3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd...

23
Univerzitetski glasnik Br. 417, 29 januari 2019 3 Vrz osnova na ~len 94, stav 1, alineja 22 od Zakonot za visokoto obrazovanie (Slu`ben vesnik na Republika Makedonija br. 82/2018), Univerzitetskiot senat na Univerzitetot Sv. Kiril i Metodij” vo Skopje, na 26. sednica odr`ana na 27.11.2018 godina, go donese sledniov P R A V I L N I K za uslovite, kriteriumite, pravilata i postapkata za zapi{uvawe i studirawe na prv ciklus studii (dodiplomski studii) i vtor ciklus studii (postdiplomski studii) na Univerzitetot Sv. Kiril i Metodij” vo Skopje PREDMET NA UREDUVAWE ^len 1 So ovoj Pravilnik se utvrduvaat uslovite, kriteriumite, pravilata i postapkata za zapi{uvawe i studirawe na prv ciklus studii (dodiplomski studii) i vtor ciklus studii (postdiplomski studii), kako i na integriranite studii od prv i vtor ciklus na Univerzitetot Sv. Kiril i Metodij” vo Skopje. Studii vo smisla na stav 1 od ovoj ~len se akademski i stru~ni studiski programi od prv ciklus dodiplomski studii (vo natamo{niot tekst: prv ciklus studii), integrirani studii od prv i vtor ciklus, akademski i stru~ni studiski programi od vtor ciklus postdiplomski studii (vo natamo{niot tekst: vtor ciklus studii). ZAPI[UVAWE STUDENTI ^len 2 Na prv i vtor ciklus studii, kako i na integriranite studii od prv i vtor ciklus na edinicite na Univerzitetot Sv. Kiril i Metodij” vo Skopje, studentite se zapi{uvaat soglasno so zakon, ovoj Pravilnik i konkursite za zapi{uvawe studenti na prv i vtor ciklus studii. Pravo na zapi{uvawe na prv ciklus studii i na integrirani studii od prv i vtor ciklus ^len 3 Na prv ciklus studii i na integrirani studii od prv i vtor ciklus mo`at da se zapi{at: - dr`avjani na Republika Makedonija koi srednoto obrazovanie go zavr{ile vo Republika Makedonija; - dr`avjani na Republika Makedonija koi del od srednoto obrazovanie zavr{ile vo stranstvo; - iselenici i dr`avjani na RM koi celokupnoto obrazovanie go zavr{ile vo stranstvo; - stranski dr`avjani koi srednoto obrazovanie go zavr{ile vo stranstvo; - stranski dr`avjani koi srednoto obrazovanie go zavr{ile vo Republika Makedonija; - dr`avjani na RM so zavr{eni ciklusi na visokoto obrazovanie na visokoobrazovni ustanovi vo Republika Makedonija i vo stranstvo; - stranski dr`avjani so zavr{eni ciklusi na visokoto obrazovanie na visokoobrazovni ustanovi vo Republika Makedonija i vo stranstvo; - drugi lica soglasno so zakon i/ili konkursot za zapi{uvawe studenti na prv ciklus studii i na integrirani studii od prv i vtor ciklus. Licata od stav 1, alinei 1, 2 i 3 se zapi{uvaat so pla}awe participacija ili {kolarina soglasno so konkursot za zapi{uvawe studenti na prv ciklus studii i na integrirani studii od prv i vtor ciklus. Licata od stav 1, alinei 4, 5 i 7 se zapi{uvaat kako stranski dr`avjani so pla}awe {kolarina za stranci soglasno so konkursot za zapi{uvawe studenti na prv ciklus studii i na integrirani studii od prv i vtor ciklus. Stranskite dr`avjani ja pla}aat {kolarinata za stranci vo tekot na celoto {koluvawe, osven ako ne e poinaku

Transcript of 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd...

Page 1: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

Univerzitetski glasnikBr. 417, 29 januari 2019

3

Vrz osnova na ~len 94, stav 1, alineja 22 od Zakonot za visokoto obrazovanie (Slu`benvesnik na Republika Makedonija br. 82/2018), Univerzitetskiot senat na Univerzitetot„Sv. Kiril i Metodij” vo Skopje, na 26. sednica odr`ana na 27.11.2018 godina, go donesesledniov

P R A V I L N I Kza uslovite, kriteriumite, pravilata i postapkata za zapi{uvawe i studirawe na

prv ciklus studii (dodiplomski studii) i vtor ciklus studii (postdiplomskistudii) na Univerzitetot „Sv. Kiril i Metodij” vo Skopje

PREDMET NA UREDUVAWE^len 1

So ovoj Pravilnik se utvrduvaatuslovite, kriteriumite, pravilata ipostapkata za zapi{uvawe i studirawe naprv ciklus studii (dodiplomski studii) ivtor ciklus studii (postdiplomski studii),kako i na integriranite studii od prv i vtorciklus na Univerzitetot „Sv. Kiril iMetodij” vo Skopje.

Studii vo smisla na stav 1 od ovoj ~lense akademski i stru~ni studiski programi odprv ciklus – dodiplomski studii (vonatamo{niot tekst: prv ciklus studii),integrirani studii od prv i vtor ciklus,akademski i stru~ni studiski programi odvtor ciklus – postdiplomski studii (vonatamo{niot tekst: vtor ciklus studii).

ZAPI[UVAWE STUDENTI^len 2

Na prv i vtor ciklus studii, kako i naintegriranite studii od prv i vtor ciklusna edinicite na Univerzitetot „Sv. Kiril iMetodij” vo Skopje, studentite sezapi{uvaat soglasno so zakon, ovojPravilnik i konkursite za zapi{uvawestudenti na prv i vtor ciklus studii.

Pravo na zapi{uvawe na prv ciklus studii ina integrirani studii od prv i vtor ciklus

^len 3Na prv ciklus studii i na integrirani

studii od prv i vtor ciklus mo`at da sezapi{at:

- dr`avjani na Republika Makedonijakoi srednoto obrazovanie go zavr{ilevo Republika Makedonija;

- dr`avjani na Republika Makedonijakoi del od srednoto obrazovaniezavr{ile vo stranstvo;

- iselenici i dr`avjani na RM koicelokupnoto obrazovanie go zavr{ilevo stranstvo;

- stranski dr`avjani koi srednotoobrazovanie go zavr{ile vostranstvo;

- stranski dr`avjani koi srednotoobrazovanie go zavr{ile voRepublika Makedonija;

- dr`avjani na RM so zavr{eni ciklusina visokoto obrazovanie navisokoobrazovni ustanovi voRepublika Makedonija i vo stranstvo;

- stranski dr`avjani so zavr{eniciklusi na visokoto obrazovanie navisokoobrazovni ustanovi voRepublika Makedonija i vo stranstvo;

- drugi lica soglasno so zakon i/ilikonkursot za zapi{uvawe studenti naprv ciklus studii i na integriranistudii od prv i vtor ciklus.Licata od stav 1, alinei 1, 2 i 3 se

zapi{uvaat so pla}awe participacija ili{kolarina soglasno so konkursot zazapi{uvawe studenti na prv ciklus studiii na integrirani studii od prv i vtor ciklus.Licata od stav 1, alinei 4, 5 i 7 sezapi{uvaat kako stranski dr`avjani sopla}awe {kolarina za stranci soglasno sokonkursot za zapi{uvawe studenti na prvciklus studii i na integrirani studii od prvi vtor ciklus. Stranskite dr`avjani japla}aat {kolarinata za stranci vo tekot naceloto {koluvawe, osven ako ne e poinaku

Page 2: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

4

Univerzitetski glasnik Br. 417, 29 januari 2019

regulirano so zakon, me|unaroden/bilateralen dogovor ili drug akt. Dokolkuvo tekot na studiraweto liceto steknedr`avjanstvo na RM, studiraweto goprodol`uva so pla}awe {kolarina zadr`avjani na RM vo iznos koj va`i na denotna podnesuvaweto na baraweto od strana nastudentot. Studentot pravoto da studirakako dr`avjanin na RM go ostvaruva od denotna podnesuvaweto na baraweto, dokolku bideodobreno.

Licata od stav 1, alineja 6 sezapi{uvaat so pla}awe {kolarina soglasnoso konkursot za zapi{uvawe studenti na prvciklus studii i na integrirani studii od prvi vtor ciklus.

Studentot koj ima otpust oddr`avjanstvo na Republika Makedonija,studiraweto go prodol`uva kako stranskidr`avjanin so pla}awe {kolarina za strancivo iznos koj va`i na denot na podnesuvawetona baraweto od strana na studentot.Studentot so otpust se steknuva so statusna student stranski dr`avjanin na denot napravosilnosta na re{enieto izdadeno odnadle`en organ vo RM.

Dokolku studentot od stav 5 na ovoj~len go zavr{i obrazovanieto, edinicataima pravo po sudski pat da bara studentotda gi nadomesti tro{ocite za studirawe voiznos na {kolarina za stranski dr`avjani.Licata koi obrazovanieto ili del odobrazovanieto go steknale vo stranstvo,dol`ni se da dostavat dokument od nadle`enorgan vo Republika Makedonija zapriznavawe na steknatoto obrazovanie vostranstvo.

Uslovi za zapi{uvawe na studiiUslovi za zapi{uvawe na prv ciklus studiii na integrirani studii od prv i vtorciklus

^len 4Na prv ciklus studii i na

integrirani studii od prv i vtor ciklusmo`at da se zapi{at lica koi polo`iledr`avna matura ili me|unarodna matura ilikoi zavr{ile ~etirigodi{no sredno

obrazovanie spored propisite koi va`elepred voveduvaweto na dr`avnata matura.

Univerzitetot, so studiskiteprogrami na edinicite i konkursot zazapi{uvawe studenti, utvrduva koi nastavniprogrami za sredno obrazovanie se soodvetniza zapi{uvawe na oddelni studii.

Na studiite na koi e predvideno dase polaga priemen ispit, osven uslovite odstavovite 1 i 2 na ovoj ~len, kandidatitetreba da go polo`at i priemniot ispit.

Edinicata mo`e so studiskiteprogrami za prv ciklus i na integriranistudii od prv i vtor ciklus koi gi organizirada utvrdi posebni uslovi za zapi{uvawe.

Ovie uslovi se sostaven del nakonkursot za zapi{uvawe studenti na prvciklus studii.

Stranskite dr`avjani dostavuvaatdokaz, utvrden so konkursot za zapi{uvawestudenti, za poznavawe na jazikot na koj seizveduva studiskata programa.

Uslovi za zapi{uvawe na vtor ciklusstudii

^len 5Na vtor ciklus studii mo`at da se

zapi{at:- lica koi zavr{ile soodvetni

studiski programi od prv ciklus;- lica koi zavr{ile soodvetni

dodiplomski studii soglasno sopropisite koi va`ea do voveduvawetona ciklusite vo visokotoobrazovanie.Univerzitetot, so studiskite

programi na edinicite i pridru`nite ~lenkii konkursot za zapi{uvawe studenti,utvrduva koi prethodno zavr{eni studii sesoodvetni za zapi{uvawe na oddelnistudiski programi od vtor ciklus, kako iuslovite za zapi{uvawe na kandidatite koiimaat zavr{eno drugi studiski programi.Licata koi zavr{ile stru~ni studii mo`atda se zapi{at na akademski studiskiprogrami od vtor ciklus, pri {to zazapi{uvawe mo`e da se propi{e polagawena diferencijalni ispiti, soglasno sostudiskata programa.

Page 3: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

Univerzitetski glasnikBr. 417, 29 januari 2019

5

Za mo`nosta od stavot 3 na ovoj ~lenodlu~uvaat edinicite.

Na studiska programa od vtor ciklusstudii koja trae edna godina i so koja sesteknuvaat 60 EKTS-krediti mo`at da sezapi{at samo lica koi zavr{ile prv ciklusstudii vo traewe od najmalku 4 godini, so koise steknuvaat najmalku 240 EKTS-krediti,odnosno dodiplomski studii vo traewe odnajmalku 4 godini.

Licata koi obrazovanieto od stav 1,alinei 1 i 2 go steknale vo stranstvo, dol`nise da dostavat dokument od nadle`en organvo Republika Makedonija za priznavawe nasteknatoto obrazovanie vo stranstvo.

Edinicata mo`e so studiskiteprogrami za vtor ciklus koi gi organizirada utvrdi posebni uslovi za zapi{uvawe.Ovie uslovi se sostaven del na konkursot zazapi{uvawe studenti na vtor ciklus studii.

Stranskite dr`avjani dostavuvaatdokaz, utvrden so konkursot za zapi{uvawestudenti, za poznavawe na jazikot na koj seizveduva studiskata programa.

Ednakvo vrednuvawe na stranskoobrazovanie

^len 6Uslovite za zapi{uvawe od

~lenovite 4 i 5 na ovoj Pravilnik giispolnuvaat i licata koe zavr{ileobrazovanie spored ednakva studiskaprograma vo stranstvo.

Posebnite uslovi i postapkata zazapi{uvawe na licata od stav 1 na ovoj ~lense reguliraat so konkursot za zapi{uvawestudenti.

Postapka za zapi{uvawe na prv ciklusstudii i na integrirani studii od prv i vtorciklus

Konkurs za zapi{uvawe^len 7

Zapi{uvaweto na prv ciklus studiii na integrirani studii od prv i vtor ciklusse vr{i vrz osnova na javen konkurs.

Konkursot od stavot 1 na ovoj ~len gisodr`i:

- imeto na Univerzitetot i negovataadresa;

- imeto na edinicata na Univerzitetot;- nazivot na studiskata programa;- mestoto na izveduvawe na studiskata

programa;- vremetraeweto na studiite;- uslovite za zapi{uvawe, utvrdeni so

akt na Univerzitetot i edinicite;- brojot na slobodni mesta za

zapi{uvawe;- kriteriumite za selekcija;- prethodnoto zavr{eno obrazovanie;- postapkite i rokovite za prijavuvawe

i za izveduvawe na zapi{uvaweto nastudiite;

- visinata na participacijata i{kolarinata;

- dokaz za poznavawe na jazikotsoglasno so ovoj Pravilnik;

- elektronskoto po{tensko sanda~e naedinicata;

- drugi odredbi.Univerzitetot go donesuva i go

objavuva konkursot od stav 1 na ovoj ~len vrzosnova na predlozite na edinicite.

Konkursot se objavuva na makedonskijazik.

Za studiskite programi {to seakreditirani na angliski jazik, konkursot seobjavuva i so prevod na angliski jazik.

Prijava za konkurirawe^len 8

Kandidatot e dol`en da podneseprijava za konkurirawe za zapi{uvawe nastudii i elektronska prijava oduniverzitetskiot sistem do denot utvrdenvo konkursot.

Vo prijavite od stav 1 na ovoj ~len,kandidatot mora da nazna~i za koja studiskaprograma konkurira i dali konkurira zaredoven ili vonreden student.

Pokraj prijavite od stav 1 na ovoj~len, kandidatot e dol`en da gi prilo`i sitedokumenti utvrdeni vo konkursot.

Page 4: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

6

Univerzitetski glasnik Br. 417, 29 januari 2019

Selekcija na kandidatite^len 9

Univerzitetot so konkursot giutvrduva uslovite i postapkata za selekcijana kandidatite na na~in koj garantiraramnopravnost na site kandidati bez ogledna rasa, boja na ko`a, pol, jazik, vera,politi~ko ili drugo uveruvawe, etni~ko,nacionalno ili socijalno poteklo, imot,ra|awe, op{testvena polo`ba, invalidnost,seksualna orientacija i vozrast.

Univerzitetska konkursna komisija

^len 10Za sledewe na realizacijata na

konkursot, Rektorskata uprava formiraUniverzitetska konkursna komisija.

Univerzitetskata konkursna komisijae sostavena od 9 ~lena od redot na nastavni-cite, od nau~nite podra~ja na prirodno-matemati~kite, tehni~ko-tehnolo{kite,medicinskite nauki i zdravstvoto, zemjodels-kite i veterinarnite nauki, op{testvenite,humanisti~kite nauki i od umetnostite, kakoi eden ~len od redot na studentite.

Stru~nata i administrativnatapoddr{ka na Univerzitetskata konkursnakomisija ja vr{i Stru~nata slu`ba naUniverzitetot.

Univerzitetskata konkursnakomisija:

- ja sledi realizacijata na konkursot nafakultetite;

- se gri`i za unificirana primena naodredbite vo konkursot i naupatstvoto za realizacija nakonkursot;

- dava mislewa vo tekot narealizacijata na konkursot zazapi{uvawe studenti;

- na barawe na edinicata, gi vr{inadle`nostite na konkursna komisijana edinicata;

- vr{i i drugi raboti utvrdeni so ovojPravilnik i so op{tite i drugiteakti na Univerzitetot, kako i za koi}e bide ovlastena od rektorot.

Mislewata na Univerzitetskatakonkursna komisija se zadol`itelni zaedinicata.

Konkursna komisija na edinicata^len 11

Sekoja edinica na Univerzitetot,koja ima studiska programa za koja eraspi{an konkurs za zapi{uvawe novistudenti, dol`na e da formira svojakonkursna komisija, pred objavuvaweto nakonkursot za zapi{uvawe novi studenti.

^lenovite na konkursnata komisija seizbiraat od strana na nastavno-nau~niotsovet na edinicata, od redot nanastavnicite. So komisijata rakovodiprodekanot za nastava. Konkursnata komisijaod stav 1 na ovoj ~len e sostavena odnajmnogu 7 ~lena.

Konkursnata komisija se gri`i zarealizacija na postapkata za prijavuvawe iselekcija na kandidatite, vo soglasnost soodredbite sodr`ani vo konkursot zazapi{uvawe studenti.Konkursnata komisija odlu~uva poprigovorite na kandidatite.

Konkursnata komisija na edinicata edol`na tekovno da dostavuva podatoci zatekot na postapkata za prijavuvawe,selekcija i zapi{uvawe novi studenti doUniverzitetskata konkursna komisija.Podatocite se dostavuvaat na na~in koj }ego utvrdi Univerzitetskata konkursnakomisija.

Konkursnata komisija na edinicataima obvrska da podgotvi izve{taj zarezultatite od zapi{uvaweto, koj godostavuva do nastavno-nau~niot sovet naedinicata.

Pravo na prigovor

^len 12Kandidatot koj ne e zadovolen od

rezultatot dobien so selekcija nakandidatite, soglasno so konkursniteuslovi, ima pravo na prigovor do

Page 5: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

Univerzitetski glasnikBr. 417, 29 januari 2019

7

konkursnata komisija na edinicata, koja eorganizator na studiskata programa za kojakandidatot konkuriral.

Prigovorot od stav 1 na ovoj ~len sedostavuva vo rok od 24 ~asa od objavuvawetona rezultatot od selekcijata.

Rezultatot od stav 2 na ovoj ~len seobjavuva na oglasna tabla i na veb-stranicata na edinicata, pri {to senaveduva vremeto na objavuvawe.

Komisijata e dol`na da odlu~i poprigovorot na kandidatot vo rok od 24 ~asapo istekot na rokot za negovotopodnesuvawe.

Odlukata od stav 4 na konkursnatakomisija na edinicata na ovoj ~len e kone~na.Protiv odlukata od stav 5 na ovoj ~len mo`eda se podnese tu`ba do Upravniot sud.Zapi{uvawe

^len 13Po kone~nosta na postapkata za

selekcija na prijavenite kandidati,kandidatot koj ostvaril pravo nazapi{uvawe, no vo predvideniot(oglaseniot) rok ne izvr{il zapi{uvawe,gubi pravo na zapi{uvawe, a pravoto zazapi{uvawe go steknuva sledniot kandidatna rang-listata koj prethodno ne zazemalmesto vo ramkite na odobrenata kvota zazapi{uvawe studenti.Pri zapi{uvaweto, studentite potpi{uvaatdogovor za studirawe.

Studentite zapi{ani na studiskiteprogrami {to se izveduvaat na angliski jazikmo`at da potpi{at dogovor na angliskijazik.

Dogovorot od stav 2 na ovoj ~len sepotpi{uva od dekanot na edinicata istudentot.So ispolnuvawe na obvrskite na studentotpredvideni za zapi{uvawe, a utvrdeni sokonkursot za zapi{uvawe studenti i so ovojPravilnik, na studentot mu se izdava indeks.Statusot student se doka`uva so indeks.

Postapka za zapi{uvawe na vtor ciklusstudii

^len 14Vo postapkata za zapi{uvawe na vtor

ciklus studii soodvetno se primenuvatodredbite od ~lenovite 6 – 9 i ~len 13 od ovojPravilnik.

Pravo na prigovor

^len 15Kandidatot koj ne e zadovolen od

rezultatot dobien so selekcija nakandidatite, soglasno so konkursniteuslovi, ima pravo na prigovor.

Prigovorot od stav 1 na ovoj ~len sedostavuva vo rok od 24 ~asa od objavuvawetona rezultatot od selekcijata.

Rezultatot od stav 2 na ovoj ~len seobjavuva na oglasna tabla i na veb-stranicata na edinicata, pri {to senaveduva vremeto na objavuvawe.

Prigovorot se podnesuva dokolegiumot za vtor ciklus na edinicata kojae organizator na studiskata programa za kojakandidatot konkuriral. Prigovorot sedostavuva vo materijalna ili vo elektronskaforma na elektronskoto po{tensko sanda~ena edinicata navedeno vo konkursot zazapi{uvawe studenti.

Kolegiumot e dol`en da odlu~i poprigovorot na kandidatot vo rok od 24 ~asaod negovoto podnesuvawe.

Odlukata po prigovorot se dostavuvana elektronskoto po{tensko sanda~e nakandidatot i vo materijalna forma vo rokod 3 dena od istekot na rokot od stav 5 naovoj ~len.

Protiv odlukata od stav 6 na ovoj ~lenmo`e da se podnese tu`ba do Upravniot sud.

Redoven i vonreden student

^len 16Studentite, po pravilo, se

zapi{uvaat so status na redoven student.

Page 6: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

8

Univerzitetski glasnik Br. 417, 29 januari 2019

Soglasno so studiskata programa,dokolku e predvideno, studentot ima pravoda se zapi{e kako vonreden student.

Kako vonreden student mo`e da sezapi{e lice koe:

- e vraboteno, za {to prilo`uvasoodveten dokument so koj se doka`uvavrabotuvaweto;

- e rabotno anga`irano na drug na~in,za {to prilo`uva soodvetendokument so koj se doka`uvaanga`iranosta;

- poradi zdravstveni pri~ini ne e vosostojba kontinuirano da ja sledinastavata, ve`bite i dr. soglasno sostudiskata programa, za {toprilo`uva soodveten dokument so kojse doka`uva negovata zdravstvenasostojba;

- roditel na dete do edna godinavozrast;

- se otselilo vo stranstvo;- gi ispolnuva uslovite za drugi slu~ai

utvrdeni so op{t akt na edinicata.

Premin od redoven vo vonreden studentPremin od vonreden vo redoven student

^len 17Vo tekot na studiraweto, dokolku so

studiskata programa e utvrdena mo`nost zavonredno studirawe, redovniot student imapravo da go prodol`i studiraweto kakovonreden student, so pla}awe {kolarina.

Vonredniot student ima pravo da goprodol`i studiraweto kako redoven studentso pla}awe {kolarina.

Preminite od stavovite 1 i 2 od ovoj~len se vr{at pri zaverka, odnosnozapi{uvawe na semestar.

Uslovi za premin od redoven vo vonredenstudent

^len 18Studentot mo`e da premine od

redoven vo vonreden student vo slu~aite

utvrdeni vo ~lenot 16, stav 3 od ovojPravilnik.

Uslovi za premin od vonreden vo redovenstudent

^len 19Studentot mo`e da premine od

vonreden vo redoven student dokolkuprestanale pri~inite za studirawe kakovonreden student i e vo soglasnost sopropisite za brojot na studenti vo grupi zanastava, ve`bi i sl.

Student gostin

^len 20Student gostin mo`e da bide redoven

ili vonreden student od drug univerzitet vozemjata i od stranstvo koj zapi{uva deloviod studiska programa na Univerzitetot.

Statusot na student gostin traenajdolgo edna u~ebna godina.

Pravata i obvrskite na studentotgostin, iznosot na tro{ocite zastudiraweto, mo`nosta za prodol`uvawe nastudiite na edinica na Univerzitetot idrugi pra{awa povrzani so statusot nastudentot gostin se ureduvaat soPravilnikot za edinstveniot kredit-transfer sistem i preminot od edna na drugastudiska programa, odnosno od edna na drugaedinica na Univerzitetot i dogovor sklu~enpome|u studentot gostin i edinicata.

Student na mobilnost

^len 21Student na mobilnost mo`e da bide

redoven ili vonreden student naUniverzitetot koj zapi{uva delovi odstudiskata programa na univerzitet vostranstvo, najdolgo edna u~ebna godina.

Pred apliciraweto i zapi{uvawetona predmeti na stranskiot univerzitet,studentot na mobilnost e dol`en da dobiepotvrda/soglasnost od koordinatorot ili

Page 7: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

Univerzitetski glasnikBr. 417, 29 januari 2019

9

predmetniot nastavnik na ekvivalentniotpredmet na edinicata na Univerzitetotzaradi potvrduvawe na kompatibilnost napredmetot na stranskiot univerzitet soprogramata na Univerzitetot od najmalku 80%. Po zavr{uvaweto na mobilnosta,studentot do edinicata na Univerzitetotdostavuva dogovor za u~ewe i transkript naocenki, vrz osnova na koi bara prenesuvawena kreditite i ocenkata. Ocenkata ikreditite za polo`eniot ispit/i sesodr`ani vo re{enie na dekanot i sezapi{uvaat vo indeksot i vo e-dosieto.Zapi{uvaweto vo indeksot go vr{iovlasteno lice na edinicata, koe stava pe~ati broj i datum na re{enieto.

Osvoenite krediti od ispititepolo`eni so mobilnost se priznavaat vosoodvetniot semestar, kako {to sepredvideni na Univerzitetot.

Pravata i obvrskite na studentot namobilnost, iznosot na tro{ocite zastudiraweto, prodol`uvaweto na studiitena edinica na Univerzitetot i drugipra{awa povrzani so statusot na studentotna mobilnost se ureduvaat so Pravilnikotza edinstveniot kredit-transfer sistem ime|unarodnite programi za mobilnost.

Participacija i {kolarina^len 22

Redovnite studenti na prviot ciklusstudii i na integriranite studii od prv ivtor ciklus se zapi{uvaat so pla}aweparticipacija (kvota so participacija) iliso pla}awe {kolarina (kvota so {kolarina),soglasno so konkursot za zapi{uvawestudenti na prv ciklus studii i naintegrirani studii od prv i vtor ciklus.

Vonrednite studenti na prviotciklus studii se zapi{uvaat so pla}awe{kolarina, soglasno so konkursot zazapi{uvawe studenti na prv ciklus studii.

Studentite na vtoriot ciklus studiise zapi{uvaat so pla}awe {kolarina,soglasno so konkursot za zapi{uvawestudenti na vtor ciklus studii.

Premin na studentot od kvota soparticipacija vo kvota so {kolarina

^len 23Student zapi{an vo kvota so

participacija go gubi statusot na studentzapi{an vo kvota so participacija i giprodol`uva studiite vo kvota so {kolarinaako:

- eden predmet zapi{uva po tret pat;- ne osvoil najmalku 50 % od

zapi{anite krediti vo odredensemestar do po~etokot na naredniotsoodveten semestar (zimski, odnosnoleten).

STUDIRAWEUniverzitetski kalendar

^len 24Univerzitetskiot kalendar za

narednata u~ebna godina se donesuvanajmalku 5 meseci pred po~etokot nanarednata u~ebna godina, i se objavuva prekuuniverzitetskite glasila i na veb-stranicata na Univerzitetot.

Univerzitetskiot kalendar gi sodr`iramkovnite odredbi za po~etokot i krajot nau~ebnata godina, terminite za odr`uvawe nanastavata, ispitite i dr`avnite praznici inerabotnite denovi.

Vrz osnova na univerzitetskiotkalendar, edinicite donesuvaat kalendar zanarednata u~ebna godina i go objavuvaatpreku svoite glasila, najmalku 3 meseci predpo~etokot na narednata u~ebna godina.

Izveduvawe nastava

^len 25Nastavata se izveduva preku:

- predavawa;- ve`bi;- konsultacii;- seminarski raboti, doma{ni zada~i,

proekti, praktika, terenskanastava, klini~ka nastava, kursevi isl.

Page 8: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

10

Univerzitetski glasnik Br. 417, 29 januari 2019

^len 26Predavawata pretstavuvaat vid na

nastava so koja se realizira predmetnataprograma i studentot steknuva teoretskiznaewa koi mu ovozmo`uvaat sledewe naprakti~nata nastava (ve`bi). Sopredavawata se obezbeduva sintetiziranpregled na sodr`inite od predmetnataprograma. Vo tekot na predavawata, nastudentite mo`at da im bidat prezentiranii dopolnitelni sodr`ini i najnovi soznanijaod oblasta koi se vo funkcija nasovladuvawe na delovi od predmetnataprograma. Za ovie sodr`ini na studentot muse obezbeduva soodvetna dopolnitelnaliteratura.

Predavawata od stav 1 na ovoj ~lengi izveduvaat nastavnici izbrani vonastavno-nau~no zvawe.

Nastavnicite se dol`nipredavawata da gi realiziraat soglasno sopredmetnata programa koja e del odstudiskata programa.

Del od predavawata mo`at da seizveduvaat preku klini~ka nastava od stranana istaknat stru~wak od praktikata odsoodvetnata oblast.

Izborot na istaknatiot stru~wak odpraktikata go vr{i nastavno-nau~niot sovetna predlog od komisija {to ja formira za dago sprovede procesot na evaluacija nakandidatot/ite.

Vo nastavno-obrazovniot procesmo`at da se vklu~at i viziting-nastavniciod stranstvo.

^len 27Nastavata mo`e da se odviva i vo

virtuelno okru`uvawe za u~ewe ipodu~uvawe (e-u~ewe).

Ako e predvideno vo predmetnataprograma, vo nastavno-obrazovniot procesmo`at da se vklu~at predavawa od doma{nii stranski univerziteti so pomo{ naaudiovizuelni i drugi elektronski pomagala.

^len 28Ve`bite pretstavuvaat del od

nastavno-obrazovniot proces vo kojstudentite sovladuvaat prakti~ni iskustvavo soglasnost so predavawata odpredmetnata programa.

Liceto anga`irano da gi izveduvave`bite e dol`no na studentot aktivno damu objasnuva, nagledno da mu pomaga i daraboti so nego vo tekot na izveduvaweto nave`bite.

Nastavnicite anga`irani zaizveduvawe na nastavata po dadenapredmetna programa se odgovorni zapodgotovkata na ve`bite.

^len 29Konsultaciite pretstavuvaat del od

nastavno-obrazovniot proces, so {to nastudentot mu se ovozmo`uva da se razjasnatodredeni delovi od predmetnite programipreku neposreden kontakt so nastavnicite isorabotnicite zaradi polesno sovladuvawena sodr`inite od predmetnata programa.

^len 30Sekoj nastavnik i sorabotnik e

dol`en da odr`uva konsultacii sostudentite ~etiri ~asa sedmi~no.

Terminot za odr`uvawe nakonsultacii se objavuva na po~etokot nau~ebnata godina/semestar na veb-stranicatana edinicata.

Otsustvoto vo terminot zakonsultaciite, nastavnikot go najavuva.

^len 31Seminarskite raboti, doma{nite

zada~i i eseite se izrabotuvaat od stranana studentot kako samostojni trudovi sokoristewe na literatura predlo`ena odnastavnikot.

Proektnite zada~i studentot giizrabotuva kako individualna zadadenazada~a ili grupna zada~a na nekolkustudenti.

Page 9: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

Univerzitetski glasnikBr. 417, 29 januari 2019

11

Terenskata nastava se izveduva kogatoa e predvideno vo predmetnata programa.

^len 32Rasporedot na nastavata se objavuva

pred po~etokot na u~ebnata godina na veb-stranicata na edinicata.

Redovnost na studentite na nastava^len 33

Dokolku e predvideno so studiskata,odnosno predmetnata programa, redovnitestudenti se dol`ni da gi posetuvaat, odnosnoda gi izvr{uvaat site oblici na nastavautvrdeni so predmetnata programa, za {tomo`e da se dobijat soodveten broj poeni.

Evidencijata za prisustvo i zaaktivnosti na ~as se izrazuva vo poeni, kako{to e predvideno so predmetnata programa.

Na student koj opravdano izostanalod koj bilo del od nastavata, na negovobarawe mo`e da mu se ovozmo`iizostanatiot del da go nadomesti.

Napreduvawe na studentot^len 34

Studentite napreduvaat vo studiitepreku polagawe na ispiti za predvidenipredmeti/moduli i preku ispolnuvawe naobvrskite predvideni so studiskataprograma.

Studentite vo eden semestarzapi{uvaat minimum 21, a maksimum 35EKTS-krediti.

Odredbata od stav 2 na ovoj ~len nese primenuva za zapi{uvawe na semestarkade {to se predvideni uslovuva~kikriteriumi, odnosno prethodno sovladanipredmeti.

Na osobeno uspe{nite studenti (soprose~en uspeh od 8,5) mo`e da im se dozvolizapi{uvawe do 40 EKTS-krediti.

Zapi{uvawe semestar

^len 35Studentot mo`e da zapi{e novi

predmeti od nareden semestar, vo soglasnost

so pravilata za napreduvawe utvrdeni vosoodvetnata studiska programa.

Edinicata, vo ramkite na studiskataprograma, mo`e da propi{e uslovuva~kikriteriumi, t.e. prethodno sovladanipredmeti (osvoeni krediti, polo`eni i/iliislu{ani predmeti i sl.), kako uslov zazapi{uvawe na drugi predmeti.

Zapi{uvaweto na predmetniteprogrami vo nareden semestar se vr{i predpo~etokot na soodvetniot semestar.

Ako studentot gi ima polo`enoispitite od zimskiot semestar i treba dazapi{e, odnosno da prezapi{e samo predmetiod letniot semestar, zapi{uva prazenzimski semestar i obratno.

Edinicata mo`e da vovedecikli~nost vo nastavata, za {to nastudentot mu se ovozmo`uva anga`iranostvo site semestri.

^len 36Pri zapi{uvaweto na predmetite,

studentot najprvo gi zapi{uvanepolo`enite zadol`itelni i izbornipredmeti od soodvetniot (leten/zimski)semestar, a potoa zadol`itelnite predmetiod tekovniot semestar i na kraj, izbornitepredmeti od tekovniot semestar, no na tojna~in {to negovite vkupni studiski obvrskivo eden semestar da ne go nadminuvaat brojotna EKTS-krediti utvrden so ovoj Pravilnik.Vo zimskiot semestar se zapi{uvaatpredmeti {to se utvrdeni vo studiskiteprogrami za zimskiot semestar.

Vo letniot semestar se zapi{uvaatpredmeti {to se utvrdeni vo studiskiteprogrami za letniot semestar.

^len 37Pri zapi{uvaweto na predmetite,

potrebno e da se ispolnat uslovite utvrdeniso studiskite programi.

Pri povtorno zapi{uvawe nanepolo`en izboren predmet, studentot imapravo da go zameni izborniot predmet so drugizboren predmet od predmetite {to se

Page 10: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

12

Univerzitetski glasnik Br. 417, 29 januari 2019

aktivirani vo soodvetniot semestar kakoizborni predmeti.

Izmena na studiskata programa^len 38

Dokolku vo tekot na studirawetodojde do promena na studiska programa,studentot {to studiral spored nekoja odprethodnite programi i go nema zavr{enostudiraweto vo rokovite utvrdeni so tieprogrami, go prodol`uva studirawetosoglasno so uslovite za premin na novistudiski programi.

Zaverka na semestar^len 39

Studentot zaveruva predmeti odsemestarot ako ima dobieno potpisi odpredmetnite nastavnici, so {to se potvrduvanegovoto ispolnuvawe na predvidenitenastavni obvrski.

Studentot koj ne gi izvr{ilobvrskite propi{ani so studiskataprograma od odredena predmetna programa ine dobil potpis, ne mo`e da pristapi naispit.

Zaverkata na predmetite odsemestarot se vr{i vo termini {to giobjavuva edinicata na nejzinata veb-stranica.

Predmet na ocenuvawe^len 40

Predmet na ocenuvawe vo ramkite napredmetnata programa mo`at da bidat:

- kolokviumi;- ve`bi/prakti~na rabota/terenska

nastava;- seminarska rabota;- doma{na rabota;- proekti;- kursevi;- esei;- umetni~ki nastapi, umetni~ka

nastavna produkcija i sl.;- drugi aktivnosti predvideni so

predmetnata programa.

Kontinuirano ocenuvawe^len 41

Steknatite znaewa na studentite seproveruvaat i se ocenuvaat kontinuirano –vo tekot na nastavata i se izrazuvaat vopoeni.

So studiskata programa mo`e da seutvrdi deka nekoi oblici na nastava sesproveduvaat bez ocenuvawe ili deka seocenuvaat opisno.

IspitiKalendar i raspored na ispitite

^len 42Kalendarot na ispitite se objavuva

na po~etokot na sekoja u~ebna godina zaednoso rasporedot za nastava i se objavuva nainternet-stranicata na edinicata naUniverzitetot.

Rasporedot na terminite zaodr`uvawe na ispitite se utvrduva na tojna~in {to brojot na ispitnite termini zasekoj predmet/modul vo sekoj ispiten rok damo`e da gi opfati site studenti koi imaatpravo da go polagaat toj predmet/modul.

Prijava za ispit

^len 43Studentot mo`e da go prijavi ispitot

po pismen ili elektronski pat, dokolkupostoi mo`nost za toa. Pri elektronskoprijavuvawe na ispitot, studentot e dol`endopolnitelno da dostavi prijava za ispit vomaterijalna forma.

Po pismen pat, ispitot se prijavuvaso prijaven list. Prijavniot listpretstavuva dokument ~ija{to sodr`ina iforma se ednoobrazni za site sostavniedinici na Univerzitetot.

Vo redovniot ispiten rok, studentote dol`en da go prijavi ispitot vo rokoviteutvrdeni vo kalendarot za nastava.

^len 44Studentot pristapuva na ispit so

dokument za identifikacija i indeks.

Page 11: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

Univerzitetski glasnikBr. 417, 29 januari 2019

13

Ispitni rokovi^len 45

Studentot ima pravo da gi polagapredmetite vo ramkite na: zimskiot, letnioti esenskiot ispiten rok. Ispitnite rokovitraat najmalku 3 nedeli. Za sekoj predmet,vo sekoj ispiten rok, mo`e da se davaat dvatermina. Razlikata me|u dvata termina nemo`e da bide pomala od 10 dena.

Izveduvawe na ispit^len 46

Proverkata na znaewata nastudentite se vr{i i so izveduvawe ispiti.

Ispitite se izveduvaat po pismen i/ili usten na~in, kako i na drug na~in utvrdenso studiskata programa.

Pravo da polaga ispit ima studentotkoj gi ispolnil site obvrski propi{ani sosoodvetnata predmetna programa.

^len 47Ispitite mo`at da se organiziraat

neposredno po zavr{uvaweto na bloknastavni sodr`ini.

Ako e predvideno so studiskataprograma, ocenka od ispit mo`e da seformira i od poenite od kolokviumite.Koga studentot }e prijavi ispit i nema dase javi na ispitot, odnosno ne polagal, voprijavata za ispit mu se vpi{uva: ne polagali ne mu se zasmetuva vo pravoto za polagawepred komisija.

Javnost na ispitot

^len 48Ispitite se izveduvaat vo prisustvo

na javnosta.Ne smeat da se izveduvaat ispiti za

samo eden student bez prisustvo na drugilica (student, asistent, drug nastavnik).

Nastavnikot e dol`en da mu gosoop{ti postignatiot rezultat od usniotispit na studentot vedna{ po zavr{uvawetona ispitot.

Pravo na uvid vo ispitnatadokumentacija ima studentot.

Objavuvawe rezultati od ispitot^len 49

Ocenkite koi studentite gi dobile voproverkata na nivnite znaewa se objavuvaatna javno mesto (oglasna tabla, veb-stranicata na edinicata i sl.), vo rok od 7rabotni dena od sprovedenata proverka,odnosno od denot na polagaweto na ispitot.Nastavnicite se dol`ni, po barawe nastudentot, da obezbedat uvid vo pregledaniottrud i dobienata ocenka, vo rok od 2 rabotnidena od objavuvaweto na rezultatite.

Prigovor zaradi ocenka od proverka naznaeweto

^len 50Studentot, vo rok od 3 rabotni dena

od denot na objavuvaweto na rezultatite,mo`e da podnese prigovor do predmetniotnastavnik, ako ne e zadovolen od rezultatiteod ispitot, ili del od ispitot, odnosno odocenkata, ili ako smeta deka ispitot ne esproveden vo soglasnost so aktite naUniverzitetot i edinicata koi ja reguliraatovaa materija.

Ako nastavnikot utvrdi deka seispolneti uslovite od stav 1 na ovoj ~len,dol`en e da ja preispita ocenkata odrezultatite od ispitot ili del od ispitotvo rok od 7 rabotni dena od podnesuvawetona prigovorot od stav 1 na ovoj ~len.

Nastavnikot mo`e da ja potvrdiocenkata {to ja utvrdil ili da ja preina~i.

Potvrduvaweto, odnosno preina~uva-weto na ocenkata od stav 2 na ovoj ~len,nastavnikot go zapi{uva na prijavata sonaznaka: „se potvrduva dobienataocenka____” ili „se preina~uva dobienataocenka vo ocenka _______”.

Studentot ima pravo da go povle~eprigovorot.

Vo slu~aite od ovoj ~len, edinicatamo`e so op{t akt da gi utvrdi uslovite,na~inot i postapkata za komisisko polagawe.

Komisisko polagawe na ispit^len 51

Ako nastavnikot dvapati go oceniispitot na studentot so ocenka „5", studentot

Page 12: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

14

Univerzitetski glasnik Br. 417, 29 januari 2019

ima pravo da pobara od dekanot, odnosnodirektorot na edinicata, da formiratri~lena komisija od nastavnici od isto ilisrodno nastavno-nau~no podra~je pred kojastudentot }e go polaga ispitot. Nastavnikotkaj kogo polagal studentot ne e ~len nakomisijata od prethodniot stav na ovoj ~len.

Prenesuvawe na nadle`nosti zasproveduvawe na ispiti

^len 52Vo slu~aj na spre~enost na

predmetniot nastavnik, dekanot, odnosnodirektorot mo`e da mu gi prenesenadle`nostite za odr`uvawe na ispitite pokonkretniot predmet na drug nastavnik odista ili srodna nastavno-nau~na oblast, ili,pak, na komisijata za sproveduvawe na ispit.

Zavr{no ocenuvawe^len 53

So zavr{noto ocenuvawe sepresmetuvaat postigawata na studentot votekot na kontinuiranoto ocenuvawe,ispitite i drugi aktivnosti koi se predmetna ocenuvawe, a se predvideni sopredmetnata programa.

Ispitite, ili nekoi drugi formi naproverka na steknatite znaewa, ve{tini isposobnosti, se sproveduvaat za sitepredmeti koi studentot gi zapi{al, i toaspored gradivoto utvrdeno sporedstudiskata programa.

Kone~nata ocenka se utvrduva nazavr{noto ocenuvawe ili na ispitot voredovnata ispitna sesija.

Kone~nata ocenka e rezultat nazavr{noto ocenuvawe ili na ispitot, vozavisnost kako e utvrdeno so studiskataprograma.

Kone~nata ocenka zadol`itelno sezapi{uva vo indeksot i vo prijavata zazavr{no ocenuvawe.

^len 54Za ispolnuvawe na obvrskite od

predmetnata programa, studentot dobiva

odreden broj na poeni, i mo`e da ostvarinajmnogu 100.

Ocenuvaweto mo`e da bidekvantitativno ili opisno, ilikvantitativno i opisno.

Kone~nata ocenka se izrazuvakvantitativno od 5 (pet) do 10 (deset).Ocenkata 5 (pet) ozna~uva nedovolen uspeh.

Kone~nata ocenka za soodvetnapredmetna programa mo`e da bide izrazenai kvalitativno, kako dopolnenie nakvantitativnite izrazi.

Proporcijata pome|u obemot nakontinuiranoto ocenuvawe, ispitot idrugite aktivnosti koi se predmet naocenuvawe vo zavr{noto ocenuvawe jaopredeluva nositelot na predmetnataprograma.

Polo`en ispit e uslov da se steknepotrebniot broj krediti propi{an sopredmetnata programa.

Obvrski na nastavnikot^len 55

Nastavnikot e dol`en da go otstranistudentot od proverkata na znaewa, odnosnood polagawe na ispitot, dokolku oceni dekastudentot nedoli~no se odnesuva, gipopre~uva drugite studenti ili koristinedozvolivi pomagala.

Vo slu~aite od stav 1 na ovoj ~len,nastavnikot e dol`en da pokrenedisciplinska postapka.

Evidencija^len 56

Nastavnikot e dol`en da gi vnesekone~nite ocenki vo elektronskiot sistemi vo prijavite za ispit, vo rok od 5 (pet)rabotni dena od kone~nosta na ocenkata i voovoj rok da gi dostavi do slu`bata zastudentski pra{awa zaedno so izve{tajot zazavr{noto ocenuvawe.

Izve{tajot od stav 1 na ovoj ~lensodr`i:

- ispiten rok, odnosno sesija, datumna odr`uvawe na ispitot;

Page 13: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

Univerzitetski glasnikBr. 417, 29 januari 2019

15

- naziv na predmetot;- li~no ime na nastavnikot;- spisok na studentite (so ime i

prezime), dobiena kone~na ocenka sobrojka i bukvi;

- podatok za brojot na studentite koipolagale (zaklu~no so br. ____);

- potpis na nastavnikot.Izve{tajot se ~uva vo materijalna

forma, ukori~en za sekoja u~ebna godina, i/ili vo elektronska forma. Izve{tajot e odtrajna vrednost i se ~uva vo slu`bata zastudentski pra{awa.

Rezultatite i materijalite odkontinuiranoto ocenuvawe i ispitite, osvenkaj predmetniot nastavnik, se evidentiraati se ~uvaat vo ramkite na institutot,odnosno na katedrata ili kaj grupa predmetninastavnici.

Rezultatite od stavot 4 na ovoj ~lense ~uvaat vo materijalna ili elektronskaforma, edna godina.

Sporedlivost na sistemot za ocenuvawe^len 57

Numeri~kiot sistem za ocenuvawe sesporeduva so sistemot za ocenuvawe sporedEKTS.

Skalata so procenti se utvrduva sostudiskata programa.

Prose~en uspeh^len 58

Prose~niot uspeh na studentotpretstavuva aritmeti~ka sredina naocenkite od zavr{noto ocenuvawe po sitenastavni predmeti vo tekot na studiite,vklu~uvaj}i go i zavr{niot ispit, odnosnodiplomskiot trud.

Prezapi{uvawe predmeti^len 59

Student koj vo 3-te ispitni roka nego polo`il ispitot, istiot predmet goprezapi{uva vo narednata u~ebna godina vosoodvetniot semestar.

Povtoruvawe na ispit^len 60

Na studentot, po negovo barawe, muse ovozmo`uva da go povtori ispitot zapovisoka kone~na ocenka po predmetot, voperiod od najmnogu ~etiri meseci odpolagaweto.

Baraweto za povtoreno polagawe naispitot se dostavuva do dekanot.

Dekanot so re{enie ja poni{tuvaocenkata, koe e sostaven del na prijavata.

Ovlasteno lice od slu`bata naprijavata zapi{uva deka studentot japoni{tuva ocenkata so re{enie br. ____od____godina.Za povtorenoto polagawe, studentotpodnesuva nova prijava i dobienata ocenkaod povtorenoto polagawe se zapi{uva vonovata prijava.

Ocenkata dobiena na povtorenotopolagawe e kone~na i studentot nema pravona povtorno polagawe.

Zapi{uvawe predmeti od drugi studiskiprogrami nadvor od predmetite predvidenivo studiskata programa

^len 61Po polo`uvaweto na site predmeti

predvideni so studiskata programa, predodbranata na diplomskata rabota, dokolku epredvidena so studiskata programa,studentot ima pravo da zapi{e najmnogu 5predmeti od druga studiska programa naedinicata kade {to e zapi{an ili nastudiska programa od druga edinica.

Baraweto za zapi{uvawe sepodnesuva vo rok od 15 dena od datumot napolo`eniot posleden ispit, a zapi{uvaweto

10 => A A => 10 9 => B B => 9 8 => C C => 8 7 => D D => 7 6 => E E => 6 5 => F F, FX => 5

Page 14: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

16

Univerzitetski glasnik Br. 417, 29 januari 2019

se vr{i pri zapi{uvawe na zimskiot,odnosno letniot semestar na soodvetnataedinica.

Studentot nema pravo naprezapi{uvawe na predmetite od stav 1 naovoj ~len.

Evidencijata za zapi{anitepredmeti od drugi studiski programi se vodina edinicata na koja e zapi{an studentot.

Edinicata od stav 4 na ovoj ~lenizdava potvrda za polo`eni predmeti oddrugi studiski programi i e del od dodatokotna diplomata.

Sudir na interesi^len 62

Vo slu~aite koga predmetniotnastavnik i studentot se vo rodninska vrska:sin, }erka, snaa, zet, brat, sestra, sopruga ilisoprug, nastavnikot e dol`en da se izzemepri polagaweto na predmetot, odnosnoispitot, i za toa da go izvesti dekanot,odnosno direktorot na edinicata.

Dekanot, odnosno direktorot naedinicata, sproveduvaweto na ispitot godoveruva na drug nastavnik od isto ilisrodno nastavno-nau~no podra~je ili naposebna kompetentna ispitna komisija,sostavena od tri ~lena.

Diplomska rabota^len 63

Na edinicata na Univerzitetot nakoja e predvidena izrabotka na diplomskarabota, studentite imaat pravo i dol`nostda prijavat i da odbranat diplomska rabotaod podra~jeto na koe gi zavr{uvaat studiite.Na barawe na studentot i so prilo`en dokazza otsustvo od zemjata, dekanot mo`e da muodobri odbrana na diplomska rabota nadale~ina preku internet i definiranmedium, vo posebno utvrdena postapka i vosoglasnost so mentorot i ~lenovite nakomisijata.

Naslovot i tezite na diplomskatarabota gi predlaga predmetniot nastavnikod izbranata disciplina vo dogovor sostudentot.

Diplomskata rabota se vrednuva soocenka od 6 ({est) do 10 (deset).

Studentot mo`e da prijavi diplomskarabota dokolku ima osvoeno minimum 140EKTS-krediti na trigodi{nite studiskiprogrami, odnosno 200 EKTS-krediti na~etirigodi{nite studiski programi.Edinicite na koi se izveduvaat integriranistudii od prv i vtor ciklus, brojot na EKTS-kreditite go utvrduvaat so svoj akt.

Edinicata so op{tiot akt goutvrduva na~inot na opredeluvawe mentor,temite za diplomska rabota i ~lenovite nakomisijata za odbrana.

Odbrana na diplomska rabota^len 64

Odbranata na diplomskata rabota sesproveduva otkako studentot }e gi polo`isite predvideni predmeti/moduli i }e giispolni uslovite i site svoi obvrski spremastudiskata programa.

Odbranata na diplomskata rabota sevr{i pred komisija od 3 ~lena, od koi edniote mentorot.

Mentorot, vo dogovor so studentot, goopredeluva denot na odbranata nadiplomskata rabota.

Komisijata od stav 2 na ovoj ~len, poodbranata na diplomskata rabota, davaocenka od 5 do 10, pri {to ocenkata 5 zna~ideka diplomskata rabota ne e uspe{noodbraneta.

Vo slu~aj koga za diplomskata rabotae dobiena ocenka 5, se primenuvaatodredbite od ~len 51 na ovoj Pravilnik.

Za odbranata na diplomskata rabotase popolnuva poseben obrazec, koj gopotpi{uvaat ~lenovite na komisijata.

Prijavata za diplomskata rabota sonaslovot na temata, sostavot na ~lenovitena komisijata i ocenkata od diplomskatarabota se prilo`uvaat vo dosieto nastudentot.

Page 15: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

Univerzitetski glasnikBr. 417, 29 januari 2019

17

Stru~en, odnosno magisterski trud, odnosnoizrabotka i/ili izvedba na umetni~ko delo

Postapka za prijava, ocena i odbrana nastru~en, odnosno magisterski trud, odnosnoizrabotka i/ili izvedba na umetni~ko delo

^len 65Stru~niot trud e samostojna stru~na

rabota so koja se sistematiziraat postojniteznaewa i se pridonesuva za re{avawe naproblemi od praktikata.

Magisterskiot trud e rezultat nasamostojna rabota na studentot, so koj sesistematiziraat postojnite nau~ni znaewai se pridonesuva za nivniot natamo{enrazvoj.

Magisterskiot trud od oblasta naumetnosta mo`e da bide i izlo`ba naumetni~ki dela, teatarska pretstava, film,radio ili televiziska emisija, kompozicija,koncertna ili scenska izvedba na muzi~kodelo, solisti~ki koncert, a voarhitekturata, i arhitektonski proekt.

^len 66Studentot mo`e da prijavi stru~en,

odnosno magisterski trud so osvoeninajmalku 30 EKTS-krediti zaednogodi{nite, odnosno najmalku 90 EKTS-krediti za dvegodi{nite studii od vtorciklus, ili po polo`uvawe na site ispiti,vo zavisnost kako e utvrdeno so studiskataprograma.

Prijavata za izrabotuvawe nastru~niot, odnosno magisterskiot trud sepodnesuva do nastavno-nau~niot, odnosnonau~niot sovet, po prethodno dadenopozitivno mislewe na nastavno-nau~niotkolegium za vtor ciklus, po polo`uvawetona predvidenite ispiti.

Prijavata sodr`i: naslov na temata,obrazlo`enie za nau~nata, umetni~kata istru~nata opravdanost na temata, plan zarabota i pregled na literaturata.

Naslovot na temata i tezite gipredlaga kandidatot vo dogovor so mentorot.Odluka za prifatenata tema zaizrabotuvawe na stru~niot, odnosno

magisterskiot trud donesuva nastavno-nau~niot, odnosno nau~niot sovet.

Odluka za opredeluvawe na mentorot,po predlog na nastavno-nau~niot kolegium,donesuva nastavno-nau~niot, odnosnonau~niot sovet, na istata sednica na koja eprifatena temata.

Mentorot se opredeluva od nastavno-nau~nite i nau~nite rabotnici od potesnatanau~na, odnosno umetni~ka oblast od koja eprijaven trudot. Mentorot e nastavnikvklu~en vo studiskata programa kade {to ezapi{an studentot.

Po obrazlo`eno barawe nakandidatot ili mentorot, nastavno-nau~niot, odnosno nau~niot sovet mo`e dadonese odluka za promena na mentorot.

Mentorot na koj mu prestanalrabotniot odnos poradi ispolneti uslovi zapenzija, go zadr`uva statusot mentor dozavr{uvawe na postapkata za odbrana nastru~niot, odnosno magisterskiot trud.

^len 67Naslovot na prifateniot

magisterski trud se objavuva vo Biltenot naUniverzitetot i na veb-stranicata naedinicata, na makedonski i na angliski jazik.

^len 68Po zavr{uvaweto na mentorskata

faza, odnosno po izrabotkata na trudot,studentot dostavuva pet primeroci odstru~niot, odnosno magisterskiot trud, sobarawe da mu se formira komisija za ocenana stru~niot, odnosno magisterskiot trud odtri ~lena.

Po obrazlo`en predlog na mentorotza zavr{ena mentorska faza, nastavno-nau~niot, odnosno nau~niot sovet formirakomisija za ocena na stru~niot, odnosnomagisterskiot trud od tri ~lena, vo rok od45 dena od denot na predavaweto na trudot.Rokot od stavot 2 na ovoj ~len ne te~e voperiodot od 15 juli do 25 avgust vokalendarskata godina.

Komisijata za ocena na stru~niot,odnosno magisterskiot trud e dol`na da go

Page 16: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

18

Univerzitetski glasnik Br. 417, 29 januari 2019

pregleda trudot i na studentot pismeno damu gi dostavi eventualnite zabele{ki, vorok od 3 meseci od denot na formiraweto nakomisijata.

Komisijata mo`e da mu go vrati nakandidatot trudot so zabele{ki nadorabotka najmnogu 2 pati i mu opredeluvarok za postapuvawe. Ako kandidatot nepostapi po zabele{kite vo utvrdeniot rok,postapkata se zapira, a na kandidatot muprestanuva statusot student.

^len 69Studentot e dol`en da go izraboti i

da go predade stru~niot trud najdocna vo rokod {est meseci od denot na odobruvaweto natemata na stru~niot trud.Studentot e dol`en da go izraboti i da gopredade magisterskiot trud najdocna vo rokod edna godina od denot na odobruvaweto natemata na magisterskiot trud.

Po barawe na studentot, edinicata naUniverzitetot mo`e da odobriprodol`uvawe na rokovite od stavovite 1 i2 na ovoj ~len, za vremeto dodeka traelepri~inite za spre~enost za rabota nastru~niot, odnosno magisterskiot trud. Poistekot na ovoj rok, studentot gubi pravo dago brani prijaveniot stru~en, odnosnomagisterski trud.

^len 70Komisijata, vo rok od 3 meseci od

denot na odobruvaweto na trudot, izgotvuvaizve{taj vo koj dava ocenka i obrazlo`eniena trudot i go dostavuva do nastavno-nau~niot, odnosno nau~niot sovet naedinicata.

Po usvojuvaweto na izve{tajot, naistata sednica na nastavno-nau~niot,odnosno nau~niot sovet se formira komisijaza odbrana od 3 ~lena.

^lenovite na komisijata za ocena namagisterskiot, odnosno stru~niot trudmo`at da bidat i ~lenovi na komisijata zaodbrana.

Komisijata za odbrana, vo dogovor sokandidatot, go opredeluva denot naodbranata, no najdocna vo rok od od 30 dena

od denot na nejzinoto formirawe.Kandidatot pismeno se izvestuva za denotna odbranata.

Po barawe na kandidatot, rokot odstav 4 na ovoj ~len mo`e da se prodol`i.

^len 71Odbranata na trudot e javna i se

objavuva na oglasnata tabla na edinicata,najmalku 7 dena pred denot na odbranata.

^len 72Po zavr{uvaweto na odbranata na

trudot, komisijata za odbrana na trudotjavno ja soop{tuva ocenkata na odbranata nastru~niot, odnosno magisterskiot trud.

Ocenuvaweto se vr{i so opisniocenki: go odbranil stru~niot, odnosnomagisterskiot trud, ne go odbranilstru~niot, odnosno magisterskiot trud.

Za tekot na odbranata se vodizapisnik vo koj se vnesuva ocenkata ododbranata. Zapisnikot se potpi{uva odstrana na ~lenovite na komisijata.

^len 73Magisterskiot, odnosno stru~niot

trud se pi{uva na makedonski jazik.Dokolku studiskata programa se

realizira na eden od svetskite jazici,magisterskiot, odnosno stru~niot trud sepi{uva na soodvetniot jazik so prevod namakedonski jazik.

Na grupite na Pedago{kiot fakultet„Sv. Kliment Ohridski” vo Skopje, na koinastavata se izveduva na albanski i naturski nastaven jazik, magisterskiot,odnosno stru~niot trud mo`e da se pi{uvana soodvetniot jazik so zadol`itelen prevodna makedonski jazik. Magisterskiot, odnosnostru~niot trud mo`e da se brani nasoodvetniot jazik so zadol`itelen prevod namakedonski jazik.

Zavr{uvawe na studiite^len 74

Studentot gi zavr{il studiite odprv ciklus koga }e gi polo`i site ispiti, }egi ispolni site obvrski predvideni so

Page 17: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

Univerzitetski glasnikBr. 417, 29 januari 2019

19

studiskata programa i }e izraboti i uspe{no}e odbrani diplomska rabota soglasno soakreditiranata studiska programa. Sozavr{uvaweto na studiite od prv ciklus,studentot se steknuva so najmalku 180,odnosno 240 EKTS-krediti.

Studentot gi zavr{il studiite odvtor ciklus koga }e gi polo`i site ispiti,}e gi ispolni site obvrski predvideni sostudiskata programa i }e izraboti i uspe{no}e odbrani stru~en, odnosno magisterskitrud, odnosno }e izraboti i/ili }e izvedeumetni~ko delo. So zavr{uvaweto nastudiite od vtor ciklus i osvoenite kreditiod prviot ciklus, studentot se steknuva sonajmalku 300 EKTS-krediti.

Na studentot mo`e da mu se priznaati krediti od posetuvani vonkurikularnikursevi i seminari organizirani od stranana edinicata ili drugi visokoobrazovniinstitucii, dokolku e utvrdeno so studiskataprograma. Maksimalniot broj na krediti {toeden student mo`e da gi osvoi po ovoj osnovse 6.

So zavr{uvaweto na studiite vosoglasnost so ovoj ~len, studentot steknuvasoodvetno stru~no ili akademsko zvawe ilistepen, kako i drugi prava soglasno soposebnite propisi.

^len 75Brojot na kreditite za studiite koi

se povrzani so vr{ewe na reguliraniprofesii iznesuva najmalku 300, odnosno 360EKTS-krediti, dokolku poinaku ne e uredenoso zakon.

Za zavr{uvaweto na studiite zaregulirani profesii soodvetno seprimenuvaat odredbite od ~lenot 74 od ovojPravilnik i studiskite programi.

Uverenie, diploma i dodatok na diplomata^len 76

Studentot koj }e gi izvr{i siteobvrski spored studiskata programa zausovr{uvawe ili samo del od studiskataprograma za steknuvawe na obrazovanie muse izdava uverenie za zavr{eniot del od

studiskata programa, koe sodr`i podatociza nivoto, prirodata i sodr`inata nastudiite, kako i postignatite rezultati.

Na studentot koj }e gi izvr{i siteobvrski spored studiskata programa zadobivawe visoko obrazovanie vo koj bilociklus na obrazovanie, vrz osnova naevidencijata {to se vodi za nego,Univerzitetot mu izdava diploma.

So diplomata se potvrduva dekastudentot zavr{il studiska programa od prvili vtor ciklus i se steknuva so soodvetenstru~en ili nau~en naziv.

Sostaven del na diplomata edodatokot na diplomata (Diploma Supplement).

Diplomata se potpi{uva od strana narektorot i dekanot, odnosno direktorot.

Dodatokot na diplomata sepotpi{uva od strana na dekanot, odnosnodirektorot.

Diplomata se zaveruva so suv pe~atna Univerzitetot.

Na studiskite programi organiziraniod dve ili pove}e edinici na Univerzitetot,zaedni~kata diploma ja potpi{uvaatovlastenite lica na visokoobrazovniteustanovi koi organiziraat studiskaprograma za steknuvawe zaedni~ka diplomai rektorot na Univerzitetot, dokolkupoinaku ne e uredeno so me|useben dogovorkoj, pokraj visokoobrazovnite ustanovi, gopotpi{uva i rektorot.

Dodatokot na diplomata od stav 4 naovoj ~len se potpi{uva od ovlastenite licana visokoobrazovnite ustanovi koiorganiziraat studiska programa zasteknuvawe zaedni~ka diploma, dokolkupoinaku ne e uredeno so me|useben dogovor.Uverenieto i diplomata se javni ispravi.

Promocija^len 77

Promocijata pretstavuva sve~enovra~uvawe na diplomite za zavr{eni studii.Dekanot, odnosno direktorot na edinicatagi vra~uva diplomite od prviot i vtoriotciklus studii.

Page 18: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

20

Univerzitetski glasnik Br. 417, 29 januari 2019

DRUGI PRAVA NA STUDENTITEPosebni povolnosti

^len 78Studentite na site stepeni na visoko

obrazovanie, koi se bez roditeli, slepi,gluvi, invalidi od prva i vtora grupa, majkiso deca do {estgodi{na vozrast ihospitaliziranite, imaat pravo nadopolnitelni ispitni rokovi.

Miruvawe na obvrskite na studentot^len 79

Na studentot, po negovo barawe, mumiruvaat obvrskite:

1. za vreme na bremenost;2. ako e so dete do 1 (edna) godina

starost;3. za vreme na bolest podolga od 1

(eden) semestar;4. poradi semejni pri~ini:- izdr`uvawe na lica od potesnoto

semejstvo;- bolest, pomo{ i nega na lica od

potesnoto semejstvo;- elementarni nepogodi povrzani so

`iveali{teto, odnosnoprestojuvali{teto na studentot;

5. za vreme na me|unarodna razmena nastudentite vo traewe podolgo od 30dena vo tekot na odr`uvaweto nanastavata, dokolku so navedenatarazmena ne se steknuvaat EKTS-krediti;

6. za vreme na podgotovka i nastapi nasportski nastani koga ima status na~len na reprezentacijata naRepublika Makedonija;

7. poradi nemo`nost za ispolnuvawena finansiskite obvrski;

8. vo drugi slu~ai.Za miruvawe na obvrskite od stavot

1 na ovoj ~len, studentot podnesuva pismenobarawe i dostavuva soodvetna dokumentacija.Lica od potesno semejstvo vo smisla na stav1, to~ka 4, alinei 1 i 2 od ovoj Pravilnik seroditelite, bra}ata i sestrite na studentot.

Dokolku za vreme na miruvaweto naobvrskite nastanat izmeni vo studiskata

programa, studentot prodol`uva da studirana izmenetata studiska programa i e dol`enda gi ispolni obvrskite koi pretstavuvaatrazlika pome|u dvete studiski programi.

Studentot e dol`en da go aktivirastudiraweto vo rok od 15 dena poprestanokot na pri~inite za miruvawe.

Studentot koj gi stavil studiite vomiruvawe, a miruvaweto ne e prekinato dopo~etokot na narednata u~ebna godina,dol`en e na po~etokot na u~ebnata godina isekoja naredna u~ebna godina da go prodol`imiruvaweto.

Dokolku studentot ne postapisoglasno so stav 6 od ovoj ~len, se smeta dekagi prekinal studiite.

Za vremetraeweto na miruvaweto naobvrskite, studentot ne se zadol`uva sofinansiski obvrski dokolku gi ima izmirenozaostanatite finansiski obvrski.

Prodol`uvawe na prekinatite studii^len 80

Se smeta deka studentot gi prekinalstudiite dokolku ne zapi{e semestar,zaklu~no do po~etokot na naredniotsemestar, iako gi ispolnil uslovite.

Dokolku za vreme na prekinot nastudiite se izmeni studiskata programa,studentot e dol`en da gi islu{a, da giispolni i da gi polaga razlikite voizmenetata studiska programa.

Za vremetraeweto na prekinot nastudiite, studentot ne pla}a participacija,odnosno {kolarina.

Studentot gi prodol`uva studiite sopla}awe {kolarina dokolku prekinot trae3 i pove}e posledovatelni semestri.

Premin od edni na drugi studii

Premin na studiski programi naUniverzitetot

^len 81Vo tekot na studiite, studentot mo`e

da premine od edna na druga studiskaprograma na edinicata kade {to e zapi{an,kako i na studiska programa na druga

Page 19: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

Univerzitetski glasnikBr. 417, 29 januari 2019

21

edinica, pod uslovi utvrdeni so studiskataprograma na koja se preminuva, odnosno sopravilata za studirawe na edinicata.

Studentot ima pravo napreminuvawata od stav 1 na ovoj ~len i prizapi{uvaweto vo prva u~ebna godina sP dozatvoraweto na mati~nite knigi, dokolku nastudiskata programa na koja preminuva ne epopolnet brojot.

Premin od drugi visokoobrazovni ustanovi^len 82

Studenti od studiski programi oddrugi visokoobrazovni ustanovi od zemjatai od stranstvo mo`at da preminat nastudiski programi na edinicite naUniverzitetot, pod uslovi utvrdeni sostudiskata programa na koja se preminuva,odnosno so pravilata za studirawe naedinicata, ako postoi sovpa|awe nastudiskite programi za steknuvawe nastru~niot, odnosno akademskiot nazivutvrden vo studiskata programa na koja sepreminuva.

Na studentot koj bara preminuvawemo`e da mu se utvrdat dopolnitelni obvrskiza nadminuvawe na razlikite vo studiskiteprogrami, odnosno da gi ispolni obvrskitepo predmetite i da gi polo`i ispitite za damo`e da prodol`i so studiite.

Preminuvaweto mo`e da se dozvolidokolku studentot na edinicata naUniverzitetot realizira najmalku 60 % odpredvidenite krediti od studiskataprograma. Vo sprotivno, dokolku studentote soglasen, dol`en e da prezapi{e i ve}epriznaeni ili dopolnitelni predmeti.Edinicata mo`e da utvrdi od koi predmetikreditite ne mo`at da se prenesuvaat.

^len 83Pokraj drugite uslovi, studentot koj

saka da premine od edna na druga edinica/studiska programa/visokoobrazovna ustanovatreba da gi ispolnuva i slednive uslovi:

1. da gi ispolnuva uslovite za redovnozapi{uvawe vo nareden semestar namati~niot fakultet;

2. da ima re{enie od nadle`en organ voRepublika Makedonija za priznavawena steknati visokoobrazovnikvalifikacii vo stranstvo (zastudenti koi studirale vo stranstvo)so ekvivalencija za ocenkite;

3. da go znae makedonskiot jazik (zastranski dr`avjani), odnosno jazikotna koj se izveduva nastavata.

Zaedni~ki odredbi za premin^len 84

Brojot na studenti koi mo`at dapreminat go utvrduva dekanatskata, odnosnoinstitutskata uprava na po~etokot na sekojau~ebna godina, vo zavisnost od normativitei standardite i popolnetosta nakapacitetite.

Studenti koi se stranski dr`avjani,kako i studenti dr`avjani na RM koistudiraat na stranski univerziteti,steknuvaat pravo na premin pod istiteuslovi kako i makedonskite dr`avjani vrzosnova na posebnite kvoti za stranskidr`avjani.

^len 85Ako pove}e kandidati gi ispolnuvaat

uslovite za preminuvawe od utvrdeniot broj,prednost imaat kandidatite koi imaatostvaren povisok prose~en uspeh nafakultetot, odnosno na univerzitetot odkade {to doa|aat.

^len 86Preminuvaweto se vr{i vrz osnova na

re{enie za priznavawe na ostvarenikrediti so ekvivalencija na predmeti ikrediti.

Re{enie za preminuvawe donesuvadekanot po predlog na predmetniotnastavnik, odnosno predmetnite nastavnici.

Dekanot mo`e da formira i komisija,odnosno komisii za utvrduvawe naispolnetosta na uslovite za preminuvaweto.Polo`enite ispiti so izvorniot naslov,ocenki i ostvareni krediti na mati~niotfakultet i priznaeni so re{enieto od stav

Page 20: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

22

Univerzitetski glasnik Br. 417, 29 januari 2019

2 na ovoj ~len, zaedno so re{enieto zaekvivalencija, se evidentiraat vo dosietona studentot. Vo uverenieto za polo`eniispiti se vnesuvaat nazivite naekvivalentiranite predmeti i krediti odedinicata na koja preminal studentot.

Vo slu~aj na delumno priznavawe,studentot e dol`en da go zapi{e predmetoti da gi ostvari obvrskite za delot {to nemu se priznava. Krajnata ocenka pretstavuvaaritmeti~ka sredina od dvete ocenki i sezapi{uva brojot na krediti po toj predmetna edinicata na koja studentot preminuva.

Za studentite koi preminuvaat odstranski univerziteti, pokraj izvorniteocenki, se zapi{uva i ekvivalencijata naocenki utvrdena so re{enie na nadle`enorgan vo Republika Makedonija.

^len 87Studentot koj preminuva e dol`en da

se zapi{e do zavr{uvawe na upisniot rok.

^len 88Studentot koj preminuva gi

prodol`uva studiite so pla}awe {kolarina.

Prestanok i obnovuvawe na statusot nastudent

^len 89Na studentot mu prestanuva statusot

na student vo slednive slu~ai:1. ako diplomira;2. ako ne gi zavr{i studiite vo rokot

utvrden so zakon i pravilata zastudirawe na edinicata;

3. ako se ispi{e;4. ako e isklu~en;5. vo drugi slu~ai utvrdeni so

pravilata za studirawe na edinicata.Statusot od stavot 1 na ovoj ~len mo`e

da bide obnoven spored postapkata utvrdenaso statutot na edinicata, osven ako statusotne prestanal so trajno isklu~uvawe.Tro{ocite za obnovuvawe na statusot gipodnesuva studentot.

Po obnovuvawe na statusot,studentot mo`e da gi prodol`i studiite postudiskata programa koja se primenuva.

Dokolku e izmeneta studiskataprograma, studentot e dol`en da gi islu{a,da gi ispolni i da gi polaga razlikite vostudiskata programa.

Na studentot na koj mu e obnovenstatusot, gi prodol`uva studiite soglasnoso pravilata za studirawe na edinicata, avo soglasnost so pravilata za studirawe naUniverzitetot.

Na studentot na koj mu e obnovenstatusot, gi prodol`uva studiite sopla}awe {kolarina.

Paralelno studirawe^len 90

Studentot mo`e da studira na dvestudiski programi od prv ciklus studiiistovremeno (paralelno studirawe), na ednaili pove}e visokoobrazovni ustanovi,dokolku e predvideno so studiskata programai dokolku ne vlijae na ispolnuvaweto naobvrskite na studentot predvideni na dvetestudiski programi.

Pravoto na paralelno studirawestudentot mo`e da go ostvari:

- pri zapi{uvawe vo prva godina, so toa{to podnesuva prijava za zapi{uvawena dvete studiski programi;

- so zapi{uvawe vo nareden semestarili u~ebna godina.Studentite od stav 1 na ovoj ~len se

zapi{uvaat nadvor od kvotite, i toanajmnogu 10 na studiska programa.

Ednicata, odnosno edinicite na koistudentot studira i studentot potpi{uvaatdogovor so koj gi reguliraat me|usebniteprava i obvrski.

Studentot koj studira paralelnopla}a {kolarina na edinicata na koja seizjasnuva deka studira paralelno, odnosno naedinicata na koja se zapi{uva soglasno sostav 2, alineja 2 od ovoj ~len.

Studentot koj studira paralelnopla}a i participacija, odnosno {kolarina naedinicata na koja e zapi{an.

Page 21: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

Univerzitetski glasnikBr. 417, 29 januari 2019

23

Ostvaruvawe i za{tita na pravata nastudentite

^len 91Za ostvaruvawe na pravata na

studentot odlu~uva dekanot, odnosnodirektorot na edinicata, osven zapra{awata za koi poinaku e utvrdeno so ovojPravilnik.

Baraweto za ostvaruvawe na nekoesvoe pravo studentot go podnesuva dodekanot, vo pismena forma, pridru`eno sosoodvetna dokumentacija.

Dekanot odlu~uva vo rok od 30 denaod priemot na baraweto.

Dokolku dekanot ne odlu~i voutvrdeniot rok, naredniot den po istekot narokot, studentot ima pravo istoto baraweda go podnese do dekanatskata uprava, koja edol`na da odlu~i na prvata naredna sednicaod priemot na baraweto.

Protiv re{enieto na dekanot, kogaodlu~uval dekanot, studentot ima pravo na`alba vo rok od 15 dena od priemot nare{enieto do dekanatskata uprava, koja edol`na da odlu~i na prvata naredna sednicaod priemot na baraweto.

Re{enieto na dekanatskata uprava ekone~no.

Vo ime i za smetka na studentot,barawata za ostvaruvawe na nekoe pravomo`e da gi podnese i drugo lice koepodnesuva izjava deka nastapuva vo ime i zasmetka na studentot.

Dekanot mo`e da go ovlastiprodekanot za nastava ili drugo lice daodlu~uva za pravata na studentite.

Vo slu~aj na otsustvo na dekanot, negogo zamenuva prodekanot za nastava zapra{awata vo vrska so ostvaruvaweto iza{titata na pravata na studentite.

^len 92Barawata za izdavawe upravni i

realni akti, soglasno so Zakonot za op{tataupravna postapka, odnosno barawata zaostvaruvawe za{tita na pravata i pravniteinteresi na studentite podle`at naadministrativna taksa soglasno so Zakonotza administrativnite taksi, osven barawata

za izdavawe original-uverenija i original-diplomi za zavr{eni studii, kako i za drugidejstvija za koi ne se pla}a taksa soglasnoso zakon.

Prijavite za ispit i obrascite zazapi{uvawe i za zaverka na semestar nepodle`at na administrativna taksa.

Pravo na uvid vo ispitna dokumentacija istudentsko dosie

^len 93Pravo na uvid vo ispitnata

dokumentacija ima studentot.Pravo na uvid vo studentskoto dosie

ima studentot, negov roditel, staratel ililice ovlasteno od niv.

Studentot pri zapi{uvawetopopolnuva izjava za pravoto na uvid nalicata od stav 2 na ovoj ~len. Izjavata va`ivo tekot na celokupnoto studirawe.

Izdavawe potvrdi^len 94

Za izdavawe potvrdi, baraweto sedostavuva do ovlasteno lice od studentskataslu`ba na edinicata.

Potvrdite gi potpi{uva i gi izdavaovlasteno lice od studentskata slu`ba naedinicata.

Na~in na komunikacija^len 95

Komunikacijata pome|u edinicata istudentot se vr{i vo materijalna ilielektronska forma.

Koga komunikacijata se vr{i vomaterijalna forma, dostavata pome|uedinicata i studentot se vr{i prekuarhivata na edinicata.

Koga komunikacijata se vr{i voelektronska forma, dostavata pome|uedinicata i studentot se vr{i prekuelektronskite sanda~iwa na edinicata i nastudentot.

Katalog na uslugi^len 96

Postapkata za ostvaruvawe napravata na studentite e javno objavena na

Page 22: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

24

Univerzitetski glasnik Br. 417, 29 januari 2019

veb-stranicite na Univerzitetot i naedinicite.

Nadomestoci^len 97

Sostaven del na ovoj Pravilnik eAneks 1, so koj se utvrduvaat nadomestocite{to gi pla}aat studentite nadvor odparticipacijata, odnosno {kolarinata.

Op{ti akti na edinicite^len 98

Fakultetite i nau~nite institutidonesuvaat odluki kako op{ti akti so koigi doreguliraat uslovite, kriteriumite,pravilata i postapkata za zapi{uvawe istudirawe soglasno so nivnite specifiki.Odlukite od stavot 1 na ovoj ~len ne smeatda bidat vo sprotivnost so ovoj Pravilnik.Vo slu~aj na sprotivnost, se primenuva ovojPravilnik.

PREODNI I ZAVR[NI ODREDBI^len 99

Aneksot 1 od ~len 97 od ovojPravilnik }e se donese vo rok od 6 meseciod vleguvaweto vo sila na ovoj Pravilnik.

^len 100Ovoj Pravilnik vleguva vo sila so

denot na objavuvaweto vo Univerzitetskiglasnik.

^len 101Studentite zapi{ani do vleguvaweto

vo sila na ovoj Pravilnik, prodol`uvaat dastudiraat spored pravilata utvrdeni sostudiskite programi i odredbite od ovojPravilnik dokolku se popovolni za niv.

RektorProf. d-r Nikola Jankulovski, s.r.

Page 23: 3 5 $ 9 , / 1 , . ]D XVORYLWH NULWHULXPLWH SUDYLODWD L ... · ¨6y .lulo l 0hwrglm³ yr 6nrsmh qd vhgqlfd rgucdqd qd jrglqd jr grqhvh vohgqlry 3 5 $ 9 , / 1 , .]d xvorylwh nulwhulxplwh

Univerzitetski glasnikBr. 417, 29 januari 2019

25