz EU-a iskazala samo obveza, a ne i pretporez.

U nabavnu vrijednost osobnog automobila uklju-čuje se pretporez koji se ne može priznati i posebni porez te ona iznosi 75.896,33 + 18.974,08 + 5.600,00 = 100.470,41.

Obračun amortizacije:• za stroj [9.123,73 x 25%) : 12 mj.] x 3 mj. = 456,19 kn;• za osobni automobil[100.470,41 x 20%) : 12 mj.]

x 2 mj. = 3.349,01 kn, od čega je 70% porezno priznati trošak amortizacije(2.344,31 kn), a 30% porezno nepriznati trošak amortizacije (1.004,70 kn).

Podatci se unose u Popis dugotrajne imovine (t. 6.).

5. OTUĐENJE DUGOTRAJNE IMOVINEDo otuđenja dugotrajne imovine koja se vodila

u Popisu dugotrajne imovine dolazi u slučaju pro-daje, darovanja, izuzimanja za potrebe vlasnika, inventurnog manjka i rashodovanja (redovitog ili izvanrednog).

Dugotrajna imovina prodaje se po prodajnoj ci-jeni koja se može postići na tržištu, a ona može biti jednaka, manja ili veća od njezine knjigovodstvene vrijednosti.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatno-sti, a ujedno su obveznici poreza na dodanu vrijed-nost, na prodajnu cijenu trebali su obračunati PDV, neovisno o tome jesu li pri nabavi te imovine iskori-stili pravo na pretporez. Iznimka od toga je prodaja zemljišta i građevinskih objekata koji su pri nabavi bili oporezovani s 5% poreza na promet nekretnina. Oni se neovisno o tome što je sadašnji prodavatelj obveznik PDV-a prodaju ponovno s 5% poreza na promet nekretnina. Obveznik plaćanja ovog poreza je kupac, a obračunat će ga Porezna uprava.

Kod prodaje osobnih automobila u 2013. koji se kao dugotrajna imovina nalaze u Popisu dugotrajne imovine (u potpunosti su ili djelomično amortizira-ni), posebnu pozornost treba usmjeriti na priznava-nje pretporeza pri njihovoj nabavi jer o tome ovisi postupak oporezivanja pri njihovoj kasnijoj prodaji.

Kod prodaje osobnih automobila koje je obrtnik – obveznik PDV-a nabavio do 29. veljače 2012. - na pro-dajnu cijenu treba obračunati 25% PDV-a. Kod pro-daje osobnih automobila koji su nabavljeni nakon 1. ožujka 2012. kada se za osobne automobile (kao dugotrajnu imovinu) nije mogao priznati pretporez, kod njihove kasnije prodaje PDV se NE obračunava. Riječ je o oslobođenoj isporuci sukladno čl. 11.b „sta-rog“ Zakona o PDV-u i čl. 40., st. 2. „novog“ Zakona o PDV-u. Kada se prodaje osobni automobil koji je pret-hodno nabavljen od fizičke ili pravne osobe koja nije obveznik PDV-a, na prodajnu cijenu obračunava se 25% PDV-a bez obzira na trenutak nabave.

Za prodanu dugotrajnu imovinu treba obra-čunati amortizaciju do kraja mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina bila još u uporabi. U Popisu dugotrajne imovine utvrđuje se preostala knjigo-vodstvena (neamortizirana) vrijednost i knjiži u KPI

kao izdatak u naravi. Ako je riječ o prodaji dugotraj-ne imovine koja se u obrtu rabila u poslovne svrhe i trebala je biti evidentirana u Popisu dugotrajne imovine, ali nije, prema čl. 25. st. 1. t. 7. Pravilnika o porezu na dohodak „knjigovodstvena vrijednost” te imovine izračunava se na temelju isprava o njezinoj nabavi ili procjenom ako isprave ne postoje.

Pri prodaji nepotrošive dugotrajne imovine (ze-mljišta) u KPI kao izdatak u naravi knjiži se njezina nabavna vrijednost. Naime, u trenutku kupnje te nekretnine nabavna vrijednost se evidentirala samo u Popisu dugotrajne imovine, a kako se zemljišta ne amortiziraju, u knjizi primitaka i izdataka na teme-lju te vrste dugotrajne materijalne imovine nije bio knjižen izdatak sve do trenutka njezine prodaje ili izuzimanja, kada će se on sučeliti s primitkom.

Naplatom izdanog računa za prodaju dugotrajne imovine nastaje poslovni primitak, a za obrtnike koji su u sustavu PDV-a i obveza za PDV, osim ako nije riječ o nekretnini koja podliježe porezu na pro-met nekretnina ili o prodaji rabljenih automobila kupljenih s 5% poreza na promet.

Izdatak na temelju dugotrajne imovine koja ne podliježe amortizaciji (npr. zemljišta) nastat će tek pri njezinu otuđenju − npr. prodaji ili izuzimanju.

Do izdatka dugotrajne imovine dolazi u trenut-ku kada je vrijednost dugotrajne imovine smanjena zbog izvanrednih događaja (npr. elementarne ne-pogode, krađe i dr.) pod uvjetom da o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. osiguravajućeg društva, policije i dr).

6. PRAKTIČNI PRIMJER OBRAČUNA I KNJIŽENJA AMORTIZACIJE ZA 2013.

Trgovački obrt „Korner“ vl. Marija Marić ima u Popisu dugotrajne imovine 1. siječnja 2013. eviden-tiranu sljedeću dugotrajnu materijalnu imovinu:

1. Građevinski objekt − skladište sagrađeno 2002. i stavljeno u uporabu 9. lipnja 2002. Nabavna vri-jednost 820.000,00 kn. Knjigovodstvena vrijednost 1. siječnja 2013. bila je 430.500,00 kn. Primjenjuje se stopa amortizacije 5% godišnje.

2. Zemljište na kojemu se nalazi građevinski objekt nabavljen 2002. godine. Nabavna vrijednost

zemljišta je 150.000,00 kn.3. Klima uređaj „LP-X“ nabavljen 2008. godine po

cijeni 7.900,00 kn. U cijelosti je otpisan u 2012. ali se još uvijek nalazi u funkciji.

4. Protuprovalni ormar nabavljen u prosincu 2011. godini po cijeni 3.600,00 kn. Knjigovodstvena vrijednost 1. siječnja 2013. jest 1.800,00 kn. Primje-njuje se ubrzana stopu amortizacije 50%.

5. Kamion nosivosti 5 t kupljen na financijski le-asing (5 godina) i predan u uporabu 18. rujna 2012. Nabavna vrijednost 128.000,00 kn. Knjigovodstvena vrijednost 1. siječnja 2013. bila je 120.000,00 kn. Sto-pa amortizacije je 25%.

Tijekom 2013. zabilježeni su sljedeći poslovni doga-đaji u vezi s dugotrajnom materijalnom imovinom:Dana 5. ožujka u uporabu se stavlja nabavlje-

no računalo HP zajedno s operativnim progra-mom Windows. Račun R-1 br. 87 dobavljača od 25. veljače 2013. glasi na 18.000,00 kn. Prodajna cijena računala bez PDV-a 10.000,00 + prodajna cijena programa Windows bez PDV-a 2.000,00


+ 25% PDV-a 3.000,00 kn. Nabavna vrijednost računala zajedno s pripadajući programom Windows je 12.000,00 kn. Računalo se zajedno s operativnim programom kao sastavnim dije-lom unosi u Popis dugotrajne imovine i preda-je u uporabu 5. ožujka 2013. Godišnja je stopa amortizacije 100%. Amortizacija se obračuna-va za razdoblje od travnja do prosinca 2013. (v. t. 3.3.) i iznosi 9.000,00 kn.

Dana 27. travnja Kupcu Edit d.o.o. prodan je protuprovalni ormar. Račun R-2 br. 1/2/2 glasi na 1.250,00 kn (vrijednost isporuke 1.000,00 kn + 25% PDV-a 230,00 kn).

Obračunava se amortizacija za razdoblje od siječ-nja do travnja 2013. u svoti od 600,00 kn. Neotpisanu vrijednost prodanog ormara od 1.200,00 kn knjiži se u KPI kao izdatak u naravi.Dana 17. svibnja na temelju Zapisnika o ula-

ganju od 17. svibnja 2013., vlasnik obrta unosi u obrt poslovni prostor u prizemlju svoje obi-teljske kuće. Procijenjena je tržišna vrijednost 1,200.000,00 kn. Prostor se stavlja u uporabu istoga dana i unosi u Popis dugotrajne imovine (primjer zapisnika u t. 2.6.). Primjenjuje se udvo-stručena godišnja stopa amortizacije od 10%.

Dana 16. rujna 2013. nabavljena je rashladna vitrina (oprema) od dobavljača Fram d.o.o. Ra-čun br. 125/1/1 od 16. rujna glasi 7.500,00 kn (vrijednost isporuke 6.000,00 kn + 25% PDV-a 1.500,00 kn).

Dana 18. rujna račun br. 145/1/1 „Framco“ d.o.o. (nije obveznik PDV-a) za instaliranje ras-hladne vitrine 500,00 kn plaćen je u gotovini.

Dana 18. rujna rashladnu vitrinu predaje se u uporabu i unosi u Popis dugotrajne imovine po

nabavnoj cijeni 6.500,00 kn. (Kupovna cijena po računu dobavljača 6.000,00 kn + izdatak za instaliranje 500,00 kn). Primjenjuje se udvo-stručena godišnja stopa amortizacije 50%.

Dana 19. rujna 2013 nabavljen je stroj za pa-kiranje od dobavljača Štefi d.o.o. iz Maribora (Slovenija). Račun Štefi br. 214 glasi na 1.200,00 eura (vidjeti t. 4.).

Dana 22. listopada 2013. kupljen je novi osobni automobil u Austriji. Račun Markus GmbH br. 2547/1 od 22. listopada glasi na 10.000,00 eura. U RH je 24. listopada 2013. plaćen poseban porez na motorna vozila sukladno njegovoj vrijednosti i emisiji CO2 u svoti od 5.600,00 kn. Automobil je predan u uporabu 25. listopada 2013. (vidjeti t. 4.).

Dana 20. prosinca nabavljen je knjigovodstve-ni program za vođenje poslovnih knjiga obrt-nika i slobodnih zanimanja. Račun br. 954/1/1 Kontico d.o.o. glasi na 4.500,00 kn (vrijednost softvera 3.600,00 kn + 25% PDV-a 900,00 kn). Ne unosi se u popis DI za 2013. S obračunom amor-tizacije započet će se u 2014.

Obračun amortizacije 31. prosinca 2013.:qZa protuprovalni ormar:

[3.600,00 x 50%) : 12 mj.] x 4 mj. = 600,00 qZa kamion: 128.000,00 x 25% = 32.000,00 knqZa računalo HP: (u t. 3.3. ovog članka)qZa poslovni prostor: 1,200.000,00 x 10% =

120.000,00 : 12 mj. = 10.000,00 x 7 mj. =70.000,00kn

qZa stroj za pakiranje: (u t. 4. ovog članka)qZa osobni automobil kupljen u EU-u (u t.

4.ovog članka)qZa rashladnu vitrinu: 6.500,00 x 50% =

3.250,00 : 12 mj. = 270,83 x 3 mj. = 812,50 kn

PoPis dugotrajne imovine Za 2013. godinu(Obrazac DI)

red. br.


isPrava Broj / nadnevak

naBavna vrijednost

knjigov. vrijednost

vijek trajanja

stoPa otPisa

svota otPisa

knjigovod. vrijedn. stvari ili

Prava na kraju godine

1 2 3 4 5 6 7 8 9=(5-8)

1. Građevinski objekt - skladište

Rn. br. 316/18.7.2002. 820.000,00 430.500,00 20 5% 41.000,00 389.500,00

2. ZemljišteKupoprodajni

ugovor 6.2.2002.

150.000,00 150.000,00 - - - 150.000,00

3.Klimatizacijski

uređaj„LP-X“

Rn. “R-2” 214/2.4.2008. 3.200,00 Ø - - - Ø

4. Protuprovalni ormar

Rn. “R-1” 86/27.12.2011. 3.600,00 1.800,00 2 50% 600,00 1.200,00

5. Kamion 5t

Rn. “R-1” 86/27.8.2012.

o financijskom leasingu

128.000,00 120.000,00 4 25% 32.000,00 88.000,00

6. Računalo “HP” Rn. “R-1” 87/25.2.2013. 12.000,00 12.000,00 1 100% 9.000,00 3.000,00

7. Poslovni prostor 200m2

Zapisnik o ulaganju

17.5.2013.1.200.000,00 1.200.000,00 10 10% 70.000,00 1.130.000,00

8. Rashladna vitrina

Rn. “R-1” 125/16.9.2013. 6.500,00 6.500,00 2 50% 812,50 5.687,50


red. br.


isPrava Broj / nadnevak

naBavna vrijednost

knjigov. vrijednost

vijek trajanja

stoPa otPisa

svota otPisa

knjigovod. vrijedn. stvari ili

Prava na kraju godine

1 2 3 4 5 6 7 8 9=(5-8)

9. Stroj za pakiranje

“Štefi” Maribor Rn. 214

19.9.2013.9.123,73 9.123,73 4 25% 456,19 8.667,54

10.Osobni automobil Opel Astra

Markus” GmbH br. 2547/1 od 22.10. 2013

100.470,41 100.470,41 5 20% 3.349,01 97.121,14

Ukupno 2.432.894,14 2.030.394,14 157.217,70 1.873.176,18

Sukladno čl. 35. st. 2. Pravilnika o porezu na do-hodak, u stupac 6 Popisa dugotrajne imovine unosi se vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana sukladno čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit. Ali ako je obrtnik donio odluku o primjeni niže stope amortizacije od one propisane, vijek trajanja za tu imovinu bit će dulji od onoga u čl. 12. Zakona o porezu na dobit.

Postavlja se pitanje koju stopu amortizacije upi-sati u stupac 7 Obrasca DI za onu imovinu koja je nabavljena ili otuđena tijekom poslovne godine. Tim više što u čl. 35. st. 2. toč. 8. Pravilnika o porezu na dohodak stoji da se svota otpisa (amortizacije) u stupcu 8 Obrasca DI izračunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 Obrasca DI pomnoži sa sto-pom amortizacije iz stupca 7 Obrasca DI. No, to se odnosi na dugotrajnu imovinu koja je u uporabi svih 12 mjeseci. Naime, kada bi se u stupac 7 Obrasca DI unosila stopa za razmjerni dio mjeseci uporabe te imovine u poslovnoj godini i ona množila s na-bavnom vrijednošću, izračunana svota amortizacije razlikovala bi se od one izračunane primjenom for-mule navedene u čl. 35. st. 2. toč. 8.1. Pravilnika o porezu na dohodak, za imovinu koja je nabavljena odnosno otuđena tijekom godine. Stoga smatramo

ispravnim unositi u stupac 7 godišnje stope amorti-zacije sukladno korisnom vijeku trajanja, a primje-nom formule izračunati svotu amortizacije za raz-doblje u kojemu je sredstvo bilo u uporabi.

Ukupnu obračunanu svotu otpisa dugotrajne imovine iz obrasca DI knjiži se 31. prosinca 2013. u Knjigu primitaka i izdataka, i to na način da se ukupna svota otpisa (amortizacije) od 157.217,70 kn unosi u stupac 12 KPI (izdatak u naravi).Međutim, ukupno porezno priznat izdatak na temelju otpisa (amortizacije) za 2013. godinu iznosi 156.213,00 kn i unosi se u stupac 15 KPI, dok je porezno nepriznati izdatak na temelju amortizacije osobnog automobi-la 1.004,70 kn i unosi se u stupac 14 KPI.

Neotpisanu vrijednost prodanog protuprovalnog ormara (red. br. 4 obrasca DI) u svoti od 1.200,00 kn knjiži se u stupac 12 KPI.

Fizičke osobe obveznici poreza na dohodak koji će na dan 31. prosinca 2013. u Popisu dugo-trajne imovine iskazati knjigovodstvenu vrijed-nost dugotrajne imovine veću od 2,000.000,00 kn, od 1. siječnja 2014. po sili zakona ulaze u su-stav poreza na dobitak.

Lako, brzo i jednostavno pronalaženje propisa prema riječi - prema stručnom pojmu koji karakterizira traženi propis

Svaka tri mjeseca izlazi ažurirani registar svih propisa

PREGLED PROPISA

Naru

džbe

nica

na k

raju

časo

pisa

PretPlatite se na rrif-ov Pregled ProPisa ili oBnovite PretPlatu godišnja pretplata iznosi 380,00 + 19,00 Pdv = 399,00 kn.

godišnja pretplata obuhvaća četiri broja Pregleda ProPisa.

opseg svakog broja je oko 300 stranica formata a-4.


II. Kontrola evidentiranja poslovnih događaja prije utvrđivanja dohotka samostalnih djelatnosti za 2013.

dr. sc. ljerka markota, prof. visoke škole i ovl. rač. udk 657.1/336.2

S motrišta propisa o dohotku, u vezi sa sastavljanjem godišnje porezne prijave za samostalne obrt-ničke djelatnosti, u odnosu na prethodnu godinu, nije došlo do promjena. To znači da se u vezi

s evidentiranjem primitaka i izdataka, primjenom poreznih olakšica te samim sastavljanjem obrazaca DOH-Z i DOH primjenjuju ista pravila kako smo pisali u PRILOGU časopisa RRiF, br. 1/13., str. 18. i 43. To su članci u kojima su obrađene pripremne radnje za utvrđivanje dohotka te sastavljanje godišnje prija-ve poreza na dohodak na obrascima DOH-Z i DOH .

Novost je da se 1. srpnja 2013., ulaskom u Europsku uniju, primjenjuju nova pravila u oporezivanju prometa dobara i usluga sukladno novom Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. – Rješenje USRH i 148/13., dalje: Zakon o PDV-u) i Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13. i 85/13., dalje: Pravilnik o PDV-u).

1. UVODNE NAPOMENEObrtničkim djelatnostima iz čl. 18. st. 1. Zakona o

porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 148/13., dalje: Zakon) smatraju se djelatnosti u smislu čl. 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno navedene gospo-darske djelatnosti koje vode poslovne knjige (obra-zac KPI) te evidentiraju primitke i izdatke prema načelu blagajne. Dohodak samostalnih obrtničkih djelatnosti je razlika između primitaka i izdataka. Obilježja navedenih djelatnosti jesu samostalnost, trajnost i namjera stjecanja dohotka, iako trajnost kao kriterij nije nužan za djelatnosti iz čl. 32. st. 3. Zakona, odnosno za autorsku djelatnost znanstve-nika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vje-štaka, trgovačkih putnika, akvizitera i druge djelat-nosti koje se obavljaju uz neku osnovnu djelatnost ili nesamostalan rad. I ove djelatnosti, iako spadaju u skupinu drugih dohodaka, mogu voditi poslovne knjige na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, sukladno čl. 32. st. 6. Zakona.

To znači da samostalne obrtničke djelatno-sti, za potrebe utvrđivanja dohotka, vode jedno-stavno knjigovodstvo (prema načelu blagajne) evidentiranjem poslovnih primitaka i poslovnih izdataka samo u jednoj knjizi − obrascu KPI. Ova skupina obveznika može uz zadovoljenje propisa-nih uvjeta plaćati porez na dohodak i paušalno, međutim, oni koje vode poslovne knjige utvrđuju dohodak kao razliku poslovnih primitaka i po-slovnih izdataka u poreznom razdoblju.

Napominjemo da obveznici poreza na dohodak koji obavljaju djelatnost obrta u supoduzetništvu − zajedničkom obrtu trebaju predati prijavu za 2013. na obrascu DOH-Z za zajednički ostvareni dohodak najkasnije do kraja siječnja 2014. Tek nakon toga svaki supoduzetnik predaje prijavu za svoj dio do-hotka te možebitno ostvarene ostale dohotke u po-reznom razdoblju, do kraja veljače 2014.

Temelj je utvrđivanja dohotka od obrtničkih i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke, sukladno čl. 19. st. 1. Zakona i čl. 23. st. 1. Pravilnika

o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 79/13., dalje: Pravilnik), razlika između poslovnih primita-ka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdo-blju, a evidentiranih u poslovnim knjigama – knjizi primitaka i izdataka (obrazac KPI).

Samostalnost znači da se djelatnost obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost uz obilježja: ulaganje kapitala, postojanje poduzetničkog rizika, slobodno određivanje vrste djelatnosti te vremena i mjesta obavljanja djelatnosti, rad za više naručitelja, poduzetnik može djelatnost obavljati sam i/ili s po-sloprimcima.

Za trajnu djelatnost je bitna namjera da se njezi-no obavljanje ponavlja kao stalan izvor dohotka, od-nosno ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti, tada već jednokratna radnja može značiti početak trajnog obavljanja djelatnosti. Namjera stjecanja dohotka postoji ako se, na temelju vrste djelatnosti, načina njezina obavljanja i poslovne osposobljeno-sti, može zaključiti da će se djelatnost obavljati traj-no i tako stjecati dohodak.

Zato za oporezivanje pojam „obrtničke djelatno-sti” treba shvatiti u širem smislu jer to nisu samo one djelatnosti navedene u Zakonu o obrtu nego i sve druge djelatnosti koje imaju navedena obilježja i koje ostvaruje porezni obveznik, bez obzira na to je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije. Važno je da se za utvrđivanje ove vrste dohotka vode po-slovne knjige, prema vlastitoj odluci ili zato što je tako utvrđeno u propisima o oporezivanju dohotka.

Bitno je napomenuti da u godišnjoj poreznoj prijavi na obrascu DOH treba odvojeno iskaza-ti dohodak od obavljanja obrtničke djelatnosti kao razliku primitaka i izdataka evidentiranih u obrascu KPI, a posebno druge dohotke toga obrt-nika (primjerice za drugi dohodak – ugovor o djelu, autorski honorar i dr.) na temelju potvrde isplatitelja, odnosno prema uplaćenom porezu na dohodak i možebitnom prirezu.

Ako je pritom obrtnik obveznik PDV-a, PDV treba obračunati na temelju računa R-2 na ove primitke


i evidentirati ih u knjigu I-RA, a u obrascu KPI evi-dentiraju se samo računi od obavljanja obrtničke djelatnosti.

Međutim, ako uz obavljanje registrirane obrtnič-ke djelatnosti, na temelju koje je i obveznik PDV-a, nositelj obrta kao građanin iznajmljuje nekretninu, smatra se obveznikom PDV-a za sve stečene dohot-ke. To ga ujedno obvezuje da primitak od najma treba evidentirati kao primitak u knjizi primitaka i izdataka te mu se priznaju samo stvarno nastali iz-datci, a ne tzv. paušalni u visini 30%. U godišnjoj će poreznoj prijavi navedeni obrtnik iskazati ukupan dohodak od obavljanja jedne i druge djelatnosti za-jedno, sukladno čl. 40. st. 4. Pravilnika.

Osim prijave ostvarenog dohotka na obrascima DOH-Z i DOH, sve samostalne obrtničke djelatnosti trebaju predati najkasnije do kraja veljače 2014. nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave i sljedeće obračune:9konačni obračun PDV-a za 2013. na obrascu

PDV-K;9obračun članarina turističkim zajednicama

za 2013. na obrascu TZ (članak o toj tematici objavljen je u časopisu RRiF, br. 1/14.);

9obračun spomeničke rente za 2013. na obras-cu SR (članak o toj tematici objavljen je u ovom broju časopisa RRiF, br. 1/14.);

9obračun komorskog doprinosa za 2013. na obrascu KD (u dijelu III. ovog PRILOGA ).

2. OPĆENITO O PODNOŠENJU GODIŠNJE POREZNE PRIJAVE ZA SAMOSTALNE DJELATNOSTI – ZAKONSKA OSNOVA

Za utvrđivanje primitaka i izdataka, primjenu po-reznih olakšica te oporezivanje dohotka za 2013. tre-ba primjenjivati odredbe sljedećih poreznih propisa:9Zakona o porezu na dohodak, 9Pravilnika o porezu na dohodak, 9Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izo-

brazbu (Nar. nov., br. 109/07. – 152/08., dalje: Zakon o državnoj potpori),

9Pravilnika o sadržaju evidencije državne pot-pore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.) i

9Odluke o karti regionalnih potpora (Nar. nov., br. 19/13.).

Osim navedenoga, Ministarstvo financija dalo je Uputu o sastavljanju i podnošenju godišnje porezne prijave obveznika poreza na dohodak i obračuna-vanje godišnjeg poreza na dohodak za 2013. godinu (Uputa nije objavljena do dana zaključivanja ovog broja časopisa RRiF).

Obveza predaje godišnje prijave poreza na doho-dak, odnosno utvrđivanje oporezivog dohotka za porezno razdoblje, određena je čl. 62. st. 4. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08. – 73/13.).

Prema čl. 42. Zakona i čl. 84. Pravilnika, obve-znici poreza na dohodak trebaju podnijeti godiš-nju prijavu na propisanom obrascu DOH − Pri-java poreza na dohodak, nakon isteka poreznog razdoblja − kalendarske godine čiji je sadržaj pro-pisan čl. 88. Pravilnika. Prijava se predaje nadlež-noj ispostavi Porezne uprave koja je mjesno nad-ležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika najkasnije do kra-ja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. To znači da je za dohodak 2013. krajnji rok predaje 28. veljače 2014.

Za dohodak supoduzetnika od zajedničkog obav-ljanja djelatnosti, prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti na obrascu DOH-Z podnosi se ispostavi područnog ureda Porezne uprave na čijem području je prebivalište ili uobičajeno bora-vište nositelja zajedničke djelatnosti, najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, sukladno čl. 34. st. 7. Zakona, a čiji je sadržaj pro-pisan čl. 83. Pravilnika. Tako svaki supoduzetnik može u roku, odnosno do kraja veljače, predati vla-stitu prijavu na obrascu DOH i uključiti pripadajući udio u zajedničkom dohotku.

Obveza predaje prijave poreza na dohodak supo-duzetnika te svakog sudionika zasebno grafički se može prikazati na sljedeći način:

9 Slika 1. Prijava poreza na dohodak na obrasci-ma DOH-Z i DOH

A

DOH

DOH-Z

DOH DOH

do 31. 1. 2014.

do 28. 2. 2014.

B C

No ako je tuzemni porezni obveznik u tijeku go-dine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište u općinama ili gradovima u RH, prebivalištem ili uobičajenim boravištem za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza smatra se ona općina ili grad u kojemu je imao prebivalište ili uobičajeno boravište veći, odnosno pretežiti dio godine.

Razdoblje utvrđivanja dohotka u pravilu je ka-lendarska godina, a može biti i kraće, ako je tuze-mni porezni obveznik, primjerice, promijenio sta-tus u inozemnog poreznog obveznika i obrnuto te ako je porezni obveznik tijekom godine rođen ili je preminuo (čl. 2. Zakona). Neovisno o tome za koje se razdoblje porez na dohodak utvrđuje, godišnju po-reznu prijavu treba predati uvijek do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno kao da je riječ o cijelom poreznom razdoblju.

Nadalje, sukladno čl. 39. st. 6. Zakona, obvezni-cima poreza na dohodak, koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a ne podnesu je ili ako su

KAMATE U POSLOVANJU PODUZETNIKA I DRUGIH OSOBA

(Autori: Tamara Cirkveni, Jelena Čuveljak, Katarina Horvat Jurjec, Martina Orlović,

Boško Šego, Lucija Turković-Jarža)Uredila:

Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.ops

eg: 2

28 s

tr.

cije

na: 1

20,7

5 kn


podatci iz godišnje prijave netočni ili nepotpuni, po-rez na dohodak utvrđuje se procjenom.

Ako porezni obveznik zbog opravdanih razloga, odnosno onih za koje nije odgovoran (boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila), propu-sti predati poreznu prijavu (koju je obvezno ili dra-govoljno trebao predati) u zakonskom roku do kra-ja veljače 2014., može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje (čl. 84. Općega poreznog zakona). Zahtjev za povrat u prijašnje stanje podnosi se u roku od osam dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzročio propuštanje, odnosno od dana kada je doznao za uzrok, a u istom roku istodobno treba predati poreznu prijavu. Ako je obvezan ili želi podnijeti poreznu prijavu, može do 8. ožujka 2014. (u roku od 8 dana od kada je prijavu trebalo predati) podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje sta-nje i istodobno podnijeti novu poreznu prijavu.

Nakon isteka roka od tri mjeseca od propušte-nog roka porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje niti obaviti pro-puštenu radnju, odnosno predati poreznu prijavu, osim ako je propuštanje i toga roka izazvala viša sila. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadležna is-postava Porezne uprave odlučuje zaključkom.

Na temelju poreznih prijava koje su porezni obveznici obvezni podnijeti, ali ih nisu podnijeli u propisanim rokovima, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna uprava utvrđuje godišnji porez na dohodak i pri-rez procjenom (čl. 39. st. 6. Zakona i čl. 82. Općega poreznog zakona) te sukladno čl. 208. st. 1. t. 6. Općega poreznog zakona podnosi prijavu za vo-đenje prekršajnog postupka.

Na temelju poreznih prijava koje porezni obvezni-ci žele podnijeti, a nisu ih podnijeli u propisanom roku, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna uprava donijet će zaklju-čak o obustavi postupka sukladno Zakonu o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09.). To znači da se po takvim poreznim prijavama neće utvrđivati porez na dohodak i prirez, a ni razlike.

Kazna za nepodnošenje porezne prijave propi-sana je odredbama čl. 208. st. 1. t. 6. Općega pore-znog zakona. Novčanom kaznom od 5.000,00 do 300.000,00 kn kaznit će se poreznog obveznika koji ne preda poreznu prijavu u propisanom roku, a za to nema opravdan razlog.

3. TKO TREBA PREDATI PRIJAVU POREZA NA DOHODAK OD OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Obveznici poreza na dohodak ujedno su obveznici sastavljanja godišnje porezne prijave, iako je obveza izričito propisana za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost te utvrđuju do-hodak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka.

Člankom 2. Zakona i čl. 2. Pravilnika utvrđeno je tko je obveznik poreza na dohodak. Porezni je obve-znik fizička osoba koja stječe dohodak u Hrvatskoj (neovisno o tome ima li prebivalište ili boravište u tuzemstvu ili u inozemstvu), a ako više fizičkih

osoba zajednički stječe dohodak, porezni je obve-znik svaka fizička osoba zasebno za vlastiti udio u zajedničkom dohotku. U slučaju smrti poreznog obveznika, porezni obveznik postaje nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj stekao do smrti. Time ima obvezu da u ime i za račun ostavitelja podmiri dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine te može podnije-ti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne pod-nese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavite-lja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Istodobno je nasljednik i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se, sukladno čl. 17. Zakona i čl. 19. Pravilnika, do-hodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatno-sti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i šumarstva, drugi dohodak na temelju kojeg su porezni obveznici obvezno ili na vlastiti zahtjev odlučili utvrđivati dohodak na na-čin propisan za samostalne djelatnosti. Riječ je i o djelatnostima najma poslovnog prostora, pogoto-vo obveznika PDV-a.

Stoga su i obveznici predaje godišnje porezne pri-jave porezni obveznici − poduzetnici koji obavljaju navedene djelatnosti, a koji dohodak utvrđuju na te-melju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, od-nosno knjige primitaka i izdataka, popisa dugotraj-ne imovine i evidencije o tražbinama i obvezama.

Ističemo da su godišnju poreznu prijavu obvezni predati u propisanim rokovima svi porezni obve-znici koji se navode u nastavku, neovisno o tome obavljaju li djelatnost samostalno ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti kao supoduzetnici u tzv. za-jedničkom obrtu. Dohodak se u oba slučaja utvrđuje kao jedinstven dohodak prema podatcima eviden-tiranim u jednoj poreznoj knjizi − knjizi primitaka i izdataka, kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka u poreznom razdoblju. Zajednički utvrđeni dohodak dijeli se na pojedine supoduzetnike prema utvrđenom ugovoru, ali tek nakon podnesene prija-ve o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.

3.1. POREZNI OBVEZNICI – OBRTNICI KOJI OBAVLJAJU OBRTNIČKE DJELATNOSTI

Sukladno čl. 18. st. 1. Zakona, obrtničkim djelat-nostima smatraju se djelatnosti određene u Zakonu o obrtu (Nar. nov., br. 143/13.) te sve druge poseb-no navedene gospodarstvene djelatnosti. Pritom se obrtničkom djelatnošću smatra i davanje u zakup cijeloga obrta te ustup uz naknadu ili konačna pro-daja imovinskih prava u okviru obrtničke djelatno-sti ili djelatnosti slobodnog zanimanja.

3.2. POREZNI OBVEZNICI KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST SLOBODNOG ZANIMANJA

Prema čl. 18. st. 2. Zakona, djelatnostima slobod-nih zanimanja smatra se samostalna:Ødjelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara,

odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inže-njera, arhitekata, poreznih savjetnika, tumača,


prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slič-ne djelatnosti;

Ødjelatnost znanstvenika, književnika, izumite-lja i druge slične djelatnosti;

Øpredavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti;

Ødjelatnost novinara, umjetnika i sportaša.

3.3. POREZNI OBVEZNICI KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Prema čl. 18. st. 3. Zakona, ova djelatnost obuhva-ća iskorištenje prirodnih bogatstava zemlje i proda-ju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju.

Naglašavamo da su fizičke osobe na osnovi djelat-nosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ako su na toj osnovi obveznici PDV-a pre-ma Zakonu o PDV-u te ako ostvaruju poticaje na na-čin i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima. Ovi porezni obveznici utvrđuju dohodak kao razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u poreznom razdoblju evidentiranih u poreznim knji-gama i evidencijama za samostalne djelatnosti.

Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i rural-nom razvoju (Nar. nov., br. 92/10., 124/11. i 50/12.) u čl. 23. st. 1. za 2013. propisivao je uvjet za ostvare-nje izravnih plaćanja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarila više od 48.000,00 kn primitaka od izravnih plaćanja kao status obveznika poreza na dohodak nositelja gospodarstva po osnovi obav-ljanja djelatnosti poljoprivrede. Ovaj se Zakon pri-mjenjivao do 1. srpnja 2013., odnosno do ulaska RH u Europsku uniju.

3.4. POREZNI OBVEZNICI KOJI OSTVARUJU DRUGI DOHODAK

Riječ je o poreznim obveznicima koji ostvaru-ju tzv. drugi dohodak, a odlučili su voditi poslovne knjige na vlastiti zahtjev (čl. 32. st. 6. Zakona). Riječ je o obveznicima koji su navedeni u čl. 32. Zakona, a ostvaruju, primjerice, primitke na osnovi djelatno-sti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, autorske naknade, primitke trgovačkih putnika, akvizitera, tumača, primitke na osnovi djelatnosti sportaša i dr. No uvjet je da su upisani u registar obveznika poreza na dohodak te da u skla-du s time vode poslovne knjige i plaćaju akontacije poreza na dohodak u tijeku godine.

3.5. POREZNI OBVEZNICI KOJI STJEČU DOHODAK OD IMOVINE DAVANJEM U NAJAM ILI ZAKUP NEKRETNINE, A OBVEZNICI SU PDV-A

Ovi obveznici utvrđuju dohodak prema čl. 19. – 23. Zakona, odnosno kao razliku između po-slovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju koje je trebalo evidentirati u poslovnim knjigama za obrt i s obrtom izjedna-čene djelatnosti. Obveza je navedena u čl. 29. st. 1. Zakona za porezne obveznike koji dohodak od imovine ostvaruju davanjem u najam ili zakup nekretnina ili pokretnina, izdavanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organizira-njem kampova, a obveznici su PDV-a. Isti porezni

obveznici mogu također voditi poslovne knjige, iako nisu u sustavu PDV-a, na vlastiti zahtjev (čl. 29. st. 2. Zakona).

4. KOJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI NE MOGU PREDATI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU

Godišnju poreznu prijavu, prema čl. 41. t. 2. Za-kona, NE MOGU predati porezni obveznici ako im je porez na dohodak utvrđen u paušalnoj svoti, su-kladno čl. 44. Zakona. To su samostalne djelatnosti, odnosno porezni obveznici koji ne vode poslovne knjige i plaćaju porez na dohodak u paušalnoj svoti, koji je rješenjem utvrdila Porezna uprava, i to za:

4.1. PAUŠALNO OPOREZIVANJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Prema odredbama čl. 44. st. 1. Zakona, osim utvr-đivanja dohotka na osnovi podataka iskazanih u po-slovnim knjigama, propisana je mogućnost prema kojoj fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelat-nost mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati i plaćati u paušalnoj svoti. Paušalno oporezivanje dohotka detaljnije je utvrđeno Pravilnikom o pau-šalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 143/06. i 61/12.).

Od. 1. siječnja 2013. propisani su novi uvjeti za paušalno oporezivanje, a odnose se na sljedeće sa-mostalne djelatnosti:

•samostalne djelatnosti obrta iz čl. 18. st. 1. t. 1. Zakona koje fizičke osobe obavljaju samostal-no i trajno prema čl. 1. Zakona o obrtu, i to pro-izvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu sa svrhom ostvarivanja dohotka, te

•djelatnosti poljoprivrede i šumarstva iz čl. 18. st. 3. Zakona, što obuhvaća korištenje prirod-nih bogatstva zemlje i prodaju te zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprera-đenom stanju.

Kako djelatnosti slobodnih zanimanja iz čl. 18. st. 2. Zakona (samostalne djelatnosti zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turistič-kih djelatnika, znanstvenika, književnika, izumite-lja, samostalna predavačka i odgojna djelatnost kao i druge slične djelatnosti) nisu posebno navedene, to znači da se na fizičke osobe koje obavljaju spo-menute djelatnosti ne mogu primjenjivati odredbe o godišnjem paušalnom plaćanju poreza. Spomenute djelatnosti trebaju voditi poslovne knjige te utvrditi dohodak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka.

Za paušalno oporezivanje samostalne djelatno-sti u 2013. primjenjivali su se sljedeći uvjeti:

1. da fizička osoba nije obveznik PDV-a prema Za-konu o PDV-u, što znači da tijekom prethodne godine nije ostvarena godišnja vrijednost ispo-ruke dobara i obavljenih usluga u vrijednosti većoj od 230.000,00 kn, a što je granična svota za ulazak u sustav PDV-a po „sili“ Zakona za 2013., ili ako porezni obveznik u sustav PDV-a nije upi-san temeljem vlastitog zahtjeva neovisno o visini ostvarenog prometa;


2. da primitci u prethodnoj godini nisu viši od 149.500,00 kn;

3. da za obavljanje djelatnosti nema izdvojenih poslovnih jedinica niti proizvodnih pogona;

4. da fizička osoba ne obavlja samostalnu djelat-nost trgovine i ugostiteljstva, a koje su djelat-nosti posebno navedene kao iznimka kojima se dohodak ne može utvrđivati u paušalnoj svoti. Iznimno, obavljanjem djelatnosti trgovine ne smatra se djelatnost fizičkih osoba registriranih za obavljanje djelatnosti proizvodnje koji svoje vl astite proizvode prodaju na tržištu (građani koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, a upisani su u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava).

Porezni obveznici koji su zadovoljili navedene uv-jete u 2013. plaćali su sljedeću svotu paušalnog po-reza na dohodak:

9 Tablica 1. Utvrđivanje poreza na dohodak i pri-reza za paušalno oporezivanje samostalne djelat-nosti za 2013.

u kunama

ostvareni ukupni primitci(u kunama)

godišnja porezna osnovica

godišnji paušalni porez na dohodak

mjesečni paušalni porez na dohodak

(bez prireza)Od 0,00 do 85.000,00 12.750,00 1.530,00 127,50

Od 85.000,01 do 115.000,00 17.250,00 2.070,00 172,50Od 115.000.01 do 149.500,00 22.425,00 2.691,00 224,25

Rješenjem je utvrđeni godišnji paušalni porez na dohodak konačan te porezni obveznik na toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

9 Napomena: Opširnije o novim uvjetima i paušal-nom oporezivanju samostalnih djelatnosti u 2014. može se pročitati u časopisu RRiF, br. 11/13., str. 153.

4.2. PRUŽANJE UGOSTITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVU

Porezni obveznici koji pružaju ugostiteljske uslu-ge građana u domaćinstvu, a koji žele da im se do-hodak oporezuje paušalno, sukladno čl. 8. Pravil-nika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koji će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog po-reza (Nar. nov., br. 48/05. i 148/09., dalje: Pravilnik o paušalnom oporezivanju), trebaju podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika na obrascu RPO-1 is-postavi područnog ureda Porezne uprave nadležnoj prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta.

„Paušalist” može, prema čl. 2. Pravilnika o pau-šalnom oporezivanju, biti fizička osoba − građanin kojemu je na temelju odobrenja nadležnog ureda odobreno pružanje usluge građana u domaćinstvu u skladu s odredbama Zakona o ugostiteljskoj dje-latnosti, koji nije obveznik PDV-a te koji dohodak ne utvrđuje prema čl. 19. – 24. Zakona, odnosno na te-melju poslovnih knjiga pod uvjetom da:

1. iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje čiji je vlasnik, a najviše do 20 postelja ili kreveta, i/ili

2. organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno.

Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez pore-zu na dohodak za ovu skupinu obveznika utvrđuje se poreznim rješenjem na sljedeći način:

Godišnji paušalni porez

na dohodak=

Broj kreveta/broj smještajnih jedinica u

kampu

x

Visina paušalnog poreza po krevetu/

smještajnih jedinica u

kampu

x

Koeficijent područja na kojem se usluga

obavlja

Rješenje donosi nadležna ispostava područnog ureda Porezne uprave prema prebivalištu ili uobi-čajenom boravištu poreznog obveznika, a vrijedi i za sljedeće godine sve do donošenja novog rješe-nja. Napominje se da je rješenjem utvrđeni porez na dohodak i prirez konačan, što znači da porezni obveznik na toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

U nastavku se daje izračun godišnjega paušalnog poreza na dohodak na osnovi iznajmljivanja, ovisno o broju kreveta i razredu turističkog mjesta, te svota poreza po krevetu od 300,00 kn (bez prireza):

9 Tablica 2. Paušalni porez na dohodak prema broju kreveta i razredu turističkog mjesta

Brojkreveta

turističko mjesto

a – koef. 1,00

turističko mjesto

B – koef. 0,85

turističko mjesto

c – koef. 0,70

turističko mjesto

d – koef. 0,50

1 300,00 255,00 210,00 150,002 600,00 510,00 420,00 300,003 900,00 765,00 630,00 450,004 1.200,00 1.020,00 840,00 600,005 1.500,00 1.275,00 1.050,00 750,006 1.800,00 1.530,00 1.260,00 900,007 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1.050,008 2.400,00 2.040,00 1.680,00 1.200,009 2.700,00 2.295,00 1.890,00 1.350,00

10 3.000,00 2.550,00 2.100,00 1.500,0011 3.300,00 2.805,00 2.310,00 1.650,0012 3.600,00 3.060,00 2.520,00 1.800,0013 3.900,00 3.315,00 2.730,00 1.950,0014 4.200,00 3.570,00 2.940,00 2.100,0015 4.500,00 3.825,00 3.150,00 2.250,0016 4.800,00 4.080,00 3.360,00 2.400,0017 5.100,00 4.335,00 3.570,00 2.550,0018 5.400,00 4.590,00 3.780,00 2.700,0019 5.700,00 4.845,00 3.990,00 2.850,0020 6.000,00 5.100,00 4.200,00 3.000,00

9 Napomena: Pregled turističkih mjesta po razre-dima daje se u ovom broju časopisa RRiF. Za ona naselja koja nisu proglašena turističkim mjestom i koja nisu svrstana u razred turističkih mjesta, kao koeficijent područja na kojem se usluga pruža, pri-mijenit će se koeficijent 0,50, odnosno koeficijent razreda D turističkih mjesta. Izračun godišnjega paušalnog poreza na doho-

dak na osnovi organiziranja kampova, ovisno o


broju smještajnih jedinica u kampu i razredu tu-rističkog mjesta (bez prireza), uz svotu poreza po smještajnoj jedinici u kampu od 350,00 kn, poka-zuje se u nastavku:

9 Tablica 3. Paušalni porez na dohodak prema broju smještajnih jedinica u kampu i razredu turi-stičkog mjesta

Brojsmještajnih jedinica u

kampu

turističko mjesto

a – koef. 1,00

turističko mjesto

B – koef. 0,85

turističko mjesto

c – koef. 0,70

turističko mjesto

d – koef. 0,50

1 350,00 297,50 245,00 175,002 700,00 595,00 490,00 350,003 1.050,00 892,50 735,00 525,004 1.400,00 1.190,00 980,00 700,005 1.750,00 1.487,50 1.225,00 875,006 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1050,007 2.450,00 2.082,50 1.715,00 1.225,008 2.800,00 2.380,00 1.960,00 1.400,009 3.150,00 2.677,50 2.205,00 1.575,00

10 3.500,00 2.975,00 2.450,00 1.750,00

Prema čl. 6. Pravilnika, godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak ovi obveznici plaćaju tromjesečno, do kraja svakog tromjesečja, u visini ¼ godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, odnosno razmjerno broju tromjesečja za koji se obveza utvrđuje.

Rokovi za 2013. su bili sljedeći: I. tromjesečje ➯ do 31. ožujka 2013. II. tromjesečje ➯ do 30. lipnja 2013 III. tromjesečje ➯ do 30. rujna 2013. IV. tromjesečje ➯ do 31. prosinca 2013.

Ako iznajmljivač u tijeku godine na temelju rješe-nja nadležnog ureda počinje ili prestaje iznajmljivati sobe, postelje ili kamp, godišnji paušalni porez na do-hodak i prirez poreznom se obvezniku utvrđuje raz-mjerno broju tromjesečja u kojemu je imao odobrenje za pružanje usluga građanima u domaćinstvu.

Porezni obveznik koji pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na toj osnovi plaća porez na dohodak u godišnjoj paušalnoj svoti NE vodi poslovne knjige prema propisima o porezu na dohodak, međutim, obvezan je izdati račun za svaku obavljenu uslugu.

9 Napomena: Opširnije o uvjetima i poreznom položaju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – na-jam soba, postelja i kampova, može se pročitati u časopisu RRiF, br. 6/10., str. 83.

4.3. OBAVLJANJE DJELATNOSTI DOMAĆE RADINOSTI I SLOBODNOG ZANIMANJA

Prema čl. 1.b st. 2. Zakona o obrtu, domaću radi-nost ili sporedno zanimanje NE može obavljati osoba koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje dohodak ili dobitak utvrđuje na temelju po-slovnih knjiga prema posebnim propisima, a obve-znik je poreza na dodanu vrijednost prema odredba-ma Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

To znači da djelatnost kućne radinosti i spored-nog zanimanja može obavljati:

9fizička osoba koja (ne) ostvaruje dohodak od ne-samostalnog ili druge vrste dohodaka i nije obve-znik PDV-a;

9osoba koja obavlja registriranu samostalnu dje-latnost obrta ili slobodnog zanimanja prema po-sebnim propisima, nije obveznik PDV-a i ne vodi poslovne knjige;

9osoba koja obavlja samostalnu djelatnost poljo-privrede i šumarstva, nije obveznik PDV-a i ne vodi poslovne knjige;

9umirovljenici i druge osobe koje nisu obveznici PDV-a, odnosno ne vode poslovne knjige.

Mogućnost paušalnog oporezivanja dohotka određena je čl. 44. st. 1. Zakona: Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnosti iz članka 18., a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati u paušalnom iznosu.

Dvojbu o tome može li se dohodak od domaće radinosti i sporednog zanimanja oporezivati pau-šalno, riješio je Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, kojim je određeno da se paušalno mogu oporezivati samostalne djelatnosti obrta iz čl. 18. st. 1. t. 1. Zakona, odnosno: djelatnosti u smislu čl. 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno na-vedene gospodarstvene djelatnosti.

Kako je u čl. 1.b Zakona o obrtu utvrđeno da: Fi-zičke osobe mogu obavljati djelatnosti iz čl. 1. ovog Zakona i kao domaću radinost ili sporedno zanima-nje samo osobnim radom, smatramo da se navedena mogućnost odnosi i na dohodak od navedenih dje-latnosti, a između ostaloga treba zadovoljavati i slje-deće uvjete, određene čl. 2. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti koji su detalj-no navedeni u točki 4.1. ovog članka.

Na koje se usluge i proizvode odnosi mogućnost obavljanja domaće radinosti i sporednog zanimanja utvrđeno je Pravilnikom o obliku i načinu vođenja odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili spo-rednog zanimanja s listama proizvoda i usluga (Nar. nov., br. 100/07. – 82/11.), koji je stupio na snagu 11. listopada 2007.

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se rješenjem, sukladno čl. 41. t. 2. Zakona o porezu na dohodak i čl. 4. st. 6. Pravilnika o paušalnom opo-rezivanju samostalnih djelatnosti. Tako primjerice, za poreznog obveznika na trećoj poreznoj razini, iz Siska, obveze bi za 2013. bile sljedeće:

9 Tablica 4. Paušalni porez na dohodak za pore-znog obveznika iz treće razine ostvarenih primitaka

1. Godišnji paušalni dohodak 22.425,00 kn2. Godišnji paušalni porez na dohodak

(r.br.1.x 12%)2.691,00 kn

3. Godišnji prirez poreza na dohodak (r.br.2.x 10% propisana stopa prireza za grad Sisak)

269,10 kn

4. Sveukupni godišnji paušalni porez i prirez 2.960,10 kn5. Mjesečni paušalni porez i prirez (r.br.4.:12) 246,68 kn

Paušalni je porez na dohodak porezni obveznik trebao plaćati tromjesečno u svoti od 740,04 kn (246,68 x 3 mj.) s rokom dospijeća do posljednjeg dana u svakom tromjesečju. Porezni obveznik nije bio obvezan voditi poslovne knjige, osim evidencije o prometu na obrascu KPR, te za ostvareni dohodak


na koji se plaća paušalni porez porezni obveznik ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno u sljedećim rokovima: I. siječanj – ožujak do 31. ožujka II. travanj – lipanj do 30. lipnja III. srpanj – rujan do 30. rujna IV. listopad – prosinac do 31. prosinca.

Obveza se uplaćuje na račun grada/općine prema prebivalištu poreznog obveznika.

Prema odredbi čl. 5. Pravilnika o paušalnom oporezivanju, za osobe koje obavljaju djelatnost domaće radinosti i slobodnog zanimanja na po-dručjima posebne državne skrbi, na otocima prve skupine i brdsko-planinskim područjima propisa-na su određena smanjenja paušalnog poreza, koja također ovise o ukupnim godišnjim primitcima i utvrđuju se u tri razine.

9 Napomena: Opširnije o poslovanju domaće ra-dinosti i sporednih zanimanja može se pročitati u časopisu RRiF, br. 9/10., str. 130., a o novim poreznim obvezama u časopisu RRiF br. 11/12., str. 92.

4.4. SEZONSKO OBAVLJANJE OBRTAPrema čl. 1.a Zakona o obrtu, obrti se mogu

obavljati i sezonski, ali najdulje šest mjeseci unu-tar jedne kalendarske godine (neprekidno, ili s prekidima). Djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti utvrđene su u čl. 3. Pravilnika o dje-latnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (Nar. nov., br. 60/10. i 17/12.) prema kojim se sezonski mogu obavljati djelatnosti označene broj-čanom oznakom odjeljka, skupine i razreda prema Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Nar. nov., br. 58/07. i 72/07. – ispr.) te u skladu s pripada-jućim tekstom.

Vrijeme obavljanja sezonskog obrta određuje se prema zahtjevu obrtnika i upisuje se u obrtni re-gistar (obrtnicu). Ova skupina obveznika utvrđuje dohodak kao i svaka druga samostalna djelatnost, odnosno kao razliku primitaka i izdataka u vrijeme kada je obrt poslovao prema načelu blagajne.

Obrtnik koji obavlja sezonski obrt plaća doprino-se za obvezna osiguranja samo za vrijeme obavlja-nja djelatnosti, a izvan razdoblja može se osigurati na produženo mirovinsko osiguranje. Međutim, komorski doprinos i članarinu turističkoj zajednici treba plaćati tijekom cijele godine bez obzira na to što djelatnost obavlja sezonski.

Obrtnici koji obavljaju obrt sezonski, a nisu obve-znici PDV-a, mogu porez na dohodak plaćati paušalno.

9 Napomena: Opširnije o sezonskom obavljanju obrta može se pročitati u časopisu RRiF, br. 7/11., str. 133.

5. KONTROLA EVIDENTIRANJA PRIMITAKA I IZDATAKA U POSLOVNIM KNJIGAMA OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA U 2013.

Prije sastavljanja i izrade godišnje porezne pri-jave treba provjeriti jesu li svi podatci, ponajprije u obrascu KPI, ispravno evidentirani i je li pritom poštovano temeljno „načelo blagajne” pri bilježenju poslovnih promjena. Posebno treba obratiti pozor-

nost na to jesu li ostvareni primitci i izdatci u vezi s obavljanjem registrirane djelatnosti te jesu li pore-zno priznati.

Prema čl. 23. st. 1. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost te djelatnost slobodnih zanimanja trebaju utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.

5.1. KOJE SU POSLOVNE KNJIGE TREBALI VODITI OBRTNICI I SLOBODNA ZANIMANJA U 2013.

Poslovne knjige i evidencije, prema čl. 23. st. 2. Zakona, u kojima obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost (obrtničku, djelat-nost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivre-de i šumarstva – čl. 18. st. 1., 2. i 3. Zakona) trebaju evidentirati poslovne primitke i izdatke te prema tome i utvrditi dohodak jesu:

9 Slika 2. Poslovne knjige samostalnih obrtničkih djelatnosti

• knjiga primitaka i izdataka (obrazac KPI)

• knjiga prometa (obrazac KPR)

• popis dugotrajne imovine (obrazac DI)

• evidencija o tražbinama i obvezama (obrazac TO)

Poslovne knjige mogu voditi i osobe koje ostvaru-ju tzv. drugi dohodak iz čl. 32. st. 3. Zakona, primje-rice autori, akviziteri, novinari, umjetnici, članovi predstavničkih tijela i dr., ako se prijave u registar obveznika poreza na dohodak. Obveza vođenja knji-ga odnosi se i na poljoprivrednike koji su u sustavu PDV-a ili koji su primili poticaje u tijeku 2013. u svoti većoj od 48.000,00 kn primitaka od izravnih plaća-nja te na građane koji su na temelju dohotka od na-jamnine također obveznici PDV-a.

Napominjemo također da obrtnici i slobodna zanimanja, ako su sukladno Zakonu o PDV-u obve-znici PDV-a, trebaju voditi:

9 Slika 3. Poslovne knjige i evidencije prema pro-pisima o PDV-u

• knjigu ulaznih računa – U-RA

• knjigu izlaznih računa - I-RA

• ostale evidencije o stjecanju dobara i usluga unutar EU-a, iz trećih zemalja i za tuzemni prijenos porezne obveze

Na taj način nisu obvezni osiguravati podatke o potraživanjima i obvezama. No porezni obveznici koji knjigu ulaznih i izlaznih računa vode prema plaćenim ili naplaćenim računima, trebaju voditi evidenciju o tražbinama i obvezama (obrazac TO).

9 Napomena: Opširnije o primjeni novog Zakona o PDV-u kod „dohodaša“ može se pročitati u časopi-su RRiF br. 8/13., str. 171.


5.2. KADA JE TREBALO EVIDENTIRATI PRIMITAK ILI IZDATAK KOD RAZNIH OBLIKA − NAČINA PLAĆANJA

Samostalne djelatnosti evidentiraju primitke i izdatke prema načelu blagajne, što znači da se primitci i izdatci od poslovnih događaja utvrđuju tek nakon primljenih uplata i obavljenih isplata sukladno čl. 12. st. 4. Zakona i čl. 8. st. 3. Pravilni-ka. No ako priljevi i odljevi nisu obavljeni u novcu nego u drugim dobrima, treba ih utvrđivati i evi-dentirati kao primitke i izdatke u naravi. Pritom se nenovčani primitci utvrđuju prema tržnoj vri-jednosti, odnosno prema cijeni koja bi se ostvarila kod prodaje u uobičajenom poslovnom prometu, a nenovčani se izdatci utvrđuju prema cijenama na-bave ili cijenama koštanja.

Primitci ostvareni u inozemstvu (izravno ili ne-izravno) u stranoj valuti preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narod-ne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji te-čaj Hrvatske narodne banke obavlja se 31. prosinca godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje. Zato tre-ba voditi brigu o tome da se nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatraju primitkom, nego postaju primitkom tek u trenutku naplate.

Osim plaćanja i naplate u gotovini i putem ži-ro-računa, obveznici poreza na dohodak plaćaju i naplaćuju prodana dobra i usluge i na drugi način, odnosno drugim instrumentima plaćanja. Pritom se prodana roba ili usluge smatraju naplaćenim, a nabavljena roba i usluge plaćenima i knjiže se kao primitak i izdatak u obrazac KPI u sljedećem tre-nutku (čl. 8. st. 9. i 12. Pravilnika):

9 Slika 4. Trenutak naplate prema vrsti instrume-nata plaćanja

naplata instrumentima plaćanja

• ček - kada je za naplatu primljen ili predan ček;

• mjenica - primitak ili izdatak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice;

• kreditna kartica - primitak nastaje naplatom na žiro-račun, a izdatak plaćanjem sa žiro-računa;

• prijeboj, asignacija ili cesija - trenutkom naplate i plaćanja smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovor ili druge isprave).

Treba istaknuti da se nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge ne smatraju iz-datcima, već postaju izdatci u trenutku plaćanja tih obveza. Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svog bankovnog računa, tada izdatak nastaje u tre-nutku kada organizacija ovlaštena za platni promet obavi primljeni nalog za plaćanje. Izdatcima se ta-kođer smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu ili neobavljene usluge, osim predujmova da-nih za nabavu dugotrajne imovine. Jednako tako, primitcima se smatraju primljeni predujmovi za buduću isporuku robe ili usluga.

5.3. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH PRIMITAKA U POSLOVNIM KNJIGAMA

Poslovni su primitci sva dobra koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju. Poslovni se primitci evidentiraju u obrascu KPI u stupcima 5, 6, 7 i ukupni primitci u stupcu 9, ovisno o tome je li riječ o primit-cima u gotovini, na žiro-računu ili u naravi. Pritom treba uvijek voditi brigu o načelu blagajne jer se po-slovnim primitcima smatraju samo naplaćena potra-živanja. Smatra se da su dobra, a time primitci, napla-ćeni kada porezni obveznik njima može raspolagati.

Sukladno čl. 20. st. 1. Zakona i čl. 8. i 24. Pravilni-ka, poslovnim primitcima smatraju se:

1. Sva dobra (novac, stvari, materijalna pra-va, usluge i dr.) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjem obrt-ničke i druge djelatnosti koja se oporezuje kao obrt u poreznom razdoblju prema njihovoj tr-žišnoj vrijednosti

Navedeni su primitci rezultat obavljanja regi-strirane djelatnosti, odnosno primitci od prodanih dobara i usluga naplaćenih u poreznom razdoblju od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013., neovisno o tome je li riječ o cijeloj kalendarskoj godini ili samo dijelu godine. Primitcima se smatraju i primlje-ni predujmovi (čl. 8. st. 10. Pravilnika) za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (ka-lendarske godine) nije obavio. Pritom treba voditi brigu o tome da se primitci i izdatci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne sma-traju dohotkom, prema čl. 12. st. 7. Zakona, pa zato smatramo da ih niti ne treba knjižiti u obrazac KPI, odnosno ako se knjiže, treba ih evidentirati u stupac 14. Jednako tako, primljeni krediti i zajmovi NISU poslovni primitci te ih također NE treba knjižiti u obrazac KPI (čl. 21. st. 4. Zakona).

2. Primitci – svote državnih pomoći i poticaja

Primitcima se prema čl. 24. st. 1. t. 2. Pravilnika smatraju i primljene svote državnih pomoći, potica-ja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno dje-latnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, kao primjerice pri zapošljavanju (samo dio godine), u poljoprivredi državne potpore, za elementarne nepogode i dr.

Navedeno potvrđuje i stajalište Ministarstva fi-nancija MF Kl.: 410-01/07 - 01/1199 od 29. kolovoza 2007., koje je u cijelosti objavljeno u časopisu PiP, br. 12/07. (važeće je i sada), a u nastavku se navodi dio:

... Prema tome potpore i poticaji u novcu ili u dru-gim djelatnostima koje namjenski ili nenamjenski dobivaju porezni obveznici za obavljanje samostalne djelatnosti obrta iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i drugih izvora, smatraju se poslovnim primitcima ostvarenim u okviru samostalne djelatnosti i kao ta-kvi evidentiraju u propisanim poslovnim knjigama (Knjizi primitaka i izdataka - obrazac KPI) u trenut-ku kada su ostvareni odnosno primljeni.


3. Primitci na temelju oproštenog duga od strane vjerovnika

Ako vjerovnik (kreditor) obrtniku oprosti, odno-sno otpiše dug na osnovi kredita za nabavu stvari i prava, a koja se unosi u popis dugotrajne imovine, svota otpisanog duga za obrtnika predstavlja primi-tak u naravi prema čl. 24. st. 1. t. 5. Pravilnika.

4. Primitci na temelju odricanja potraživanja od kupca

Ako se obrtnik iz osobnih razloga odrekne potraži-vanja od kupaca za prodana dobra ili obavljene uslu-ge koje bi u poreznom razdoblju u kojem se odrekao potraživanja ili poslije dovele do primitaka, svota ot-pisanog potraživanja postaje primitkom u naravi u godini u kojoj je obrtnik donio odluku o odricanju od potraživanja sukladno čl. 8. st. 8. Pravilnika.

Ističemo da se na osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenog sud-skog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužni-ka, ne utvrđuje primitak (čl. 8. st. 8. Pravilnika). Stajalište Ministarstva financija o tome daje se u nastavku članka.

5. Primitci koji se javljaju kod zatvaranja obrta odnosno prestanka obavljanja samostalne dje-latnosti – likvidacije

Obveza evidentiranja primitaka kod zatvaranja obrta proizlazi iz čl. 24. st. 1. t. 4. Pravilnika, a to mogu biti prema čl. 31. st. 3. Pravilnika sljedeći pri-mitci: nenaplaćena potraživanja od kupaca, uspo-rediva tržišna vrijednost zaliha materijala, gotovih proizvoda, trgovačke robe i ostalih zaliha te uspo-rediva tržišna vrijednost dugotrajne imovine koja je evidentirana u popisu dugotrajne imovine neovisno o njezinoj knjigovodstvenoj vrijednosti u trenutku zatvaranja obrta. Kod ovih se primitaka odstupa od temeljnog načela blagajne i oni se u knjigu primita-ka i izdataka bilježe kao primitci u naravi.

U vezi sa zatvaranjem samostalne obrtničke dje-latnosti te evidentiranjem primitaka na temelju evidentiranih potraživanja nad kojima je otvoren stečajni postupak, Ministarstvo financija dalo je mišljenje MF Kl.: 410 - 01/07 - 01/721 od 28. svibnja 2007., koje je u cijelosti objavljeno u časopisu PiP, br. 8/07., str. 77. (važeće je i sada), a u nastavku se navodi dio:

... Pri zatvaranju samostalne odvjetničke djelatno-sti u poslovnim su knjigama kao poslovni primici bila iskazana i nenaplaćena potraživanja, između ostalih i potraživanja od kupaca nad kojima je otvoren ste-čajni postupak. Postavljen je upit ima li obveznik po-reza na dohodak pravo na otpis potraživanja i vrijed-nosno usklađenje duga, na način kako je to propisano propisima o porezu na dobit...

... Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nena-plativima nakon provedenog sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak.

U skladu sa navedenim odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, poslovni primici se ne utvrđuju po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenapla-

tivima nakon provedenog sudskog postupka zbog ste-čaja ili likvidacije dužnika.

Ako se u konkretnom slučaju potraživanja koja je obveznik poreza na dohodak imao od dužnika, po-kažu kao nenaplativa nakon provedenog sudskog postupka zbog stečaja dužnika, a porezni je obveznik kao vjerovnik ta potraživanja iskazao kao poslovne primitke u skladu sa člankom 31. stavak 3. točka 1.3. Pravilnika o porezu na dohodak i to u poreznom raz-doblju u kojemu je likvidirao svoju djelatnost te za to porezno razdoblje podnio prijavu poreza na dohodak po kojoj je primio rješenje Porezne uprave, ima mo-gućnost pokrenuti obnovu postupka za utvrđivanje poreza na dohodak za to porezno razdoblje u skla-du s člankom 252. stavak 1. točka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91., 103/96. · Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). Tim je odredbama propisano da stranka može tražiti obno-vu postupka u slučaju iz članka 249. točka 1. Zakona o općem upravnom postupku i to u roku od mjesec dana, od dana kad je mogla iznijeti nove činjenice odnosno upotrijebiti nove dokaze.

9 Napomena: O prestanku obavljanja obrtničke djelatnosti može se pročitati u časopisu RRiF, br. 4/13., str. 187.

6. Primitci od otuđenja djelatnosti (prodaje, darovanja i sl.)

Otuđitelj je u poreznom razdoblju u kojem je dje-latnost otuđena obvezan iskazati poslovne primitke kako je navedeno u čl. 31. st. 1. Pravilnika, a stjeca-telj primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge sukladno čl. 31. st. 5. Pravilnika. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primitci od otuđenja se ne oporezuju ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.

Prema tome, trebao bi se zadržati kontinuitet po-slovanja i kontinuitet oporezivanja kod novog vla-snika, s tim da on u svoje poslovne knjige preuzme sva potraživanja i obveze.

Vrijednosti – dobra koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelat-nosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem dje-latnosti, smatraju se izuzimanjem, odnosno primit-kom u trenutku kada su izuzeta. Pritom izuzeta do-bra treba knjižiti kao primitak u obrazac KPI prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti, odnosno za izuzeta dobra to znači po prodajnoj cijeni. Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga, no izuzimanja kao niti ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelat-nosti, što znači da se ne knjiže u obrazac KPI (čl. 20. st. 4. Zakona, čl. 24. st. 1. t. 3. i čl. 26. st. 4. Pravilnika).

7. Primitci ostvareni od prodaje i/ili izuzima-nja u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u popisu DI

Primitcima se smatraju, prema čl. 20. st. 3. Zako-na i čl. 24. st. 1. t. 6. Pravilnika, ostvareni primitci od


prodaje (na temelju izdanog računa) stvari ili prava. Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje pore-zni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog obli-ka samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svog kućanstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 24. st. 1. t. 3. i čl. 26. st. 1. Pravilnika). Vrijednost izuzimanja procjenjuje se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti (čl. 26. st. 5. Pravilnika), na koju treba obračunati PDV (može se smatrati i bruto-svotom – cijena na tržištu).

8. Manjkovi dobara u smislu propisa o PDV-u iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrt-ničke komore uvećani za pripadajući PDV

Odlukom o dopuštenoj visini kala, rasipa, kvara i loma na proizvodima u trgovini na malo i Odlukom o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugosti-teljstvu Hrvatska obrtnička komora propisala je ma-njak koji ne podliježe oporezivanju PDV-om i koji se stoga ne knjiži u primitak, odnosno ne uvećava osno-vicu poreza na dohodak. Svaki prekomjerni manjak zajedno sa svotom PDV-a knjiži se u primitak – uve-ćava dohodak sukladno čl. 20. st. 5. Zakona i smatra se izuzimanjem (čl. 26. st. 6. Pravilnika). Pritom treba istaknuti da porezni propisi, kako o PDV-u tako i do-hotku, ne navode kao dopuštene sitne krađe do visine od 1% od količine proizvoda koji su u obračunskom razdoblju prodani, a što je propisivala Hrvatska obrt-nička komora. O tome se je već u nekoliko navrata mi-šljenjem očitovalo Ministarstvo financija.

9 Napomena: O dopuštenom, odnosno prekomjer-nom kalu, rasipu... odnosno godišnjem popisu, pisa-li smo opširno u časopisu RRiF, br. 11/13. – PRILOG.

9. Naplaćene kamate po sredstvima i plasma-nima sredstava koja služe za obavljanje djelat-nosti i zatezne kamate na potraživanja iz po-slovnih odnosa

Ova odredba propisana je čl. 21. st. 5. Zakona i čl. 24. st. 1. t. 7. Pravilnika. Uvjet je da kamate po sred-stvima i plasmanima sredstava nisu oporezive po odbitku sukladno čl. 30. i čl. 51. st. 2. Zakona, odno-sno da nije riječ o kamatama koje za fizičku osobu predstavljaju dohodak od kapitala.

No kamate na pologe (po viđenju i oročene) na ži-ro-računu i deviznom računu koje je obrtniku ispla-tila banka u kojoj ima otvoren račun ne ulaze u po-slovne primitke jer se ove kamate, sukladno čl. 9. st. 1. t. 1. Zakona, ne smatraju dohotkom.

10. Primitcima koje treba knjižiti u obrazac KPI smatraju se i sljedeći primitci:

9primitci naplaćeni od osiguravajućih društa-va na temelju osiguranja stvari, odgovornosti, imovine, života i slučaja ozljede na radu i imo-vine koje je isplatilo osiguravajuće društvo na ime osiguranja, osiguranja za slučaj ozljede na radu i sl. ako je ugovaratelj i korisnik police osi-guranja obrt;

9primitci od refundacije naknada plaća za bo-lovanja preko 42 dana za zaposlenike u obrtu

(NE i vlasnika obrta) primljeni od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja na radu;

9novčana sredstva primljena od Hrvatskog za-voda za zapošljavanje na ime sufinanciranja troškova novozaposlenih radnika na temelju programa poticaja zapošljavanja i sl.;

9drugi poslovni primitci.

11. Poslovnim primitcima koji se NE bilježe u obrazac KPI (iako će neki od njih biti evidentirani kao uplata na izvatku žiro-računa) smatraju se:

9primljeni krediti i zajmovi od banaka i drugih fizičkih i pravnih osoba (čl. 21. st. 4. Zakona);

9primljene pozajmice vlasnika (uplaćene na ži-ro-račun);

9izuzimanja financijske imovine odnosno ispla-ta novca za osobne potrebe vlasnika, tj. za po-trebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 20. st. 4. i čl. 24. st. 1. t. 3. Pravilnika);

9prolazne stavke − novac primljen u ime i za ra-čun druge osobe (npr. za biljege, takse i sl. − čl. 12. st. 7. Zakona);

9naplaćene kamate po sredstvima po viđenju ili oročenim sredstvima na računima koje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost ima otvorene u bankama (čl. 9. st. 1. t. 1. Zakona);

9nadoknade za vrijeme bolovanja vlasnika obrta i ostalih samostalnih zanimanja primljene od HZZO-a;

9dospjela, a nenaplaćena potraživanja od kupaca.

5.4. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH IZDATAKAPoslovni izdatci u vezi s obavljanjem obrtničke

djelatnosti evidentiraju se u stupcima 10, 11, 12 i 14 te ukupni izdatci u stupcu 15 obrasca KPI. Izdatak nastaje, u skladu s načelom blagajne, u trenutku kada je isplata obavljena. U izdatke spadaju svi od-ljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka tijekom pore-znog razdoblja, a smatra se da je došlo do odljeva dobara pa time i do nastanka izdatka, kada porezni obveznik njima više ne može raspolagati. Razlikuje-mo izdatke koji su porezno priznati od onih koji su nepriznati te odljeve novčanih sredstava koji se ne smatraju izdatcima pa se i ne knjiže u obrazac KPI.

I. POREZNO PRIZNATI IZDATCI

Prema čl. 12. i 21. Zakona te čl. 8. i 25. Pravilnika, kao poslovni izdatci mogu se priznati samo oni iz-datci o kojima postoje uredne isprave i koji su izrav-no vezani za ostvarivanje primitaka.

Između primitaka i izdataka mora postojati me-đuzavisnost (čl. 25. st. 2. Pravilnika), a polazi se od normativa (utroška materijala, energije i dr.), vodeći pritom brigu o načinu rada i posebnosti djelatnosti.

DOKUP MINUTA MOŽETE OBAVITI NAtel. (01)/4699-760 mob. 099/4699-760.


Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdat-cima, sukladno čl. 25. st. 3. i 4. Pravilnika, porezni obveznici u posebnim evidencijama moraju osi-gurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potroš-nog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum računa) i podatke o uporabi repro-dukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke. Obve-za se odnosi na proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelje koji proda-ju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili.

Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadr-žavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napi-taka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

Promjene u evidenciji nabave i uporabe repro-dukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od 15 dana po proteku svakog mjeseca, a evidenciju treba zaključiti sa stanjem 31. prosinca poreznog razdoblja. Porezni obveznik koji svakodnevno rabi reprodukcijski i po-trošni materijal, pića i napitke može obavljati knji-ženje i na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napi-taka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

Navedeno potvrđuje i uputa − stajalište Ministar-stva financija MF Kl.: 410-18/05-01/141 od 8. ožuj-ka 2006. koje je u cijelosti objavljeno u časopisima RRiF, br. 5/06., str. 111. i PiP, br. 6/06., str. 84. Sa-stavni dio mišljenja je i ogledni primjer evidencije koja sadržava podatke o nabavi (količina, jedinična vrijednost, ukupna vrijednost u kunama), uporabi (samo količinski podatak) te stanju (samo količi-na). Tako, primjerice, ugostiteljski objekt iskazuje sljedeće podatke:

9 Tablica 5. Evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka

POREZNI OBVEZNIK: PALMAOIB 22222556639MJESTO: VARAŽDIN, Zagrebačka 15NAZIV DJELATNOSTI: UGOSTITELJSTVO

evidencija o naBavi i uPoraBi reProdukcijskog i PotroŠnog materijala PiĆa i naPitaka

NAZIV MATERIJALA meso: TELETINA- BUT

naBava uPotreBa stanje

redni broj

datum knjiženja opis mjerna

jedinica količinajedinična vrijednost u kunama

ukupna vrijednost u

kunamakoličina količina

1 2 3 4 5 6 7 8 9

7. 30.4.13. MESO teletina - but 01-50 kg 65 55,50 3.607,50 — —

8. 30.4.13. upotreba za 4/13. kg 45 20

9. 31.5.13. MESO teletina - but 02-51 kg 50 58,50 2.925,00 — 70

10. 31.5.13. upotreba za 5/13. kg 30 40

25. 31.12.13. upotreba za 12/13. kg 38 2

UKUPNO ZA 2013. kg 115 6.532,50 113 2

Poslovnim se izdatcima smatraju i knjiže se u obrazac KPI sljedeći poslovni izdatci:

1. Izdatci za materijal, robu, proizvode, ener-giju i usluge na osnovi obavljanja samostalne djelatnosti i dani predujmovi

Izdatak se priznaje u visini cijene nabave, odno-sno u visini primljenog i plaćenog računa dobav-ljača ili troška proizvodnje (čl. 21. st. 7. Zakona) uz uvjet da je riječ o izdatcima u vezi s obavljanjem obrtničke djelatnosti. Pritom treba istaknuti da se izdatci za nabavljenu dugotrajnu imovinu ne utvr-đuju primjenom načela blagajne u visini izdataka za nabavljenu imovinu, već se raspoređuju kroz

vijek trajanja potrošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija – čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika). Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta), izdatci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Ako se obrtnička djelat-nost obavlja u stambenom prostoru, u poslovne se izdatke mogu uračunati samo povećani izdatci do kojih dolazi zbog korištenja stambenim pro-storom za obavljanje djelatnosti (čl. 25. st. 6. Pra-vilnika), a ne i oni koji bi nastali neovisno o tome koristi li se stambenim prostorom za obavljanje djelatnosti ili ne.

Izdatcima se smatraju i predujmovi dani za neis-poručenu robu i neobavljene usluge, osim preduj-mova danih za nabavu dugotrajne imovine.


2. Izdatci osoblja

Porezno priznatim izdatcima smatraju se isplaće-ne plaće zaposlenika (porez na dohodak i možebitni prirez te doprinosi), a priznaju se u visini stvarnih isplata. Uplaćeni doprinosi za osobno mirovinsko te zdravstveno osiguranje osobe koja obavlja sa-mostalnu djelatnost priznaju se, ako su plaćeni, do visine propisane posebnim zakonima za obvezno osiguranje (čl. 21. st. 8. Zakona). Napominjemo da porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelat-nost ne može iskazati izdatak na ime isplaćene pla-će, nego samo u svoti uplaćenih propisanih obve-znih doprinosa za sebe osobno (čl. 21. st. 6. Zakona).

3. Izdatci za obrazovanje i izobrazbu poduzet-nika i njegovih radnika

Riječ je o izdatcima za obrazovanje i izobraz-bu poduzetnika i njegovih radnika koji još dodat-no kao poticaji zapošljavanja umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona. Za 2013., a prema čl. 56. st. 6. Za-kona, dohodak samostalnih djelatnosti dodatno se umanjuje za svotu državne potpore za nauko-vanje za obrtnička zanimanja te za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, a time i porezna osnovica u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi. Izdatcima za obrazo-vanje i izobrazbu poduzetnika iz čl. 25. st. 1. t. 2.1. Pravilnika smatraju se svote naknada za:9obrazovanje na osnovnim, srednjim, višim,

visokim školama, fakultetima, poslijediplom-skom studiju te u postupku za stjecanje dok-torata, i to plaćeni obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za te-čajeve, seminare, specijalizacije, konferencije i kongrese, i to u tuzemstvu i inozemstvu plaće-ne pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim ili registriranim za obavljanje tih djelatnosti;

9izdatci za nabavu knjiga, udžbenika, priruč-nika, skripti i druge literature u papirnatom ili elektroničkom obliku;

9ako se školovanje i stručno usavršavanje obav-lja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, izdatcima za školovanje i stručno usavršavanje smatraju se i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka sa školovanja i stručnog usavršavanja, i to do visine cijene karata sredstvima javnog prije-voza i troškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjeto-vanja (ne i školovanja), dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim čl. 13. st. 2. t. 13. i 14. Pravilnika.

4. Otpisi dugotrajne imovine – amortizacija

Dobra dugotrajne imovine koja su unesena u po-pis DI otpisuju se sukladno čl. 12. Zakona o pore-zu na dobit te je svota otpisa, neovisno o tome je li obračunana prema stopama iz navedenog članka, uvećanim za 100% ili nižim od propisanih, porezno

priznati izdatak. Nadalje, ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može rabiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se nje-gova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti i knjiži kao izdatak.

Na temelju navedenoga, iznimno od čl. 8. st. 2. Pravilnika, izdatci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, nego se ti izdatci raspoređuju kroz vijek trajanja potroši-ve dugotrajne imovine, kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ističemo da se izdatcima otpisa ne smatraju otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizaci-je sukladno čl. 21. st. 9. i 10. Zakona.

Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemlji-šta) izdatci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Međutim, ako je zemlji-šte kupljeno kao trgovačka roba – za daljnju pro-daju (nije riječ o gradnji nekretnine), izdatak se može evidentirati u trenutku plaćanja.

Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost sma-njena zbog izvanrednih događaja ako o tome po-stoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdat-ci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku pla-ćanja (čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika).

Treba napomenuti da se amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz pri-znaje do 400.000,00 kn troška nabave po jednom sredstvu sukladno čl. 12. st. 13. Zakona o porezu na dobit. Ako trošak nabave prelazi navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelat-nost najma ili prijevoza.

9 Napomena: Detaljno o obračunu amortizacije kod obveznika poreza na dohodak može se pročitati u zasebnom članku ovog PRILOGA.

5. Sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu

To mogu biti sva privatna dobra koja porezni ob-veznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obav-ljanja djelatnosti, a smatraju se poslovnim izdatcima kada se ulaganje obavi (čl. 25. st. 1. t. 4. Pravilnika). Ulaganje obrtne imovine procjenjuje se prema na-bavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Ulaganje dugotrajne imovine ne smatra se izdatkom nego se izdatci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive du-gotrajne imovine.

6. Preostala knjigovodstvena vrijednost u slu-čaju prodaje ili izuzimanja imovine

Prodaja ili otuđenje dugotrajne imovine koja je evidentirana u popisu DI u slučaju otuđenja knjiži se tako da poslovni izdatak čini preostala knjigovod-


stvena vrijednost (čl. 21. st. 2. Zakona i čl. 25. st. 1. t. 7. Pravilnika) te imovine na kraju mjeseca otuđenja, a poslovni primitak je primitak od prodaje/izuzi-manja. Za stvari koje nisu u popisu DI, knjigovod-stvena se vrijednost izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava, onda procjenom.

7. Naknade, potpore i nagrade za nositelje obrt-ničke djelatnosti i djelatnosti slobodnog zanima-nja kao i djelatnosti poljoprivrede te zaposlenike kod navedenih obveznika

Riječ je o naknadama navedenim u čl. 13. Pravil-nika koje poslodavci, obrtnici i s obrtom izjednače-ne djelatnosti mogu isplaćivati sebi (čl. 25. st. 1. t. 8. Pravilnika) ili svojim zaposlenicima i knjižiti kao izdatak. To su npr. naknade prijevoznih troškova i troškova noćenja na službenom putu u visini stvar-nih izdataka, naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, naknade za korištenje privatnim automobilom u službene svrhe do visine 2,00 kn po prijeđenom kilometru i dr.

Nadalje, izdatci mogu biti isplaćeni kao potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kn godišnje, potpore za slučaj smrti radnika 7.500,00 kn ili člana uže obitelji radnika – do 3.000,00 kn, dar djetetu do 15 godina života u svoti od 600,00 kn, prigodne nagrade do 2.500,00 kn godišnje (božićnica, regres), dnevnice, terenski dodatak, naknada za odvojeni život, pomor-ski dodatak, otpremnine radi odlaska u mirovinu, ju-bilarne nagrade zaposlenicima, nagrade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i dr.

Neoporezive isplate iz čl. 13. Pravilnika prizna-ju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i dru-gog). Pritom se izdatci za službena putovanja iz čl. 13. Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnim automo-bilom u službene svrhe, troškovi noćenja i drugo) obračunavaju na temelju urednog i vjerodostoj-nog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdatci i drugi podatci navedeni na put-nom nalogu sukladno čl. 14. st. 1. i 2. Pravilnika.

Iznimno, može se iskazati izdatak (za prijevoz, noćenje i sl.), ako zaposlenik nema vjerodostojne isprave – račune zbog gubitka, krađe i sl. Navedeno potvrđuje i stajalište Ministarstva financija MF Kl.: 410- 18/05-01/125 od 15. prosinca 2005. koje je objav-ljeno u časopisu PiP, br. 3/06., str. 105., i MF Kl.: 410-01/06-01/599 od 14. lipnja 2006., PiP, br. 9/06., str. 61. – važeće je i sada).

Neovisno u kojem se obliku izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadržava osobito sljedeće podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja pu-tovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevo-znom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje auto-mobilom potrebno je navesti marku i registracijsku oznaku automobila, početno i završno stanje broji-la − kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvida-ciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni se nalog obvezno prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdatci, i to osobito: računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i drugo.

Ministarstvo financija dalo je Uputu u vezi s vođe-njem evidencija pri korištenju prijevoznih sredstava pod brojem MF Kl.: 410-18/05-01/86 od 24. listopada 2005. koja je u cijelosti objavljena u časopisu PiP, br. 12/05., str. 84. Izmjenom Pravilnika (Nar. nov., br. 68/07. – stupio na snagu 2. srpnja 2007.) određeno je da se ne treba prilagati račun za utrošeno gorivo uz putni nalog ako se putuje osobnim automobilom (čl. 14. st. 2. Pravilnika).

9 Napomena: O izdavanju i obračunu putnog nalo-ga pisali smo opširno u časopisu RRiF, br. 9/12., str. 76.U nastavku se daju elementi putnog naloga i pre-

gled neoporezivih svota koje su obrtnici neoporezi-vo mogli isplatiti u 2013. i knjižiti u izdatke sukladno čl. 7., 13., 16. i 45. Pravilnika.

Pretplatite se na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2014.

Najkompletniji priručnik u Hrvatskoj

Prednosti: 1) sadržaj je razvrstan u uvezane knjige2) nove izmjene u novoj knjizi3) kompletni se propisi arhiviraju radi naknadne

uporabe u slučaju nadzora ili kontrole u ukrasno oblikovane kutije

Porezi pogađaju sve !! Znate li kako napraviti prigovor, žalbu,

tužbu i gdje je sve to na jednom mjestu ? Najkompletniji priručnik u HrvatskojNajkompletniji priručnik u Hrvatskoj

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


“AB” d.o.o. Zagreb

Zagreb, 19. srpnja 2013.

19. srpnja

Split

pregovori u svezi s naplatom dospjelih potraživanja

vlastiti automobil BMW 318d ZG-555 EU

vlastiti automobil BMW 318d ZG-555 EU

dvijetisućepetsto kuna

tri (3)

2

170,00

2.500,00

pomoćnik direktora za financije

153/13

CD

9 Tablica 6. Pregled neoporezivih svota naknada, potpora i nagrada za 2013.

tek. br. vrsta isplate dopuštena isplata (svota u kunama)I. NAKNADE1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka2. Troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka3. Troškovi prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni javnog prijevoza4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe 2,00 kn po prijeđenom kilometruII. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT1. Dnevnice u zemlji (do 8 sati – ništa, 8–12 sati 1/2 dnevnice,

preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 dnevno

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno naj manje 30 kilometara od sjedišta društva i boravišta zaposlenika) 170,00 dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 dnevno4. Pomorski dodatak 250,00 dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 mjesečno6. Dnevnice u inozemstvu Vidjeti pregled po zemljama na stranicama u nastavkuIII. OTPREMNINE I DAROVI1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn2. Dar djetetu do 15 godina života 600,00 kn godišnje3. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje s PDV-om)4. Prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, naknade za godišnji odmor i sl.) sveukupno 2.500,00 kn godišnje5. Otpremnina prema Zakonu o radu Vidjeti napomenu u točki 2.10. na stranicama u nastavku teksta6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske jedinice 3.326,00 kn* – odnosi se na sve isplatiteljeIV. POTPORE1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn3. U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje5. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda **

19.7.

170,00 510,00

510,00

19.7. - 21.7.

Zagreba

Korištenje osobnog automobila u službene svrhe 860x2,00cestom za Zagreb - Dugopoljecestom Dugopolje - Lučkohotel “Atrij” noćenje 750,00 x 2parkiranje 50,00 x 3

Splita

Splita 24,500 24,930

24,930 25,360

1.720,00

181,00

150,00

181,00

1.500,00

4.242,002.500,001.742,00

1.742,00

Zagreb, 22.7.2013.

430

860 860

Zagreba

600

2030

2306230

3

33

3

153/13

430430

430


tek. br. vrsta isplate dopuštena isplata (svota u kunama)6. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata ***7. Darovanje za zdravstvene potrebe ****8. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja *****V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA1. Za navršenih

– 10 godina radnog staža– 15 godina radnog staža– 20 godina radnog staža– 25 godina radnog staža– 30 godina radnog staža– 35 godina radnog staža– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE I NAGRADE ZA PRAKTIČNI RAD1. Stipendije (kao potpora) 1.600,00 kn mjesečno******2. Športske stipendije i naknade za šport, usavršavanje 1.600,00 kn mjesečno3. Stipendije studentima za izvrsna postignuća u znanju 4.000,00 kn mjesečno – javni natječaj (PiP 12/06., str. 14)4. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada 1.600,00 kn mjesečno (može u gotovini)5. Naknade za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga do 50.000,00 kn godišnje

* Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. (Nar. nov., br. 139/12.). ** Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13. i 125/13.) bez

ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima doho dak od nesamostalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak). *** Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak samo na temelju posebnih propisa. **** Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije

toga samo nezaposlenicima. ***** Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do

500,00 kn mjesečno. ****** Sukladno čl. 10. st. 1. t. 12. Zakona o porezu na dohodak.

U skladu s Pravilnikom i uputom Ministarstva fi-nancija o evidencijama pri korištenju prijevoznim sredstvima, obrazac za obračun naknade za kori-štenje osobnim automobilom u poslovne svrhe za lokalnu vožnju (kada nije riječ o službenom putova-nju pa se ne evidentiraju obvezni podatci u putnom nalogu) može imati sljedeće elemente:

9 Tablica 7. Obračun loko-vožnje za korištenje privatnim automobilom u službene svrhe

Trgovačko društvo »ABC« d.o.oZagreb, Ilica 3

Obračun loko-vožnje ____________________ za _____________________u veljači 2013. Anu Marić

Datum obračuna: ____________________ Potpis ovlaštene osobe: ______________________

Datum

Osobni automobil

Relacija Vrijeme Prijeđeni km

Naknada po km (u kn)

Ukupno (st. 8x9)Marka Registracijski

broj

BrojiloPočetno

stanjeZavršno stanje

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

15. 2. 2013. AUDI ZG-1769-A 68.214 68.228

Ilica 3 – FINA Vukovarska – Veletržnica Žitnjak

– Ilica 3

11,00 – 11,45 16 2,00 32,00

8. Isplate stipendija

Neoporeziva svota stipendije učenicima i stu-dentima za redovito školovanje na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima priznaje se u iz-datke do 1.600,00 kn mjesečno, sukladno čl. 45. st. 1. t. 3. Pravilnika.

Neoporeziva stipendija u svoti od 4.000,00 kn mjesečno može se isplaćivati i studentima na sveu-čilištima u tuzemstvu za izvrsna dostignuća u zna-nju i u ocjenama na sveučilištima, koji su izabrani na javnim natječajima.

Međusobno se isključuju neoporeziva svota sti-pendije od 4.000,00 kn i stipendija od 1.600,00 kn.

No ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju nagrade učenicima za vrije-me praktičnog rada i naukovanja ili stipendije, ili sportske stipendije, ili naknade sportašima (u visi-ni neoporezivih svota) za više mjeseci istog ili pret-hodnog poreznog razdoblja, propisane neoporezive svote priznaju se u ukupnoj svoti kumulativno za

broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, sportska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Ispla-titelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primitcima, i to na osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se pri-mitci isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dosta-viti vjerodostojne isprave o ostvarenim primitcima kod drugih isplatitelja.

www.rrif.hr


Ako su primatelji stipendija u tijeku poreznog razdoblja, odnosno u 2013., primili svotu veću od 11.000,00 kn (u visini peterostrukog osnov-nog osobnog odbitka na godišnjoj razini), NE mogu se smatrati uzdržavanim članovima (čl. 36. st. 4. Zakona i čl. 53. st. 1. Pravilnika). To znači da ako su roditeljima u tijeku poreznog razdoblja bili porezna olakšica, trebaju predati godišnju poreznu prijavu i „odreći” se dodatnog faktora osobnog odbitka za uzdržavano dijete, odnosno platiti porez.

No, prema čl. 36. st. 5. Zakona, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane člano-ve uže obitelji i djecu, u svotu od 11.000,00 kn ne uzimaju se u obzir primitci prema posebnim pro-pisima na osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja (čl. 53. st. 2. Pravilnika).

9 Napomena: O troškovima stipendija učenicima i studentima može se pročitati u časopisu RRiF, br. 9/12., str. 60.

9. Nagrade učenicima na praktičnom radu i naukovanju

Nagrade učenicima (ne i studentima) za vrije-me praktičnog rada i naukovanja također se mogu knjižiti u izdatke, i to neoporezivo do 1.600,00 kn mjesečno. Riječ je o izdatcima isplaćenih nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja sukladno čl. 56. st. 1. Zakona, koja je mogla biti ne-oporezivo isplaćena (do visine utvrđene u čl. 45. st. 1. t. 1. Pravilnika) u svoti od 1.600,00 kn po učeniku mjesečno. Obrtnik je mogao, ovisno o tome u kojem su razredu školovanja učenici za koje je obvezna praksa, utvrditi različite svote, no maksimalno po osobi, mjesečno do navedene svote.

Tako, primjerice, prema Kolektivnom ugovoru poslodavaca i radnika u djelatnosti obrtništva (pot-pisan, ali nije objavljen u Narodnim novinama), su-kladno čl. 37., naknade učenika na praktičnom radu utvrđuju se u sljedećim najnižim svotama.

9 Tablica 8. Najniže svote naknada učenika na praktičnom radu

GODINA ŠKOLOVANJA

Nagrada za vrijeme praktičnog rada i naukovanja (po satu

provedenom na praktičnoj nastavi)

I. godinaII. godinaIII. godinaIV. godina

4,00 kn5,00 kn6,00 kn7,00 kn

Pritom ističemo da se prema čl. 45. st. 1. t. 1. Pravil-nika neoporeziva naknada u svoti od 1.600,00 kn od-nosi samo na nagrade učenicima, a ne i studentima. Preporučujemo da i za ove potrebe, ako je bilo isplata, obrtnik izradi rekapitulaciju za svoje potrebe.

Nadalje, bitno je znati da se isplaćene stipendije kao potpore za školovanje ne smatraju nagradama učenicima te se za isplaćene stipendije kao potpore u školovanju ne smanjuje dodatno dohodak, nego

su samo izdatak. Primatelju stipendije (redovitom učeniku srednje, više i visoke škole te fakultetu) svo-ta do 1.600,00 kn mjesečno ne oporezuje se porezom na dohodak. Neovisno o tome što se stipendija uče-nicima i studentima do propisane svote ne smatra drugim dohotkom, isplatitelj stipendije ima obvezu takvu vrstu stipendije primatelju stipendije dozna-čiti na žiro-račun (čl. 90. st. 1. t. 22. Pravilnika).

10. Izdatci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti

Sukladno čl. 25. st. 1. t. 6. Pravilnika to su: knji-govodstvena vrijednost dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije, neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u vezi s djelatnošću te drugi izdatci u vezi s likvidacijom.

11. Plaćene kamate po kreditima i zajmovima koji su u vezi s obavljanjem djelatnosti kao i zate-zne kamate na obveze iz poslovnih odnosa

Poslovnim izdatcima smatraju se, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje dje-latnosti, također i jednokratne naknade te drugi iz-datci u vezi s odobravanjem kredita (čl. 25. st. 1. t. 10. Pravilnika).

Napominjemo da se izdatcima NE smatraju pla-ćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaće-nih javnih davanja, kao primjerice, poreza na do-hodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i dr.

12. Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, čla-narina turističkoj zajednici, spomenička renta

1. Obveznici plaćanja komorskog doprinosa su fizičke osobe („dohodaši” i „dobitaši”), članovi Hr-vatske obrtničke komore koji obavljaju registrirane djelatnosti sukladno odredbama Zakona o obrtu.

Način, stope, osnovice i rokovi plaćanja doprino-sa doneseni su Odlukom o obveznicima, osnovici, visini, stopi te načinu i rokovima za plaćanje do-prinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (Nar. nov., br. 1/02., 158/02., 204/03. i 41/06.).

Doprinos se plaća:9u paušalnoj svoti;9po stopi od 0,40% od ostvarenog dohotka ili

dobitka.Prema načelu blagajne, plaćeni se doprinosi knji-

že u obrazac KPI kao izdatak, a zajedno s obrascem DOH treba predati i konačni obračun za plaćeni ko-morski doprinos na obrascu KD. Obračun za 2013. dan je u poglavlju III. ovoga PRILOGA.

2. Obveza plaćanja članarine turističkim zajed-nicama propisana je odredbama Zakona o člana-rinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 152/08. i 88/10.). Obveznici su fizičke osobe koje imaju sjedište u turističkom mjestu, a prema šifra-ma djelatnosti koje su navedene u čl. 4. Zakona o čla-narinama u turističkim zajednicama.

Plaćene predujmove u 2013. trebalo je knjižiti u obrazac KPI u izdatke, a najkasnije do kraja mjeseca veljače 2014., zajedno s obrascem DOH, treba preda-ti i konačni obračun na obrascu TZ.


3. Obveza plaćanja spomeničke rente proizlazi iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 69/99. –136/12.). Može se plaćati na temelju dviju osnova:9prihodi od spomeničke rente koja se plaća po

stopi od 0,05% na ukupne primitke;9prihodi od spomeničke rente koja se plaća po

četvornom metru korisne površine poslovnog prostora.

Plaćene je svote trebalo u tijeku 2013. knjižiti u izdatke te zajedno s obrascem DOH treba predati konačni obračun spomeničke rente na obrascu SR.

9 Napomena: O obvezi plaćanja članarine turi-stičkim zajednicama i spomeničkoj renti te konač-nim obračunima na obrascima TZ, KD i SR, pišemo u ovom broju časopisa RRiF.

13. Premije dobrovoljnoga mirovinskog osigu-ranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg za-poslenika

Porezno priznati izdatak, sukladno čl. 21. st. 11. Zakona, su uplate premije dobrovoljnoga mirovin-skog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika. Poslodavac treba dobiti suglasnost radnika, a uplatu treba provesti u korist tuzemno-ga dobrovoljnog mirovinskog fonda koji je registri-ran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja. To za 2013. može iznosi-ti ukupno 6.000,00 kn godišnje. Svote dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja plaćene iznad 500,00 kn (za svaki mjesec poreznog razdoblja) smatraju se neto-plaćom radnika.

II. IZDATCI KOJI SE POREZNO NE PRIZNAJU

Ovo je skupina izdataka koja u cijelosti ili jednim dijelom ne služe za ostvarivanje dohotka od obrta i slobodnih zanimanja te kao takvi nisu izravno ve-zani za obavljanje djelatnosti. Navedeni su u čl. 22. Zakona, kojim je određeno da se pri utvrđivanju do-hotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju.

Pritom treba voditi brigu da je još prema odred-bama „starog“ Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 47/95. –136/12., čl. 20., st. 11.b), odnosno još od 1. ožujka 2012. određeno da se za nabavu dobara i usluga za reprezentaciju ne može koristiti pretporez. Jedna-ko tako, prema čl. 20. st. 11. t. a) „starog“ Zakona o PDV-u utvrđeno je da se pretporez ne može koristiti za nabavu i najam plovila namijenjenih razonodi, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima.

Kako je trebalo evidentirati takve izdatke u po-slovnim knjigama obrtnika u 2013., a vodeći brigu i o odredbama novog Zakona o PDV-u, odnosno čl. 61. st. 1. t. a) i b) koji se primjenjuje od 1. srpnja 2013., pokazuje se u nastavku:

1. 70% izdataka reprezentacije

Pod reprezentacijom se, prema čl. 22. st. 1. t. 1. Za-kona, smatraju ugošćenja, darovi s utisnutim zna-kom tvrtke ili proizvoda ili njega, izdatci za odmor,

sport, rekreaciju i razonodu, izdatci za korištenje osobnim motornim vozilima, plovilima, zrakoplo-vima, kućom za odmor i slični izdatci poslovnim partnerima u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom.

Porezno priznatim poslovnim izdatkom smatra se 30% izdatka reprezentacije, dok je 70% izdatka reprezentacije porezno nepriznati izdatak. Fizičke osobe koje su u sustavu PDV-a, u 70% porezno ne-priznatog troška trebaju uključiti i pripadajući PDV (čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona), a stopa PDV-a je u cijeloj 2013. bila 25%.

S motrišta poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost, u praksi se mogu javiti tri različita po-stupka s obračunom reprezentacije pa i knjiženje u obrascu KPI treba provesti sukladno tome.

9 Tablica 9. Evidentiranje izdatka za reprezentaci-ju koji je plaćen je po ulaznom računu R-1, R-2 ili tzv. gotovinskog računa bez oznake R

Ugošćivanje 37,50 kn (30% porezno priznati izdatak) u stupac 15 KPI-ja

125,00 kn 87,50 kn (70% porezno nepriznati izdatak) u stupac 14 KPI-ja

Svota od 125,00 kn unosi se u stupac 10 ili 11 KPI-ja

9 Tablica 10. Evidentiranje uporabe vlastitih pro-izvoda ili trgovačke robe izuzetih za zaliha za po-trebe reprezentacije (račun dobavljača plaćen)

Nabavna vrijednost trgovačke robe (ili cijena proizvodnje vl. proizvoda)

100,00 kn POSTUPAK Posl. knjige

izuzimanje za reprezentaciju

25,00 kn

- Iskazati obvezu za PDV istekom razdoblja (100,00 x 25%)

I-RA

87,50 kn(125,00 x 70% porezno nepriznati izdatak)

u stupac 14 KPI-ja

25,00 kn(plaćeni PDV porezno priznati izdatak)

stupac 12 KPI-ja

Ovo je primjer uzimanja trgovačke robe za repre-zentaciju kada je račun dobavljača plaćen. U opisa-nom slučaju najprije treba obračunati PDV na trgo-vačku robu koja je izuzeta za potrebe reprezentacije jer je pretporez već priznat. Tako plaćeni PDV treba evidentirati i u izdatak u obrascu KPI, i to kao izda-tak u naravi. Potom treba svotu od 70% ukupne vri-jednosti robe s PDV-om (osnovica 125,00 kn) eviden-tirati kao nepriznati izdatak u obrazac KPI, stupac 14. Na taj je način rezultat evidentiranja izuzimanja trgovačke robe za potrebe reprezentacije jednak kao da smo izravno kupili tu robu i knjižili 70/30.

Kontrola: 100,00 – 87,50 + 25,00 = 37,50 kn

2. Porez na dodanu vrijednost na vlastitu po-trošnju te besplatne isporuke i drugi slični izdatci

Ova skupina izdataka smatra se izuzimanjem jer nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 26. st. 1. Pra-vilnika) te se smatraju poslovnim primitcima u tre-nutku kada su izuzeti zajedno s PDV-om jer je riječ o besplatnim isporukama (čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona).


3. Isplate naknada poduzetnicima koji obav-ljaju samostalnu djelatnost na osnovi naknada, potpora i nagrada ako prelaze propisane svote

Riječ je, primjerice, o dnevnicama i troškovima službenog putovanja poduzetnika koji obavlja-ju samostalnu djelatnost, iznad propisanih svota. Navedena skupina izdataka se u trenutku isplate smatra oporezivim dohotkom – plaćom ako je riječ o isplati zaposlenicima, odnosno ako se isplaćuje vanjskim suradnicima, tada je riječ o drugom do-hotku. Prekomjerne isplate nositeljima obrta ne knjiže se u KPI kao isplata naknade jer se mogu smatrati akontacijom dohotka.

4. Izdatci – 30% u vezi s vlastitim ili unajmlje-nim osobnim motornim vozilima i drugim sred-stvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovod-nih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja tim sredstvima za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća u naravi

Izdatke u vezi s korištenjem osobnim motornim vozilima trebalo je knjižiti na jednak način kao i reprezentaciju, no razlika je jedino u tome što je u ovom slučaju porezni priznati izdatak u visini 70% izdatka, a 30% je porezno nepriznato.

Pritom treba napomenuti da se izdatci za osigu-ranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava knjiže kao izdatak u visini ukupne svote računa kao i porez na cestovna motorna vozila i plo-vila te troškovi kamata za osobne automobile koji su u financijskom leasingu.

Evidentiranje troškova prijevoznih sredstava ovi-si o tome je li automobil (čl. 22. st. 2. Zakona):

a) u imovini obrta − nepriznato 30% troška amortizacije, goriva, registracije, troškova tekućeg održavanja (rezervni dijelovi, usluge servisa za po-pravak i sl.), pranja automobila, autoguma i dr.;

b) u financijskom leasingu – nepriznato 30% troš-ka amortizacije, goriva, troškova tekućeg održa-vanja, autoguma, i 30% NEPRIZNATO svih drugih troškova koje po ugovoru snosi korisnik financij-skog leasinga (npr. naknada koju leasing-kuća za-računa korisniku za registraciju vozila, osiguranje, imovinski porez na cestovna vozila i sl.). Kamata kao

trošak financiranja priznaje se u 100%-tnoj svoti;c) u poslovnom najmu (operativni leasing) − ne-

priznato 30% troška naknade po ugovoru o najmu, troška goriva i svih drugih troškova koje po ugovo-ru snosi korisnik najma;

d) rent a car − nepriznato 30% troška za uslugu rent a cara i troška goriva.

U 2013. (primjena još od 1. ožujka 2012.) pretporez se ne priznaje iz ulaznih računa koji se odnose na izdatke u vezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zapo-slenih osoba. To znači da 70% ukupne svote računa treba evidentirati u izdatak, a 30% je nepriznati iz-datak (stupac 14).

9 Tablica 11. Evidentiranje izdatka za osobni au-tomobil – gorivo koje je plaćeno po ulaznom raču-nu R-1, R-2ili tzv. gotovinskom računu bez oznake R

Gorivo za osobni automobil

87,50 kn (70% porezno priznati izdatak) u stupac 15 KPI-ja

125,00 kn 37,50 kn (30% porezno nepriznati izdatak) u stupac 14 KPI-ja

Svota od 125,00 kn unosi se u stupac 10 ili 11 KPI-ja

Međutim, ako se na osnovi korištenja tim sred-stvima za osobni prijevoz utvrđuje plaća u naravi za zaposlenike, pretporez se također ne može koristiti, ali izdatak je u cijeloj svoti porezno priznat.

Napominjemo da se i svi ostali izdatci koji nisu u izravnoj vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti ne mogu knjižiti kao izdatak u obrascu KPI.

III. KOJI SE IZDATCI NE SMATRAJU POSLOV-NIM IZDATCIMA

Poslovnim izdatcima ne smatraju se izdatci koji su nastali u vezi s osobnim potrebama poreznog ob-veznika ili pak nisu nastali s namjerom ostvarivanja poreznih primitaka, a kako je navedeno u čl. 12. st. 8. i čl. 22. st. 3. Zakona, to su sljedeći izdatci:9plaćeni porez na dohodak (mjesečne akon-

tacije i razlika po godišnjoj poreznoj prijavi), porez na dodanu vrijednost (uplate na temelju mjesečnog ili tromjesečnog obrasca PDV kao i godišnjeg prema obrascu PDV-K), porez na na-sljedstva i darove te drugi osobni porezi,

9izdatci za novčane kazne i prekršaje, izdatci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka,

9otplate kredita i zajmova nositelja obrtničke djelatnosti i

9svi ostali izdatci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka.

U obrascu KPI navedene izdatke zato NE treba niti evidentirati jer nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, neovisno o tome što su možda plaćeni preko žiro-računa poreznog obveznika.

Pregled najčešćih porezno priznatih primitaka i izdataka koje samostalne obrtničke djelatnosti tre-baju evidentirati u obrascu KPI u poreznom razdo-blju daje se u tabličnom pregledu u nastavku.

- časopis s najvećom nakladom u Hrvatskoj!

Zašto tolika čitanost?

Sadrži najviše članaka za praktičnu upo-

rabu, jer su Vam savjetnici za konzultacije

svakodnevno na raspolaganju i jer njeguje-

mo najviše standarde stručnosti.


9 Tablica 12. Pregled porezno priznatih primitaka i izdataka

OBRAZAC KPIPRIMITCI IZDATCI

Ø Sva dobra koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke djelatnosti

Ø Izdatci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge koji se koriste za stjecanje dohotka

Ø Primitci na temelju oproštenog duga od strane vjerovnika za nabavu stvari i prava

Ø Izdatci osoblja – bruto-plaće

Ø Primitci na temelju odricanja tražbina od kupca Ø Otpisi dugotrajne imovine – amortizacijaØ Primitci koji se javljaju kod likvidacije – prestanka

obavljanja samostalne obrtničke djelatnostiØ Svaka ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu

Ø Primitci od otuđenja Ø Preostala knjigovodstvena vrijednost u slučaju prodaje ili izuzimanja dugotrajne imovine

Ø Manjkovi dobara iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore

Ø Naknade, potpore, nagrade iz čl. 13. Pravilnika za nositelja obrta i zaposlenike (dnevnice, terenski dodatak, stipendije, nagrade učenicima, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe)

Ø Naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava i zatezne kamate na tražbine iz poslovnih odnosa

Ø Izdatci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti (čl. 31. Pravilnika)

Ø Primitci naplaćeni od osiguravajućih druatava Ø Plaćene kamate po kreditima i zajmovima i zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa ali NE i zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja (poreza na dohodak, PDV-a, doprinosa za obvezna osiguranja i dr.)

Ø Primitci od refundacija naknada plaća za bolovanja iznad 42 dana za zaposlenike

Ø Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, članarina turističkoj zajednici, spomenička renta

Ø Novčana sredstva od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za sufinanciranje novozaposlenih radnika na temelju Programa poticaja zapošljavanja

Ø 70% izdataka za osobne automobile

Ø Drugi poslovni primitci Ø 30% izdataka reprezentacije

Napominjemo da je za potrebe izrade godišnje porezne prijave samostalnih obrtničkih djelatno-sti obračun amortizacije dan u zasebnom članku u ovom PRILOGU broju časopisa RRiF.

6. KOJE OLAKŠICE UMANJUJU OSTVARENI DOHODAK SAMOSTALNIH OBRTNIČKIH DJELATNOSTI

Sukladno čl. 6. st. 3. Zakona o porezu na dohodak, dohodak od samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a ne-rezident u tuzemstvu, umanjuje se za svotu:

9 Slika 5. Olakšice koje umanjuju ostvareni doho-dak od samostalne obrtničke djelatnosti

• 1. plaća novozaposlenih osoba iz čl. 56. st. 1. Zakona

• 4. prenesenih gubitaka iz čl. 35. Zakona, nakon umanjenja iz prethodnih točaka, koju je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz čl. 18. ovoga Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.

• 2. državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima

• 3. izdataka za istraživanje i razvoj iz čl. 57. st. 1. Zakona

U Zakonu o porezu na dohodak propisane su olak-šice koje smanjuju dohodak fizičkih osoba koje vode poslovne knjige, a na taj način i svotu poreza na do-hodak. Na temelju navedenog može se zaključiti da za utvrđivanje dohotka za 2013. porezni obveznici više ne mogu birati hoće li se koristiti umanjenjima na temelju Zakona o porezu na dohodak ili Zakona o držanoj potpori za obrazovanje i izobrazbu jer je

točno utvrđeno koji se propisi i u kojem dijelu pri-mjenjuju na umanjenje dohotka.

Mogućnost smanjenja svote ostvarenog dohotka proizlazi iz čl. 56. i 57. Zakona o porezu na dohodak i Zakona o državnoj potpori prema kojima se do-hodak kao razlika između primitaka i izdataka iz obrasca KPI smanjuje, i to na obrascu DOH-Z tek. br. 5, 6, 7 i 8. te obrascu DOH pod 4.2.4. UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA.

Prema čl. 50. st. 6. Pravilnika, na osnovi do-datnog umanjenja dohotka od samostalne dje-latnosti za svotu plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, iz čl. 56. st. 1. Zakona, za svotu dr-žavne potpore za naukovanje za obrtnička zani-manja te za svotu državne potpore za obrazova-nje i izobrazbu prema posebnim propisima i za svotu izdataka za istraživanje i razvoj, iz čl. 57. st. 1. Zakona, može se utvrditi gubitak, odnosno na toj osnovi može se povećati gubitak nastao u tekućem poreznom razdoblju.

Treba voditi brigu i o tome da se možebitne olak-šice koje će biti iskazane u zajedničkom obrtu kao smanjenje ostvarenog dohotka NE mogu ponovno rabiti te umanjiti dohodak pojedinca kada bude prijavljivan u obrascu DOH.

6.1. SMANJENJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI FIZIČKIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU UMJETNIČKU I KULTURNU DJELATNOST

Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od sa-mostalne djelatnosti slobodnog zanimanja obav-ljanjem kulturne i umjetničke djelatnosti (a pritom vode poslovne knjige kao samostalne djelatnosti iz čl. 19. – 24. Zakona), ne iskazuju, odnosno ne sma-tra se primitkom sukladno čl. 20. Zakona o pravima


samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i um-jetničkog stvaralaštva (Nar. nov., br. 43/96. i 44/96.), svote primljene od pravnih i fizičkih osoba do 20.000,00 kn godišnje za obavljanje te djelatnosti. Uvjet je da o primljenim svotama posjeduju vjero-dostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o pri-mitku stvari, prava i usluga i dr.).

Osim toga, ovim se poreznim obveznicima, pre-ma čl. 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, ne smatra primitkom svota (kao neoporezivi dio au-torske naknade – sukladno čl. 46. st. 5. Pravilnika) u visini 25% ostvarenog umjetničkog honorara uz uvjet da poreznoj prijavi prilože potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije s podatcima o autorskim djelima za koja imaju na-vedeno pravo. Dakle, umjetničko se djelo utvrđuje potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da je riječ o umjetničkom dje-lu. Od tako utvrđenih primitaka odbijaju se stvarni izdatci iz obrasca KPI.

Umjetničko djelo određuje se potvrdom nad-ležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da je riječ o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture.

Udruge, odnosno ovlaštene agencije za davanje tih potvrda su:

1. Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, 2. Hrvatska udruga filmskih snimatelja, 3. Društvo hrvatskih filmskih redatelja, 4. Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, 5. Hrvatska udruga orkestralnih i komornih

umjetnika, 6. Hrvatska glazbena unija,7. Hrvatsko društvo skladatelja, 8. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, 9. Društvo hrvatskih književnika,

10. Hrvatsko društvo pisaca, 11. Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, 12. Hrvatsko društvo filmskih kritičara, 13. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, 14. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, 15. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, 16. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, 17. Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split, 18. Hrvatsko akademsko društvo likovnih

umjetnika Zadar, 19. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika

Međimurja, 20. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, 21. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, 22. Hrvatsko udruga likovnih umjetnika

primijenjenih umjetnosti, 23. Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, 24. Hrvatsko dizajnersko društvo, 25. Udruženje hrvatskih arhitekata, 26. Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, 27. Udruga plesnih umjetnika Hrvatske, 28. Udruga profesionalnih plesnih umjetnika

„Puls“, 29. Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih

umjetnika i 30. Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika.

6.2. UTJECAJ OLAKŠICA NA UTVRĐENI DOHODAK6.2.1. Svota plaća novozaposlenih osoba Riječ je, prema čl. 56. st. 1. Zakona, o izdatcima

isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću (bruto) za nove zaposlenike koji su već prema nače-lu blagajne evidentirani kao izdatci u obrascu KPI u razdoblju kada su i isplaćeni, a na ovaj su način još dodatna porezna olakšica.

TKO SE SMATRA NOVIM ZAPOSLENIKOM

Novim se zaposlenicima smatraju:9zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu

na neodređeno vrijeme, a koji su se zaposli-li nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog roka ako je ugovoren (olakšica se računa tek istekom trajanja probnog roka);

9osobe koje su zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu;

9osobe koje se prvi put zapošljavaju (nije potreb-na prijava na Zavod za zapošljavanje);

9osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pri-pravnici, vježbenici, stažisti i sl. (olakšica se ra-čuna odmah po zaposlenju).

Porezni obveznici trebaju voditi brigu o tome da se, ako raskinu ugovor o radu sa svojim zaposleni-cima, porezna osnovica smanjuje samo za razli-ku između obračunanih i isplaćenih plaća novim zaposlenicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili zaposleni s kojima je ra-skinut ugovor o radu.

Ova se olakšica može koristiti godinu dana od dana zaposlenja novih zaposlenika osim ako je riječ o osobama s invaliditetom, a tada je rok za korište-nje olakšica tri godine, računajući od dana njihova zaposlenja, dakle može se prenositi kroz više pore-znih razdoblja dok se ne iskoristi. Smatramo da se ne smatra raskidom radnoga odnosa (za računanje negativnog utjecaja zapošljavanja) slučaj smrti za-poslenika, odlaska na odsluženje vojnog roka i dr.

Nadležnoj PU nije potrebno uz obrazac DOH-Z ili DOH prilagati izračun ovakvog poticaja zapošlja-vanja kao smanjenja dohotka, ali preporučujemo obrtnicima da za svoje potrebe, posebno ako je u tijeku godine s nekim radnicima raskinut ugovor o radu (nije bitan razlog, sporazumni raskid radnog odnosa i sl.), naprave izračun. Tako će se izračuna-na (prebijena) svota evidentirati kao smanjenje za plaće novozaposlenih osoba.

Obveznici poreza na dohodak mogu rabiti svotu poticaja za novozaposlene djelatnike samo u visini stvarno isplaćenih 12 plaća (načelo blagajne), ne-ovisno o tome u kojem će poreznom razdoblju biti isplaćene. U slučaju neredovitih isplata plaće, može se dogoditi da dohodak bude smanjivan tijekom ne-koliko poreznih razdoblja. Zato o tome treba voditi točnu evidenciju.

6.2.2. Svota državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema posebnim propisima

Riječ je o Zakonu o državnoj potpori za obrazo-vanje i izobrazbu, a korisnicima državne potpore smatraju se pravne i fizičke osobe koje obavljaju


gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu robe i usluga. Radnikom se prema navedenom zakonu smatra i obrtnik koji osobno radi u obrtu.

Smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti od-nosi se na samostalne obrtničke djelatnosti koje vode poslovne knjige a koje mogu osigurati dokaze o troš-kovima za opće obrazovanje i izobrazbu i za posebno obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje, nastalim u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013., a koji će za navedeno razdoblje u godišnjoj poreznoj prijavi za 2013. ostvariti potpore za navedene namjene.

Razlikujemo opravdane troškove općeg obrazo-vanja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izo-brazbe koji se priznaju samo za radnike korisnike državne potpore i moraju biti u vezi s djelatnošću korisnika državne potpore.

I. Korisnici državne potpore mogu dohodak od samostalne djelatnosti smanjiti:

- do 70% opravdanih troškova u slučaju općeg ob-razovanja i izobrazbe radnika;

- do 35% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika.

II. Korisnik državne potpore koji, prema poseb-nim propisima, ispunjava uvjete za dodjelu regio-nalne državne potpore može dohodak od samostal-ne djelatnosti dodatno smanjiti:

- do 10 postotnih bodova ako obavlja djelatnost na Području A utvrđenom regionalnom kartom dr-žavnih potpora (jadranska Hrvatska);

- do 5 postotnih bodova ako obavlja djelatnost na Području B utvrđenom regionalnom kartom držav-nih potpora (kontinentalna Hrvatska).

Odluka o karti regionalnih potpora (Nar. nov., br. 19/13. i 155/13.),stupila je na snagu 25. veljače 2013.

Područje RH, vezano za mogućnost korištenja na-vedenom olakšicom, podijeljeno je kako se pokazuje na slici:

9 Slika 6. Karta regionalnih potpora

Prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih je-dinica za statistiku 2012. (NKPJS 2012.), Nar. nov., br. 96/12. i 102/12., Republika Hrvatska sastoji se od dviju prostornih jedinica za statistiku 2. razi-ne, i to:

1. Jadranska Hrvatska – Područje A - HR03 i2. Kontinentalna Hrvatska – Područje B – HR04To su sljedeća područja prema strukturi NKPJS-a

2012.

Oznaka

Prostorna jedinica za statistiku 1. razine

Prostorne jedinice za statistiku 2. razine

Prostorne jedinice za statistiku

3. razine

HR0 Hrvatska

HR03 Jadranska Hrvatska

HR031 Primorsko-goranska županijaHR032 Ličko-senjska županijaHR033 Zadarska županijaHR034 Šibensko-kninska županija

HR035 Splitsko-dalmatinska županija

HR036 Istarska županija

HR037 Dubrovačko-neretvanska županija

HR04 Kontinentalna Hrvatska

HR041 Grad ZagrebHR042 Zagrebačka županijaHR043 Krapinsko-zagorska županijaHR044 Varaždinska županija

HR045 Koprivničko-križevačka županija

HR046 Međimurska županija

HR047 Bjelovarsko-bilogorska županija

HR048 Virovitičko-podravska županija

HR049 Požeško-slavonska županijaHR04A Brodsko-posavska županijaHR04B Osječko-baranjska županija

HR04C Vukovarsko-srijemska županija

HR04D Karlovačka županijaHR04E Sisačko-moslavačka županija

9 Napomena uredništva: Do dana zaključenja časopisa RRiF br. 1/14. nije objavljena izmjena Za-kona o državnoj potpori za obrazovanje i izobraz-bu kojim je trebala biti omogućena primjena Od-luke o karti regionalnih potpora. Očekujemo da će Ministarstvo financija dati pojašnjenje u vezi pri-mjene ove olakšice u Uputi za sastavljanje prijave poreza na dohodak za 2013. O tome ćemo detaljno pisati u sljedećem broju časopisa RRiF.III. Korisnik državne potpore koji obavlja dje-

latnosti pomorskog prijevoza može dohodak od sa-mostalne djelatnosti smanjiti:

− do 100% opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti troškovi na opće obrazovanje i izobrazbu ili na posebno obra-zovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

− obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski registar brodova,

− osoba koja se usavršava ne može biti djelatni, već pričuvni član posade.


IV. Korisnik državne potpore može smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti uvećati za:

- 10 postotnih bodova u slučaju općeg obrazova-nja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju.

Radnikom u nepovoljnom položaju smatra se:9svaki radnik mlađi od 25 godina koji prethod-

no nije pronašao nikakav posao s redovitom plaćom,

9svaki radnik s invaliditetom koji je posljedica tjelesnih, duševnih ili psiholoških oštećenja, a koji je sposoban sudjelovati na tržištu rada,

9svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, a posebice sva-ki radnik koji se ponovno zaposlio nakon što je prestao raditi zbog teškoća u usklađivanju svojih radnih obveza i obiteljskog života, pri čemu se na radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od šest mjeseci od njegova ponovnog zapošljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon korištenja roditeljskih i obiteljskih prava uređe-nih posebnim propisima,

9svaki radnik stariji od 45 godina koji nije stekao srednju školsku ili srednju stručnu spremu i

9svaki dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno radnik koji je bio nezaposlen tijekom dvanaest uzastopnih mjeseci, pri čemu se ovaj pojam primjenjuje na ovog radnika u razdoblju od prvih šest mjeseci nakon njegova ponovnog za-pošljavanja.

Ako se opće obrazovanje i izobrazba te poseb-no obrazovanje i izobrazba obavljaju izvan mjesta prebivališta ili boravišta radnika, u troškove se uključuju i troškovi prijevoza i smještaja do visine stvarno nastalih troškova i troškovi dnevnica, i to u skladu s propisima o oporezivanju dohotka.

Troškovi za posebno obrazovanje i izobrazbu

Uključuje obrazovanje i izobrazbu koji nisu nepo-sredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili budu-ćem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji rabi poreznu olakšicu za obrazovanje i izobrazbu, nego omogućuje stjecanje kvalifikacija koje su ve-ćim dijelom prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja, čime znatno poboljšavaju mogućnost radnika za zapošljavanje.

Među opravdane troškove općeg obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi:

1. školarine u osnovnim i srednjim školama, na visokim učilištima te drugim obrazovnim insti-tucijama, na kojima se stječe osnovno, srednje i visoko obrazovanje, uključujući poslijediplom-ske studije i doktorske studije,

2. naknada za prisustvovanja seminarima, teča-jevima i kongresima, troškovi specijalizacija i drugih oblika obrazovanja i izobrazbe u tuzem-stvu i inozemstvu,

3. troškovi predavača i instruktora te troškovi sa-vjetovanja u vezi s projektima obrazovanja i izo-brazbe,

4. troškovi stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku. Stručnom

literaturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) sa-mouprave, tijela lokalne samouprave i instituci-ja u njihovu vlasništvu,

5. troškovi otpisa (amortizacija) uređaja, poma-gala i opreme koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.

Troškovi za posebno obrazovanje i izobrazbu

Uključuju obrazovanje i izobrazbu koji su nepo-sredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili bu-dućem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji rabi poreznu olakšicu za posebno obrazovanje i izobrazbu te omogućuju stjecanje kvalifikacija koje nisu prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja, ili koje su samo dijelom prenosive.

Među opravdane troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi:

1. naknade za prisustvovanja seminarima, tečaje-vima i kongresima,

2. specijalizacije i drugih oblika posebnog obrazo-vanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu,

3. predavača i instruktora, savjetovanja u svezi s projektima posebnog obrazovanja i izobrazbe,

4. stručne literature (knjige, časopisi) u papirna-tom ili elektroničkom obliku. Stručnom literatu-rom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samoupra-ve, tijela lokalne samouprave i institucija u nji-hovu vlasništvu,

5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opre-me koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.

6.2.3. Svota državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima

Također je riječ o odredbama Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Poduzetnik u čijim se pogonima ili radionicama izvodi naukova-nje za obrtnička zanimanja može dohodak od sa-mostalne djelatnosti umanjiti za svotu isplaćenih nagrada naučnicima u vrijeme naukovanja, neovi-sno o tome što je u poslovnim knjigama – obrascu KPI već knjižen izdatak na temelju isplate naknade.

Dodatno smanjenje ostvaruje i samostalna obrt-nička djelatnost:9kod koje su na naukovanju od jednog do triju

naučnika može dohodak od samostalne dje-latnosti smanjiti za 5%;

9kod koje su na naukovanju više od triju nauč-nika može postotak umanjenja dohotka od sa-mostalne djelatnosti povećati za jedan postot-ni bod po svakom naučniku, a najviše do 15% porezne osnovice.

Napominjemo da svota umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti (u visini 5%, odnosno 15%) ne bi smjela biti veća od godišnje neoporezive svo-te nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja po svakom naučniku na naukovanju. Neoporeziva svota nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja utvrđuje se u skladu s propisima o oporezivanju dohotka, odnosno izno-


si godišnje najviše do 19.200,00 kn (1.600,00 x 12) po učeniku. Te odredbe kao i odredba o tome da se smanjuje dohodak od samostalne djelatnosti, a ne porezna osnovica, proizlaze iz teksta Uredbe.

Navedene olakšice mogu smanjiti dohodak samo-stalnih obrtničkih djelatnosti (kao razliku primita-ka i izdataka iz obrasca KPI) na sljedeći način:

Olakšice treba unijeti u za to određeni redni broj u obrascima DOH-Z (5,6,7,i 8) i DOH (4.2.4), no pritom treba voditi brigu o tome da olakšice iskorištene u obrascu DOH-Z supoduzetnik ne može uporabiti još jedanput u obrascu DOH kad prijavljuje svoj dio dohotka.

6.2.4. Izdatci istraživanja i razvojaObveznicima poreza na dohodak koji obavljaju

samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige osno-vica poreza na dohodak sukladno čl. 57. st. 1. Zako-na može se dodatno smanjiti i na osnovi izdataka za istraživanje i razvoj, i to u visini 100% nastalih i iskazanih izdataka u poslovnim knjigama – obrascu KPI. Pri utvrđivanju olakšice treba biti oprezan tko i pod kojim uvjetima može rabiti navedenu olakšicu, jer je u čl. 57. st. 2. Zakona određeno da se: Istraživa-njem smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje…

Obrtnici u pravilu nemaju izdatke istraživanja i razvoja jer se zapravo radi o poslovanju malih po-duzetnika. Na temelju dosadašnje prakse može se pretpostaviti da će mali broj poreznih obveznika - obrtnika uz zadovoljenje propisanih uvjeta moći ra-biti navedenu poreznu olakšicu.

6.2.5. Umanjenje dohotka za preneseni gubitakPorezni gubitak može se utvrditi na osnovi obav-

ljanja samostalnih djelatnosti iz čl. 18. Zakona i dje-latnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način pro-pisan za samostalne djelatnosti prema čl. 19. do 24. Zakona. Navedeni način utvrđivanja gubitka odre-đen je u čl. 35. st. 1. Zakona i čl. 50. st. 1. Pravilnika i može se prenositi sljedećih pet poreznih razdoblja.

Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka na osnovi kojega je i utvrđen, od-nosno samo od dohotka od samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatno-sti prema čl. 19. do 24. Zakona, odnosno evidentira-njem primitaka i izdataka u poslovnim knjigama za samostalne djelatnosti a prema rješenju PU.

Prijenos gubitaka iz prethodnih poreznih raz-doblja te matematički izračun utjecaja na doho-dak za 2013. treba evidentirati u dijelu pod 4.2.5. obrasca DOH. Porezni obveznici koji obavljaju zajednički obrt na toj će poziciji evidentirati gubitak samo u dijelu koji se odnosi na njihov udio u ukupnom gubitku, odnosno dohotku, a tek prema rješenju Porezne uprave. Po godišnjoj prijavi za 2013. može se pokriti gubitak nastao u samostalnoj djelatnosti počevši od 2008., za koji je Porezna uprava izdala rješenje.

Ako gubitci nastaju kroz više poreznih razdo-blja uzastopce, nadoknađivanje (odbijanje) od dohotka u idućim poreznim razdobljima obavlja se redoslijedom njihova nastanka.

Treba također istaknuti da se, sukladno čl. 50. st. 5. Pravilnika, preneseni gubitak iz proteklih pore-znih razdoblja odbija nakon dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za svotu plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrije-me praktičnog rada i naukovanja, iz čl. 56. st. 1. Za-kona, za svotu izdataka za školovanje i stručno usa-vršavanje, iz čl. 56. st. 6. Zakona, i za svotu izdataka za istraživanje i razvoj, iz čl. 57. st. 1. Zakona, a prije osobnog odbitka, iz čl. 36. i/ili 54. Zakona.

Na osnovi dodatnog umanjenja dohotka od sa-mostalne djelatnosti za svotu plaća novozaposlenih osoba, svote državne potpore za obrazovanje i izo-brazbu te za naukovanje kao i za svotu izdataka za istraživanje i razvoj, može se utvrditi gubitak odno-sno na toj se osnovi može povećati gubitak nastao u tekućem poreznom razdoblju.

Porezni se gubitak može također prenijeti i iz po-reznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obratno, ako je riječ o istom poreznom obvezniku.

6.3. UTJECAJ OSOBNIH ODBITAKA NA DOHODAKOsim osnovnog osobnog odbitka koji svaka osoba

(porezni obveznik) kao poreznu olakšicu može rabi-ti za sebe, djecu, uzdržavane članove i dr. i za 2013. mogu se dodatno rabiti i drugi osobni odbitci, kao npr. plaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i dana darovanja.

6.3.1. Osobni odbitci poreznog obveznikaSvaki porezni obveznik, prema čl. 36. Zakona i čl.

52. Pravilnika, ima pravo na neoporezivi dio dohot-ka u visini mjesečnog osobnog odbitka koji za cijelu 2013. iznosi 26.400,00 kn (2.200,00 x 12). Osobni odbitak se uvijek priznaje za cijelo porezno razdoblje odnosno za 12 mjeseci neovisno o tome za koje se razdoblje dohodak prijavljuje, za cijelu godinu ili dio godine u slučaju da obrt posluje samo dio poslovne godine, primjerice ako je riječ o smrti poreznog obve-znika, likvidaciji djelatnosti u tijeku godine i dr.

Porezni obveznici koji uzdržavaju članove obitelji imaju pravo na povećanje osobnog odbitka za sva-kog uzdržavanog člana, a to mogu biti djeca koju uzdržavaju roditelji, staratelji usvojitelji, poočimi i pomajke kao i drugi. Uzdržavanim članovima obi-telji, sukladno čl. 53. st. 5. Pravilnika, smatra se i supružnik (u bračnoj zajednici), roditelji poreznog obveznika, roditelji supružnika poreznog obveznika te pretci i potomci u izravnoj liniji, kao i djeca nakon završetka redovitog školovanja koja ne rade (uzdrža-vani član – dijete) i djeca na odsluženju vojnog roka. Pritom braća i sestre poreznog obveznika ne mogu biti uzdržavani članovi, no mogu unuci i praunuci.

Sukladno čl. 53. st. 6. Pravilnika, djetetom se sma-tra dijete nakon završetka redovitog školovanja do prvog zapošljavanja, ako je prijavljeno Hrvatskom za-vodu za zapošljavanje. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno


vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni od-nos prestane, pod uvjetima iz čl. 36. st. 4. Zakona (pri-mitci do 11.000,00 kn), dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji i porezni obveznik uzdržavanog člana uže obitelji ima pravo na osobni odbitak pred-viđen za uzdržavane članove, odnosno 0,50%.

Ako porezni obveznik tijekom godine prestane uz-državati člana uže obitelji, osobni odbitak se može rabiti samo za razdoblje u kojem je bio uzdržavan (uz uvjet da član obitelji nije do kraja godine ostvario pri-mitak u bruto svoti većoj od 11.000,00 kn), pri čemu se uvijek zaokružuje puni mjesec u korist poreznog ob-veznika. Ako supružnici zajednički uzdržavaju dijete ili druge članove, osobni odbitak se može podijeliti, o čemu treba izvijestiti Poreznu upravu tijekom godine ili po godišnjoj poreznoj prijavi.

Treba voditi brigu o tome da se, sukladno čl. 36. st. 4. Zakona te čl. 53. st. 1. Pravilnika, uzdržava-nim članovima ne smatraju osobe čiji dohodak ili drugi primitci koji se u smislu Zakona ne smatra-ju dohotkom prelaze svotu 11.000,00 kn. To može biti npr. svota stipendije, naknade za rad preko studentskog servisa i druge naknade (neovisno o tome smatra li se isplaćena naknada oporezivim dohotkom ili ne), koje u tijeku godine primi uzdr-žavani član ili dijete. U navedenu svotu ne ulaze primitci prema posebnim propisima na osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja (čl. 36. st. 5. Zakona i čl. 53. st. 2. Pravilnika).

9 Tablica 13. Pregled faktora i svota osobnih od-bitaka za poreznog obveznika i uzdržavane članove za 2013.

uzdržavani član obitelji i djeca faktorsvota osobnog

odbitka− mjesečno

Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200,00Uzdržavani član 0,5 1.100,00Prvo dijete 0,5 1.100,00Drugo dijete 0,7 1.540,00Treće dijete 1,0 2.200,00Četvrto dijete 1,4 3.080,00Peto dijete 1,9 4.180,00Dodatak za djelomičnu invalidnost 0,3 660,00Dodatak za 100% invalidnosti 1,00 2.200,00

Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u pore-znom razdoblju rabi osobni odbitak ostvari primit-ke do svote 11.000,00 kn, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje mogu podnijeti porezni obveznik – uzdržavatelj i porezni obveznik – uzdr-žavani član uže obitelji i/ili dijete, jasno ako to žele i imaju interesa. Navedeno proizlazi iz čl. 53. st. 4. Pravilnika.

6.3.2. Osobni odbitci na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima

Obveznicima poreza na dohodak koji imaju pre-bivalište i borave u područjima posebne državne skrbi, utvrđenim Zakonom o područjima posebne

državne skrbi, Odlukom o potvrđivanju statusa pri-padnosti općina trećoj skupini područja posebne državne skrbi i Zakonom o brdsko-planinskim po-dručjima osnovni osobni odbitak utvrđuje se su-kladno čl. 54. Zakona.

9 Tablica 14. Pregled faktora i svota osobnog od-bitka na područjima posebne državne skrbi i brd-sko-planinskim područjima

PODRUČJE SKUPINAODBITAK

MJESEČNOODBITAK

GODIŠNJE

Područje posebne državne skrbi(osnovni osobni odbitak)

I. SKUPINA 3.840,00 46.080,00

II. SKUPINA 3.200,00 38.400,00

III. SKUPINA 2.400,00 28.800,00

Brdsko-planinska područjaOsnovni osobni odbitak

2.400,00 28.800,00

Navedeni osobni odbitci priznaju se poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave u po-dručjima posebne državne skrbi tek po godišnjem obračunu, a u tijeku godine trebao se primjenjivati osnovni odbitak u svoti od 2.200,00 kn. Poreznim se obveznicima osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu utvrđuje prema prikazanim os-novnim osobnim odbitcima za područja državne skrbi i brdsko-planinska područja, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi.

Za korištenje prava na uvećane osobne odbitke određeni su sljedeći uvjeti, pri čemu se prebivalište poreznog obveznika, djece i uzdržavanih članova uže obitelji određuje prema odredbama čl. 37. st. 1. i 2. Općeg poreznog zakona:9osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost

moraju imati prebivalište na području posebne državne skrbi, bez obzira na to ostvaruju li do-hodak na tom području ili izvan toga područja;

9djeca ili uzdržavani članovi uže obitelji također moraju imati prebivalište na području poseb-ne državne skrbi, ako se za njih rabi odbitak propisan za to područje. Ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, a ne i obitelj, pravo na uvećani osobni odbitak porezni obveznik ima samo za vlastito uzdržavanje, dok se za uzdržavane članove primjenjuje osobni odbitak u svoti od 2.200,00 kn;

9ako obitelj poreznog obveznika ima prebivali-šte i boravi na području posebne državne skrbi, a porezni obveznik ne, uvećani osobni odbitak može rabiti samo za uzdržavane članove.

Poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na brdsko-planinskim područjima i drugim područjima na kojima su prema posebnim zakoni-ma propisane olakšice, priznaje se osobni odbitak u godišnjoj poreznoj prijavi u svoti od 2.400,00 kn (čl. 54. st. 1. t. 3. Zakona), a prema mjestima navedenim u Zakonu o brdsko-planinskim područjima.

U nastavku se daje popis općina i gradova raspo-ređenih u I., II. i III. skupinu prema Zakonu o po-dručjima posebne državne skrbi te Zakonu o brd-sko-planinskim područjima:


PODRUČJA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

PRVOJ SKUPINI pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:

Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Čeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovač-ko primorje, Dragalić, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak,

Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpi-nja, Vojnić, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovačka.

Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:Osijek (10% područja grada) – naselja: Klisa,

Nemetin, Sarvaš i Tenja, Vinkovci (25% područja grada) – naselje Mirkovci.

DRUGOJ SKUPINI pripadaju u cijelosti pod-ručja gradova i općina:

Barilović, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Ča-činci, Drniš, Đulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bo-gićevci, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Hrvace,

Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Kr-njak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okučani, Otočac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polača, Polič-nik, Posedarje, Promina, Ružić, Saborsko, Sirač, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Voćin, Vrhovine i Zemunik Donji.

Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:Daruvar (25% područja grada) – naselja: Mar-

kovac i Vrbovac;Dubrovnik (50% područja grada) – naselja:

Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno, Groma-ča, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokoši-ca, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno i Zaton;

Karlovac (10% područja grada) – naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Bre-zova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanić-ki, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Ivošević Selo, Ka-blar, Kamensko, Karlovac – dijelovi Gornje Mekuš-je, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Ri-bari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić;

Sisak (10% područja grada) – naselja: Blinjski Kut, Klobučak, Letovanci, Madžari, Staro Selo i Vurot;

Slatina (10% područja grada) – naselja: Golenić, Ivanbrijeg i Lukavac;

Virovitica (10% područja grada) – naselje Jasenaš;Vodice (25% područja grada) – naselja: Čista

Mala, Čista Velika i Grabovci;Zadar (10% područja grada) – naselja: Babin-

dub i Crno.

TREĆOJ SKUPINI pripadaju u cijelosti područ-ja gradova i općina:

Babina Greda, Bebrina, Bednja, Berek, Bosilje-vo, Brinje, Brod Moravice, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Čađavica, Čaglin, Dekanovec, Do-nja Voća, Drenovci, Galovac, Generalski Stol, Gor-nja Rijeka, Garčin, Gradina, Grožnjan, Gundinci, Gunja, Ivanska, Jarmina, Klakar, Kraljevec na Su-tli, Kula Norinska, Lanišće, Lećevica, Levanjska Varoš, Lokvičić, Netretić, Oprisavci, Oprtalj, Ori-ovac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Pakoštane, Pe-rušić, Pisarovina,

Podgorač, Podravska Moslavina, Podturen, Podcrkavlje, Pokupsko, Pojezerje, Prgomet, Pri-vlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac, Punitovci, Ribnik, Runovići, Satnica Đakovačka, Semeljci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Sta-rigrad, Suhopolje, Trnava, Unešić, Velika Kopani-ca, Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrbje, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zmijavci, Zrinski Topolo-vac, Žumberak

Prema čl. 3. Zakona o brdsko-planinskim područ-jima, status brdsko-planinskog područja imaju slje-deće jedinice lokalne samouprave:

BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA

– gradovi: Buzet, Čabar, Delnice, Imotski, Le-poglava, Ogulin, Orahovica, Senj, Sinj, Trilj, Vr-bovsko i Vrgorac.

– općine: Bistra, Budinšćina, Cerovlje, Čavle, Dicmo, Đurmanec, Fužine, Gračišće, Jelenje, Je-senje, Kalnik, Kaptol, Karlobag, Klana, Klis, Lobor, Lokve, Lovreč, Lupoglav, Ljubešćica, Matulji, Mo-tovun, Mrkopalj, Muć, Novi Golubovec, Podbablje, Primorski Dolac, Radoboj, Ravna Gora, Skrad, Stu-bičke Toplice, Šestanovac i Vinodolska općina.

6.3.3. Ostali osobni odbitci

Darovanja dana u naravi i novcu

Riječ je o darovanjima u novcu i naravi doznače-na na žiro-račun u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene i humanitarne, sportske i vjerske svrhe udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima do visine 2% primitaka u prethodnoj poreznoj godi-ni (2012.) ili više, prema odlukama nadležnih mini-starstava, sukladno čl. 36. st. 12. Zakona.

9 Napomena: Dana darovanja u novcu ili naravi do visine 2% se u 2013. smatraju osobnim odbitkom i ne treba ih knjižiti u obrazac KPI kao izdatak, nego dodatno, na temelju vjerodostojnih isprava smanju-ju dohodak i evidentiraju se samo u obrascu DOH. Svota darovanja nije navedena u skupini troškova, već svotom prihoda prethodne godine, a prema pri-mitcima iskazanim u godišnjoj poreznoj prijavi.Opširnije o poreznom položaju darova (donacija)

može se pročitati u časopisu RRiF, br. 11/11., str. 105.


III. Godišnja prijava poreza na dohodak na obrascima DOH-Z i DOH za 2013.

dr. sc. ljerka markota, prof. visoke škole i ovl. rač. udk 657.1/336.2

Prijava dohotka od obavljanja samostalne obrtničke i druge djelatnosti na obrascu DOH i za supo-duzetnike u zajedničkom obrtu na obrascu DOH-Z predaje se u istim rokovima kao i za prethod-

nu godinu. U dijelovima obrasca DOH koji se odnosi na samostalnu djelatnost promijenjen je samo PRI-LOG UPO jer se u 2013. primjenjuje isti osobni odbitak za cijelu godinu te imamo tri porezna razreda. Načelno se postupak izrade godišnje porezne prijave za ovu skupinu poreznih obveznika nije promije-nio, no samostalne djelatnosti trebaju voditi brigu o smanjenjima dohotka koje proizlaze iz odredaba Zakona o porezu na dohodak i Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu.

1. KAKO TREBA UTVRDITI DOHODAK − POREZNU OSNOVICU

Dohodak od samostalnih djelatnosti je, prema čl. 19. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 148/13., dalje: Zakon), razlika između po-slovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. Pritom nije bitno je li riječ o obrtničkoj djelatnosti s jednim nositeljem ili obav-ljanju obrtničke djelatnosti s više supoduzetnika. Za 2013. to su svi poslovni događaji (primitci i izdatci)

čivanje obrasca KPI, odnosno zbrajanje određenih stupaca obrasca u kojima su se tijekom godine evidentirali poslovni događaji. Dohodak je razlika tako utvrđenih primitaka i izdataka:

UKUPNI PRIMITCI stupac 9 = 5 + 6 + 7 − 8− UKUPNI IZDATCI stupac 15 = 10 + 11 + 12

− 13 − 14= DOHODAK

Primjer zaključivanja knjige primitaka i izdataka (obrazac KPI) daje se u nastavku:

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA Obrazac KPII. OPĆI PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU

1. NAZIV DJELATNOSTI TRGOVINA NA VELIKO I MALO ŠIFRA DJELATNOTI 52

2. IME I PREZIME PODUZETNIKA / NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI ANA KRALJ

3. ADRESA PREBIVALIŠTA / UOBIČAJENOG BORAVIŠTA ZADAR, Zagrebačka 15

4. MBG PODUZETNIKA / NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI/OIB 12345678912

II. PODACI O PRIMICIMA I IZDACIMA KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

R. br.

NADNEVAK PRIMITKA /

IZDATKA

BROJ TEMELJNICE OPIS ISPRAVA

PRIMICI PDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22.,

st. 1., t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU GOTOVINI NA ŽIRO--RAČUN

U NARAVI

U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO--RAČUNA U NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12-13-14)

233 30. 12. 2013. T - 233 Izv. ž. r. br. 211 3.290,00 63.300,00 — 11.920,00 54.670,00 5.990,00 41.110,00 — 8.650,00 — 38.450,00

234 31. 12. 2013. T - 234 Utržak 31. 12. 2013. 38.150,00 — — 4.310,00 33.840,00 — — — — — —

235 31. 12. 2013. T - 235 Obračun amorti-zacije za 2013. 36.800,00 3.650,00 35.150,00

Sveukupno: 2013. 126.050,00 310.330,00 — 58.450,00 377.930,00 48.400,00 311.210,00 36.800,00 44.320,00 3.650,00 348.440,00

U navedenom je primjeru dohodak za 2013. razli-ka primitka i izdatka kako slijedi:

Ukupni primitci = 377.930,00 kn- Ukupni izdatci = 348.440,00 knDOHODAK = 29.490,00 kn

Porezni obveznici trebaju, sukladno čl. 42. Za-kona te odredbama čl. 83., 87., 88. i 89. Pravilnika, predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave poreznu prijavu o utvrđenom dohotku na obrascu koji je sa-stavni dio izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak koji još nije objavljen do dana zaključenja ovog broja časopisa. Obrazac DOH-Z i obrazac DOH

evidentirani u obrascu KPI prema načelu blagaj-ne, dakle oni koji su plaćeni i naplaćeni od 1. siječ-nja 2013. do 31. prosinca 2013., zajedno s izdatkom amortizacije – otpisom dugotrajne imovine, a pre-ma obračunu iskazanom u obrascu DI.

1.1. ZAKLJUČIVANJE OBRASCA KPI I UTVRĐIVANJE DOHOTKA

Utvrditi dohodak, odnosno poreznu osnovicu na koju treba obračunati porez na dohodak samo-stalne obrtničke djelatnosti znači najprije utvrditi ukupne poslovne primitke i izdatke poslovne godi-ne. Tek potom treba zaključiti knjigu primitaka i iz-dataka (dalje: KPI). To znači da je prvi korak zaklju-


na kojima samostalne obrtničke djelatnosti trebaju predati godišnju poreznu prijavu objavljen je u Pra-vilniku iz Nar. nov., br. xx/13.

1. OBRAZAC DOH – PRIJAVA POREZA NA DOHO-DAK

Utvrđenu svotu dohotka od obavljanja samo-stalne djelatnosti – jedan nositelj, treba unijeti u obrazac Prijava poreza na dohodak – obrazac DOH, i to u red. br. 4.2.1., DIO SD − DOHODAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANI-MANJA, POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA I DJELAT-NOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (prema pregledu primitaka i izdata-ka) u stupac 2.

Ako je poduzetnik obavljao djelatnost ili dio dje-latnosti na području posebne državne skrbi i brd-sko-planinskom području, podatak o ostvarenom dohotku treba evidentirati u zasebnom rednom broju obrasca DOH, i to na red. br. 4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VUKOVARU I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJI-MA ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE, u stupac 3. Pritom u stupcu 4 treba izračunati udio ostvarenog dohotka na tim područjima u odnosu na sveukupni dohodak koji se evidentira pod red. br. 5. obrasca DOH. Izračunani postotak treba primijeniti na uku-pno utvrđenu godišnju poreznu obvezu pod t. 9.6. UTVRÐIVANJE POREZA I PRIREZA, a da bi se izra-čunala smanjena svota poreza.

2. OBRAZAC DOH–Z – PRIJAVA DOHOTKA OD ZA-JEDNIČKE DJELATNOSTI

Ako je utvrđeni dohodak rezultat zajedničkog obavljanja djelatnosti, svotu zajedničkog dohotka treba prijaviti najprije na obrascu DOH-Z nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 31. siječnja 2014., koji treba smanjiti za pripisane posebne olakšice i poti-caje. Svaki supoduzetnik, nakon dobivenog rješenja o prihvaćanju zajedničkog dohotka i raspodjeli iz-među supoduzetnika, svoj dio prijavljuje na obrascu DOH (do 28. veljače 2014.) koji treba unijeti također pod red. br. 4.2.1., ali u stupac 5.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu dje-latnost kao nositelji obrta u jednom obrtu, a kao su-poduzetnici u drugom obrtu, mogu u obrascu DOH imati popunjen stupac 2 i 5, red. br. 4.2.1., a u protiv-nom treba popuniti samo jedan stupac.

1.2. UTVRĐIVANJE POREZNE OSNOVICEDohodak kao razlika evidentiranih poslovnih

primitaka i izdataka nije porezna osnovica na koju porezni obveznik − obrtnik ili slobodno zanimanje treba obračunati porez na dohodak. Zakon i Pravil-nik o porezu na dohodak propisuju razne porezne olakšice − smanjenja, koje treba primijeniti na tako stečen dohodak kao razliku primitaka i izdataka iz obrasca KPI na sljedeći način:

9 Slika 1. Utvrđivanje dohotka i porezne osnovice za samostalne djelatnosti

- plaće novozaposlenih osoba - prema čl. 56. Zakona- državna potpora za naukovanje za obrtnička zanimanja prema čl. 6. Zakona o državnoj potpori- državna potpora za obrazovanje i izobrazbu prema Zakonu o državnoj potpori- izdatci za istraživanje i razvoj prema čl. 57. Zakona- preneseni gubitak (5 razdoblja) prema čl. 35. Zakona

doHodak/guBitak nakon smanjenja

– osnovni osobni odbitak prema čl. 36. st. 1. i 2. Zakona– darovanja do 2% primitaka prethodne godine prema čl. 36. st. 12.

PoreZna osnovica svota PoreZa

Smanjenje svote poreza na dohodak za poduzetnike na područjima posebne državne skrbi, području grada Vukovara i brdsko-planinskim područjima za 100%, 75% ili 25%

DOHODAK = razlika primitaka i izdataka

Utvrđeni se dohodak kao razlika poslovnih pri-mitaka i izdataka u obrtu s jednim nositeljem ili u zajedničkom obrtu, može smanjiti za posebne olak-šice i poticaje utvrđene u čl. 56. i 57. Zakona, kako je prikazano na prethodnoj slici.

Olakšice treba unijeti u za to određeno mjesto u obrascu DOH-Z i obrascu DOH, pritom treba voditi brigu o tome da olakšice iskorištene u obrascu DOH-Z supoduzetnik NE može uporabiti još jednom u obrascu DOH, kad prijavljuje svoj dio dohotka.

2. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OBAVLJANJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI NA OBRASCU DOH-Z

Mogućnost obavljanja djelatnosti u kojoj sudje-luje više supoduzetnika uređena je u čl. 35.a Zako-na o obrtu. Propisi o dohotku uređuju takav način obavljanja djelatnosti u čl. 34. Zakona te u Pravilni-ku u čl. 48. i 49. – utvrđivanje dohotka od zajednič-ke djelatnosti.

Dohodak od zajedničke djelatnosti utvrđuje se također (kao u obrtima gdje je jedan nositelj) kao razliku poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u određenom poreznom razdoblju. Primitke i izdat-ke evidentira se u jednom obrascu KPI za ukupnu djelatnost, odnosno zajednički obrt, i to neovisno o broju sudionika zajedničkog obrta.

2.1. KADA I KOME SE PREDAJE OBRAZAC DOH-ZDohodak od zajedničke djelatnosti obrta, slo-

bodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstven dohodak i prijavljuje na obrascu DOH-Z – Prijava o utvrđenom dohotku od zajed-ničke djelatnosti. Utvrđen dohodak raspoređuje se odnosno dijeli na supoduzetnike prema prethodno zaključenom ugovoru, a ako ugovor nije zaključen, zajednički se dohodak dijeli na jednake dijelove iz-među supoduzetnika. Tako se oporezuje dio dohot-ka koji pripada svakom supoduzetniku od obavlja-nja zajedničke djelatnosti.

Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti treba također voditi brigu o svotama koje se pribrajaju i/ili odbijaju od dohotka svakog supoduzetnika koji se

www.rrif.hr


iskazuje pod red. br. 10. u stupcu 5 obrasca DOH-Z. Pri-padajući udjeli u zajedničkom dohotku mogu se stoga uvećati i smanjiti sukladno čl. 49. st. 6. i 7. Pravilnika.

Naknade isplaćene supoduzetnicima, primje-rice za njihov rad, povećavaju njihov dohodak od samostalne djelatnosti, ako su isplate u tije-ku poslovne godine iskazane kao poslovni izda-tak zajedničke djelatnosti. Isplaćena zakupnina ili najamnina kao naknada za uporabu vlastitog prostora supoduzetnika u poslovne svrhe zajed-ničkog obrta, također povećava dohodak supodu-zetnika. Međutim, izdatci koje je supoduzetnik imao u poslovne svrhe, a nisu evidentirani kao izdatci od zajedničke djelatnosti, mogu smanjiti njegov dohodak od zajedničke djelatnosti.

Prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke dje-latnosti sastavlja nositelj zajedničke djelatnosti i do-stavlja se ispostavi područnog ureda Porezne uprave na području na kojem ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Prijava se podnosi prije godišnje porezne prijave za 2013. na obrascu DOH-Z, a najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno do 31. siječnja 2014. Tako se supoduzetnici-ma omogućuje da predaju svaki svoju poreznu prija-vu na obrascu DOH do kraja veljače 2014.

Zajednički dohodak i raspodjela na pojedine su-poduzetnike po podnesenoj prijavi o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti utvrđuje se rje-šenjem, odnosno privremenim poreznim rješe-njem, ako je Porezna uprava to rješenje donijela na temelju podataka koje su porezni obveznici iskazali u poreznoj prijavi. Rješenje ili privremeno rješenje dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti koji je obvezan obavijestiti sve supoduzetnike (čl. 48. st. 7. Pravilnika) o visini utvrđenog dohotka i njegovoj raspodjeli na pojedinog supoduzetnika.

Rješenje, odnosno privremeno rješenje smatra se rješenjem o porezu protiv kojeg se može izjaviti žalbu, prema odredbi čl. 159. – 162. Općeg poreznog zakona, ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu nositelja za-jedničke djelatnosti, i to u roku 30 dana od dana pri-mitka rješenja.

2.2. OBVEZNI PRILOZI UZ OBRAZAC DOH-ZUz obrazac DOH-Z, sukladno čl. 83. st. 6. Pravil-

nika, supoduzetnici trebaju priložiti i sljedeće doku-mente:9ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i od-

nosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Pore-zne uprave,

9ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelat-nosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja,

9pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajednič-ke imovine i imovinskih prava),

9presliku popisa dugotrajne imovine,9isprave na temelju kojih su iskorištene porezne

olakšice (ugovori i preslike naloga o primlje-nim svotama),

9izvadak iz poslovnih knjiga s podatcima o uku-pnim primitcima i ukupnim izdatcima, pri čemu se posebno iskazuju podatci o svoti otpi-sa te reprezentacije, a i podatak o broju zapo-slenih sa stanjem 31. prosinca.

Pregled poslovnih primitaka i izdataka u zajed-ničkom obrtu može imati elemente kao pregled za obrtničku djelatnost u kojoj je samo jedan nositelj. Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisu-ju svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili dru-gim ispravama o zajedničkoj djelatnosti.

No podatci iskazani na obrascu DOH-Z - (pod t. 11.) Podatci o olakšicama, oslobođenjima i potica-jima, ne utječu na visinu iskazanog dohotka od za-jedničke djelatnosti. Navedeni podatci imaju samo informativno značenje o svotama olakšica koje su dijelom već iskazane u izdatcima, odnosno kojima je smanjena svota zajedničkog dohotka prije iskazi-vanja u samome obrascu.

2.3. PRIJAVA VLASTITOG UDJELA OD ZAJEDNIČKOG DOHOTKA U OBRASCU DOH

Nakon utvrđenog zajedničkog dohotka/gubitka, svaki poduzetnik treba predati svoju poreznu prija-vu na obrascu DOH najkasnije do kraja veljače.

Svotu DOHOTKA/GUBITKA treba evidentirati u dio SD porezne prijave – t. 4.2.1. DOHODAK/GUBI-TAK U TEKUĆOJ GODINI u stupac 5 uz podatke o OIB-u građana nositelja zajedničke djelatnosti, od-nosno zajedničke imovine i imovinskog prava iska-zanom pod istom točkom, stupac 4.

Supoduzetnici u obrascu DOH više ne unose olakšice – smanjenja za plaće novozaposlenih, svotu potpore za obrazovanje i izobrazbu, te iz-datke za istraživanje i razvoj koje su uporabili, od-nosno “potrošili” u obrascu DOH-Z. Ali, ako je od obavljanja zajedničke djelatnosti zabilježen gubi-tak u tekućoj ili prethodnim godinama u stupcu 5 (pod istom t. 4.2.1.), svaki supoduzetnik treba evidentirati dio gubitka koji je rezultat raspodjele na pojedine supoduzetnike, odnosno dobivenog rješenja o gubitku od zajedničkog obrta.

Sudionici zajedničkog obrta više NE TREBAJU uz obrazac DOH dostavljati ponovo pregled primitaka i izdataka koji se odnosi na rekapitulaciju obrasca KPI zajedničkog obrta, odnosno nije niti moguće napraviti pregled primitaka i izdataka samo u visini udjela nekog supoduzetnika, što potvrđuje i Uputa o sastavljanju i podnošenju godišnje porezne prijave.

3. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE POREZA I PRIREZA NA OBRASCU DOH

Prijavu poreza na dohodak na obrascu DOH tre-baju predati porezni obveznici kao jedini nositelji samostalne djelatnosti (obrta ili slobodnog zanima-nja i dr.), ali i supoduzetnici za dio dohotka koji su stekli obavljanjem djelatnosti u zajedničkom obrtu na temelju rješenja Porezne uprave te ako je obrtnik u jednom obrtu nositelj, a u drugome, primjerice, nositelj ili supoduzetnik u zajedničkom obrtu.


Obrazac DOH, u našem primjeru, temelji se na podatcima iz knjige primitaka i izdataka (obrazac KPI – slika na prethodnim stranicama pod t. 1.1 – Zaključivanje obrasca KPI), odnosno dohotku od obavljanja djelatnosti trgovine na veliko i malo, obr-ta TENA – Ana Kralj, Zagrebačka 15, Zadar, te dohot-ku od zajedničkog obavljanja obrta u supoduzetniš-tvu, s udjelom 50%, nositelj zajedničkog obrta TONI – Ante Kralj, Jadranska 33, Zadar.

3.1. ISKAZIVANJE PODATAKA NA OBRASCU DOHPrijavu poreza na dohodak samostalnih obrt-

ničkih djelatnosti podnosi se na obrascu DOH na temelju prethodno predanog obrasca DOH-Z, ako je riječ o zajedničkom obrtu. U našem primjeru, za dohodak Obrta TENA, nositelj Ana KRALJ i udio u zajedničkom dohotku iz obrta TONI – Ante KRALJ, u nastavku prikazujemo popunjene dijelove obras-ca DOH, i to samo one koji se odnose na samostalne djelatnosti i s oznakama pozicija iz obrasca:

3 0 0 1 2 0 1 4

ZADARJADRANSKA 33

ZAGREBAČKA 15

ANTE KRALJ

ANA KRALJ

23456789123

12345678912

091/1233-232“TONI” obrt za uslužno građenje i trgovinu

2013.

68.200,00

7.300,00

60.900,00

—

—

—

23456789123 30.450,00 30.450,0030.450,00 34.450,00

505012345678912

—

4.000,00*

2.630,00

ZADARZADAR


9 Napomena: Dio dohotka nositelja zajedničke djelatno-sti povećava se na ime isplaće-ne najamnine kao naknade za korištenje vlastitim prostorom u poslovne svrhe jer je knjižena kao izdatak u KPI zajedničkog obrta, odnosno za 4.000,00 kn.

OBRAZAC DOH – 1. OPĆI PO-DAT CI

U ovaj dio porezne prijave unosi se podatke o poreznom obvezniku i razdoblju za koje se utvrđeni dohodak prijavljuje. Prema zahtjevu PU može se upi-sati još i MBG.

OBRAZAC DOH – 2. PODATCI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA

OBRAZAC DOH – 3. PODATCI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA

Upisuju se podatci o obrtni-ku, uzdržavanim članovima za potrebe izračuna svote osobnog odbitka kojim će se smanjiti do-hodak, u vezi s izračunom pore-zne osnovice.

U našem je primjeru porezni obveznik, osim osobnog odbit-ka za sebe, koristio osobni od-bitak i za jedno uzdržavano di-jete (prvo dijete). Napominjemo da se svota danih darovanja (do 2% primitaka prethodne godine prema rješenju PU) ne knjiži kao izdatak u KPI, nego se evidentira samo kao osobni odbitak na ovoj poziciji obrasca DOH.

PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA 2013. GODINU

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA

Obrazac DOH

PODRUČNI URED ______ZADAR__________________________

ISPOSTAVA ______ZADAR_______________________________

R. br. raZdoBlje drŽava mjesto ulica i kuĆni Broj PPDS i dr. podr.

1. OD OD 2. OD OD 3. OD OD

1.7. INVALID I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALID IZ DOMOVINSKOG RATA (HRVI)

r. br. RAZDOBLJE INVALIDNISTI HRVIDA / NE OZNAKA INVALIDNISTI2 (zaokružiti) POSTOTAK INVALIDNOSTI

(ispunjava HRVI)

1. OD OD I I*2. OD OD I I*

1.8. BROJ RAČUNA: 2346258889OTVOREN U (NAZIV I SJEDIŠTE): ERSTE & STEIERMÄRKISHE BANK1.9. PODACI O OPUNOMOĆENIKU / POREZNOM SAVJENIKU

1.9.1 NAZIV / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA:

1.9.2 ADRESA SJEDIŠTA / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA:

1.9.3 OIB:

2. PODACI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA UŽE OBITELJI

r. br. ime i PreZime / srodstvo OIB

PPds i druga

PodruČja (P1, P2, P3, P4)

INVALID(I ili I*)

raZdoBlje koriŠtenja

od / do

osoBni odBitak dijeli ses osoBom

oiBPOSTOTAK OSOBNOG ODBITKA

1. MARKO KRALJ/SIN 22244441111 – – 01.01. do 31.12. – –2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

3. PODACI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA ZA iZnos

3.1. PLAĆENE DOPRINSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU –3.2. DANA DAROVANJA

3.3. ukuPno (3.1.+3.2.)

1 PPds — Područje posebne državne skrbi; P1 — prva skupina; P2 — druga skupana; P3 — treća skupina; P4 — brdsko-planinska područja2 oznaka invalidnosti: i* — 100% invalidnosti ili pravo na tuđu pomoć i njegu zbog invalidnosti

1. OPĆI PODACI1.1. IME I PREZIME / IME RODITELJA: ANA KRALJ (IVO I EVA ) OBRT “TENA”1.2. ADRESA (mjesto, ulica i kućni broj): ZADAR, ZAGREBAČKA 151.3. OIB: 12345678912 TELEFON: 091-1112-3331.4. UMIROVLJENIK (zaokružiti): DA / NE razdoblje: od do

1.5. PPDS i druga područja1 (zaokružiti područje): P1 P2 P3 P4

1.6. PROMJENA PREBIVALIŠTA / UOBIČAJENOG BORAVIŠTA TIJEKOM GODINE

OBRAZAC DOH – 4. PODATCI O DOHOTKU I PLAĆENOM PREDUJMU POREZA I PRIREZA

4.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA I DJELATNOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (prema pregledu primitaka i izdataka)

OIB POREZNOG OBVEZNIKA: 12345678912

4.2.1. DOHODAK /GUBITAK U TEKUĆOJ GODINI

R. br.doHodak/

guBitak Pojedinca

umanjenje doHotka / uveĆanje guBitka

Pojedinca (ukupno pod 4.2.4. stup. 3)

ZajedniČki doHodakguBitak

(<0)doHodak

(> ili = 0)uPlaĆeni PoreZ

i PrireZoiB nositelja zajedničke djelatnosti

iZnos doHotka/guBitka

1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 81. 29.490,00 21.482,50 23456789123 34.450,00 42.457,50 –2.3.

UKUPNO 4.2.1. 42.457,504.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 18.107,504.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ I

PRIREZ 24.350,00


U ovom dijelu, pod 4. – DOHODAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANI-MANJA, POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I DJELAT-NOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST, unose se sljedeći podatci:

1. Razlika primitaka i izdataka iz obrasca KPI 29.490,00

2. Udio u zajedničkom dohotku (50% prema obrascu DOH-Z) 34.450,00

DOHODAK 63.940,00

3.1.1. Smanjenja ostvarenog dohotkaZa utvrđivanje dohotka 2013. smanjenja su jasno

propisana čl. 6. st. 3. Zakona, i to za svotu: 1. plaća novozaposlenih osoba iz čl. 56. st. 1. Za-

kona,2. državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te

za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima,

3. izdataka za istraživanje i razvoj iz čl. 57. st. 1. Zakona i

4. prenesenog gubitka iz čl. 35. Zakona, nakon smanjenja iz prethodnih točaka, koji je rezi-dent po osnovi obavljanja samostalne djelat-nosti iz čl. 18. Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.

OBRAZAC DOH – 4.2.4. UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA

Sukladno čl. 56. st. 1. i 6. Zakona, obrt TENA, vlasnica Ana KRALJ, pri sastavljanju prijave poreza na dohodak za 2013. iskazala je sljedeće svote smanjenja dohotka.

1. Svota plaća novozaposlenih osoba U nastavku se daje primjer izračuna svote sma-

njenja dohotka za plaće novozaposlenih osoba za sljedeće slučajeve:

1) 1. kolovoza 2012. – Sklopljen ugovor o radu s radnikom M. A. koji je prethodno bio više od mjesec dana u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (povla-stica iz 2012. prenosi se u 2013.).

2) 1. svibnja 2013. – Ugovor o radu sklopljen s rad-nicom C. B. pripravnicom.

3) 30. kolovoza 2013. – Raskinut ugovor o radu (sporazumni) s radnikom C. C.

Svotu poticaja za novozaposlene djelatnike u 2013. treba izračunati na sljedeći način:

1. M. A. ð bruto-plaća i doprinosi na plaću, za plaće od siječnja do lipnja 2013. (za isplaćenih sedam plaća) 18.320,00 kn

2. C. B. ð bruto-plaća i doprinosi na plaću za isplaćene plaće za mjesece od svibnja do prosinca 2013. 20.140,00 kn

UKUPNO: 38.460,00 kn3. C. C. ð bruto-plaća i doprinosi

na plaće koji bi bili isplaćeni u listopadu, studenom i prosincu 2013. 21.700,00 kn

SVOTA SMANJENJA DOHOTKA ZA PLAĆE NOVOZAPOSLENIH ZA 2013. (u obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 1, stupac 3,u obrascu DOH-Z − t. 6) 16.760,00 kn

Ova olakšica može se primjenjivati godinu dana od dana zaposlenja novih zaposlenika, osim ako je riječ o invalidnim osobama – tada je rok za isko-rištavanje olakšice tri godine, računajući od dana njihova zaposlenja, dakle može se prenositi na više poreznih razdoblja dok se ne iskoristi.

9 Napomena: Opširnije o poticaju zapošljavanja pogledati u II. poglavlju ovog PRILOGA.2. Svota državne potpore za obrazovanje i izo-

brazbu prema posebnim propisimaZa ove se potrebe može također izraditi rekapitu-

laciju – pregled nastalih izdataka kao primjerice:1. Pretplata na časopis Računovodstvo,

revizija i financije u 2013. (1 kom bez PDV-a) 1.200,00 kn

2. Seminari (ukupno) 625,00 kn3. Stručna literatura

(knjige, priručnici) 860,00 knSVOTA SMANJENJA DOHOTKA ZA IZDATKE ZA ŠKOLOVANJE I STRUČNA USAVRŠAVANJA 2.685,00 knUKUPNO opći troškovi za obrazovanje i izobrazbu = 2.685,00 kn x 80% = 2.148,00 kn

9 Napomena urwedništva: Mali je poduzetnik u našem primjeru koristio uvećanje od 10% postotnih bodova za područje jadranske Hrvatske (70 + 10). Do dana zaključenja časopisa RRiF br. 1/14. nije objavljena izmjena Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu kojim je trebala biti omo-gućena primjena Odluke o karti regionalnih pot-pora. Očekujemo da će Ministarstvo financija dati pojašnjenje u vezi primjene ove olakšice u Uputi za sastavljanje prijave poreza na dohodak za 2013. O tome ćemo detaljno pisati u sljedećem broju časo-pisa RRiF.(U obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 3., stupac 3,

a u obrascu DOH-Z t. 7.).3. Svota državne potpore za naukovanje za obrt-

nička zanimanja prema posebnim propisimaPreporučujemo da i za ove potrebe, ako je bilo

isplata, obrtnik izradi rekapitulaciju za vlastite po-trebe, primjerice:9A. M. (1 mj. × 700,00) = 700,00 kn9B. D (2 mj. × 200,00) = 400,00 kn9smanjenje za 5% dohotka

pojedinca (29.490,00 x 5%) 1.474,50 kn 2.574,50 kn

Obrt TENA može prikazati i smanjenje u visini 5% od ostvarenog dohotka samostalnog obrta u svoti od 1.474,50 kn jer je svota manja od ograničenja nave-denog u čl. 6. st. 4. Zakona o državnim potporama. To je ujedno i maksimalna svota koja se izračunava na sljedeći način: broj naučnika x 12 mjeseci u godi-ni x neoporeziva svota po naučniku od 1.600,00 kn = 3 naučnika x 12 mj. x 1.600,00 = 57.600,00 kn.

Svota smanjenja evidentira se u obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 2., stupac 3 ili u obrascu DOH-Z − t. 6).

www.rrif.hr


4.2.4 UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA

R. br. umanjenje doHotka Za iZnos1 2 31. PlaĆe novoZaPosleniH osoBa 16.760,002. drŽavne PotPore Za naukovanje Za oBrtniČka Zanimanja 2.574,503. drŽavne PotPore Za oBraZovanje i iZoBraZBu 2.148,004. iZdatci istraŽivanja i raZvoja –

UKUPNO 4.2.4. 21.482,50

9 Napomena: Ako bi bila riječ o troškovima po-sebnog obrazovanja i izobrazbe, smanjenje bi se izračunalo samo u visini 35% ostvarenih troškova.U našem primjeru UKUPNO DOHODAK pod t.

4.2.1. iznosi 42.457,50 kn. Kako bi obrtnik postupao sa sadašnjim ili prene-

senim gubitcima, pokazujemo u nastavku. 9 Napomena: O utjecaju poreznog gubitka pisano

je u t. 7.3., poglavlje II. ovog PRILOGA.

3.1.2. Utjecaj poreznog gubitka

OBRAZAC DOH – 4.2.5. GUBITAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS

Treba istaknuti da se u godišnjoj poreznoj prijavi za 2013. može pokriti gubitak nastao u samostalnoj djelatnosti počevši od 2008., ali samo za porezni gubitak za koji je Porezna uprava izdala rješenje. Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka na osnovi kojeg je utvrđen (čl. 35. st. 2. Zakona), a riječ je o dohotku ostvarenom od obav-ljanja samostalne djelatnosti odnosno za djelatno-sti koje vode poslovne knjige.

Razlikujemo nekoliko različitih slučajeva u vezi s poravnanjem – prebijanjem gubitka iz prethod-nih poreznih razdoblja koji se mogu pojaviti pod t. 4.2.5. – GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS, glede mogućnosti prijenosa u sljede-ću poslovnu godinu. To mogu biti sljedeći primjeri:

9 1. PRIMJER – Dohotkom ostvarenim u 2013. (te-kućoj godini) pokriva se gubitak iz prethodnih godi-na te nakon prebijanja ostaje još dohotka za opore-zivanje – za obrtnicu Anu KRALJ u našem primjeru.

9 2. PRIMJER – U tekućoj godini ostvaren je gubi-tak u svoti od 60.000,00 kn, te se gubitak iz prethodne godine (u svoti od 10.000,00 kn) samo još više pove-ćava, i to upravo za svotu gubitka iz tekuće godine.

9 3. PRIMJER – Na temelju ostvarenog dohotka za 2013. (u godini za koju se dohodak utvrđuje) te iska-zanog gubitka iz prethodne godine, a prema rješenju Porezne uprave, gubitak je smanjen, ali ga se još kao gubitak prenosi u sljedeće porezno razdoblje.Za navedene primjere pozicije obrasca DOH, pod t.

4.2.5. mogu se popuniti na prikazani način, pri čemu je za tekuću godinu uzeta 2013., a za prethodnu 2012.

U pretpostavljenom primjeru polazimo od po-datka – dohotka iskazanog pod t. 4.2.1. stupac 7 u tekućoj 2013.

9 Primjer 1. Dohodak prije smanjenja = 42.457,50 – Primjer obrta TENA – nositelj Ana KRALJ


R. br.doHodak/

guBitak Pojedinca




(<0)doHodak

(> ili = 0)uPlaĆeni

PoreZi PrireZ

oiB nositelja zajedničke djelatnosti


1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 81. 29.490,00 21.482,50 23456789123 34.350,00 42.457,502.

3.

UKUPNO 4.2.1. 42.457,504.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 18.107,504.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ

I PRIREZ 24.350,00

4.2.5. GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS

R. br. godinaiZnos

Prenesenog guBitka

umanjenje guBitka u

tekuĆoj godini

iZnos guBitka u tekuĆoj godini

(pod 4.2.1. stup. 6)guBitak Za Prijenos

1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]1. 2011. 5.200,00 – – 5.200,002. 2012. 5.200,00 – 12.907,50 18.107,503. 2013. 18.107,50 18.107,50 –


9 Primjer 2. Gubitak prije smanjenja = 50.000,00 kn


R. br.doHodak/

guBitak Pojedinca




(<0)doHodak


PoreZi PrireZ



1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8

1. -50.000,00 10.000,00 -60.000,00 – 2.300,002.

3.

UKUPNO 4.2.1. -60.000,00 – 2.300,00

4.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) –4.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ

I PRIREZ – 2.300,00


R. br. godinaiZnos

Prenesenog guBitka

umanjenje guBitka u

tekuĆoj godini



1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]1. 2012. 10.000,00 10.000,002. 2013. 10.000,00 60.000,00 70.000,003.

9 Primjer 3. Dohodak prije smanjenja = 100.000,00 kn


R. br.doHodak/

guBitak Pojedinca




(<0)doHodak


PoreZi PrireZ



1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8

1. 100.000,00 10.000,00 90.000,00 8.600,002.

3.

UKUPNO 4.2.1. 90.000,00 8.600,004.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 90.000,004.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ

I PRIREZ 0 8.600,00


R. br. godinaiZnos

Prenesenog guBitka

umanjenje guBitka u

tekuĆoj godini



1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]1. 2012. 120.000,00 120.000,002. 2013. 120.000,00 90.000,00 30.000,003.

Smanjenje gubitka, odnosno smanjenje dohotka evidentira se u obrascu DOH pod t. 4.2.2., stupac 7 – UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK, a prema podatcima iskazanim upravo pod red. br. 4.2.5., stu-pac 4, obrazac DOH.

Ako je pod t. 4.2.1. utvrđen gubitak, ne treba ga dalje iskazivati u obrascu DOH jer nema porezne osnovice. Trebaju se evidentirati možebitno upla-ćene akontacije poreza na dohodak u tijeku godine za koje se po rješenju PU može zatražiti povrat ili ostvariti za podmirenje drugih obveza obrtnika.

OBRAZAC DOH – 4.2.6. DOHODAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA PODRUČ-JIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VU-KOVAR U I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA

Obveznicima poreza na dohodak, počevši od dohotka utvrđenog za 2005., na temelju obavljanja samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona (koji vode poslovne knjige), na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima prema Za-konu o područjima posebne državne skrbi utvrđen porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područ-jima smanjuje se za:www.rrif.hr


SLJEDEĆIH 10 GODINA

I. skupina

II. skupina

III. skupina i brdsko-planinska područja

100%

75%

25%

SMANJENJE POREZA

NA DOHODAKod tih djelatnosti

na tim područjima}Za 2013. će se utvrđena svota poreza od obavlja-

nja samostalne djelatnosti na navedenim područ-jima smanjivati za navedene postotke primjenom propisanih poreznih stopa.

Koliki će postotak biti primijenjen ovisi o tome na kojem području obrtnik posluje u navedenom razdoblju.

Uvjeti za primjenu poreznih olakšica i oslobođe-nja određeni su u čl. 55. st. 2. i 3. Zakona, i to:9obrt zapošljava više od dva radnika u radnom

odnosu na neodređeno vrijeme,9više od 50% radnika trebaju imati prebivalište/

boravište na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko-planinskim područjima najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Vezano za ispunjenje propisanih uvjeta o tome da radnici trebaju boraviti/prebivati najmanje devet mjeseci na području državne skrbi/brdsko planin-skom području, a obrt posluje tek nekoliko mjeseci u tijeku godine, Ministarstvo financija dalo je mišlje-nje: MF. Kl: 410-01/07-01/589, od 19. rujna 2007. koje smo u cijelosti objavili u časopisu PiP, br. 12/07., a u nastavku se daje dio mišljenja:

ZG B postavio je upit ima li obrt koji radi manje od godinu dana pravo na korištenje olakšice za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja iz članka 55. Zakona o porezu na dohodak, ako je od dana otvorenja 6. svibnja 2005. godine zaposleno 16 radnika sa područja posebne državne skrbi,

…U konkretnom slučaju nije ispunjen uvjet da su radnici proveli u radnom odnosu kod poreznog obve-znika - obrtnika najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju, ali taj uvjet nije ni bilo moguće ispuniti bu-dući da je obavljanje djelatnosti započelo 6. svibnja 2005. godine, odnosno obavljanje djelatnosti je tra-jalo osam mjeseci unutar navedenog poreznog raz-doblja, tako da su i radnici bili zaposleni samo osam mjeseci unutar tog poreznog razdoblja. Stoga, radi specifičnosti konkretnog slučaja, mišljenja smo da se poreznom obvezniku - obrtniku iznimno mogu pri-znati olakšice za područje posebne državne skrbi za navedeno porezno razdoblje, budući da je od samoga

Iznimno, obrtnici koji obavljaju samostalnu djelatnost na području Grada Vukovara i zapošlja-vaju više od dva radnika u radnom odnosu na ne-određeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko-planinskim područjima najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak deset (10) godina. To znači od 2005. do 2014., a nakon toga im se dohodak smanjuje za 75%.

Cilj je propisane olakšice da porezni obveznici obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara i područjima posebne državne skrbi i zapošljava-ju osobe s prebivalištem i boravištem na istom po-dručju. Nije bitno da porezni obveznik ima sjedište obrta na tom području, nego da tamo i posluje. To znači da djelatnost može obavljati i putem izdvo-jene poslovne jedinice i sl., ali o tome treba voditi zasebne evidencije – podatke za primjenu navede-ne porezne olakšice. Nadalje, ako obrtnik ima samo sjedište obrta na području posebne državne skrbi ili Grada Vukovara, a djelatnost obavlja izvan toga područja, ne smatra se poreznim obveznikom na kojeg bi se odnosila olakšica.

Ako obrtnik dio djelatnosti obavlja na tom po-dručju, a dio izvan, porezna olakšica se primjenju-je, uz propisane uvjete, samo na ostvareni dohodak na tom području. Navedeni kriterij se ne bi odnosio na neke posebne djelatnosti, npr. prijevozništvo, graditeljstvo i dr. te se ukupno ostvareni dohodak tih i sličnih djelatnosti smatra ostvarenim dohot-kom na području državne skrbi ako su zadovoljeni ostali uvjeti.

Pravilnikom o porezu na dohodak (u dijelu Sa-držaj godišnje porezne prijave – obrazac DOH, čl. 88. st. 2. t. 17.) navedeno je da se smanjenje svote poreza na dohodak na područjima od posebne dr-žavne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima izračunava na temelju udjela iskaza-nog na tim područjima u ukupnom dohotku, u po-stotku. Navedeni udio je osnovica za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može smanjiti prema čl. 55. Zakona.

Ostvareni dohodak na navedenim područjima, uz zadovoljenje propisanih uvjeta porezni obveznici trebaju iskazati na obrascu DOH pod t. 4.2.6., a ako je riječ o obrtniku koji obavlja djelatnost na područ-ju druge skupine, podatke treba evidentirati na slje-deći način:

4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VUKOVARU I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE

R. br. PodruČja PoseBne drŽavne skrBi i Brdsko-Planinska PodruČja iZnos doHotkaudio (4.2.6. stup. 3. /

sveukupni dohodak pod 5.)u postotku

1 2 3 4

1. Prva skuPina i grad vukovar

2. druga skuPina 24.500,00 57,70

3. treĆa skuPina i Brdsko-Planinska PodruČja

Pretpostavimo, da obrtnička radnja obavlja dio djelatnosti na području državne skrbi druge skupi-

početka obavljanja djelatnosti na PPDS zaposlio rad-nike s prebivalištem i boravištem na PPDS.


ne, ali samo za ovaj primjer izračuna, ne i za cijeli primjer prijave na obrascu DOH za obrt TENA. Iako je sjedište obrta TENA u Zadru, obrt zapravo ne po-sluje na području državne skrbi jer drugoj skupini područja državne skrbi pripada samo 10% područ-ja grada, i to naselja: Babindub i Crno.

Ako pretpostavimo da svota dohotka (smanjena za poticaj zapošljavanja, svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje i dr. pre-ma čl. 56. i 57. Zakona) iznosi 24.500,00 kn, u odnosu na ukupno iskazani dohodak u obrascu DOH pod t. 5 – SVEUKUPNO DOHODAK poreznog obveznika, udjel ostvarenog dohotka na području državne skrbi treba izračunati na sljedeći način:

24.500,00x 100 = 57,70

42.457,50

Ako postavimo, primjerice, da je ukupna porezna obveza za obrtnika koji posluje izvan područja dr-žavne skrbi i dijelova na području državne skrbi u svoti od 7.120,00 kn, smanjenje se porezne obveze treba u našem primjeru izračunati na sljedeći način:

(7.120,00 x 57,70%) x 75% = 3.081,18 kn7.120,00 – 3.081,18 = 4.038,82 kn smanjena po-

rezna obveza obrtnika koji posluje na području posebne državne skrbi

Na ovoj se poziciji iskazuje zbroj svih oblika doho-daka i plaćenog poreza i poreza evidentiranih na pret-hodnim dijelovima obrasca DOH. To je ujedno i poda-tak o svim mogućim odbitcima neke fizičke osobe, a obrtnik npr. u ovom dijelu može pribrojiti i ostvareni dohodak od povremena samostalnog rada (za član-stvo u nadzornom odboru, autorski honorar, doho-dak od ugovora o djelu i dr.), što ih na temelju potvrde isplatitelja treba evidentirati u obrascu DOH, a nika-ko kao primitak u obrascu KPI. Ali s motrišta PDV-a, sve je račune R-2 (naplaćene) trebalo evidentirati u knjigu I-RA, neovisno o tome jesu li računi u vezi s obavljanjem obrtničke djelatnosti ili povremenog sa-mostalnog rada – npr. dohodak autora će se također do 28. veljače 2014. zajedno s ostalim naplaćenim ra-čunima iz djelatnosti iskazati u obrascu PDV-K.

Ako je u poreznom razdoblju porezni obveznik poslovao s gubitkom (negativan dohodak) od obav-ljanja samostalne djelatnosti obrta i slobodnog za-nimanja, gubitak treba iskazati pod t. 4.2.1., stupac 6 obrasca DOH. Rješenje o gubitku odnosi se samo na gubitak od samostalne djelatnosti za koje se vode poslovne knjige.

Pod t. 5. obrasca DOH porezni obveznik treba zbrojiti sve ostvarene i prijavljene dohotke u pore-znom razdoblju, a u našem primjeru, za obrtničku radnju TENA dohodak od samostalne djelatnosti treba evidentirati na sljedeći način:

5. SVEUKUPNO DOHODAK, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (u kunama i lipama)

(4.1.3. + 4.2.3. stup. 7 + 4.3.1. + 4.4.5. + 4.5.1. + 4.6.9. + 4.7.1.)

doHodak uPlaĆeniPoreZ i PrireZ

24.350,00 –

OBRAZAC DOH – 6. PODATCI O OLAKŠICAMA, OSLOBOĐENJIMA I POTI-CAJIMA

Podatci koje obrtnik treba evidentirati pod ovim red. br. obrasca DOH nemaju utjecaja na već utvr-đeni dohodak. Imaju informativno značenje prema navedenim točkama.

Pod t. 6., red. br. 9., porezni obveznici koji su obav-ljali djelatnost na području državne skrbi ili brdsko-planinskim područjima, trebaju evidentirati svotu poreza za koju je smanjena ukupna porezna obveza. To je podatak koji se dobije izračunom pod t. 9.6. Pri-loga prijave – UPO.

U našem su primjeru to sljedeći podatci:

6. PODACI O OLAKŠICAMA, OSLOBOĐENJIMA I POTICAJIMA

R br. oPis iZnos(u kunama i lipama)

1 2 3

1. neoPoreZivi Primici umjetnika (čl. 24 st. 2. Pravilnika)

2. neoPoreZivi dio umjetniČkog Honorara (čl. 46. st. 5. Pravilnika)

3. PoreZno PriZnati iZdaci rePreZentacije (čl. 22. st. 1. t. 1. Zakona) 19.300,00

4. raZlika osoBnog odBitka (čl. 36. st. 1. i 2. Zakona u odnosu na čl. 54. Zakona)

5. umanjenje PoreZa Za olakŠicu Hrvi (čl. 53. st. 1. Zakona)

6.umanjenje PoreZa Za olakŠice na PodruČjima PoseBne drŽavne skrBi i drugim PodruČjima (čl. 55. Zakona)

Navedeni postotak za izračun smanjenja pore-zne obveze u odnosu na ukupno iskazanu poreznu obvezu treba primijeniti pod t. 9.6. obrasca DOH u PRILOG-u UPO. Ukupno iskazana porezna ob-veza (prema novim poreznim razredima + prirez) smanjuje se za izračunanih 57,70%, upravo koliki je udio ostvarenog dohotka na području druge sku-pine u odnosu na ukupno ostvareni dohodak pore-znog obveznika.

OBRAZAC DOH – 5. SVEUKUPNO DOHODAK POREZNOG OBVEZNIKA, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ


OBRAZAC DOH – 9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA

Prilog UPO, iako nije obvezan za prijavu, zapra-vo je rekapitulacija dohotka i iskorištenih olakšica, smanjenja te osobnih odbitaka u poreznom razdo-blju za koju se predaje godišnja porezna prijava te stoga i preporučujemo da se obvezno ispuni kako bi se mogla utvrditi porezna obveza, odnosno kako bi se moglo usporediti izračune s rješenjem PU nakon obrađene Porezne prijave.

Sadržaj Priloga UPO – DOH podijeljen je na četiri osnovna dijela:1. dio: utvrđuje se pod 9.1. osnovni osobni odbitak

svakog poreznog obveznika te pod 9.2. pre-nosi već utvrđen osobni odbitak (pod 3.3.) za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i dana darovanja, sveukupno godišnji osobni odbitak se evidentira pod 9.3.

2. dio: utvrđuje se godišnja porezna osnovica (pod 9.5.1). Ukupan godišnji dohodak/gubitak evidentiran u t. 5. obrasca DOH − ukupan dobitak, porez i prirez, smanjuje se za uku-pan godišnji osobni odbitak prethodno izra-čunan pod 9.3.

3. dio: utvrđuje se svota godišnjeg poreza i prireza primjenom sljedećih poreznih stopa:

12% do 26.400,00 kn (12 x 2.200,00)25% od 26.400,00 kn do 105.600,00 kn

(6.600,00 x 12 = 79.200,00)40% iznad 105.600,00 kn.

4. dio: utvrđuje se razlika poreza i prireza za upla-tu/povrat. Sukladno rješenju Porezne upra-ve, ovu razliku treba uplatiti, odnosno ako je riječ o povratu, može se zahtijevati povrat ili prebiti s obvezama tekućeg, odnosno budu-ćeg razdoblja.

Obračunana svota godišnjeg poreza osnovica je za obračun prireza i to za tuzemne porezne obve-znike s prebivalištem i uobičajenim boravištem, za gradove i općine koje su propisale obvezu plaćanja prireza.

Pregled gradova i općina koje su propisale nave-denu obvezu plaćanja prireza te visine stopa i datu-me primjene daju se u STRUČNIM INFORMACIJA-MA – vidjeti na www.rrif.hr (slobodan pristup).

Utvrđivanje porezne obveze na PRILOGU UPO daje se na sljedećoj stranici:

U našem je primjeru obrtnica Ana KRALJ na temelju dohotka od samostalnog obrta i udjela u zajedničkom dohotku utvrdila ukupni dohodak u svoti od 24.350,00 kn koji je već umanjen za preneseni gubitak iz 2012. Obveza je smanjena na temelju iskorištenog osobnog odbitka za obrtnicu i uzdržavano dijete te je utvrđena negativna pore-zna osnovica. To znači da obrtnica nije poslovala s gubitkom, ali za 2013. nema obvezu plaćanja po-reza na dohodak.

Nadalje, kako je u 2012. ostvaren gubitak, u tije-ku 2013. nisu plaćane akontacije poreza na doho-dak tako da nema poreznu obvezu, ali jednako tako nema niti preplatu poreza na dohodak za koju bi tra-žila povrat.

3.2. OBVEZNI PRILOZI UZ GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU

Uz obrazac DOH, a sukladno čl. 89. st. 1. Pravilni-ka, poreznoj prijavi za dohodak od samostalne dje-latnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak kojeg se oporezuje kao doho-dak od samostalne djelatnosti, treba priložiti sljede-će dokumente:9izvadak iz poslovnih knjiga s podatcima o

ukupnim primitcima i ukupnim izdatcima pri čemu se posebno iskazuju podatci o svoti otpi-sa, porezno priznatim izdatcima reprezentaci-je te podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca (ako izvadak nije priložen pri-javi o zajedničkom dohotku);

9popis dugotrajne imovine, ako nije priložen prijavi o zajedničkom dohotku;

9ugovor i isprave o otuđenju radnje ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca;

9isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako već nisu predane nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obav-ljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja po-trebno je predati preslike naloga ili ugovora o pri-mljenim svotama u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama čl. 20. Zakona o pravima sa-mostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjet-ničkog stvaralaštva i čl. 24. st. 2. Pravilnika ne opore-zuju, na temelju kojih su rabljene porezne olakšice.

Za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjet-ničko djelo od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz čl. 19. - 24. Za-kona (čl. 22. Zakona o pravima samostalnih umjet-nika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvara-laštva i čl. 46. st. 5. ovoga Pravilnika) potrebno je priložiti potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, na temelju kojih su rabljene porezne olakšice.

9 Napomena: U skladu s Uputom o sastavljanju godišnje porezne prijave, u Izvatku iz poslovnih knjiga treba evidentirati samo dohodak od obavlja-nja samostalne djelatnosti. U našem primjeru (pod red. br. 10., 11. i 12.) unesen je udio u zajedničkom dohotku te je vidljivo koji su sve dohodci sadržani u obrascu DOH.Pregled poslovnih primitaka i izdataka – izvadak

iz poslovnih knjiga, prema podatcima iz obrasca KPI obveznika PDV-a, u našem primjeru (u skladu s Uputom – za obveznike PDV-a) može sadržavati slje-deće podatke:

KALKULATOR PLAĆAObračun plaće (s neta na bruto) možete izračunati primjenom “kalkulatora” koji je dan na RRiF-ovoj internet stranici:

www.rrif.hr


9 Tablica 1: Pregled poslovnih primitaka i izdata-ka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

OIB poreznog obveznika: 12345678912Broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 3

Pregled primitka i izdatakaTek. br. Opis Svota

1 2 3

1. Ukupno primici (r. br. 1.1. do r. br. 1.2.) 377.930,001.1. poslovni primici 377.930,001.2. primici u svezi s otuđenjem –2. Ukupno izdaci (r. br. 2.1. do r. br. 2.5.) 348.440,00

2.1. poslovni izdaci 292.340,002.2. izdaci otpisa 36.800,002.3. izdaci reprezentacije 19.300,002.4. izdaci za premije osiguranja –2.5. izdaci u svezi s otuđenjem –3. Dohodak / gubitak (r. br. 1. - r. br. 2) 29.490,00

Pregled primitaka i izdataka (prošireni) može imati i sljedeće elemente:

PREGLED PRIMITAKA I IZDATAKA U POREZNOJ GODINI __2013.__

I. P R I M I C I1.primici u gotovini 126.050,002. primici putem računa 310.330,003. primici u naravi -4. PDV u primicima 58.450,005. UKUPNI PRIMICI (1+2+3-4) 377.930,00II. I Z D A C I1. izdaci u gotovini 48.400,002. izdaci putem računa 311.210,003. izdaci u naravi 36.800,004. PDV u izdacima 44.320,005. izdaci iz članka 22. Zakona 3.650,006. UKUPNI IZDACI (1+2+3-4-5) 348.440,00III. D O H O D A K (I.5-II.6) 29.490,00

Na dan 31. prosinca 2013. obrtnička radnja TENA ima u radnom odnosu 3 zaposlenika. Budući da Pregled primitaka i izdataka nije propisan obra-

zac, može sadržavati i neke druge podatke, npr. primitke i izdatke iskazane prema načinu napla-te (na žiro-račun, u gotovini, u naravi), podatke o PDV-u sadržanom u primitcima i izdatcima te svo-tu dohotka (u našem primjeru) na temelju udjela u zajedničkom obrtu i dr.

9 Tablica 2: Pregled poslovnih primitaka i izdata-ka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. za obrtnike koji posluju na području posebne dr-žavne skrbi i brdsko-planinskim područjima

OIB poreznog obveznika: 22192234567Broj zaposlenih radnika koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko – planinskim područjima na dan 31. prosinca = 6 zaposlenikaPrimici, izdaci, dohodak/gubitak ostvareni na područjima posebne državne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko – planinskim područjima

Tek. br.

Područja posebne državne skrbi i brdsko

– planinska područjimaPrimici Izdatci

Svota dohotka/gubitka

1 2 3 4 51. Grad Vukovar2. Prva skupina3. Druga skupina 250.300,00 185.800,00 64.500,004. Treća skupina

5. Brdsko – planinska područja

Porezne olakšice korištene na područjima posebne državne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko – planinskim područjima

Tek. br. Porezna olakšica za: Svota

1 2 31. Plaća novozaposlenih

osoba 12.400,00

2. Nagrade učenicima na praktičnom radu i naukovanju

3.300,00

3. Izdatke školovanja i stručnog usavršavanja 7.900,00

4. Izdatke istraživanja i razvoja −

5. Ukupno porezne olakšice (r. br. 1. do r. br. 4.) 23.600,00

IV. izmijenjeno i dopunjeno izdanje 2008.Autori:

prof. dr. sc. Vilim GORENC; doc. dr. sc. Zlatko ĆESIĆ, Vesna BULJAN, dipl. iur. i dr. sc. Vlado BRKANIĆ

Opseg priručnika je 1660 stranica. Tvrdi uvez.+ dodatak: Zakon o trgovačkim društvima (pročišćeni tekst) - studeni 2012. Cijena komentara i dodatka: 997,50 kn

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]

KOMENTAR ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA


PRILOG UPO(u kunama i lipama)

9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA ZA __2013._ GODINU

9.1. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA POREZNOG OBVEZNIKA I UZDRŽAVANE ČLANOVE

MJESEC

UKUPNI FAKTOR IZNOS OSOBNOG ODBITKA

IZVAN PPDS I DRUGIH

PODRUČJA

IZNOS OSOBNOG ODBITKA NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE

SKRBI I DRUGIM PODRUČJIMAOSOBNI ODBITAK UMIROVLJENIKA

(DO 3.200,00)

IZNOS MJESEČNOG OSOBNOG ODBITKA

IZVAN PPDS I DRUGIH

PODRUČJA

NA PPDS I DRUGIM PODRUČJIMA

P1 P2 P3 i P4 P1(3.840,00)

P2(3.200,00)

P3, P4(2.400,00)

1 2 3 4 5 6 (st. 2 x 2.200,00)

7 (st. 3 x 3.840,00)

8 (st. 4 x 3.200,00)

9 (st. 5 x 2.400,00) 10 11

(6 + 7 + 8 + 9 + 10)

I. 1,50 3.300,00 3.300,00II. 1,50 3.300,00 3.300,00III. 1,50 3.300,00 3.300,00IV. 1,50 3.300,00 3.300,00V. 1,50 3.300,00 3.300,00VI. 1,50 3.300,00 3.300,00VII. 1,50 3.300,00 3.300,00VIII. 1,50 3.300,00 3.300,00IX. 1,50 3.300,00 3.300,00X. 1,50 3.300,00 3.300,00XI. 1,50 3.300,00 3.300,00XII. 1,50 3.300,00 3.300,00

UKUPNO 9.1. 39.600,00

9.2. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA PLAĆENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU I DANA DAROVANJA (pod 3.3.) —

9.3. UKUPNO GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (9.1. + 9.2.) 39.600,00

9.4. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

9.4.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK (pod 5.) 24.350,00

9.4.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (pod 9.3.) < ili = 9.4.1. 39.600,00

9.4.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.1. - 9.4.2.) —

9.5. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

9.5.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.3.) —

9.5.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 26.400,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 12% —9.5.3. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 26.400,00 kn

DO 105.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 25% (NA IDUĆIH 79.200,00 kn)

—

9.5.4. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 105.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 40% —9.5.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 12% (9.5.2. x 12%) —9.5.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 25% (9.5.3. x 25%) —9.5.7. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 40% (9.5.4. x 40%) —9.5.8. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (9.5.5. + 9.5.6. + 9.5.7.) —9.5.9. GODIŠNJI PRIREZ (9.5.8. x stopa prireza) 12% —

PRAVO i POREZI br. 12 /12.sadrži dodatak (knjigu) novi ovršni zakonPripremio: Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.

Pretplatite se i na ovaj rrif-ov časopis!


9.6. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

9.6.1. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.5.8. + 9.5.9.) —

9.6.2. PROSJEČNA POREZNA STOPA (9.6.1. / 5.*100) —

9.6.3. DOHODAK IZ INOZEMSTVA IZUZET OD OPOREZIVANJA —

9.6.4. UKUPNI OPOREZIVI DOHODAK (ukupni dohodak pod 5. - dohodak iz inoz. pod 9.6.3.) —

9.6.5. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.2. * 9.6.4.) —

9.6.6. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS PRVE SKUPINE I GRADA VUKOVARA1 —

9.6.7. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS DRUGE SKUPINE2 —

9.6.8. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS TREĆE SKUPINE I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA3 —

9.6.9. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (9.6.6. + 9.6.7. +. 9.6.8.) —

9.6.10. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI4 —

9.6.11. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.5. – 9.6.9. – 9.6.10.) —

9.6.12. UPLAĆEN PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.) —

9.6.13. UPLAĆEN POREZ U INOZEMSTVU (pod 4.7.1. stup 6) —

9.6.14. UPLAĆEN POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI (= ili < 9.6.13.) —

9.6.15. UKUPNO UPLAĆEN POREZ I PRIREZ (9.6.12. + 9.6.14.) —

9.6.16. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.11. – 9.6.15.) —

9.6.17. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.15. – 9.6.11.) —

1 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. grada Vukovara i prve skupine)] * 100%

2 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. druge skupine)] * 75%

3 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. treće skupine i brdsko-planinska područja)] * 25%

4 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.1.4.)] * postotak invalidnosti. Ako se stupanj invalidnosti mijenja tijekom godine, umanjenje godišnje obveze poreza i prireza izračunava se posebno za pojedini stupanj invalidnosti te se dobiveni iznosi zbrajaju i upisuju.

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju sa-mostalnu djelatnost na područjima posebne dr-žavne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima iskazuju (kao prilog godišnjoj poreznoj prijavi) posebno svotu dohotka/gubitka i svotu ko-rištenih olakšica iz čl. 56. i 57. Zakona na tim po-dručjima, ako djelatnost obavljaju na više od jednog područja ili i izvan područja za koja su propisane porezne olakšice u tijeku poreznog razdoblja.

3.3. PLAĆANJE UTVRĐENOG POREZA PO GODIŠNJOJ POREZNOJ PRIJAVI

Svota obračunanog poreza na dohodak i prireza u godišnjoj poreznoj prijavi – obrascu DOH pod 9.6.1. nije i stvarna obveza koju porezni obveznik treba uplatiti. U primjeru naše obrtnice Ane KRALJ, obrt TENA, nije utvrđena obveza poreza na dohodak jer nema porezne osnovice (osobni je odbitak veći od porezne osnovice). Nakon podnošenja godišnje pri-jave od obračunane se ukupne svote poreza na do-

hodak i prireza za godinu za koju se dohodak i porez utvrđuje mogu odbiti predujmovi poreza i prireza koji su plaćeni u tijeku te iste godine u tuzemstvu (po rješenju Porezne uprave i po odbitku) i inozemstvu (porez plaćen u inozemstvu može se ograničeno uračunavati – na temelju potvrde inozemnog pore-znog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili na temelju potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu, a prema čl. 82. Pravilnika).

Za samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zani-manja to znači da će se od utvrđene godišnje pore-zne obveze odbiti plaćeni porez i prirez porezu na dohodak koji je porezni obveznik uplaćivao na ra-čun zajedničkih prihoda državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna, brojčana oznaka vrste prihoda 1430 – Predujam poreza i prireza na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatno-sti, sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi-nanciranje drugih javnih potreba za 2013.


U našem primjeru obrt TENA je u 2012. ostvario gubitak te u 2013. nije plaćao predujmove poreza na dohodak.

Konačna porezna obveza kao razlika poreza i prire-za utvrđuje se nakon odbitka plaćenih predujmova u tijeku godine za koju se porez obračunava, može biti:9pozitivna, porezni obveznik treba platiti razliku

poreza i prireza u roku od petnaest dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu, sukladno čl. 37. st. 6. Zakona i čl. 81. st. 5. Pravilnika.

Poreznu obvezu treba platiti preko računa kod ovlaštenih ustanova za platni promet na kojima po-rezni obveznici vode novčana sredstva;9negativna, riječ je o preplati poreza i prireza

za koju porezni obveznik može pisanim putem zahtijevati povrat, odnosno preplaćena se svo-ta može uračunati u predujam poreza i prireza tekućeg poreznog razdoblja (čl. 37. st. 7. Zakona i čl. 81. st. 6. Pravilnika).

U našem primjeru porezni je obveznik za 2013. ostvario dohodak u svoti od 24.350,00 kn (ukupno od samostalnog obrta i udjela u zajedničkom obrtu) koji je iskazan pod red. br. 4.2.1. obrasca DOH. Svota do-hotka smanjena je za plaće novozaposlenih, za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu u svoti od 21.482,50 kn te dohodak iznosi 42.457,50. Kako je u 2012. ostvaren gubitak, dohodak 2013. umanjen je za sljedećih 18.107,50 kn prenesenog gubitka iz 2012., te ukupno dohodak iznosi 24.350,00 kn. Kako godišnji osobni odbitak iznosi 39.600,00 kn, utvrđe-na je „negativna“ porezna osnovica, što znači da obrt nema obvezu poreza na dohodak za 2013.

Obrtnici i ostale samostalne djelatnosti koje po godišnjoj poreznoj prijavi iskažu obvezu poreza i prireza porezu na dohodak, nakon dobivenog rje-šenja Porezne uprave obvezu trebaju uplatiti na račun zajedničkih prihoda državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna, sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. (rješenje se izdaje u tijeku 2014.), i to na račune otvorene na razini grada/općine. Tako svaki grad ili općina imaju svoj račun.

Da je obrt TENA utvrdio obvezu, porez na doho-dak i prirez trebalo bi uplatiti na račun:

HR1110010051752012002

U pozivu na broj odobrenja u pretpolje, uplatitelji fizičke osobe upisuju broj modela „68”, a u nastavku polja brojčanu oznaku za vrstu poreza i prireza po-rezu na dohodak kojeg se plaća − Porez i prirez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi 1619 te OIB obrtnice Ane KRALJ (11 znamenaka).

68 1619 - 12345678912

Ako se razliku poreza i prireza po poreznoj prijavi ne plati u propisanom roku, treba obračunati i plati-ti zateznu kamatu u visini od 12,00% godišnje.

Mjesečni predujam za 2014., odnosno za naredno porezno razdoblje za obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zani-manja utvrđuje se prema rješenju Porezne uprave, sukladno čl. 47. st. 1. Zakona.

4. POSEBNOSTI PRI UTVRĐIVANJU DOHOTKA OD OBRTNIČKIH, SLOBODNIH I DRUGIH SAMOSTALNIH DJELATNOSTI − ZA OBRTNIKE KOJI NISU OBVEZNICI PDV-a

Temeljna je razlika između obrtnika – obveznika PDV-a i ostalih koji nisu prijavljeni u sustav PDV-a u načinu kako PDV utječe na primitke i izdatke obrt-nika, odnosno u načinu evidentiranja PDV-a u pore-znim knjigama i evidencijama obveznika.

Obveznici PDV-a zaračunani PDV iz ulaznih ra-čuna dobavljača priznaju kao pretporez nakon obavljenog plaćanja, a u obrascu KPI navedena svo-ta PDV-a knjiži se u stupac 13 te se smanjuje izdatak u stupcu 15. Zaračunani PDV u izlaznim računima jest obveza (u trenutku naplate), PDV iz primitka knjiži se u stupac 8, a ukupni primitci iz stupca 9 smanjuju se za jednaku svotu PDV-a. Prema tome, za obveznike PDV-a zaračunani PDV u ulaznim i izlaznim računima ne utječe na primitke i izdatke obrtnika, neutralan je i u pravilu ne može biti ni pri-mitak niti izdatak za obrtnike i slobodna zanimanja koji su u sustavu PDV-a.

Zaračunani PDV djeluje potpuno suprotno u primljenim računima dobavljača, obrtnika i slobodnih zanimanja koji nisu u sustavu PDV-a te se zajedno sa cijelom svotom računa knjiži (nakon plaćanja) u izdatak. Pritom u stupcu 13 obrasca KPI (PDV u izdatcima) nema podatka, a ukupni izdatci − stupac 15 sadrži i svotu PDV-a. I izlazni – ispostavljeni računi također ne sadrže svotu PDV-a jer ga poduzetnik koji nije u sustavu PDV-a ne može niti zaračunati pa se tako i u stu-pac 8 u trenutku naplate robe ili usluga ne unosi podatak, a ukupni primitci – stupac 9 također ne sadrže svotu PDV-a.

Bitno je naglasiti da načelo blagajne pri evidenti-ranju primitaka i izdataka primjenjuju i obveznici PDV-a i oni koji nisu u sustavu PDV-a. I jedni i drugi vode jednake porezne evidencije (s motrišta propi-sa o dohotku) te na jednak način utvrđuju dohodak što se prijavljuje na obrascu DOH.

Pritom izvadak iz poslovnih knjiga – pregled pri-mitaka i izdataka koji je sastavni dio – prilog uz go-dišnju poreznu prijavu obveznika iz čl. 18. st. 1., 2. i 3. Zakona treba sadržavati sljedeće podatke, a budu-ći da nije propisan obrazac, može imati oblik kako se prikazuje u nastavku.

Pregled poslovnih primitaka i izdataka (prema uputi) porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV-a, a koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona odnosno dohotka, utvrđuju na način pro-pisan člancima 19. – 24. Zakona, mogu sastaviti na sljedeći način (u ovaj pregled primitka i izdatka ne unose se podatci o primicima i izdatcima iz zajed-ničke djelatnosti koji su sadržani u obrascu DOH-Z).

Čitajte najnovije financijske vijesti na

RRiF- ovim internetskim stranicama

www.rrif.hr


9 Tablica 3: Pregled poslovnih primitaka i izdata-ka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. za obrtnika koji nije obveznik PDV-a

OIB poreznog obveznika: 78910234567Broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 11

Pregled primitka i izdatakaTek. br. Opis Svota

1 2 3

1. ukupno primici (r. br. 1.1. do r. br. 1.4.) 293.300,001.1. primici na žiro-račun 255.920,001.2. primici u gotovini 35.100,001.3. primici u naravi 2.280,001.4. primici u svezi s otuđenjem –2. ukupno izdaci (r. br. 2.1. do r. br. 2.5.) 161.200,00

2.1. izdaci putem žiro-računa 131.600,002.2. izdaci u gotovini 11.200,002.3. izdaci u naravi –2.4. izdaci otpisa 12.500,002.5. izdaci reprezentacije 5.900,002.6. izdaci za premije osiguranja –2.7. izdaci u svezi s otuđenjem –3. dohodak / gubitak (r. br. 1. - r. br. 2) 132.100,00

Godišnju poreznu prijavu na obrascu DOH-Z i obrascu DOH obrtnici i slobodna zanimanja koji nisu u sustavu PDV-a predaju također nadležnoj is-postavi Porezne uprave do kraja siječnja (DOH-Z), odnosno veljače (DOH) tekuće godine za prethod-nu poslovnu godinu (do 28. veljače 2014.) kako je pokazano i za obveznike PDV-a.

5. OSTALE OBVEZE OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA

Osim predaje godišnje porezne prijave na obrascu DOH, porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od obavljanja djelatnosti obrta i djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i dohodak od imovine po kojoj su i obveznici poreza na dodanu vrijednost i utvrđuju dohodak kao razli-ku primitaka i izdataka u obrascu KPI, trebaju naj-kasnije do 28. veljače 2014. nadležnoj PU dostaviti i sljedeće obračune:

1. konačni obračun poreza na dodanu vrijednost na obrascu PDV-K;

2. konačni obračun članarine turističkim zajed-nicama – obrazac TZ;

3. obračun spomeničke rente – obrazac SR;4. obračun komorskog doprinosa na obrascu KD.

5.1. OBRAČUN KOMORSKOG DOPRINOSA NA OBRASCU KD

Obveznici plaćanja doprinosa Hrvatskoj obrtnič-koj komori su obrtnici – fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti sukladno odredbama Zako-na o obrtu. Za obrtnike obveza plaćanja doprinosa koji obavljaju djelatnost samostalno ili u zajednič-kom obrtu, nastaje danom upisa u obrtni registar, a prestaje brisanjem iz obrtnog registra.

Godišnju poreznu prijavu za 2013. predaje se na obrascu DOH, i to za samostalne djelatnosti koje utvrđuju dohodak na temelju evidentiranih primitaka i izdataka u obrascu KPI te sve ostale fi-zičke osobe.

Rokovi predaje prijava poreza na dohodak – izvješća za 2013. kao i način utvrđivanja dohot-ka nisu se promijenili u odnosu na prethodnu, 2012., godinu; treba ih predati najkasnije do 28. veljače 2014.

Obrtnici koji obavljaju djelatnost u supodu-zetništvu trebaju predati prijavu na obrascu DOH-Z najkasnije do 31. siječnja 2014.

Poslovni primitci i poslovni izdatci su samo oni koji se odnose na obavljanje registrirane dje-latnosti, a trebalo ih je u obrazac KPI evidentirati prema „načelu blagajne“.

Izdatci otpisa – amortizacije obračunava-ju se u obrascu DI te su porezno priznati ako su u okviru porezno dopustivih stopa navedenih u čl. 12. Zakona o porezu na dobit.

Dohodak od samostalne djelatnosti smanju-je se za svotu plaće novozaposlenih osoba, svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, izdat-ke za istraživanje i razvoj te za preneseni gubitak.

Dohodak se smanjuje i za svotu osobnih od-bitaka poreznog obveznika i uzdržavanih člano-va kao i za dana darovanja i plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu.

Uz obrazac DOH za 2013. obrtnici trebaju predati pregled poslovnih primitaka i izdataka – Izvadak iz poslovnih knjiga. Obveza se odnosi na obrtnike koji su u sustavu PDV-a i koji nisu ob-veznici PDV-a.

Do 28. veljače 2014., uz obrazac DOH treba predati i konačni obračun za obvezu plaćanja turističke članari-ne na obrascu TZ i spomeničke rente na obrascu SR te konačan obračun ko-morskog doprinosa na obrascu KD.

ŠTO TREBA ZNATI!

Ako fizičke osobe obavljaju zajednički obrt, sva-ka je fizička osoba obveznik plaćanja doprinosa koji se plaća u postotku od 0,40% iz dohotka odno-sno dobitka, a za plaćanje doprinosa u paušalnoj svoti obveznik plaćanja doprinosa je osoba ovla-štena za predstavljanje i zastupanje zajedničkog obrta, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti.

Komorski doprinos plaća se i za vrijeme privre-mene obustave obrta, a plaćaju ga i obrtnici koji djelatnost obavljaju sezonski, i to za razdoblje od dana upisa u obrtni registar do dana brisanja iz obrtnog registra.www.rrif.hr


Temeljni je propis koji određuje obvezu plaća-nja Odluka o obveznicima, osnovici, visini, stopi te načinu i rokovima za plaćanje doprinosa Hrvat-skoj obrtničkoj komori (Nar. nov., br. 1/02., 158/02., 204/03. i 41/06., dalje: Odluka).

Prema navedenoj Odluci, doprinos se plaća po dvije osnove:9u paušalnoj svoti,9prema stopi od 0,40% od stečenog dohotka od-

nosno dobitka (za obrtnike „dobitaše”).

5.1.1. Plaćanje doprinosa u paušalnoj svotiDoprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori plaća se

paušalno u svoti 15,00 kn, a Udruženju obrtnika, Područnoj obrtničkoj komori u svotama kako je na-vedeno u Izvatku iz Odluke o plaćanju doprinosa u paušalnoj svoti udruženjima obrtnika, područnim obrtničkim komorama i Hrvatskoj obrtničkoj ko-mori za 2013. godinu (Nar. nov., br. 3/13.).

Doprinos u paušalnoj svoti obveznici su trebali u 2013. uplaćivati u rokovima dospijeća prema sljede-ćem rasporedu:

9 Tablica 4: Rokovi dospijeća plaćanja doprinosa HOK-u u paušalnoj svoti

tromjesečjenadnevak u tekućoj godini Zaduženje za

razdobljezaduženja dospijećaI. 15. 02. 28. 02. siječanj – ožujakII. 15. 05. 31. 05. travanj – lipanjIII. 15. 08. 31. 08. srpanj – rujanIV. 15. 11. 30. 11. listopad – prosinac

Napominjemo da je kod zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti obveznik plaćanja doprinosa u paušalnoj svoti samo nositelj zajedničkog obrta.

Za 2013. obrtnici su trebali doprinos u paušalnoj svoti Hrvatskoj obrtničkoj komori, Udruženju obrt-nika i Područnoj obrtničkoj komori plaćati u svota-ma navedenim u tablici − Izvadak iz odluka... (na sljedećim stranicama).

Obvezu je trebalo uplaćivati sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini na račun grada/općine obve-znika.

9 Na primjer:

Varaždin HR0810010051747252363Zagreb HR3810010051713352360Zadar HR4810010051752052367U pozivu na broj odobrenja upisuje se:- za pravne i fizičke osobe67 OIB

5.1.2. Plaćanje doprinosa prema stopi od 0,40%Obveznici plaćanja ovog doprinosa trebali su

plaćati, osim doprinosa u paušalnim svotama, i do-prinos obračunan prema stopi od 0,40% na doho-dak ili dobitak.

Predujam doprinosa prema stopi od 0,40% od osnovice obveznici su trebali obračunavati i uplaći-vati polugodišnje (odnosi se i na obrtnike „dobita-še”) i to u rokovima kako slijedi:

9do 31. ožujka za prvo polugodište tekuće godine,9do 30. rujna za drugo polugodište tekuće godine.Obrtnici koji su plaćali porez na dobitak jednako

kao obveznici pravne osobe trebali su obračunavati doprinos s primjenom navedene stope na dobitak, a druge pravne osobe, dragovoljni članovi, neprofitne udruge, na višak prihoda nad rashodima.

Na temelju upute Porezne uprave, osnovica za ko-morski doprinos je:

Osnovica za obračun komorskog doprinosa za obveznike poreza na dobit je red. br. IV. 38. prijave poreza na dobit za 2013.

Osnovica za obračun komorskih doprinosa za obveznike poreza na dohodak utvrđuje se na slje-deći način, ovisno je li u aplikaciji godišnje pore-zne prijave popunjeno polje 4.2.1. „Uv. gubitak” ili „Um. Dohodak”.

Ako je u polju upisana svota „Uv. gubitak”, toj se svoti pribraja svota iskazana u poljima „umanj./uveć.” dohodak pojedinca i zajedničkog dohotka, a ako je dobiven svota veća od nule, ona je osnovica za obračun komorskog doprinosa.

Ako je u polju 4.2.1. upisana svota „Um. doho-dak”, toj se svoti pribraja svota iskazana u poljima „umanj./uveć.” dohotka pojedinca i zajedničkog dohotka, a dobivena svota je osnovica za obračun komorskog doprinosa.

Obračun doprinosa prema stopi od 0,40% na do-hodak u našem primjeru za obrt TENA u 2013. pri-kazujemo u nastavku:

U 2013. ostvaren je dohodak od obavljanja:1. Samostalnog obrta 29.490,00 kn2. Udjela u zajedničkom obrtu 34.450,00 kn3. UKUPNO 63.940,00 kn4. Godišnja obveza (red. br. 3 x 0,40%) 255,76 kn5. Polugodišnji predujam za 2014.

(red. br. 4 : 2) = 127,88 knTreba napomenuti da razliku po konačnom obra-

čunu obveznici trebaju platiti u rokovima i na način propisan za obračun i uplatu poreza na dohodak, odnosno poreza na dobitak.

Utvrđenu obvezu uplaćuje se, sukladno Naredbi, na račun u kojem je sjedište županije, a u našem pri-mjeru to je:

Varaždin HR4810010051747252419Zagreb HR5110010051713352417Zadar HR4010010051752052414U pozivu na broj odobrenja upisuje se:- za pravne i fizičke osobe67 OIB

5.1.3. Izvješće o obračunanim i plaćenim doprinosimaObveznici plaćanja doprinosa trebaju nadležnoj

Poreznoj upravi dostaviti izvješće o obračunanim i plaćenim doprinosima za 2013. na obrascu KD. Obrazac se predaje zajedno s obrascem DOH najka-snije do 28. veljače 2014. za prethodnu godinu. Obrt-nici obveznici poreza na dobitak trebaju ga predati najkasnije do 30. travnja 2014. Za obrt TENA, obra-zac KD može imati sljedeće elemente:


Obrazac KD

Red. broj Opis Svota

1 2 3A. PAUŠALNI KOMORSKI DOPRINOS1 Dug iz prijašnjeg razdoblja −2 Obveza za obračunsku godinu (12 x 83,00) 996,003 Obveza za kamate −4 UKUPNO (1 + 2 + 3) 996,005 Uplaćeno tijekom obračunske godine 996,006 Razlika za uplatu (4 − 5) −7 Razlika za akontaciju u narednom razdoblju (5 − 4) −B. DOPRINOS OD DOHOTKA, ODNOSNO DOBITKA1 Dug iz prijašnjeg razdoblja −2 Osnovica za obračunsku godinu (dohodak, dobitak x 0,40) 255,763 Obveza za kamate −4 Ukupno (1 + 2 + 3) 255,765 Uplaćeno tijekom obračunske godine −6 Razlika za uplatu (4 − 3) 255,767 Razlika za povrat (4 − 3) −8 Razlika za akontaciju u narednom razdoblju (5 − 4) −9 Polugodišnja akontacija za naredno razdoblje (2 : 2) 127,88

............................................................................ ...............................................(Osoba odgovorna za sastavljanje obrasca) (Odgovorna osoba)

OBRAČUN KOMORSKOG DOPRINOSA ZA OBRTNIKEza razdoblje od 1. I. do 31. XII. 2013. godine

9 Napomena:- Doprinos je u paušalnoj svoti plaćao samostalni

obrt TENA, a u zajedničkom obrtu obveznik je bio su-poduzetnik. Plaćena svota je knjižena u obrazac KPI u izdatak.

- Doprinos prema stopi od 0,40% (kao predujmove) također je knjižena u obrazac KPI kao izdatak.

U zajedničkom obrtu obvezu je plaćao supoduzet-nik. obrazac KD predaje se za ukupno ostvareni do-hodak u 2013., odnosno samostalni dohodak i udio u zajedničkom dohotku te se obračunava razlika.

Sukladno čl. 19. Odluke o obveznicima, osnovi-ci, stopi te načinu i rokovima za plaćanje doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori donesen je Izvadak iz Odluke o plaćanju doprinosa u paušalnom iznosu Udruženju obrtnika, područnim obrtničkim komo-rama i Hrvatskoj obrtničkoj komori za 2013. koje u cijelosti navodimo u nastavku za potrebe kontrole ispunjenih obveza plaćanja.

IZVADAKIZ ODLUKA O PLAĆANJU DOPRINOSA U PAUŠALNOM

IZNOSU UDRUŽENJIMA OBRTNIKA, PODRUČNIM OBRTNIČKIM KOMORAMA I HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ

KOMORI ZA 2013. GODINU

rednibroj

naziv područne obrtničke komore i naziv udruženja

obrtnika/u:o:/ pripadnosti

obveznika doprinosa u paušalnom iznosu

visina doprinosa u paušalnom iznosu za

udruženje obrtnika

područnu obrtničku

komoru

Hrvatsku obrtničku

komoru

ukupno mjesečno 3 + 4 + 5

1 2 3 4 5 6

OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB

1 U.O. GRADA ZAGREBA 70,00 15,00 18,00 103,00

2 U. TRGOVACA ZAGREBA 50,00 15,00 18,00 83,00

3 U. UGOSTITELJA ZAGREBA 108,00 15,00 18,00 141,00

4 U. AUTOTAKSISTA GRADA ZAGREBA 0,00 15,00 18,00 33,00

5 U. AUTOPRIJEVOZNIKA ZAGREBA 105,00 15,00 18,00 138,00

6 U.O. DUGO SELO 60,00 15,00 18,00 93,00

7 U.O. VELIKA GORICA 80,00 15,00 18,00 113,00

8 U.O. SESVETE 45,00 15,00 18,00 78,00

9 U.O. SAMOBOR 52,00 15,00 18,00 85,00

10 U.O. JASTREBARSKO 47,00 15,00 18,00 80,00

11 U.O. ZAPREŠIĆ 50,00 15,00 18,00 83,00

12 U.O. SVETI IVAN ZELINA 35,00 15,00 18,00 68,00

13 U.O. VRBOVEC 45,00 15,00 18,00 78,00

14 U.O. DUBRAVA VRBOVEČKA 60,50 15,00 18,00 93,50

15 U.O. IVANIĆ GRAD 40,00 15,00 18,00 73,00

OBRTNIČKA KOMORA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE

16 M. U.O. DONJA STUBICA 25,00 25,00 18,00 68,00

17 U.O. KLANJEC 45,00 25,00 18,00 88,00

18 U.O. KRAPINA I OPĆINA ĐURMANEC 25,00 25,00 18,00 68,00

19 U.O. OPĆINE KRAPINSKE TOPLICE 39,00 25,00 18,00 82,00

20 U.O. PREGRADA, HUM NA SUTLI, DESINIĆ 40,00 25,00 18,00 83,00

21 U.O. SVETI KRIŽ ZAČRETJE 35,00 25,00 18,00 78,00

22 U.O. BEDEKOVČINA 38,00 25,00 18,00 81,00

23 U.O. ZABOK 29,00 25,00 18,00 72,00

24 U.O. ZLATAR 44,00 25,00 18,00 87,00

OBRTNIČKA KOMORA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

25 U.O. KUTINA 25,00 35,00 18,00 78,00

26 U.O. NOVSKA 38,00 35,00 18,00 91,00

27 U.O. PETRINJA 40,00 35,00 18,00 93,00

28 U.O. SISAK 50,00 35,00 18,00 103,00

29 U.O. TOPUSKO 38,00 35,00 18,00 91,00

30 U.O. GLINA 40,00 35,00 18,00 93,00

31 U.O. HRVATSKA KOSTAJNICA 50,00 35,00 18,00 103,00

OBRTNIČKA KOMORA KARLOVAČKE ŽUPANIJE

32 U.O. KARLOVAC 35,00 40,00 18,00 93,00

33 U.O. DUGA RESA 35,00 40,00 18,00 93,00

34 U.O. OZALJ 37,00 40,00 18,00 95,00

35 U.O. OGULIN 35,00 40,00 18,00 93,00

36 U.O. SLUNJ 40,00 40,00 18,00 98,00

OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

37 U.H.O. IVANEC 33,00 25,00 18,00 76,00

38 U.H.O. LUDBREG 34,00 25,00 18,00 77,00

39 U.H.O. NOVI MAROF 38,00 25,00 18,00 81,00

40 U.H.O. VARAŽDIN 40,00 25,00 18,00 83,00

41 U.H. ugostitelja VARAŽDIN 40,00 25,00 18,00 83,00

AKTUALNOAKTUALNOAKTUALNOFISKALNI SUSTAVI I OPOREZIVANJE

PODUZEĆA (I. i II. dio)

Autor: prof. dr. sc. Dragan ROLLER


rednibroj





udruženje obrtnika


komoru

Hrvatsku obrtničku

komoru


1 2 3 4 5 6

OBRTNIČKA KOMORA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

42 U.O. KOPRIVNICA 38,00 30,00 18,00 86,00

43 U.O. KRIŽEVCI 47,00 30,00 18,00 95,00

44 U.O. ĐURĐEVAC 38,00 30,00 18,00 86,00

OBRTNIČKA KOMORA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

45 U.O. BJELOVAR 42,00 30,00 18,00 90,00

46 U.O. ČAZMA 40,00 30,00 18,00 88,00

47 U.O. DARUVAR 38,00 30,00 18,00 86,00

48 U.O. GAREŠNICA, GRUBIŠNO POLJE 38,00 30,00 18,00 86,00

OBRTNIČKA KOMORA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

49 U.O. CRES-LOŠINJ 44,00 18,00 18,00 80,00

50 U.O. CRIKVENICA 39,00 18,00 18,00 75,00

51 U.O. ČABAR 40,00 18,00 18,00 76,00

52 U.O. DELNICE 40,00 18,00 18,00 76,00

53 U.O. KRK 44,00 18,00 18,00 80,00

54 U.O. OPATIJA 48,00 18,00 18,00 84,00

55 U.O. RAB 40,00 18,00 18,00 76,00

56 U.O. RIJEKA 45,00 18,00 18,00 81,00

57 U.O. VRBOVSKO 40,00 18,00 18,00 76,00

58 U.O. NOVI VINODOLSKI 39,00 18,00 18,00 75,00

59 U.O. VIŠKOVO-KASTAV-JELENJE-KLANA 48,00 18,00 18,00 84,00

OBRTNIČKA KOMORA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE

60 U.O. GOSPIĆ 37,00 27,00 18,00 82,00

61 U.O. NOVALJA 37,00 27,00 18,00 82,00

62 U.O. OTOČAC 40,00 27,00 18,00 85,00

63 U.O. SENJ 37,00 27,00 18,00 82,00

OBRTNIČKA KOMORA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

64 U.O. VIROVITICA 39,00 32,00 18,00 89,00

65 U.O. SLATINA 39,00 32,00 18,00 89,00

66 U.O. PITOMAČA 38,00 32,00 18,00 88,00

67 U.O. ORAHOVICA 39,00 32,00 18,00 89,00

OBRTNIČKA KOMORA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

68 U.O. POŽEGA 38,00 30,00 18,00 86,00

69 U.O. PAKRACA I LIPIKA 37,00 30,00 18,00 85,00

OBRTNIČKA KOMORA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

70 U.O. SLAVONSKI BROD 25,00 21,00 18,00 64,00

71 U.O. NOVA GRADIŠKA 34,00 21,00 18,00 73,00

OBRTNIČKA KOMORA ZADARSKE ŽUPANIJE

72 U.O. ZADAR 35,00 25,00 18,00 78,00

73 U.O. BIOGRAD 35,00 25,00 18,00 78,00

74 U.O. PAG 50,00 25,00 18,00 93,00

75 U.O. BENKOVAC 40,00 25,00 18,00 83,00

76 U.O. OBROVAC 35,00 25,00 18,00 78,00

77 U.O. GRAČAC 35,00 25,00 18,00 78,00

OBRTNIČKA KOMORA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

78 U.O. BARANJE 45,00 30,00 18,00 93,00

79 U.O. ĐAKOVO 30,00 30,00 18,00 78,00

80 U.O. DONJI MIHOLJAC 40,00 30,00 18,00 88,00

81 U.O. NAŠICE 40,00 30,00 18,00 88,00

82 U.O. OSIJEK 45,00 30,00 18,00 93,00

83 U.O. VALPOVO 40,00 30,00 18,00 88,00

OBRTNIČKA KOMORA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

84 U.O. ŠIBENIK 47,50 30,00 18,00 95,50

85 U.O. TISNO, MURTER; PIROVAC 60,00 30,00 18,00 108,00

86 U.O. VODICE 60,00 30,00 18,00 108,00

87 U.O. DRNIŠ 50,00 30,00 18,00 98,00

88 U.O. KNIN 50,00 30,00 18,00 98,00

rednibroj





udruženje obrtnika


komoru

Hrvatsku obrtničku

komoru


1 2 3 4 5 6

OBRTNIČKA KOMORA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

89 U.O. VINKOVCI 45,00 25,00 18,00 88,00

90 U.O. VUKOVAR 30,00 25,00 18,00 73,00

91 U.O. ŽUPANJA 50,00 25,00 18,00 93,00

92 U.O. ILOK 40,00 25,00 18,00 83,00

OBRTNIČKA KOMORA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

93 U.O. BRAČ 30,00 20,00 18,00 68,00

94 U.O. HVAR 22,00 20,00 18,00 60,00

95 U.O. IMOTSKI 22,00 20,00 18,00 60,00

96 U.O. MAKARSKA 25,00 20,00 18,00 63,00

97 U.O. OMIŠ 25,00 20,00 18,00 63,00

98 U.O. SINJ 30,00 20,00 18,00 68,00

99 U.O. SPLIT 30,00 20,00 18,00 68,00

100 U.O. TROGIR 28,00 20,00 18,00 66,00

101 U.O. KAŠTELA 55,00 20,00 18,00 93,00

102 U.O. VRGORAC 22,00 20,00 18,00 60,00

103 U.O. GRADAC 27,00 20,00 18,00 65,00

104 U.O. VIS 22,00 20,00 18,00 60,00

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE

105 U.O. PULA 75,00 23,00 18,00 116,00

106 U.O. BUZET 60,00 23,00 18,00 101,00

107 U.O. LABIN 65,00 23,00 18,00 106,00

108 U.O. PAZIN 50,00 23,00 18,00 91,00

109 U.O. POREČ 115,00 23,00 18,00 156,00

110 U.O. ROVINJ 50,00 23,00 18,00 91,00

111 U.O. UMAG 70,00 23,00 18,00 111,00

OBRTNIČKA KOMORA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

112 U.O. DUBROVNIK 43,00 35,00 18,00 96,00

113 U.O. KORČULA-LASTOVO 30,00 35,00 18,00 83,00

114 U.O. METKOVIĆ 30,00 35,00 18,00 83,00

115 U.O. PLOČE 37,00 35,00 18,00 90,00

116U.O.AUTOTAKSI PRIJEVOZNIKA DUBROVNIK

105,00 35,00 18,00 158,00

OBRTNIČKA KOMORA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

117 U.O. ŽUP. MEĐIMURSKE 30,00 24,00 18,00 72,00

118 U. UGOSTITELJA MEĐIMURJA 45,00 24,00 18,00 87,00

6. ZAKLJUČAKPrije izrade godišnje porezne prijave i utvrđiva-

nja dohotka porezni obveznici trebaju kontrolirati knjiženje primitaka i izdataka te utvrditi dohodak. Potom treba smanjiti dohodak za plaće novoza-poslenih osoba, naukovanje učenika te za izdatke obrazovanja i izobrazbe ako ih je obrtnik ostvario. Osobni odbitak obrtnika i uzdržavanih članova ta-kođer smanjuje dohodak kao poreznu osnovicu. Za razliku od 2012. u 2013. nije bilo promjene osobnog odbitka pa imamo samo tri porezna razreda i tri sto-pe poreza na dohodak: 12%, 25% i 40%.

Nadalje, prijava se daje na novom obrascu DOH koji je promijenjen u odnosu na prošlu godinu samo u dijelu – PRILOG UPO upravo zbog navede-nih razloga.

Prilog ČasoPisu rrif Br. 1/14. · značajno promijenio u odnosu na prethodnu godinu, a rok...

Documents

Transcript of Prilog ČasoPisu rrif Br. 1/14. · značajno promijenio u odnosu na prethodnu godinu, a rok...