Zagreb moj grad br.32

7/29/2019 Zagreb moj grad br.32

1/77

ISSN1

846-4378Broj 32 godina V prosinac 2011.

Besplatni primjerak


2/77

3

Za vas i zbog vasPostojimo za vas, u vama, s vama ve etiri godine!Gledajui oima i srcem etverogodinjeg djeteta, vjerujemo da nas volite i iskreno

bismo eljeli ispuniti vaa oekivanja. Ba kao to djetetu znai pohvala mame ili tate,tako i nama sve vae pohvale napoje duu udesnom energijom i snagom za dalje, asvaka plaena reklama prui nam zatitu kao topli majin zagrljaj. Voljeli bismo i daljerasti uz vas, veseliti se s vama, otkrivajui povijest, sadanjost i planirati budunost naegdragog Zagreba.

U ovim nesigurnim vremenima nastojimo se prilagoditi i vremenu i prostoru. Gos-podarske promjene oduvijek su utjecale na tokove razmiljanja, nain ivota i postupkeljudi. a nesigurnost ukorijeni nas u trenutak i kao zeko naulimo uho, propitkujui stal-ne promjene. Naa ljudskost uvijek oekuje promjenena bolje, a duhovnost uporno prkosi materijalizmu.Ali i ljubav, ma kako duboka i duhovna bila (kao velikaljubav lady ram i Milivoja Demana), oituje se i krozmaterijalno. Brestovac je izgraen kao materijaliziranapotreba da se zatiti ljubav. Mi moramo pisati i tiskatiasopis kao materijal pomou kojeg osvjeujemo lju-

bav prema gradu.Zato volite nas i itajte nas - podravajte nas, kakobismo mogli odrasti i jednog dana biti duhovna podrka

vama i vaim potomcima za uitavanje ljubavi premagradu.

Djetinje iskreno, vaa

ImpresumIzdava: BIBRA izdavatvo d.o.o.

rg kralja omislava 21, Zagrebel./fax: 01/4880 555e-mail: [email protected]

Direktorica i glavna urednica:Biserka Rajkovi Salata

Grafika urednica: Nera Orli

Redaktura i lektura: Diana Kuini

Novinari: Milka Babovi, Branimir poljari

Suradnici: dr. sc. Snjeka Kneevi,dr. sc. Darija Vranei Bender,dr. Vladimir Dugaki, prof. dr. sc. Mirnaitum, Mirjana Drobina, Dunja MajnariRadoevi, Boidar Perhari, MladenPerui dipl. in. arh., Nada Premrl,Zvonko Makovi, dr. sc. Ivan Mirnik,mr. sc. Ivica Vuak dr. med.

Fotografi: Ines Novkovi, Saa Novkovi,

eljko JovanoviMarketing: Redakcija

Tisak:

Foto: iz asopisa "Svijet", 1926.

4 Povijest grada: Ciglana - izgubljeni trg

10 Gradske vizure od 16. do 19.stoljea: Zagreb na vedutama

16 Zagrebake fontane:Izvori ivota i djetinje radosti

20 Vodometi na Zelenoj potkovi

24 Obljetnice:Hrvatska gospodarska komora

tradicija od 1852.30 Povijest grada:

Bolnica sestara milosrdnica- Obnovasgrade uprave

34 Povijest zagrebakog sporta:Plivanje: Krlea pobjednikna 400 metara

36 Zagrepani kojene smijemo zaboraviti:

Milivoj Deman i Ljerka ram

41 Povijest grada: Ljeilite Brestovac

- ponos zagrebakoga zdravstva

44 Bolnica na Zelenom brijegu

51 Kultura: Zagrebako gradskokazalite Komedija, 1950. 2010.

56 Izlobe: Art dco i umjetnost uHrvatskoj izmeu dva rata

64 Edo Murti - poasni graaninZagreba

66 Intervju: Akademik,prof. dr. sc. Zvonko Kusi:Akademija e biti otvorena javnosti

82 Ljepota: Oujak - mjesec otvorenihwellness vrata u Opatiji

82 Zdravlje:Tuberkuloza nije bolest prolosti

86 Zdrava hrana:Cimet - zain dobrog zdravlja

Sadraj

elite li na kunu adresu primatibesplatan* primjerak asopisa "Zagreb,

moj grad", molimo javite se u nauredakciju telefonom ili e-mailom.

* asopis je besplatan, a plaa se samo potarina.

Sljedei broj izlazi u travnju 2011.


3/77

4

Opom imenicom ciglana, cigleni-ca obiljeavala su se mjesta pred-industrijske proizvodnje opeka uprivatnom ili gradskom posjedu, uglav-nom u neurbaniziranoj ravnici juno odIlice, najvie na renjevci. Ime ili nazivCiglana za javni prostor (trg) javlja se od1878. za podruje dananjeg Rooseveltovatrga, Srednjokolskog igralita i sklopatehnikih fakulteta, sve do bive tvornice

duhana.Sredinom 19. stoljea tu je bilo vojno

vjebalite (Exerzierplatz), a 1865. na za-padnoj polovici tog velikog podruja pla-nira se novo stono sajmite, dotad naNovom trgu, kasnije Zrinjevcu, dok bi sena mjestu dananjeg hotela Westin gradi-la golema vojarna. O tome se govori do1880., kad je grad pogodio katastrofalnipotres, pa je umjesto vojarne na Ciglanisagraen sklop drvenih baraka za nuni iprovizorni smjetaj vojske. Od vojarne seipak nije odustalo, a 1881. beki graditelji,

Forum je jedan od

najveih projekata Ise

Krnjavoga i najveaartikulirana ideja poznog

historicizma inspirirana

postignuima monu-

mentalnog urbanizma,

poglavito u srednjoj

Europi.

Napisala:dr. sc. Snjeka KneeviTekst je zasnovan na istoimenoj studiji obj.

u autoriinoj knjizi Zagrebu u sreditu, 2003.

Foto:dokumentacija autorice

specijalisti za vojarne, Franz Gruber iCarl Vlckner izradili su projekt za nju.Izgradnja se priprema do 1886., kada vla-

da osporava lokaciju, s obzirom na pred-stojeu gradnju kazalita i Obrtne kole.Prvi se put Ciglana, koja je dotad naiz-

mjence sluila kao klizalite i proirenjestonog sajmita (tada na dananjem rgumarala ita), utvruje kao dio gradskogsredita. Na nju e uskoro baciti oko Iso

Krnjavi, od 1891. do 1896. predstojnikvladinog Odjela za bogotovje i nastavu,dananjim rjenikom ministar kulture i

obrazovanja. Na Ciglani je naumio gradititrg koji bi okupio sklop srednjih kola,muzeje, Glazbeni zavod, crkvu sv. Blaai jo neke manje kulturne sadraje, imaobi oblik foruma, a njegova arhitektura stiltalijanske renesanse. I forma i stil simbo-liziraju duh prosvjete i kulture kako ga

je poimao Krnjavi: kao sintezu antike,humanizma i kranstva. Forum je jedanod njegovih najveih projekata i najve-a artikulirana ideja poznog historiciz-ma inspirirana postignuima monumen-talnog urbanizma, poglavito u srednjoj

Europi. Zagrebu je trebala podati umje-tniki oblikovan arhitektonski trg, kakvognije imao dotad, a nee ga biti ni kasnije.

Forum sveden na kolsku palauPrema napucima Krnjavoga, 1893.

izraena je idejna skica Foruma, kao pod-loga za meunarodni pozivni natjeaj zaurbanistiko i arhitektonsko rjeenje trga.Rije je o tzv. zatvorenom forumu sa sa-mostojeim zgradama nanizanim uz ru-bove i povezanim porticima ili kolonada-

ma, dok se u sredini sugerira perivoj s vode-

Vojnike barake na Ciglani,

poslije potresa 1880.Foto: Hermann Fickert

Iso Krnjavi na Ciglani je naumio graditi trg koji bi okupio sklop srednjih kola, muzeje, Glazbeni

zavod, crkvu sv. Blaa i jo neke manje kulturne sadraje, a imao bi oblik foruma

Povijest grada


4/77

5

Palaa srednjih kola i tek ureeni

Trg Khuena Hdervryja

(danas Rooseveltov trg)

nim parterom: bazenom namijenjenimljeti kupanju, a zimi klizanju. Na istonojpolovici terena (uza Savsku cestu) pred-

via se kolski forum, a na zapadnoj po-lovici bio bi Muzejski forum. No kakose njegova realizacija zasad ne oekuje,on nije bio definiran sadrajno. Na rubuCiglane lokacija je crkve sv. Blaa, utvre-na 1893. godine. Razmjetaj objekata naglavnoj fronti Foruma upuuje na to dase sa Savske ceste kroz perivoj u unutra-njosti trga eli osigurati pogled na crkvu.

Na natjeaj su bili pozvani arhitektiHermann Boll i Kuno Waidmann iz Za-greba, Josip pl. Vanca iz Sarajeva te ar-hitektonski atelijeri Helmer & Fellner iz

Bea i Ludwig & Hlner iz Leipziga i Ber-lina. Radove su podnijeli poetkom 1894.godine. O njima, kao i natjeaju, svjedo-e novinski i struni prikazi jer osim dije-la Bollovih nacrta, nekoliko nacrta Her-manna Helmera i Ferdinanda Fellnera teKune Waidmanna, veina nije sauvana(ili do danas pronaena).

Natjeaj je iznio vizije veliajnog arhi-tektonskog trga. Najvee pohvale dobili suBoll i Vanca, potom Waidmann te Fel-lner i Helmer, a najmanje simpatija izazvao

je projekt Ludwiga i Hlnera. No ipak,

njima je povjeren projekt kola, nakon to

je program trga smanjen. Odustalo se odgradnje Glazbenog zavoda iz financijskihrazloga, a zbog nespremnosti vojnih vlas-ti da uklone naselje baraka, i od crkvesv. Blaa. Vizija Ise Krnjavoga svedena

je na trokrilnu palau, "ogromnu kol-sku vojaru". No, monumentalna kolskapalaa svojim je mjestom, dimenzijama istilom postala urbanim i arhitektonskimreperom u dijelu donjogradskog sredi-

ta, koji je postao reprezentativnom urba-

nom sredinom poslije izgradnje kazalita,ureenja Sveuilinog trga (Marala ita) irga Khuena Hdervryja (Rooseveltova).

Zapadno od kole ureeno je srednjo-kolsko igralite, prvo u Zagrebu. Premaprvotnom projektu, to ga je Franjo Buar,suradnik Krnjavoga za sport, naruiood vedskog arhitekta Martina Borgsted-ta, specijalista iz Stockholma, igralitei gimnastika dvorana, povezani kolona-

Ciglana, 1893.

U prvom planu dio Ciglane, u drugom palaa Obrtne kole (danas Muzej za umjetnost i obrt),

zgrade Zemaljske zaklade kolskih knjiga (danas Zoologijski zavod PMF-a) u izgradnji te palae

Muke uiteljske kole (danas Ekonomski centar, H. Boll i K. Waidmann, 1893.), Medulieva

im parterom: bazenom namijenjenimeti ku anju, a zimi klizanju. Na istonoj

Ciglana- izgubljeni trg


5/77

6

dom, trebali su tvoriti cjelinu. Zbog finan-cijskih razloga dvorana nije sagraena, pa

je gimnastici bila namijenjena dvoranaplanirana za muzej sadrenih odljevakaklasinih kipova i reljefa. Igralite je napo-sljetku ureeno prema uzoru na igralitakoja je Buar vidio u Skandinaviji, Pragu,posebice u Jordanovu parku u Krakovu,u suradnji sa sveuilinim vrtlarom Vite-szlvom Durchnekom.

Elipsa, kako se uvrijeilo nazivati ig-ralite, bila je neto nia od okolnog te-rena, tako da bi se tu zimi moglo ureditiklizalite, a oko nje bio je drvored ke-

stenova. Sa sjeverne i june strane bila suteniska igralita, na jugozapadnom dijeluigralite za kriket, a oko cijeloga igralitastaza za tranje. Od 1905. tu su treniralinogometni klubovi HAK i Academia, uziji su poticaj potkraj te godine osnovanadva srednjokolska nogometna kluba ko-

ji su se uskoro ujedinili pod imenom Pr-vi srednjokolski klub Concordia. Kad je1908. na zapadnom rubu igralita nad-sveden potok Kraljevac, igralite je pro-ireno i preureeno za nogomet premaengleskom uzoru. Od 1909. tu su se odi-

gravale sve vane, pa i meunarodne utak-mice. Do Prvog svjetskog rata Elipsa jebila najvee stjecite srednjokolske omla-dine i sportaa, a s palaom kola zaokru-ena cjelina.

Vancaev projektza crkvu sv. Blaa

Ideje o ureenju podruja zapadno odigralita sve do tvornice duhana nanovose javljaju pri razmatranju lokacije zacrkvu sv. Blaa. Iako joj je 1896. lokacijautvrena na uglu Prilaza (Gjure Dee-

govima M. Marulia i I. A. V. Maura-nia).

Kao sporedna tema, Forum se potkraj1905. i 1906. jo javlja u raspravi o stilucrkve sv. Blaa, koju e Krnjavi raspalitiu polemiku. Vanca je, naime, po elji

gradskih vlasti crkvu projektirao kao ba-ziliku romanikih stilskih obiljeja, na tose Krnjavi estoko oborio, branei svo-

ju ideju jedinstvenog, neorenesansnogidentiteta trga. Vancaa potie da izradinovu skicu kupolne crkve, ne bazilike,u renesansnom stilu. No, arhitekt JankoHoljac, tada gradski zastupnik, kasnijegradonaelnik, smatra da bi forumski trg,bude li izgraen, u to sumnja, moraosadravati zdanja u razliitim stilovima.Zastupa, dakle, stilski pluralizam, odnos-no jednu od struja historicizma. Vanca,

pak, blii Krnjavome, jo 1906. godineizrauje skice renesansne kupolne crkve i ponovno, varijantu romanike bazilike.

Realizaciju Foruma i gradnju crkve sv.Blaa na Ciglani naposljetku su osujetili

vladini planovi o smjetaju muzejskih isveuilinih institucija. Naime, poetkom1907. vlada je zatraila od gradske vlasti da

joj za gradnju niza sveuilinih intitucijabesplatno ustupi cijelu Ciglanu, a da nije

lia) i Primorske ulice, o njoj se nada-lje raspravlja i polemizira te napokon

1898. utvruje na krianju Prilaza (GjureDeelia) i Krajike. Ali javnost ni timenije zadovoljna. Vanca, koji se crkvomsv. Blaa bavio od 1887. godine, izrauje1901. ak est alternativnih skica, meukojima etiri skice za lokaciju na Ciglani.(5) Za tu se lokaciju izjanjava Hrvatskodrutvo ininira i arhitekta, pa gradskopoglavarstvo poinje pregovarati s voj-nim vlastima da vrate Ciglanu, a 1903.i gradska skuptina zakljuu-

je da poslije 1910. godine vie

nee obnavljati ugovor. I doista,poetkom 1905. u sklopu pre-govora o gradnji topnike vojar-ne na ernomercu postignut jedogovor da se barake uklone do1906. i crkva sv. Blaa gradi naCiglani prema Vancaevu pro-

jektu.Palau kola Vanca do-

grauje krilima i formira zatvo-reni Muzejski forum, na koji senadovezuje rg sv. Blaa. No-

vi reprezentativni predio ine,

dakle, tri cjeline: ve formiranirg Khuena Hdervryja, Mu-zejski forum i rg sv. Blaa.Vancaova skica u potpunosti sezasniva na ideji Ise Krnjavoga,staroj ve vie od deset godina.No, Vancaevi nacrti nisu dobilipozitivnu ocjenu vladinog Gra-evnog odsjeka koji je izraziosumnju u realizaciju foruma,budui da se lokacija za muzejei sveuiline institucije pred-

via na Zapadnom perivoju (tr-

Nogometna utakmica izmeu HK-a i eke reprezentacije

(eski svaz football), 16. travnja 1911. (razglednica)

Atelier Rechnitzer

Crkva sv. Blaa, 1901.Vanca: "Kupolna crkva sa etiri

tornja... u monumentalnimoblicima sloga talijanske

renesanse".


6/77

7

podnijela detaljni program, osim to jenajavila da e u kolsku palau smjestitisveuilite. Ujedno je naredila da se zacrkvu sv. Blaa nae prikladnije mjesto.No, gradska vlast odbila je 1908. ustupitiCiglanu, uz obrazloenje da za nju ima

vlastite planove. Lokacija crkve sv. Blaa

nanovo je utvrena na uglu Primorskeulice i Prilaza i raspisan je natjeaj za arhi-tektonsko rjeenje. ime zavrava dugo-trajna etapa u povijesti Ciglane, a i u ivo-

tu najposlije diskvalificiranog arhitektaJosipa pl. Vancaa.

Od 1906. godine s dijela Ciglane ukla-njaju se vojnike barake, umjesto kojih bise gradili inovniki i radniki stanovi.No, kriza novanog trita osujetila je ide-

ju o osnutku dionikog drutva za grad-

nju socijalnih stanova, u kojem bi gradsudjelovao znatnim financijskim prilo-gom, ali i ostali dioniari. ek 1910. utvr-eno je da se stanovi grade uz vornicu

duhana, gdje su kasnije i izgraeni. Vei,neizgraeni dio Ciglane, ak i srednjokol-sko igralite, ponovno su za Prvog svjet-skog rata zaposjele barake za vojsku, ratneinvalide, izbjeglice i doseljenike, drugimrijeima, za socijalno ugroene osobe. Ito e se naselje baraka, poput onog u 19.

stoljeu, uporno opirati promjeni i odr-ati dulje od mnogih novih planova za Ci-glanu.

Tehniki kampus ili socijalneinstitucije

ehnika visoka kola, osnovana1919., najavila je 1923. da namjerava naprostoru od palae srednjih kola do grad-skih kua na Ciglani graditi sklop zgradaza svoje potrebe. Godine 1926. Edo en,rektor i profesor ehnikog fakulteta, iz-radio je prvu skicu fakultetskog komplek-

sa kao podlogu zahtjeva za ustup zem-ljita. Grad je svoje zemljite ustupio bes-platno, a vlada samo dio, zato to je nakonuklanjanja baraka eljela obnoviti sred-njokolsko igralite.

Projekt je potom povjeren arhitektuHugi Ehrlichu, profesoru ehnikog fa-kulteta, koji ga je izradio 1928. godine.est dvokatnih zgrada za est odjela fakul-teta, poredanih du Klaieve i Ulice Kr-njavoga spaja zgradom velikog strojarskoglaboratorija, a u zaelju monumentalnom

zgradom dekanata. Izgraena povrina iz-

Josip pl. Vanca, crkva sv. Blaa, 1906.

Posljednja varijanta. Kasnohistoricistiki

Vancaev stil Olga Maruevski dovodi

u vezu s ranim djelom Otta Wagnera,

posredno s crkvom sv. Karla, J. B. Fischera

von Erlacha u Beu.

Ciglana iz zraka, 1928.

Slijeva je kompleks socijalnih stanova, a na najveem dijelu Ciglane jo su vojnike barake.


7/77

8

nosila bi 40.000 m. Izgradnja bi se rea-lizirala etapno. Kompozicija bloka pod-sjea Ehrlichova monografa arka Do-mljana na engleske sveuiline kampuse,dok arhitektura zgrada ve nosi obiljejafunkcionalizma.

No, budui da je izostala vladina fi-nancijska potpora, gradnja se otee, a igrad smanjuje ustupljenu povrinu. Napo-kon, Ministarstvo financija oduzima eh-nikom fakultetu cijelo vladino zemljitei daje ga 1929. godine na raspolaganje Mi-nistarstvu socijalne politike za rjeenje na-gomilanih socijalnih problema. Dio pro-grama povezan je sa Ciglanom, gdje bi segradila zgrada za sredinje institucije so-cijalne politike: Javnu burzu rada, Radni-ku komoru i Iseljeniki komesarijat. No,prethodno treba rijeiti socijalni problemCiglane, "legla neisti i tuberkuloze", gdjeu barakama ivi 297 obitelji sa 315 djece(ukupno 710 osoba). Za tadanje iteljeCiglane sagradila bi se naselja u razliitimpredjelima grada, poglavito na periferiji,a barake bi se poslije njihova iseljenja uk-lonile. Grad podrava taj program i odu-zima ehnikom fakultetu dio darovanogzemljita.

Unato tome, Hugo Ehrlich izradioje 1930. novi projekt za ehniki fakultet,koji pak poziva Ministarstvo financija da

mu vrati oduzeto zemljite. Ehrlich i na-dalje rauna s cijelim podrujem od pa-lae kola do gradskih kua. Odbacujeformu zatvorena bloka s igralitem u unu-tranjosti, postavlja glavnu zgradu u ossrednjih kola i povezuje s njom paviljo-ne pojedinih odsjeka u poprenom redo-slijedu, kao i zgrade velikog laboratorija idekanata. en smatra da je projekt suvre-meniji, a i Domljan ga ocjenjuje pozitiv-nije od starijeg projekta.

U meuvremenu je gradska vlast diosvog zemljita uza srednjokolsko igralite

obeala Hrvatskom drutvu umjetnostiStrossmayer za novogradnju umjetnikogpaviljona. No, ono odustaje od Ciglane iraspisuje natjeaj za lokaciju na Maura-nievu trgu. U oekivanju odluke o grad-nji doma socijalnih institucija, poinje serazmatrati mogunost povezivanja domasocijanih institucija i fakultetskoga sklopa.ehniki fakultet reagira negativno, uzobrazloenje da je Ciglana oduvijek bilanamijenjena prosvjeti, a radnikim je us-tanovama mjesto na istoku, u industrijskoj

zoni. Dakle, na periferiji. Prihvatljiviji je

razlog procjena da suena lokacija needopustiti proirenje fakulteta u budu-nosti.

Napokon su na red dole i barake. Usijenju 1931. spaljeno je ih pet, a ostalee biti uklonjene do proljea 1932. godine.e je godine naposljetku raspisan opi,

jugoslavenski natjeaj za arhitektonskorjeenje doma socijalnih institucija. Rad-nika komora i Javna burza rada s Iselje-nikim komesarijatom tvorile bi arhitek-tonsku cjelinu, a glavni ulaz bio bi nasu-

prot kolske palae. Za sve tri institucijenavode se, uz urede, i drugi sadraji: rad-nika itaonica i biblioteka, dvorana zapredavanja i skuptine, kazalite i kino,sjedite sindikalnih organizacija, lokali(duani i knjiare), eventualno gimnasti-ka dvorana u suterenu, dok bi Javna burzarada imala "azile" - prenoita za mukar-ce i ene, a u suterenu Higijenski i soci-

jalni muzej. Prostor izmeu palaa soci-jalnih institucija i kola uredio bi se kao"gradski perivoj".

Na natjeaj su pristigla 32 rada, naj-

veim dijelom iz Zagreba, ali i iz Bea,Ljubljane, Praga i Sarajeva. Jednakovrijed-ne nagrade dobili su radovi R 9 Jovana Ko-rke i OVO Zoje i Selimira Dumengjia, aotkupe vie grupa, sve iz Zagreba. No, od-bor za gradnju, odnosno iri, iznio je nizkritikih primjedbi i preporuio ui na-tjeaj u kojem bi sudjelovali autori na-graenih i otkupljenih radova. Svi su seautori odazvali i podastrijeli korigiraneprojekte. Ocjenjivai su utvrdili da su pre-li graevnu glavnicu, a nisu rijeili glavniproblem: spajanje razliitih sadraja u je-

dinstvenu arhitektonsku cjelinu i zasebnofunkcioniranje svake jedinice. Radovi Zojei Selimira Dumengjia te Franje Bahov-ca i Antuna Ulricha preporueni su kaoosnova za izvedbeni nacrt. Zagrebakaarhitektonska elita, odnosno njezini naj-aktivniji protagonisti, iznijeli su panora-mu autentino funkcionalistikih vizija iposvjedoili svoju pripadnost internaci-onalnom stilu kao dominantnoj struji eu-ropske arhitekture.

Projekt za Radniki dom i Javnu bur-

zu rada povjeren je Jovanu Korki koji gaje s partnerom Vladimirom terkom za-vrio ujesen 1933. godine. emeljito jerazmatran i naposljetku negativno ocije-njen zbog nedovoljne urbanistike kakvo-e. Iako je grad od vie, vladine instancijezahtijevao da ne odobri projekt: "s obzi-rom na mjesto, monumentalnost i vremetrajanja zgrade", ona se jo neko vrijemebavila urbanistikim pitanjima, a Korka iterk doraivali su projekt, dok Javna bur-za rada nije napokon odustala od Ciglane.Mjesto za zgrade socijalnih institucija ut-

vrdit e se drugdje: Burza rada sagraenaje u Zvonimirovoj ulici (1936.), a Radnikidom na Kreimirovu trgu (1937.).

Sokolana i ipak Tehniki fakultet

No, dok se odugovlaila gradnja do-ma socijalnih institucija, za Ciglanu su se

javili i uistinu ostvarili novi planovi. Sre-dinom 1933. godine na zapadnom rububiveg srednjokolskog igralita, gdje sesnovalo graditi Umjetniki dom, Banska

vlada odluila je graditi zgradu za tjelo-

Paljenje vojnikih baraka na Ciglani, 1931.


8/77

9

vjebu zagrebake srednjokolske mladeii sokolskih drutava. Sokolsko drutvopotie gradnju zgrade koja je najposlije bilanamijenjena njegovim potrebama. Dom,popularno nazvan Sokolana, sagraen jeprema projektu Egona Steinmanna za polagodine i sveano otvoren 1. prosinca 1933.godine. A izmeu palae srednjih kola iKaieve ulice obnovit e se 1936. godinenapokon i srednjokolsko igralite.

ehniki fakultet, unato svemu, nijeodustajao od Ciglane. Godine 1936. grad

mu je vratio zemljite, i to od Kaieve uli-ce do gradskih kua, s tim da e mu u bu-dunosti, "nakon to gradske zgrade bududotrajale i poruene", ustupiti i to zemljiteza predvieno proirenje fakulteta. Ustup-ljena povrina bila je velika 130 x 110 me-tara. Profesoru Edi enu i asistentu Milo-

vanu Kovaeviu povjeren je novi projekt.Budui da su kolska palaa i igra-

lite nakon izgradnje Sokolane, obnoveigralita i podizanjem ograde bili definira-ni kao zasebna cjelina, en i Kovaevi

vie nisu bili sputani potrebom da joj pri-

lagode kompoziciju i arhitekturu novogsklopa. Stoga su ga koncipirali striktnoprema funkcionalnim zahtjevima i u fun-kcionalistikom stilskom izrazu. ri et-

verokatnice poloene u smjeru sjever -jug povezuje prizemni popreni trakt sastubitima za sve tri zgrade i dvije velikepredavaonice, a popreno su smjeteni ilaboratorij i zavodi. Ukupna povrina bilabi 35.000 m, fakultet bi mogao primiti do1200 sluaa, a izvedba se predvia u trietape. U prvoj etapi sagradila bi se prvazgrada za arhitektonski, graevinski, kul-

turno-tehniki i geodetski odsjek, koja biimala 10.000 m.

Na gotovo kvadratinoj, racionalnoiskoritenoj povrini taj monofunkcional-ni sklop doima se kao interpolacija novestrukture u iri urbani okoli s kojim ne-ma mnogo veze. Njegove snane osovi-ne u smjeru sjever - jug jedina su veza stradicijom i povijeu. Konani projektizradio je Milovan Kovaevi i prema nje-mu se 1938. godine poela graditi zgrada.Zavrena je 1940. godine, kad je u njoj po-

ela nastava. Ubrzo se poela graditi zgra-da laboratorija, a potom i druga zgradakoja nije dovrena zbog izbijanja Drugogsvjetskog rata.

Poslije rata ehniki se fakultet dogra-ivao, ureivao i preureivao za potrebeArhitektonsko-graevinsko-geodetskogfakulteta, osnovanog 1956. godine, a po-slije i za potrebe osamostaljenih Arhi-

tektonskog, Graevinskog i Geodetskogfakulteta. Projekt iz 1938. realiziran je tekdjelomino.

Iso Krnjavi snovao je na Ciglani velikitrg koji bi sa svojim javnim sadrajimapostao snani kulturni centar. I ostale

ideje za Ciglanu do isteka epohe i Prvogsvjetskog rata usmjerene su oblikovanjutrgova, pozivajui se na ishodinu ideju.o se odnosi i na prijedlog Josipa pl.Vancaa, koji u svim varijantama u kom-poziciju ukljuuje kolsku palau, a i planiz 1907. godine, kad se na Ciglani eli gra-diti novi sveuilini centar. I svi projektiposlije Prvog svjetskog rata raunaju sreliktom foruma: kolskom palaom i us-postavljaju dijalog s njom i igralitem, aCiglana se poima kao cjelina.

Veliki prostor od Kaieve do Pri-morske ulice, rezerviran u 19. stoljeu zatrg, s vremenom su zaposjela tri velika,razmjerno zatvorena kompleksa: tvornicaduhana, gradske kue i ehniki fakultet.Razlozi dugogodinje nesigurnosti i kole-banja bili su nedostatak detaljnog urba-nistikog plana za zapadni dio grada, alii ureenja ireg okolia Ciglane, najprijerjeenja eljeznike pruge koja je odijelilaDonji grad i renjevku. Otuda nepresta-na propitivanja, kritike i odbacivanje pri-

jedloga za Ciglanu.

Zaputeno i neuredno Srednjokolskoigralite, koje gotovo i ne slui svrsi, danasje jedina slobodna povrina nekadanjeCiglane, koja ima izgleda da postane javniprostor: urbani park. Ali do danas nijesmiljeno nita, osim da se ispod njega gra-di javna garaa, dok ga neopazice i nekon-trolirano s rubova zaposjedaju i privatizi-raju kojekakvi "privremeni" objekti.

Poetak ureenja

srednjokolskog igralita

nakon uklanjanja baraka, 1935.

Tehniki fakultet,

1940.


9/77

10

Gradske vizure od 16. do 19. stoljea

Gradec i Kaptol oko 1661., crte, Ratni arhiv u Beu

Danas, kad se skida sivilo Gornjega grada, vjerni likovni prikaz Ludovicusa Busana iz1792. potvruje stvarnost nekadanjeg arenog i lepravog baroknog Zagreba

Zagreb na vedutama

Najstariji poznati prikaz Zagreba, polovina 16. st., akvarel,

Nacionalna biblioteka u Beu


10/77

11

Napisala:Nada PremrlFoto:dokumentacija autorice

L ikovnih prikaza Zagreba iz minulihstoljea sauvano je relativno malo.Neke zacijelo poznajete jer se es-to pojavljuju u literaturi. Moda ih dosada ipak niste analizirali, niste u njimaotkrili uvijek nove urbane detalje. elimostoga upozoriti na promjenjive urbanesituacije, rast grada i nove njegove vizurekoje poznajemo zahvaljujui upravo timlikovnim zapisima.

Najstariji do sada poznati kartografski

prikazi Zagreba potjeu iz sredine 16. sto-ljea. Nastali su kao rezultat redovnogpregleda teritorija Habsburke carevine,kojem je prijetila osmanlijska opasnost. Nasvim tim prikazima Zagreb je dvojni grad- biskupsko-kaptolski Zagreb i Gradec - stono oznaenim sustavom fortifikacije,sakralnim objektima i rasporedom insulas planom ulica unutar naselja. Sauvano

je pet najstarijih akvareliranih crtea: dvase uvaju u Nacionalnoj biblioteci u Be-u, dva u Dravnom arhivu u Dresdenui jedan primjerak u Zemaljskom arhivu

u Karlsruheu; meusobno su slini, pa jeoito da su raeni prema istom predloku.Dva dresdenska akvarela pripisuju se tali-

janskom majstoru Nicolli Angelliniju, ar-hitektu vojnih utvrda, koji je bio u slubibekoga dvora.

i prikazi pokazuju urbanu strukturuGradeca, Kaptola i biskupske tvre, gra-ene poetkom 16. stoljea, u vrijeme naj-

veeg straha od Osmanlija. Dvojni sred-njovjekovni grad meusobno je odijeljenpotokom Medveakom. Kartograf je oda-brao kombinirani prikaz, tlocrtno je po-

kazao oblik naselja i sustav ulica, a detalj-no u aksonometriji prikazane su utvrde sgradskim vratima, crkve i neki drugi javni

objekti. Na svim primjercima izostavljenasu gradska podgraa, Ilica i Vlaka ulica,

jer nisu bila znaajna s vojnog aspekta.

Crtei Pieronija, Vitezovia,Weissa

U 17. stoljeu, opet na inicijativu be-koga dvora, u oekivanju osmanlijskihprodora u hrvatske i ugarske krajeve, car-ski je inenjer postao alijan GiovanniPieroni koji je boravio 1636. u naim kra-

jevima, pa ga je Ratno vijee predloilo za

carsku slubu. Poznati su njegovi izvjetajiiz 1639., pa mu je eljko kalamera u ka-talogu izvrsne izlobe "Zagreb na geo-detsko-katastarskim zemljovidima" 1994.pripisao i jedan poznati crte Zagreba,koji se uva u Nacionalnoj biblioteci uBeu. a slika prikazuje pogled na Gradeci Kaptol s juga, a na polju ispod utvrenihnaselja u tri koncentrina kruga prikazanisu vojnici i konjanici sa zastavama skupljeni pred polazak na neko bojite.

Slian crte Zagreba s Gornjim gra-dom na viem breuljku i Kaptolom na

neto nioj uzvisini, ali bez vojnog logora,nastao je otprilike 1661. i uva se u Rat-nom arhivu u Beu u zbirci kneza Raj-monda Montecucolija; zbirka sadri 42nacrta raznih gradova, utvrda i dvoracaod 1660. do 1664. Zanimljivo je da se natom crteu vidi stolna crkva s masivnimtornjem koji upravo gradi Hans Albertal,rodom iz vicarske, i koji e biti dovr-en 1644. S june strane katedrale je bis-kupski dvor, to ga je poetkom 17. stolje-a na junom obrambenom zidu podigaobiskup Petar Domitrovi. Godine 1729.

dananji je biskupski dvor znatno pove-an i pregraen.

Iz 17. stoljea potjee jo jedan prikazKaptola i Gradeca, koji je u bakrorezu

izradio Pavao Ritter Vitezovi, a objavljenje u Valvazorovu djelu Die Ehre des Her-zogtums Krain, 1689. Na tom prikazu u pr-vome planu dominira ve potpuno dovr-en monumentalni toranj katedrale. Gra-dec je na ovoj panorami uhvaen s jugo-istoka, prvi put su detaljnije prikazani ka-pucinski samostan s crkvom sv. Marije,samostan isusovaca s crkvom sv. Katarinei samostan klarisa s crkvom sv. rojstva.

ek nakon etrdesetak godina, otpri-like 1729., nastaje novi panoramski pogleds juga naAgram, pretpostavljam, slikan iz

rnja. Po likovnoj kvaliteti izdvaja se odostalih. aj interesantan prikaz naegagrada uva se u Nacionalnoj biblioteciu Beu u izvjetaju Mathiasa AntoniusaWeissa, koji govori o stanju granice s Os-manlijama 1729. godine.

Oba srednjovjekovna naselja, Gradeci Kaptol, stopljena su na slici s podgra-em u cjelinu kojom dominira katedralas biskupskim dvorom. Na veduti strekao akcenti tornjevi franjevake crkve icrkve sv. Marije na Kaptolu, a na Grade-cu se vidi nekoliko kula i tornjia, kapu-

Panoramski pogled s juga

na Agram iz 1729. uva seu Nacionalnoj biblioteci u

Beu u izvjetaju Mathiasa

Antoniusa Weissa

Pogled na Kaptol i Gradec 1689., bakrorez, objavljen u

Valvasorovu djelu "Die Ehre des Herzogthums Krain", MGZ

Pogled naAgram s juga, 1729., crte, Nacionalna biblioteka u Beu


11/77

12

cinski samostan s crkvom sv. Marije,koja se nalazila uz Vranicanijevu ulicu iMarkoviev trg (jo danas se vide na is-tonom proelju zgrade Geofizikog za-

voda ostaci velikoga gotikoga prozoraove crkve). Na slici su i masivni toranj kuleDverce, zatim crkva sv. Katarine te crkvasv. rojstva, izgraena uza samostan kla-risa 1770. na mjestu dananjeg Dvoran-skoga preaca u sjevernom dijelu Gor-njega grada. U gradskome podgrau na-zire se srednjovjekovna crkva sv. Mar-garete, koja je 1795. desakrirana i pro-dana graanima i grkim trgovcima i ponjima cijeloj zajednici spomenutog ob-reda, njima, njihovim batinicima i po-tomcima... Pravoslavna opina je starukapelu sv. Margarete preuredila u crkvuza pravoslavno bogosluje. Godine 1864.sruena je stara crkva i podignuta nova

crkva sv. Preobraenja Gospodinovog,prema projektu zagrebakih graditeljaFranje Kleina i Janka Jambriaka. Godine1897. dovreno je unutranje ureenje idogradnja crkve, prema projektu arhitektaHermanna Bolla.

arena kua iz 18. stoljeaPrecizno i kvalitetno slikao je Gornji

grad 1792. domai majstor LudovicusBusan. aj akvarelirani crte, koji se na-lazi u Muzeju grada Zagreba, pokazujeGornji grad s june strane - od tzv. Sti-

valieve kule iznad Mesnikih vrata do

isusovakog samostana. ada jo nije bilodrvoreda i etalita. Na tom detaljno itono naslikanom prikazu moemo jasnoiitati izgled toga dijela grada krajem 18.stoljea. o je jedini prikaz na kojem se

vidi nekadanja srednjovjekovna gradskakula kod Mesnikih vrata, u 18. stoljeupretvorena u atraktivno obojanu, arenudvokatnicu gradskog senatora MihajlaBlaekovia.

Danas, kad se skida sivilo Gornjegagrada i uspjeno otkrivaju negdanja os-likana barokna proelja, ovaj nam vjernilikovni prikaz s kraja 18. stoljea potvr-uje stvarnost nekadanjeg arenog i le-pravog baroknog Zagreba, iji ugoajpoznamo i iz drugih gradova Monarhije.a neobina visoka kua u 19. stoljeu jeznatno pregraena, a poznata je pod ime-nom zadnjeg vlasnika, grofa Guide Pon-

gratza. Godine 1931., u vrijeme kraljaAleksandra, pregraena je i dograena ukraljevski dvor; danas pripada Vladi Repu-blike Hrvatske.

Ispod te kue, u dolini Mesnike ulicesu Mesnika vrata i uz njih crkva sv. Iva-na, poznati upravo s akvarela LudovicaBuana. Na uzvisini Gradeca, uz juniobrambeni zid vide se posljednji put sa-mostan i crkva otaca kapucina koji su naGradec doli 1620. Nakon to je Josip II.ukinuo kapucinski red 1788., samostan icrkva postupno su propadali, pa su 1808.srueni. eren je kupio Ludovik Jelai,profesor zagrebake Akademije, i 1826.podigao velebnu palau koju je 1854. ku-pila gradska opina i u nju smjestila Grad-sku realnu gimnaziju.

Dalje, na nekadanjem obrambenomzidu vide se kua remetskih pavlina i kulaLotrak s junim gradskim vratima Dver-ce, pa jednokatna palaa plemike obite-lji Bedekovi (danas poznata kao gradskapalaa Dverce), uz koju je prema zapadu

obrambena kula; slijede zgrada Isusova-ke gimnazije s poetka 17. stoljea i crkvasv. Katarine s isusovakim samostanom.Sreditem Gornjega grada dominira ba-rokni toranj upne crkve svetoga Marka.

Krajem 18. i poetkom 19. stoljeajavljaju se vedute na djetikim listovima,diplomama. Djetii su prigodom obavez-nog putovanja, vandranja, nakon nauko-

vanja, zapravo strunog usavravanja, do-bivali potvrde o radu, tzv. djetike listove,najee ukraene vedutama gradova.

Jedan od posebno zanimljivih likovnih

prikaza Zagreba s kraja 18. stoljea kolo-

Pogled na Zagreb s juga, kraj 18. st., kolorirani bakrorez,

Muzej grada Zagreba

Krajem 18. i poetkom

19. stoljea javljaju se

vedute na djetikim

listovima


12/77

13

rirani je bakrorez, sauvan (izrezan) sgornjeg dijela nekog djetikog lista. Nanjemu je prvi put detaljnije prikazano igradsko podgrae, Ilica od Frankopanskedo Harmice - rga tridesetnice, polovi-nom 19. stoljea prozvanog Jelaiev trg.Na njemu se jo vidi kapela rpeeg Isu-sa, sagraena polovinom 18. stoljea isruena na prijelomu stoljea, kad je isto-imena kapela sagraena u sklopu novebolnice Milosrdne brae na uglu Gajeveulice. Na istome je mjestu i danas kapelaRanjenog Isusa, podignuta 1934., premaprojektu arhitekta Antuna Ulricha i FranjeBahovca.

Na toj se veduti jasno vide i gradskavrata - Mesnika (sruena 1846.), Dverce(sruena 1813.) i juna kaptolska vrata,zvana i Bakaeva vrata, koja su sruenatek 1864. Na vrlo detaljnom crteu vide

se jo mnogi sakralni objekti: crkvica sv.Urule na zapadnoj strani Markova trga,crkva sv. Marka u sreditu Gradeca, crkvasv. rojstva uza samostan klarisa, crkva sv.Katarine, a na Kaptolu dominiraju stolnacrkva i biskupski dvor, crkva sv. Marije,pa franjevaka crkva, a u daljini se nazirei crkva sv. Ivana na Novoj Vesi. Zagreb je

jo uvijek vrlo malen grad, Gradec i Kap-tol s podgraem imaju 1784. tek 7000 sta-novnika.

Vedute na zagrebakim djetikim lis-tovima s poetka 19. stoljea imaju ve-

liku dokumentarnu vrijednost, na njima

otkrivamo mnotvo podataka o urbanis-tikom izgledu grada. Meu ostalim, prvise put pojavljuje Harmica (rg bana Jela-ia) s bolnicom Milosrdne brae, kojae poetkom 19. stoljea oblikovati novuBolniku ulicu (Gajevu), i jo mnogi dru-gi urbani detalji.

Nisu nam poznati autori veduta nadjetikim listovima, pa o njima moemotek nagaati. Moda potjeu iz redovauitelja risarske kole koja se krajem 18.stoljea osniva u Zagrebu i koju su, premaodluci austrijske vlade iz 1786., moralipohaati svi obrtnici kojima je risanje bi-lo potrebno: zidari, klesari, stolari, tesari,zlatari i mnogi drugi. aj podatak rjeitogovori o visokom strunom odgoju tada-njih zanatlija. U risanju su se, naravno,usavravali samo nedjeljom i blagdanom.

Szeman, Zasche, Pommer, HhnU prvoj polovici 19. stoljea u Zagre-bu je nekoliko geometara koji preciznoovjekovjeuju pojedine dijelove grada.Najpoznatiji je upanijski geometar Jo-seph Szeman koji je 1822. izradioMapu

Zagrebake biskupije i malo kasnijeMapuZagrebake upanije. Biskup MaksimilijanVrhovac naruio je 1822. izradu zemljo-

vida Zagrebake biskupije. Na listu III. je"Vidik slobodnog kraljevskoga grada Za-greba s juga". aj prikaz Zagreba veomasu informativno izradili geometar Joseph

Szeman i bakrorezac Ferencz Karacz. Za-

Biskup Maksimilijan

Vrhovac naruio je

1822. izradu zemljovida

Zagrebake biskupije

greb je prikazan od Mesnike ulice docrkve sv. Petra u Vlakoj ulici. Zanimljivo

je da se prvi put vidi Juna promenada(dananje Strossmayerovo etalite) s dr-

voredom kestena, koja je 1812. "podignu-ta dareljivou graana", to je ban IgnjatGyulaj posvjedoio natpisom na kamenojogradi koju je podigao.

Zagrebake novine Agramer politis-che Zeitung u svom zabavnom i knjiev-nom podlistku Luna donose 1844. i 1845.litografije s vedutama Gornjega grada iKaptola, a povremeno objavljuju nekeznaajne objekte u gradu, primjerice,Stre-ljanu, bolnicu Milosrdne brae na Har-mici, Palajnovku. Neke je signirao poznatiuitelj na zagrebakoj risarskoj koli, JosipLechner, a neke pripisujemo drugom ui-telju risarske kole, Adolfu Methudiju.

Godine 1852. pozvao je Juraj Haulik

u Zagreb bekog slikara Ivana Zaschea.Nadbiskup ga je angairao da ovjekovjeinetom ureeni engleski park, po njemunazvan Jurjaves. Umjetnik je izravno upejzau skicirao romantine vidike, dabi u Beu litografirao crtee dananjegaMaksimira, koji su prema modi onog

vremena otisnuti u reprezentativnomalbumu Park Jurjaves. U albumu, objav-ljenom u Beu 1853., otisnuto je dvanaestnajljepih veduta. Nakon zavretka ovogaposla, Zasche je ostao u Zagrebu i, uzbrojne portrete Zagrepana i oltarne pale,

naslikao je 1858. veliku koloriranu pano-

Pogled s juga, od Mesnikih vrata do crkve sv. Petra, 1822., bakrorez, Josip Szeman, MGZ

Pogled na Gornji grad s podgraem,

oko 1845., litografija, Josip Lechne, MGZ


13/77

14

ramu, pokazavi ve ujedinjeni Slobodnii kraljevski glavni grad Zagreb, s juga odzgrade tvornice duhana (dananjeg Sve-uilita) do poetka Vlake ulice na isto-ku. Zagreb tada ima ve vie od 17.000stanovnika.

Sredinom 19. stoljea dolazi u Zagrebiz Danske fotograf i slikar Franjo Pommer.U poetku radi kao slikar i dekorater ukazalitu. Meu ostalim, 1852. naslikao je

jedan od najzanimljivijih prikaza Harmice(Jelaieva trga) s mnotvom ljudi koji se

okupljaju oko onglera i drugih zabav-ljaa. Na toj veduti veoma precizno, go-tovo okom kamere, ovjekovjeena je ka-tedrala i istoni dio trga. aj zanimljiviakvarel u privatnom je vlasnitvu u Lon-donu, a njegova reprodukcija uva se uMuzeju grada Zagreba, zahvaljujui Do-lores Ivanua. Fotograf Franjo Pommerotvara 1856. prvi stalni fotografski atelijeru Zagrebu i bavi se portretnom fotogra-fijom.

Krajem 50-tih godina 19. stoljea do-laze iz Prusije u Zagreb dva litografa -Karlo Albrecht i Julius Hhn, koji e ot-

voriti svoje litografske radionice i poetiplodnu grafiku i likovnu djelatnost. Sa-uvano je nekoliko njihovih veduta Zagre-ba, a posebice su zanimljive Hhnove,koji litografira Zagreb prema svojim foto-grafijama. Poznate su njegove litografije,

pogledi s juga na Zagreb, koje reinter-pretira i na uporabnoj grafici (naljepniceza Zagrebaku kuminovicu ili za Zagre-baki dvopek), zatim pogled na Gospod-sku ulicu (irilometodsku), zagrebakukatedralu, Jelaiev trg itd. Hhnove lito-grafije predstavljaju visok tehniki i likov-ni domet u naoj primijenjenoj grafici.

Zanimljiv akvarelirani crte Zagrebanaslikao je 1866. uenik uro Friedrichs prozora Realne gimnazije na Strossma-

yerovu etalitu. o je pogled na donjo-gradske krovove, koji se nastavlja do tada

najvee zgradeZemaljske bolnice, koja jedovrena 1859. prema projektu bekogarhitekta Ludwiga Zettela i bila je ug-lavnom prazna do 1864., kad je u itavojzgradi odrana Prva gospodarska izloba.Godine 1868. prenamijenjena je za tvor-nicu duhana, a 1882., nakon preseljenjatvornice u novu zgradu u Klaievoj uli-ci, adaptirana je za Sveuilite. Na rubugrada u polju se vidi zgrada stare plinare,koja je izgraena 1863. na uglu dananje

Panorama Zagreba s juga, 1858., kolorirana litografija, Ivan Zasche,

Muzej grada Zagreba

Harmica (Trg bana Josipa Jelaia),

1852., akvarel, naslikao Franjo

Pommer

Jelaiev trg, 1860., kolorirana litografija (detalj), Julius Hhn i Ivan Zasche Pogled na Donji grad sa Strossmayerova

etalita, akvarel, 1866.


14/77

15

Hebrangove i Gundulieve. Grad Zagrebje te godine osvijetljen sa 364 plinske svje-tiljke.

Slike i fotografijeGodine 1859. pojavljuju se prvi put

motivi Zagreba slikani sa sjevera, s bre-uljka iznad dananje Zvijezde, koje suizradili Fanny Daubai Doljska i njezinuitelj risanja, Dragutin Stark.

U drugoj polovici 19. stoljea postojitakoer veliki interes za slikanje pejzaa.Mnoge slike Zagreba izlau se na prvoj

Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoj gospo-darskoj izlobi, 1864. u Zagrebu. Meuostalima, izlae i Ivan Zasche slike par-ka Maksimira u tehnici ulja, zatim izlaecrtee Heinrich Weidner, autor poznate

vedute s gospodarske izlobe na Sajmi-tu (dananjem rgu marala ita), zatim

vrlo zanimljiv perspektivni crte Gornje-ga grada, autora Franje Matieke. Najne-obiniji izloak bio je crte popunjen ko-laom od raznobojne kose s natpisom:

"rg Jelaia bana umjetniki iz vlasihizveo Sandegiacomo koja mu izradba spriznanjem nagraena srebrnom kolaj-nom u izlobi godine 1864. u Zagrebu"(brijanica Sandegiacomo nalazila se napoetku Ilice).

I na drugim umjetnikim izlobamapotkraj 19. stoljea izlau se slike Zagreba.Primjerice, 1894. je izloena zanimljiva

veduta u ulju s pogledom s Josipovca nazapadne obronke Gornjega grada, slikaraAdolfa Femena, koja se, meu ostalim"slikama Zagreba", uva u Muzeju grada

Zagreba.S pojavom ilustriranih asopisa i kal-

endara potkraj 19. stoljea, reproduciraju

se crtei i slike Zagreba kao ilustracije utim publikacijama. ezdesetih godina fo-tografija preuzima vodeu ulogu u bilje-enju veduta Zagreba, javljaju se vrsnifotografi, a s njima i novi pogledi na Za-greb - s tornja katedrale, s paromlina, saStrossmayerova etalita, sa alate itd. Is-todobno, postupno pada interes za likov-nim biljeenjem izgleda grada, iako poet-kom 20. stoljea ponovno zauzima vode-e mjesto kod niza grafiara (MencijaClementa Crnia, Branka enoe, VjereBojnii, omislava Krizmana i drugih)koji prikazuju grad s naglaenom nostal-gijom premastarom Zagrebu, koji vie nepostoji.

Godine 1978. priredila sam u Muzejugrada Zagreba izlobu "Likovni prikaziZagreba od 16. do kraja 19. stoljea"; bilesu izloene 73 vedute Zagreba. Anali-

zirajui te najranije vedute naega grada,dolazimo do zakljuka da su ipak drago-cjenije po svom kulturno-povijesnom idokumentarnom znaenju, nego po um-

jetnikoj vrijednosti. Autori najstarijihlikovnih prikaza najee su kartografikoji dokumentiraju Zagreb prema na-rudbama dvorske kancelarije, a njihoviradovi sauvani su u bibliotekama i arhi-

vima srednjoeuropskih gradova. Autoriveduta grada u 19. stoljeu su sluajni ilinamjerni putnici ili, iznimno, cijenjeni sli-kari, koji se pozivaju u Zagreb da ovjekov-

jee neke posebne teme (park Jurjaves),ili pak uitelji risanja zagrebake risarskekole.

Dvanaest najljepih

veduta Jurjevesi

(dananjeg Maksimira),

bekoga slikara Ivana

Zaschea, otisnuto je u

albumu 1853.

Pogled na Zagreb sa sjevera, 1859., litografija, Fani Daubai-Doljska,

Muzej grada Zagreba

Maksimirsko jezero, ulje na drvu, 1853., Ivan Zasche


15/77

Povijest grada

16

Bez vode nema ivota, nema ni gra-dova, pa ni fontana, njezinih svo-

jevrsnih izvora jerons na latin-skom i znai izvor. Fontane su, dodue,

ve odavno prerasle svoju prvotnu utili-tarnu ulogu i postale ukrasi koji ople-menjuju i obogauju trgove, perivoje idruge javne, pa i privatne prostore. Doista,opskrba vodom bila je jedan od kljunihproblema kojim su se morale baviti svecivilizacije i rjeavati ga, kopajui bunare,skupljajui kinicu, gradei akvadukte inapokon, vodovode kakve danas imamo.

Javne esme i fontane dugo su bilejedini naini dobivanja vode za pie, ku-hanje, pranje, pa su se i podizale na svimdostupnim i prikladnim mjestima, naj-ee na trgovima. Bez obzira na to je li

voda u njih dolazila iz velikih spremita bunara ili cijevima, fontane poma-lo postaju i ukrasi, pa dobivaju sve ma-tovitije oblike, skulpture, reljefe i dru-ge kamene ili metalne, esto simbolineprikaze. Fontane su bile i omiljena mjestaokupljanja, druenja, razgovora, dru-tvenog ivota ba kao i krme jer susvi do njih morali doi, da bi u kantama

ili drugim posudama vodu odnijeli kui.ehnoloki je napredak dragocjenu teku-inu doveo u svaki dom, a fontane su os-tale jo samo ukrasi i mjesta gdje se even-tualno moe utaiti e, osvjeiti se.

U antikom Rimu, poetkom etvrtogstoljea, bilo je otprilike sedamsto jav-nih esmi i petsto vodoskoka, koji su se

vodom opskrbljivali iz stotinjak rezervo-ara. eui povijesnom jezgrom Zagreba,ali i njegovim novijim etvrtima, moeih se vidjeti pedesetak. Neke su fontanepostale prepoznatljivi simboli grada, dio

njegovog vizualnog identiteta, neke suna prometnim trgovima, a neke su osta-le male oaze u kojima ive povijest i lje-pota.

Gljiva na ZrinjevcuZrinjevac rg Nikole ubia Zrin-

skog najstariji je perivoj zagrebakogaDonjega grada. Otvoren 1873. na dota-danjem sajmitu, ubrzo je postao omi-ljeno mjesto zabave, druenja, kamo suZagrepani rado dolazili, privueni drvo-redom platana i lijepo ureenim povri-

Napisala: Edda DubravacFoto: Luka Marotti

nama s cvijeem i drugim ukrasnim ras-linjem. Perivoj ve 1893. dobiva novi imoda najljepi ukras fontanu u obli-ku dvostruke gljive. Naime, u povoduodravanja Jubilarne umarsko-gospo-

darske izlobe, odlueno je perivoj obo-gatiti novim sadrajima, pa je s Herma-nom Bollom, ravnateljem Obrtne kole,dogovoreno da se prema njegovom nacr-tu napravi vodoskok za koji e grad po-dmiriti trokove materijala i one radovekoji se u koli ne mogu izvesti. I tako jena sjeverozapadnom uglu zrinjevakogaplatoa postavljen slikoviti metalni vodo-skok.

Premda u doba kad je stigao nije izaz-vao osobito oduevljenje nego porugu, toje gotovo tipino za tradicionalno skep-

tine Zagrepane, koji su tako reagiralii zbog njegova izgleda i zbog kvarova

mehanizma za vodu, Bollov vodoskok -gljiva u meuvremenu je prepoznat kaojedno od najboljih ostvarenja svoga doba iiznimno vano u opusu toga znamenitogagraditelja.

a je fontana trebala biti jedna odetiri, koliko se planiralo postaviti na sveuglove perivoja, no taj je plan djelominoreduciran, pa je samo juni kraj Zrinjevca nasuprot zgrade Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti, potkraj 19. stolje-a dobio dva jednostavna bazena i vodo-skoke blizance.

Na kaptolskom trgu ispred katedralejo je jedna fontana iz 19. stoljea. Podig-nuta je 1882. dvije godine nakon potresau kojem su sruene i oteene mnogezgrade, pa i katedrala. Projekt za fontanuradio je Herman Boll, koji tada zapoinjei obnovu katedrale, a skulpture Madonai etiri anela - djelo su austrijskoga kipa-ra Antuna Dominika Fernkorna iz 1865.On je, podsjetimo, radio niz drugih za-grebakih spomenika, pa i kip sv. Jurjakoji ubija zmaja i spomenik banu Jelai-

u. Fontana je danas svojevrsna granica

Zrinjevac ve 1893.

dobiva fontanu u obliku

dvostruke gljive, prema

nacrtu Hermana Bolla


16/77

17

Zagrebake fontane

Izvori ivotai djetinje radostiNeke su fontane postaleprepoznatljivi simboli grada,

neke su na prometnim

trgovima, a neke su ostale

male oaze u kojima ive

povijest i ljepota


17/77

18

izmeu monumentalne katedrale te pro-meta i vreve Kaptola i Nove vesi.

Zdenac ivotaIspred Hrvatskog narodnog kazalita

postavljen je nekoliko godina prije Pr-vog svjetskog rata Zdenac ivota. oprvo remek-djelo tada jo mladog IvanaMetrovia izazvalo je iznimnu pozornost1905. na izlobi secesije u Beu, pa je i to

vjerojatno bio razlog to ga zalaganjemIzidora Krnjavog kupuje Grad Za-greb i, prema projektu arhitekta Ignjata

Fischera, postavlja na jedan od najrepre-zentativnijih trgova. Premda je i on udoba kad je postavljen, zbog skulpturaobnaenih likova, izazvao prosvjede kon-zervativnih graana,Zdenac je ubrzo do-bio zaslueno visoko mjesto meu grad-skim spomenicima i postao omiljenomjesto sastanaka, susreta s dragim oso-bama i s umjetnosti.

ijekom studija u Beu Metrovi seupoznao s djelima francuskog kipara Au-gustea Rodina. o e iskustvo obiljeiti nje-gove tadanje radove, pa i Zdenac ivo-

ta, simbolinu kompoziciju, koloplet go-lih tijela oko izvora vode, ivota. Skladnopostolje omoguuje da se zdenac obiesa svih strana, da se doivi i kao cjelina ikao niz detalja. Izvanredno isklesana tijelanepoznatih modela zatvaraju univerzalniizvor, vrelo onoga to jesmo. Rijetki sukipari uspjeli tako skladno povezati skulp-ture s okruglim bazenom i stvoriti skladproporcija i odnosa. ijela izgledaju kaoda su iva, zamrznuta u pokretu utrenutku ivotne radosti, bezbrinosti,

i nasuprot njima starac koji eznutljivo

gleda u zdenac jer zna da pred njim vie

nije ivot, nego samo vrijeme.Na romantinom Rokovom perivoju,blizu njegove kue postavljen je zdenac

Elegija, djelo kipara Roberta Frangea Mi-hanovia iz 1910. Za ovo mjesto sjeanja,nostalgije, gdje se nekad nalazilo groblje,napravio je zdenac iji vanjski plat uk-raava reljef s prizorima iz DanteovogPakla, Raja i istilita. Na zdenac je nas-lonjen akt ene - lijepe i duhom odsutne.Neki u njoj vide duu koja je nakonuskrsnua dobila tijelo mlade ene kojaeznutljivo gleda uvis, spremna poletjeti u

vjeni ivot.

Ribari DjeakU intimnom prostoru Jezuitskoga tr-

ga postavljena je 1910. fontana iji je ar-hitektonski dio izradio Hugo Ehrlich, askulpturu Simeon Roksandi. aj kipar,rodom iz Gline, Obrtnu kolu zavrio je uZagrebu, a studirao u Budimpeti, Mn-chenu i Rimu, gdje je i nastala skulptura

Ribar i zmija. aj je njegov rad prvi putpublika vidjela na treoj Junoslavenskoj

izlobi u zagrebakom Umjetnikom pa-

viljonu. Za njezinu budunost sretna jebila okolnost to se upravo tada trailaskulptura za neki od gradskih prostora,pa je izbor pao na sugestivnog bronanog

ribara u borbi sa zmijom. Sada je jo samotrebalo pronai odgovarajue mjesto. Za-redali su prijedlozi: na Zrinjevcu, u Bo-tanikom vrtu, na Jurjevskom groblju ilina ukancu. Napokon, odlueno je dase fontana postavi na Gornjem gradu:najstariji dio Zagreba oplemenjen je i os-

vjeen suvremenim umjetnikim djelomkoje je nastavilo ivjeti u sjeni stoljetnihzdanja.

Gotovo neoekivano, usred gustemree kua i prometnih ulica, otvara seSvaiev trg tratina okruena drveem

i na njoj fontanaDjeak kipara AntunaAugustinia iz 1957. Najee je vidimosamo u prolazu, vozei se nekamo, ali

Rijetki su kipari tako

skladno povezali skulpture

s okruglim bazenom, kao

to je uspjelo Metroviu

na Zdencu ivota

Foto:InesNovkovi


18/77

19

ponekad je vrijedno zaustaviti se, zastati,

proetati, vratiti se u djetinjstvo, modau nevinost igre i beskrajnih mogunosti.

Djeaki bazen pred njim ekaju i ne brinuprevie za svijet koji ih okruuje.

Usred rga rtava faizma podignutje prema projektu Ivana Metrovia -neposredno prije Drugog svjetskog rata,Dom likovnih umjetnosti i ispred njega1942. fontana arhitekta Stjepana Plania,reprezentativni poetak tada novog dijelaZagreba koji se irio prema zapadu. Iz-meu stotina izvedenih Planievih pro-

jekata, ponajvie je obiteljskih kua, alii objekata javne namjene, meu kojima

je i osmerokatnica u Gajevoj ulici 1, svo-jedobno najvia kua u gradu, i omi-slavov dom na Sljemenu. Planieva se arhi-tektura uklapa u ope koncepte europskogfuncionalizma, a to se vidi i na okruglojfontani. Na njoj nema suvinih detalja niukrasa, a okruena je zidiem klupom.o je svojevrsni ulaz, salon na otvorenom,za mali predah prije ili poslije posjetaizlobi u Domu likovnih umjetnosti.

znanosti i Palae burze danas Hrvatskenarodne banke djela Viktora Kovaia.rokutaste fontane postale su tako na-kon preureenja trga, urbanistiki obliko-

vanog jo 1923. - njegovi novi akcenti kojiublaavaju, ali i dopunjuju njegovu strogusimetriju i otvaraju ga kao mogue mjesto

predaha.Svaka etnja gradom nova je prilikada vidimo i njegove fontane. Bez obzirana to jesu li smjetene u centru, na nekojprometnoj ulici ili trgu, ili na zelenimpovrinama (kao to je slavna Zelena pot-kova sedam trgova perivoja, koji su-gestivno zatvaraju ui dio Donjega gra-da), fontane su simboliki i stvarni izvoriivota, ali i radosti djetinjeg, pa i djeti-njastog oduevljenja kad se naemo u sre-ditu igre svjetlucavih kapljica. I tako jemalo potrebno da bismo se osjeali dobro

i na tren odlutali, zaboravili svakodnevnebrige.

U ovoj maloj igri otkrivanja stvari imjesta koja i nisu skrivena, ali ih ponekadne primjeujemo, prolazimo kroza zagre-baki prostor i vrijeme, u kojima su i novei stare fontane vane i velike tono ono-liko koliko im mjesta damo, kako ih vi-dimo i gledamo - prvi ili tko zna koji put, itamo gdje ih ne oekujemo, i tamo gdje donjih dolazimo kao do starih prijatelja namjesta koja su nam jednom neto znaila.

Neke su malo povuene, skrivene, alifontana na Jelaievom trgu svima je zna-na. Legenda kae da je djevojka Mandazagrabila vodu iz zdenca i napojila ednukraljevu vojsku. I zato je zdenac, na spo-men davne dobrotvorke, dobio imeMan-duevac, a grad koji je nastao tu gdje jeona zagrabila vodu Zagreb. Zdenac jestoljeima stajao na glavnome trgu, a on-da je poetkom 20. stoljea uklonjen. Po-novno postavljen i ureen,Manduevac jeod 1987. jedan od simbola Zagreba.

Legenda o MandiI rg hrvatskih velikana dobio je

1995. fontane - blizance. Arhitekt MihajloKranjc postavio ih je ispred Ministarstva


19/77

20

Napisao i snimio:

Mladen Perui dipl. in. arh.Foto dokumentacija autora

U hrvatskom jeziku nije bilo termina za arhitektonski oblikovan

izvor s mlazovima vode radi ukrasa urbanih prostora, pa jejezikoslovac Bogoslav ulek 1860. predloio rije vodometF

ontane izgraene u posljednjem de-setljeu 19. stoljea na Zelenoj ili

Lenucijevoj potkovi ostale su sau-vane u izvornim oblicima i materijalima.Povremeno, tijekom vremena, samo susanirana mjestimina oteenja i zamje-njivani dotrajali hidroinstalacijski ureaji.U posljednjih 15-ak godina etiri su fon-tane obnovljene prema konzervatorskimuvjetima, smjernicama i uz nadzor grad-skog Zavoda za zatitu spomenika kulturei prirode.

Struno nazivlje na hrvatskom jezikunastajalo je u skladu s primjenom novih

znanja u 19. stoljeu. ermina za arhitek-tonski oblikovan izvor s mlazovima voderadi ukrasa urbanih prostora u hrvatskomnije bilo. Jezikoslovac Bogoslav ulek ve

je u svom Nmako-hrvatskom rniku,izdanom 1860., predloio rije vodomet

za Springbrunnen i fontanu. Ponovno juje naveo i 1874. u Rjeniku znanstvenoganazivlja te je ula u upotrebu, u rjenike,tisak i dokumente, a i danas se pojavljuje.Kasnije su je potisnule rijei vodoskok(to znai i ureaj) i internacionalizam

ontana.U Donjem gradu i prije izgradnje vo-

dovodne mree 1875. godine prigodnosu postavljani vodoskoci. Na mjestu da-nanjega glazbenog paviljona nalazio sezdenac, o kojem gradski mjernik 1872.podnosi izvjetaj i prijedlog da se izradinovi i opremi sisaljkom. Prilikom dolas-

ka prijestolonasljednika Rudolfa 1888.,na tom je mjestu postavljen privremenivodomet. Projekt limenog bazena na dr-

venom kosturu izradio je gradski inenjerMilan Lenuci, do 1882. upravitelj Grad-skog vodovoda. Snjeka Kneevi u knjizi"Zrinjevac" citira lanak iz Narodnih no-

vina: "Vodomet sastoji se od glavne i est

nuzgrednih manjih cijevi, koje su u sredinilimom prekritoga bassina smjetene. Kadse je hydrant sasma otvorio, trcala je vo-da u visinu 30 metarah, te je mnotvo ob-instva s interesom motrilo taj novi ures

Zrinskoga trga. Vodomet treba za jedansat rada 400 hektolitarah vode". Kad jeuklonjen zbog izgradnje glazbenog pa-

viljona, bilo je planirano postaviti slian upolukrugu izmeu poprsja hrvatskih veli-kana uz Akademiju.

Na Drugoj gospodarskoj izlobi, odr-anoj 1891. na Sveuilinom trgu (juno

od zgrade Rektorata), u sreditu trga po-stavljen je "impozantni vodomet", kako jeocijenjeno u tisku. Oblikom i karakteris-tinim visokim vodoskokom bio je sliandananjem na rgu kralja omislava. Oba

je, prema projektima Gradskog graevnogureda na elu s Milanom Lenucijem, sa-gradio poduzetnik Egidius Kornitzer.

Bollov vrganjili GljivaZa rg bana Nikole Zrinskog, popu-

larno nazvan Zrinjevac, u drugoj polo-vini 19. stoljea izraeno je vie nacrta

na Zelenoj potkovi

Vodometna Gospodarskoj izlobi na

Sveuilinom trgu, 1891.

Obnove zagrebakih fontana


20/77

21

parternog ureenja. Prvotno je centralnaploha razdijeljena na etiri dijela irokimstazama. U sreditu svake plohe predvi-ena je posebno oblikovana hortikultu-ra, a kasnije, u drugom planu vrtlara Jo-

sipa Peklara iz 1878. godine, s nizomkrugova i fontane u sreditu. Prema tojideji arhitekt Hermann Boll predloio jeGradskom zastupstvu donaciju i izvedbu

jedne fontane prema svojem nacrtu, kojubi izradili aci Obrtne kole. Prijedlog jeprihvaen i fontana je postavljena 1893.godine. Oko vertikalne osi u kojoj je do-

vodna cijev preko tri tanjura slijeva seobodno voda u formi slapa - zavjese, aluno prskaju etiri mlaza iz donjeg dijelastupa. Kruni bazen na travi, promjera 7,5metara, prikuplja vodu i odvodi je u pod-

zemnu komoru. Svi elementi bili su odkamena bizeka iz okolice, bogato ob-raeni kiparskim ukrasima. ArhitektBoll oblikovao je fontanu po uzoru

na fontane u Njemakoj i Austriji.akvi urbani ukrasi na trgovima idanas postoje u Grazu i Beu.

Zagrepani su isprva burnoreagirali alama na raun izgle-da i forme - prozvali su je Bollovvrganj ili Gljiva, a model vozili iu pokladnoj povorci 1894., kakonavodi Ivan Ulnik. Vjerojatno jegraena na brzinu te je bilo pro-pusta: odvodi nisu bili reguliranii voda se prelijevala iz bazena,

poplavljujui vei dio sjeveroza-padnog polja Zrinjevca. Na pri-mjedbe Grada, Boll je pred-lagao poveanje promjera baze-

na na 10,5 metara, ali bi, tvrdio je, problemostao. U tadanjem tisku ocijenjeno je da

je to njegovo najneuspjelije djelo i da jetreba premjestiti.

Budui da je bila izgraena od meka-nog kamena, kakav je Boll upotrebljavaoi na mnogim drugim gradnjama, pri-mjerice na katedrali, fontana je s vreme-nom dotrajala. Odjel za ureenje grada

naruio je projekt obnove i 1975. godineje Restauratorski zavod Hrvatske izradiofaksimil - zamjenu nadzemnog dijela usivo-crnom granitu i opremio tada suvre-menim instalacijama. Fontana je 1994.,uoi dolaska Pape Pavla VI. i njegovaprolaska Zrinjevcem, oiena od 1-2centimetara debelih naslaga kamenca ipopravljeni su kvarovi na vodovodnimureajima. Godine 2005., prema smjerni-cama Zavoda, izraeni su projekti i izdanedozvole za obnovu s novim sustavom hi-droinstalacija i osvjetljenja, ali radovi jo

Blizanci na Zrinjevcu, oko 1900.

Katalog tvrtke Schaffer

& Walcker s oblicima vodoskoka

nisu izvedeni. Gljiva je dobila rasvjetupo razinama ve 1931. godine, prigodomdravnih sveanosti, to je dokumentira-no fotografijom.

Blizancii njihova obnovaGradski vrtlar Franjo Jerabek najavio

je poetkom 1894., nakon to je izradiotrei nacrt preureenja Zrinjevca 1893.,da e se "promijeniti slog nasadah u cielom

parku na Zrinjevcu u rancezki stil, kaoto je to ve izvedeno na sjevernoj polovicitrga". Napravljena je nova plastika terena,plohe su uputene, a uz plonike izvedenisu uski pokosi terena. Iako su nacrtanaetiri bazena fontana, izvedene su dvije na

junim poljima, prema projektu Gradskoggraevnog ureda.Arhitektonsko oblikovanje fontana

u skladu je s opim konceptom neoba-roknih formi plastike terena i hortikultureperivoja. Bazeni su pravokutnici s polu-krugovima na kratkim stranama, veliki16,8 x 8,30 metara, oblika sukladnog po-lju. Rubovi od betonskih segmenata bo-

Obnovljeni vodometi, 2004.


21/77

22

gato su profilirani. Iznad terena bili suuzdignuti 0,7 metara. emeljeni su na zi-dovima debljine dvije opeke 0,60 metarai dubine 1,10 metara. Bazen je plitko kon-kavan u oba smjera, a dubina vode je 38do 62 centimetra. Ureaji s potopnimpumpama za srednji visoki (9 metara) idva nia vodoskoka (6 metara) na uzdu-noj osi postavljeni su u nakupinama ka-mena.

Prskanje vode iz kamenih stijena pri-rodni je oblik izvora. Iz pradavnih vre-mena i predaja ima i simbolino znaenjetekue ive vode. Prema Bibliji, Mojsije

je tapom otvorio izvor u stijeni. Rim-ska fontana iz 16. stoljea nazvana jenjegovim imenom. U Francuskoj u 17.stoljeu u prostranim parkovima barok-nih dvoraca stvarani su vodoskoci s bo-gatim i matovitim "vodenim skulptura-

ma". akav nain oblikovanja fontana bezkiparskih elemenata ponovno je rairens neobaroknom hortikulturom perivojau 19. stoljeu, nakon klasicizma u kojemsu dominirali bazeni s velikim mirnim

vodenim povrinama. Gradski graevniured stoga je predloio 1894. fontanu s

nom arhivu u Zagrebu u spisu je sauvani katalog dobavljaa ureaja vodoskokaiz Berlina, tvrtke Schaffer - Walcker, nakojem sugradski ininiri oznaili koji tipgeometrije vodenih formi i mlaznica trebadobaviti. Primopredaja radova odrana je18. srpnja 1894.

Fontane su obnavljane 1972.-75. godi-ne, uz manje popravke. Godine 1994.u Zavodu su izraene konzervatorskesmjernice za cjelovitu obnovu Blizanaca.Pregledom arhivske dokumentacije i ana-lize fotografija i starih razglednica te no-

vih arhitektonskih snimaka, ustanovljenesu izvorne karakteristike fontana te pro-pisani uvjeti obnove i restitucija prvotnogstanja.

Realizacija se odvijala u dvije etape:1994. i 2003.-2004. U prvoj etapi izvedenesu nove hidroinstalacije s prateim gra-

evinskim radovima. Naime, za obje fon-tane postojalo je samo jedno vodno ok-no s ventilima u travnjaku uz istoni rubpolja. Nije bilo sustava recirkulacije vodei troile su se velike koliine od 15. oujkado 15. studenoga, kad je vodoskok bio ufunkciji. Novi ahtovi za upravljanje ure-

ajima vode, odvodnje i elektrike i komo-re za skupljanje i povrat vode izgraenisu zasebno za svaku fontanu. Vodovi suprovedeni u starim podzemnim hodni-cima od svoene opeke, koji se nalazeu podzemlju Zrinjevca i slue za servisureaja i drenane mree. U Belgiji sunabavljeni ureaji s mlaznicama koje dajuizvorne forme i visine mlaza srednjeg ibonih vodoskoka. Upravljanje visinamamlaza s obzirom na jainu vjetra i moguudeformaciju oblika mlaza rijeeno je re-gulacijom snage pumpi, do postavljanjasenzora na vjetrometru.

U drugoj etapi 2004., u okviru obnovecijelog trga, sanirani su bazeni. Uklonjenisu vieslojni premazi koji su deformiraliizvorne konture i profilacije, sanirane su

velike pukotine nastale slijeganjem i tre-njom zbog prometa i upotrebljene kao

dilatacijske reke, zabrtvljeni su spojevibetonskih rubnjaka i nanesen elastinivodotjesni pigmentirani premaz cijelogbazena. S vanjske strane sondiran je te-ren, kako bi se pronala izvorna razinatla do koje je rubni element bio obraen,odnosno do temelja od opeke. Na taj jenain odreena razina plohe travnjakakoji je snien 50-ak centimetara, a boga-te profilacije pokazane su u cijelosti. Zanakupine oko mlaznica i pumpi vodo-skoka nabavljen je kamen bizek iz Vrapa,koji izgleda kao prvotni.

Vodometna Tomislavovu trguPrema odluci Gradskog zastupstva od

6. rujna 1895., projekt je izradio Gradskigraevni ured, prema Lenucijevom ur-banistikom planu trga. Fontana je lo-cirana na dominantnome mjestu u sre-ditu partera. Oblik bazena, irokog 12,3

Vodometna Trgu kralja Tomislava,

oko 1905.

Fontana, 2008.

plitkim bazenom na travi i bogatim vo-denim formama vodoskoka jer je Gradodustao od postavljanja jo tri iste Boll-ove fontane, vjerojatno i zbog kritikaGljive.

Prijedlog da bazeni vodometa buduod kamena nije proao zbog visoke cijene.Cijena ponuaa ujetimbi (natjeaju) bila

je 3600 forinti (od bizeka) i 4000 forinti(od repena, kamena od kojeg su npr. pri-lazne stube Umjetnikog paviljona). Prih-vaena je Kornitzerova ponuda za beton-ske elemente, za 1700 forinti. U Povijes-


22/77

23

metara, tlocrtno je kvadrat s polukrugo-vima nad stranicama, to je takoer for-ma puna simbolike, upotrebljavana od

antike u likovnim umjetnostima. rg je1895. urno i provizorno ureen za do-lazak cara i kralja Franje Josipa I. Bazen

je te godine za 2000 forinti izradio Kor-nitzer. Visina srednjeg vodoskoka bila jeotprilike 14 metara, a bonih sedam. i-

jekom sveanosti, fontana je bila osvijet-ljena raznobojnim aruljama, a elektro-instalacija je kupljena u Beu u tvrtkiSiemens - Halske.

Cvjetni travnjak oko bazena, istog ob-lika, sastavni je i funkcionalni dio fonta-ne. Bio je uzdignut od staza sipine 20-ak

centimetara i imao ogradu od drvenihstupia povezanih icom. irina je bilaodreena u odnosu na visinu vodoskoka.Naime, u to je vrijeme ve bilo poznatoda je potrebna povrina za zatitu odprskanja vode, iste irine od sredita kao

visina najvieg mlaza dakle, radijusa 90stupnjeva.

Prva etapa sanacije s novim hidro ielektroinstalacijama izvedena je 1998. Ba-zen je oien i zabrtvljen vodonepro-pusnim elastinim premazima, a na uglo-

ve kvadrata postavljene su ukrasne vaze.

Obnova obje fontane izvedena je u orga-nizaciji Gradskog stambeno-komunalnoggospodarstva pod nadzorom Mladena

Velikovia i konzervatorskom projektu inadzoru Mladena Peruia.U sljedeoj etapi potrebno je urediti

parter s hortikulturom oko bazena. Stazeperivoja u sipini tijekom stotinu godinanekoliko su puta nasipavane i tako jepodizana razina. Zeleni pojas oko bazenanije vie uzdignut 20 centimetara od si-pine kao izvorni, a nema niti ograde. Na-ime, sada je mogu nesmetani pristup dobazena i dogaalo se da mala djeca beznadzora padnu u vodu. Nuno je i dazatitni zeleni pojas prati konture oblika

fontane. Izvorno stanje vidi se na starojrazglednici, a dananje na fotografiji izzraka.

Aquarium u Botanikom vrtuU prvim opisima Botanikoga vrta

u dijelu geometrijskog partera navodi seaquarium za vodene biljke s malimi vo-dometi. Na koloriranom nacrtu projekta

vrta, koji su 1889. izradili prof. dr. AntunHeinz i prvi vrtlar Vitslav Durchnek,u sredinjem okruglom bazenu ve jeucrtan vodoskok kao sastavni dio kon-

cepcije arhitektonskog oblikovanja. Naprvim fotografijama iz 1903. vidi se for-ma vodometa koji je izgraen 1890. Ne-

koliko lunih mlazova visokih do dva me-tra blago prska movarsko bilje. Srednjibazen promjera je 5 metara i ima dvijedubine: 0,50 i 1,30 metara, koje omogu-uju uzgoj razliitih povodnica. U etiriodvojena luna bazena, velika 6,9 x 1,9metara i duboke 0,8 metara, koji se pune

vodom sustavom preljeva, vode su sta-jaice.

Bazeni su graeni od opeka, zidovibukani, a profilirani luni rubnjaci odbetona. Iako su nekoliko puta sanirani pre-mazima, gubili su vodu te je 2004. zapo-

ela cjelovita obnova, u organizaciji Bio-lokog odsjeka i Botanikog vrta PMF-a,prema smjernicama i konzervatorskomprojektu Zavoda i uz nadzor Mlade-na Peruia, tako da se restituira izvornostanje.

Ve 110 godina do danas ansamblakvarijuma posjetiteljima je atraktivan,zbog uspjenog uzgoja razliitih vrstamovarskog bilja, posebno kada cvaturuiasti cvjetovi indijskog lotosa i velikibijeli cvjetovi amazonskog lopoa, kaoprole godine.

Aquarium za vodene

biljke s malimi vodometi

izgraen je 1890. u

Botanikom vrtu

Akvarium s malimi vodometi, detalj u

projektu vrta, 1889.

Fontana, oko 1923.

Fontana s okoliem, 2010.


23/77

2424

Zagrebaka je komora zapoela svo-je djelovanje ponajprije privreme-no od mjeseca veljae 1852., a kas-nije od mjeseca travnja 1853. stalno. Pri-vremeni je rad zapoeo u prvoj sjednici,obdravanoj 16. veljae 1852. u vijenici

gradskoga poglavarstva u 11 sati prije pod-ne, po sazivu vladina povjerenika Nikole

Nikolia." zapisano je u Spomenspisurgovake i obrtnike komore u Zagrebu, upovodu proslave 50. godinjice rada, 1902.

Naime, na temelju habsburkoga Za-kona o ureenju trgovakih i obrtnikihkomora iz 1850., Hrvatska je dobila pravona osnivanje tri komore: u Zagrebu, Rijeci

Hrvatska gospodarska komora tradicija od 1852.

Napisala:Diana KuiniFoto: iz knjige "Zgrada Sveuilita uZagrebu - Postojanost i mijene"i iz asopisa Svijet"

Valja eljeti, da rad te komore

bude jakim i snanimpodstrekom za unapreenje

domae radinosti kasnijih

pokoljenja i za uvrenje

njihove ljubavi i vjernosti

prema roenoj grudi

Va ja e jeti, a ra te omore

u e a im i snanimMatica privrednikai pokreta poduzetnitva

Naslovnica Spomenspisa Trgovake i

obrtnike komore u Zagrebu

1852.-1902.-1927.

i Osijeku, a osnovane su i komore u Zadru,Splitu i Dubrovniku (koja je obuhvaalai Kotor). Zakon je isticao da se komoreosnivaju zato da "ispitivaju prilike, elje itegobe trgovaca i obrtnika, pa o tima pi-tanjima izjave svoje miljenje oblastimai drugima nadlenim imbenicima", apropisao je da "pasivno izborno pravo ukomoru mogu imati samo tuzemni drav-ljani, stari najmanje 30 godina i da je svakinajmanje pet godina tjerao posao".

Zagrebaka rgovaka i obrtnika ko-mora obuhvaala je Zagreb, Karlovac, Ko-privnicu, Krievce, Sisak, Varadin, ako-vec, Jastrebarsko, Klanjec, Krapinu, Legradi Samobor, a pravo glasa imalo je 3826trgovaca i obrtnika. Za predsjednika ko-more izabran je Anastazije Popovi, zapotpredsjednika Franjo Peer, blagajnikaNikola Koller i tajnika dr. Mirko Vatroslavpl. kalac. Komora je podijeljena u dvaodsjeka: trgovaki i obrtniki. rgovakise odsjek sastojao od etiri razreda: prvi veletrci, bankiri, trgovci plodina i koe;

Prva

Gospodarska

zemaljska

izloba

Dalmacije,Hrvatske i

Slavonije

1864. u

Zagrebu


24/77

25

drugi trgovci laktene robe i knjiari;trei trgovci prekomorske robe, norim-berke, mirodijarske i bojadisarske robe teeljeznari; etvrti meetari, otpremnicii posjednici skladita. U obrtnikom od-sjeku bilo je est razreda: prvi zidari, kle-

sari, tesari, stolari, tokari, tapetari, stak-lari, lonari, liilci, mastilci; drugi kolari,kovai, bravari, latari, limari, kotlari,utomjedarnici; trei koari, krznari, re-menari, postolari, opanari, izmari, klo-buari; etvrti krojai, tkalci, uari, pot-kistari; peti mlinari, pekari, mesari, sapu-nari, pivari, voari, slastiari; esti ura-ri, zlatari i srebrenari, slikari, tiskari, knji-

govee. ako je komora od poetka na-stojala okupiti srodne djelatnosti, sa sli-nim problemima i zajednikim interesima.

Ve na prvim sjednicama u komori seivo raspravljalo o tadanjim aktualnimproblemima, o kojima je ovisio daljnji raz-

voj gospodarstva. Primjerice, vijenici suse zalagali za regulaciju Save i plovidbu odRugvice do Zagreba te Drave od Legradado Osijeka, izgradnju eljeznikih pruga,posebice prema moru i prema zapadu, apredlagalo se i isuivanje Lonjskoga polja.Dan nakon osnivanja, 17. veljae 1852.,

komora je odrala svoju drugu sjednicuna kojoj je zabiljeen istup vijenika Mi-hovila Musulina, koji je rekao:

"Ve od desetaka godina tui se trgo-vaki stali kod austrijske i ugarske vlade,kako svake godine to vie propada naa trgovina, dok procvat u cieloj ostaloj Evro-

pi u velike napreduje. Nije tomu kako semisli uzrok neplodnost tla i lienost naro-da, nego najvie razne potekoe promet-nih puteva. Vodeni put iz Banata do Siskai odavle do Karlovca poznat je ve odavnakao lo, a ipak je obzirom na ostale naj-

HGK - Komora ZagrebNarodni odbor Grada Zagreba, na ijem

je elu Veeslav Holjevac, 14. rujna 1962.donio je odluku o osnivanju Privredne

komore grada Zagreba

Anastas Popovi, prvi predsjednik

od 16. 2. 1852. do 15. 12. 1866.

Povijest Zagrebake gospodarske komore nedjeljiva jeod povijesti Hrvatske gospodarske komore jer je u njojsadrana i iz nje je proistekla.Naime, kad je 1852. osnovana Trgovako-obrtnika komora u Zagrebu, Zagreb je po-stao sredite gospodarske komore iji je djelokrug obuhvaao i Karlovac, Koprivnicu,Krievce, Sisak, Varadin, akovec, Jastrebarsko, Klanjec, Krapinu, Legrad i Samobor.Djelatnost Trgovako-obrtnike komore u Zagrebu odnosila se, dakle, na cijelu sredi-nju Hrvatsku, no oigledno je Zagreb kao sredite i najrazvijeniji grad ponajvie dopri-nosio inicijativama i aktivnostima zajednike komore te imao od nje najvie koristi.Primjerice, velike su se gospodarske izlobe odravale u Zagrebu prva 1864., pa

slavna Gospodarsko-umarska izloba 1891., pa 1895. u povodu dolaska cara FranjeJosipa I.Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije, u Kraljevini SHS Trgovaka i obrtnika ko-mora u Zagrebu i dalje je sredinja hrvatska komora, a Zagreb najjae industrijsko,trgovako i financijsko sredite. Polagani raspad komora poinje 1932., kad jebeogradska vlast zagrebaku komoru podijelila na Trgovinsko-industrijsku iZanatsku. Kraj Drugog svjetskog rata donosi zavrni udarac: socijalistika vlast uki-da sve hrvatske komore do 1952., kad je osnovana Trgovinska komora NarodneRepublike Hrvatske i 1958., kad se osnivaju komore za pojedine privredne grane.Godine 1962. osnovana je Privredna komora Hrvatske, a na temelju istog zakona, Na-rodni odbor Grada Zagreba, na ijem je elu Veeslav Holjevac, 14. rujna 1962. donio jeodluku o osnivanju Privredne komore grada Zagreba. Prvi je predsjednik bio DragutinPla. Godine 1970. zagrebaka komora mijenja ime u Privrednu komoru Zagreb, da

bi 1991. dobila status jedne od upanijskih komora u sastavu Hrvatske gospodarskekomore i naziv HGK Komora Zagreb. Sjedite je komore u Drakovievoj 45, a buduida su se iz zagrebake komore 1994. izdvojili obrtnici u Obrtniku komoru Zagreb,vraena im je zgrada Matice hrvatskih obrtnika iz 1939. u Ilici 49.Komora Zagreb, kao najvea i gospodarski najjaa upanijska komora u sustavuHrvatske gospodarske komore, svojim lanicama nastoji pruiti to kvalitetnije usluge,promicati i tititi njihove interese te biti poveznica s domaim i stranim poslovnimsubjektima. Cilj je zajedniki: gospodarski razvoj i ulazak Hrvatske u Europsku uniju.Zagrebaka komora smatra najvanijim poticanje svih oblika poduzetnitva, investi-cija, izvoza, efikasne upotrebe domaih resursa te breg zapoljavanja. Posebice istiepotrebu tehnolokog razvitka industrije, malog i srednjeg poduzetnitva, izvozneproizvodnje, ali i tercijarnih djelatnosti, uz poveanje konkurentnosti hrvatskih proiz-

voda na globalnom tritu. Potencijale vidi u visokom obrazovanju, istraivakomradu i povezivanju znanosti i industrije, uza stvaranje poticajnog poslovnog okruja.- Komora Zagreb otvorena je za sve inicijative gospodarskog sektora, temeljei svoj radna partnerstvu sa lanicama te lokalnom i dravnom administracijom, od kojih oekujeda budu aktivni sudionici u gospodarskim procesima - istie dr. sc. Zlatan Frhlich,predsjednik HGK - Komore Zagreb.


25/77

26

bolji i najjetiniji. Kopnene pako su cesteu tako loem stanju, da jedva zasluujuime puteva, a dielom su, kao inae iz-vrstna luizenska cesta Karlovac Rijeka,vlasnitvo privatnika, koji visokom cestov-nom carinom najprije svoj interes predoima imadu i time stavljaju razvitkutrgovine verige. Da se sva ova zla odstrane,

molio je trgovaki stali opetovano vladu,da izmedjuglavnijih trgovakih mjesta uzemlji izgradi eljeznice, kao jedina spaso-nosna prometna obila. Govori se, da jekralj odredio izgradnju dviju pruga, i tood Zidanog mosta preko Zagreba u Sisakte od Zagreba do Karlovca. Premda je taodluka odavna usliedila, eljeznica se ipakne gradi na veliku tetu nae trgovine...".Komora je zatim poslala zahtjev u tada-nje Ministarstvo trgovno-obrtnih i gradi-teljstvenih poslova da se pruge, koje imaju

kraljevo odobrenje, to prije izgrade.Komorini su vijenici predloili i ure-enje karolinske ceste od Zagreba do Vi-nodola, kojom se skrauje put do mora,a i "promet je na njoj mnogo laki i si-

gurniji nego na luizinskoj, koja je vie burii vijavicama izloena".

Nadalje, traili su osnivanje tehnikoguilita i poljoprivredne kole, zatim otva-ranje hipotekarne banke i podrunicenarodne banke (u emu je komoru kodbekih ministara podrao i ban Josip Jela-i). Istakli su i potrebu modernizacije

trgovakih i obrtnikih zakona, uvoenjajedinstvenog, metrikog mjernog sustavau cijeloj Monarhiji te osnivanje institucije

javnog biljenika.lanovi komore isticali su i nunost

organiziranja gospodarskih izlobi, kao isudjelovanje hrvatskih privrednika na iz-lobama u drugim zemljama stoga jeupravo komora zasluna za odravanjeprve Gospodarske zemaljske izlobe Dal-macije, Hrvatske i Slavonije 1864. u Zagre-bu, kao i za sudjelovanje hrvatskih proiz-

voaa na izlobama u Beu, Londonu,Parizu, rstu i Budimpeti. Veliki uspjeh,zahvaljujui komori, doivjeli su hrvatskiizlagai na Svjetskoj gospodarskoj izlobiu Parizu 1867. - osvojili su dvije zlatne,osam srebrnih i est bronanih medalja!A za nastup na izlobi u rstu 1882. ko-mora je dala sagraditi posebni paviljonkoji je projektirao Herman Boll.

Suradnja, izlobe, nove zgradeUkratko, komora je od prvih godina

svoga djelovanja ubrzo pokazala da je po-

stala sredinje mjesto za rjeavanje brojnih

problema trgovaca i obrtnika te afirmacijucjelokupnoga hrvatskoga gospodarstva.Zabiljeeno je da je rgovaka i obrtnikakomora u Zagrebu u prvih devet godinaodrala ak 97 sjednica.

A 1927. godine zapisano je: "... to va-lja eljeti, da 75-godinji intenzivni i us-

pjeni rad te komore bude jakim i sna-

nim podstrekom za unapreenje domaeradinosti kasnijih pokoljenja i za uvre-nje njihove ljubavi i vjernosti prema roe-noj grudi, miloj nam Hrvatskoj."

Na podruju Hrvatske povijest inte-resnog organiziranja see jo u 11. stoljee najprije u Dubrovakoj Republici, aonda i u drugim primorskim krajevima.Cehovska udruenja u sjevernoj Hrvatskojosnivaju se u 15. stoljeu (najstariji jezagrebaki krojaki ceh iz 1447.), a od 16.do 18. stoljea cehovske udruge niu kao

gljive poslije kie u Zagrebu, Krievcima,Varadinu, Koprivnici, Karlovcu, Poegi,Valpovu.

la, pa su, meu ostalim, pokrenuli osni-vanje rgovake akademije u Zagrebu.Nakon to e se i Bosna i Hercegovinanai u sastavu Austro-Ugarske, osjeka izagrebaka komora potiu izgradnju e-ljeznica i mostova preko Save. Upornost unastojanju osnivanja kola i uilita ostva-rena je 1882. otvaranjem Obrtne kole uZagrebu i viih trgovakih kola u Zagrebui Zemunu, a vrhunac nastupa na gos-podarskim izlobama bila je organizacijaGospodarsko-umarske izlobe u Zagrebu1891., koja je privukla 450.000 posjetitelja.

Hrvatske se komore krajem 19. sto-

ljea poinju sve vie povezivati i sura-ivati, a jedan od rezultata bio je i zajed-niki nastup zagrebake, osjeke i senjskekomore pred carom Franjom Josipom I.prilikom njegova posjeta Zagrebu i otvo-renja HNK 1895. te sudjelovanje na mi-lenijskoj gospodarskoj izlobi u Budim-peti, 1896. ih je godina izgraena i prvazgrada za gospodarsku komoru, i to nje-nim vlastitim novcem zgrada rgova-ko-obrtnike komore za Slavoniju u Osi-

jeku, 1894.Zagrebaka je komora na svoju zgra-

du ekala do 1902., kad je proslavu 50.godinjice rada obiljeila i "dolinim i

svemu svietu vidljivim znakom njeno-ga napredka, a to je izgradnjom trgova-ko-obrtnog muzeja i komorske palae".Zgrade su dovrene 1903. godine - rgo-

vako-obrtni muzej na Mauranievu tr-gu 14 (danas Etnografski muzej) i zgradakomore na dananjem rgu marala ita8 (prodana je 1915.). Do tada su lanovirgovake i obrtnike komore u Zagrebuprvih est godina (do 27. prosinca

1858.) zasjedali u Gradskoj vijenici na

Iako su zaeci komorskog organizi-ranja u Europi zabiljeeni u Firenci 1421.,kolijevkom komora smatra se Francuska 1600. godine marseillski veletrgovci oku-pili su se u trgovakom vijeu, a prva su

vijea u dananjem obliku osnovana 1802.pod nazivom Chambres de Commerce.Francuska je komore ve sljedee godineprenijela na njemako podruje, a 1811.i na mletako. Upravo na temelju zakonakoji je 1850. odobrio car Franjo josip I.,

cijela je Austro-Ugarska Monarhija ustro-jila trgovako-obrtnike komore 60 uaustrijskim i 17 u ugarskim i lombardsko-mletakim pokrajinama. Nakon podjeleMonarhije 1868., novim je zakonom nanaim prostorima, uza zagrebaku, rije-ku i osjeku, osnovana i komora u Senju.

Reorganizaciju je komora 1874. po-krenuo ban Ivan Maurani. Osjeka jekomora u svoj sastav primila i zastupnikerazvojaene Vojne krajine, a 1876. nanovo

je konstituirana i zagrebaka komora. Nje-

ni su se vijenici opet urno prihvatili pos-

Peatnjak gradskog krojakog ceha

poetkom 19. stoljea


26/77

27

ska kola, a u dio prizemlja komorine zgra-de smjeteno je Drutvo Crvenog kria.

Nakon neuspjelih pokuaja da hrvat-skome gospodarstvu osigura povoljnijipoloaj unutar Austro-Ugarske, raspadmonarhije 1918. zagrebaka komora do-ekuje s puno nade i podrke novoj dra-

vi Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Hrvatska, uz Sloveniju, postaje najraz-vijenije podruje, a Zagreb najjae indu-strijsko, trgovako i financijsko sredite.Komora je ponovno s puno poleta krenulau organizaciju i povezivanje razliitihekonomskih sustava te gospodarskih iprometnih prilika u novoj kraljevini, ali jeubrzo udarila u zid nerazumijevanja sre-dinje vlasti u Beogradu. Govorei predskuptinom zagrebake komore, Vjeko-

Trgovako-obrtni muzej na Mauranievu

trgu 14 (danas Etnografski muzej)

Gospodarska izloba, 1891.

Gornjemu gradu, a zatim se selili u tzv.

Leutzendorfovu kuu (kasnije vlasnitvoPravoslavne opine u dananjem Prilazuure Deelia) do poetka 1866. i potomu kolsku zgradu u Samostanskoj ulici.

Poetkom 20. stoljea sve su glasnijikomorini zahtjevi za financijsku i gospo-darsku samostalnost Kraljevine Hrvatskei Slavonije, no u Saboru nisu naili naplodno tlo. Meutim, predstavnici zagre-bake komore pozvani su 1905. na Prvimeunarodni kongres komora u Liege,to je komorin tajnik Milan Krei, do-due na francuskom jeziku, iskoristio za

predstavljanje cjelokupnoga hrvatskogagospodarstva. Od tada pa do 1914. za-grebaka je komora sudjelovala na svimsvjetskim kongresima, doprinosei meu-narodnoj promociji Hrvatske.

Komora je pokrenula i strukovno or-ganiziranje svoga lanstva, pa su osnovaniZemaljski savez hrvatsko-slavonskih in-dustrijalaca (1903.), Savez trgovaca Hrvat-ske i Slavonije (1906.) i Savez hrvatskihobrtnika (1908.). Zbog svjetske ekono-mske krize, prve godine 20. stoljea obi-ljeene su velikim migracijama stanov-

nitva iz primorskih, ali i drugih krajevaHrvatske, pa i povratkom iseljenika izAmerike. Komora je reagirala prijedlogomo osnivanju ureda za njihovo zapoljava-nje, a u sklopu rgovako-obrtnog muzejaotvoren je informacijski centar za pomohrvatskim privrednicima u inozemstvu istranima u Hrvatskoj.

Za predsjednika zagrebake komore1912. izabran je arhitekt Vjekoslav Heinzelkoji je pokrenuo inicijativu za gradnjunovog sjedita, smatrajui da rgovaka

i obrtnika komora u Zagrebu, kao sre-dinja komora rojedne Kraljevine, trebaimati reprezentativni prostor. Gradnjazgrade na Rooseveltovom trgu 2 poela je22. travnja 1913. i dovrena je tono go-dinu dana poslije. Sagraena je iskljuivokomorinim novcem.

Nove drave, novi problemiPrvi svjetski rat prekinuo je daljnju ak-

tivnost i komora je svedena na institucijuza pomo u opskrbi vojske. U rgovako-

obrtni muzej useljavaju nia puka i egrt-

slav Heinzel je rekao: "Posmatrajui toknaih javnih prilika, drim da pogaammisli slavnog vijea ako istaknem da nasbolno dira neoekivano razgraivanje au-tonomije Hrvatske na podruju trgovine,obrta i industrije, a i prometa i prehrane

jer smo uvjereni da e bezuvjetno nepo-voljno uplivati na poeljni i nuni razvoj

javnogospodarstvenih prilika zemlje, anapose naeg Zagreba".

Heinzel je 1920. izabran za zagreba-koga gradonaelnika i podnio je ostavkuna mjesto predsjednika komore; novi jepredsjednik industrijalac Vladimir Arko.

Gospodarski se razvoj Hrvatske nas-tavljao. Na poticaj komore, 1919. osnova-na je Zagrebaka burza za robu i vrednote,Meimurje je iz maarske gospodarskeoblasti napokon prelo u sastav zagreba-

Zgrada Trgovake i obrtnike komore u Zagrebu

izgraena 1914. godine na Rooseveltovom trgu

Vjekoslav

Heinzel,

predsjednik

od 1912. do 1923.


27/77

28

ke komore, a 1924. pripojila se i senjskakomora. No, Dalmacija je i dalje odvojenaod Hrvatske, a Istra, Rijeka, Zadar i nekiotoci pripali su Italiji.

Komora ne odustaje od gospodarskogpovezivanja cijele Kraljevine i potie svekomore na sudjelovanje u odluivanju u

vlasti. Radi lake komunikacije hrvatskih

gospodarstvenika s financijskim i privred-nim krugovima u Beogradu, zagrebaka jekomora 1924. otvorila zastupnitvo, nu-dei usluge i osjekoj komori. Unato ne-kooperativnog stava vlasti, zastupnitvo uBeogradu postojalo je sve do 1941.

Lake nego s vladom u Beogradu, za-grebaka je komora suraivala s komora-ma izvan Kraljevine SHS, pa je ve 1920.pristupila Meunarodnoj trgovakoj ko-mori (ICC). Nastavila je i angaman okorazvoja sustava obrazovanja - uz njenu je

svesrdnu novanu pomo u Zagrebu iz-graena Ekonomsko-komercijalna visokakola, a od 1926. financirala je u komoristrukovne teajeve za obrtnike.

U Kraljevini Jugoslaviji 30-ih je godina20. stoljea djelovalo 13 gospodarskih ko-mora, meu kojima u Hrvatskoj Komoraza trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu,istoimena komora u Osijeku te rgovakei obrtnike komore u Dubrovniku i Splitu.Nastojei oslabjeti gospodarsku mo Za-greba i Hrvatske, beogradski je reim 1932.zagrebaku komoru podijelio na rgovin-

sko-industrijsku komoru (pravnu prethod-nicu HGK) i Zanatsku komoru. Krajem1938. razdvajaju se rgovinska i Industrij-ska komora. ako podijeljene, komore ula-ze u Banovinu Hrvatsku unutar Jugoslavije,a 1. travnja 1940. izborena je financijska sa-mostalnost i neovisnost unutranjega gos-podarstva. rebao je to biti novi poetak,ali se onda dogodio Drugi svjetski rat.

Nezavisna drava Hrvatska gospodar-skim se sporazumima podredila Njema-koj i Italiji, a u Zagrebu je 1942. osnovanaNjemaka trgovinska komora u NDH.

Osnovane su i Veleobrtna, Obrtna, r-govinska i Komora za novarstvo i osigu-ranje s podrunicama u Osijeku, Dubrov-niku, Sarajevu i Banjoj Luci.

Od PKH do HGKSocijalistiki reim nee potedjeti hr-

vatske gospodarske komore. Krajem 1946.osnovana je rgovinska komora FNRJ,sjedite je u Beogradu, a 1948. ukinute suhrvatske rgovinska, Industrijska i Obrt-nika komora. U zgradu na Rooseveltovutrgu 2 useljeno je javno tuilatvo.

U kolovozu 1952. osnovana je rgo-vinska komora Narodne Republike Hr-vatske (i jo 27 lokalnih komora), a 1958.osnivaju se savezne i republike komo-re za pojedine privredne grane. ako suu NR Hrvatskoj od 1945. do 1962. dje-lovale rgovinska, Ugostiteljska, Poljopri-

vredno-umarska, Zanatska i Saobraajnakomora, sekcija Savezne graevinske ko-more te Komora za industriju i rudarstvo.Zakonom iz 1962. zasebne granske komo-re postaju jedinstvene komore, a osno-

vana je i Privredna komora Hrvatske. Go-dine 1974. uvode se regionalne komorekoje se udruuju u PKH.

Struktura komora svodila se na "sa-moupravne zajednice", pa je njihova djel-atnost bila u slubi unapreivanja samo-upravnog udruenoga rada i pripremamaraznih sporazuma o raznim planovima u

gospodarstvu. Kao krovna organizacijahrvatskoga gospodarstva, PKH redovito

je nagraivala svoje najbolje lanice ipojedince, ukazujui na nain rada premakojem bi se trebalo kretati cjelokupnogospodarstvo, posebice potiui izvoz.

Uza sve povijesne promjene koje suse u Hrvatskoj dogodile 1991., odlukomSabora uspostavljena je Hrvatska gospo-darska komora kao jedinstvena komorasvih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj.Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo u-man istakao je: "Zadaa je Hrvatske gos-

podarske komore da maksimalno utjeena stvaralaku i poduzetniku ulogu gos-

Zagreb moj grad br.32

Documents

Transcript of Zagreb moj grad br.32