Zagreb moj grad br.30

7/29/2019 Zagreb moj grad br.30

1/81

67

Besplatni primjerak

ISSN1

846-437

8

Broj 30 godina IV listopad 2010.

Besplatni primjerak


2/81

3

Dragigradoljubi!Jo nisu izblijedjela sjeanja na tople sunane dane, a sivo nebo i niska temperatura

donijeli su nam prve simptome prehlade. Kihanje, mrcanje i kaljucanje potiu nas nazakljuak zdravlje je ipak na prvome mjestu. A da bismo bili zdravi, potrebna su namlijepa sjeanja, sir i vrhnje i nada u boljitak. Vjerujemo da e se nae kumice i dalje bavitiproizvodnjom zdravih namirnica, a ne propisima.

Ipak - svjesni da prolost ne moemo zadrati, da nam sadanjost izmie, a budu-nost je puna neizvjesnosti - nastojimo ono najbolje to imamo podijeliti s vama. Svi mi,zagrebakigradoljubi, ponosni smo na batinjene stoljetne vrijednosti, na ije vas slavlje-nike godinjice i u ovom broju naeg (prema komentarima koje esto ujemo: posebnogi jedinstvenog) asopisa podsjeamo: 150 godina HNK, 60 godina Memorijala Haneko-

vi, 120 godina uspinjae, 100 godina prvog elektrinog tramvaja, 160 godina rnica.Unato odavno nestalim gnjezdima i zagunoj buci prometa, ptice pjevice tu borave

nadalje i uju se u rijetkim trenucima tiine. im prekrasnim rijeima Snjeka Kneeviopisuje park Ribnjak i Langov trg. Pomislim - nismo li i mitakve ptice pjevice koje unato svim tekoama pjevaju osvom gradu, dok hirovita voda potoka Medveaka (kako jeu svom tekstu opisuje Nada Premrl) i dalje tee svojim starim

koritom od izvora na Medvednici, estinskog lagvia, ispodMihaljevca, Ribnjaka, Drakovieve ulice, pa sve do utoka uSavu! to li sve odnosi u svojim vodama?

No, da ne bismo previe otili u filozofska promiljanja,vratimo se u svakodnevnu koloteinu borbe za opstanak nasvim razinama. Dan za danom, birajte trenutke u kojima eteuivati: ili u bogatoj kulturnoj ponudi grada, npr. Yes Zagreb,ili u toplini svog doma, itajuiZagreb moj grad!

ImpresumIzdava: BIBRA izdavatvo d.o.o.

rg kralja omislava 21, Zagrebel./fax: 01/4880 555e-mail: [email protected]

Direktorica i glavna urednica:Biserka Rajkovi Salata

Grafika urednica: Nera Orli

Redaktura i lektura: Diana Kuini

Novinari: Milka Babovi, Branimir poljari

Suradnici: dr. sc. Snjeka Kneevi,dr. sc. Darija Vranei Bender,dr. Vladimir Dugaki,prof. dr. sc. Mirna itum,Mirjana Drobina,Dunja Majnari Radoevi,Boidar Perhari,Mladen Perui,Nada Premrl

Fotografi: Ines Novkovi, Saa Novkovi,eljko Jovanovi

Marketing: Redakcija

Tisak:

Foto: Ines Novkovi

4 Povijest grada Nastanak i nestanak

Nadbiskupskog (Langovog) trga

9 Ribnjak - perivoj podnokatedrale

13 Ograda parka Ribnjak

18 Povijest gradaDolina potoka Medveaka

28 Obljetnice: 100 godinaelektrinog tramvaja u Zagrebu

31 120 godina uspinjae

36 Neizmiljene prie sazagrebake periferije

Cirkusi iz naeg djetinjstva

40 Povijest zagrebakog sporta60 godina Memorijala

Borisa Hanekovia

45 Obljetnice50 godina Trnskog

46 160 godina Zagrebakih trnica

50 Kultura: Hvatsko narodno kazaliteu Zagrebu od 1860. do 2010.

64 Intervju:Julian Rachlin: Nigdje nisam imao

koncerte kao u Kneevu dvoru!

68 Sir Roger Moore: Ne mogu zamislitirujan bez Dubrovnika

73 Izlobe: Retrospektivna izlobaRoberta Auera (1873. 1952.)

u Galeriji Klovievi dvori

76 Vlado Gotovac(18. rujna 1930. - 7. prosinca 2000.)

92 Zdravlje:Prehrana u ivotnom

ciklusu ene

Sadraj

elite li na kunu adresu primatibesplatan* primjerak asopisa "Zagreb,

moj grad", molimo javite se u nauredakciju telefonom ili e-mailom.

* asopis je besplatan, a plaa se samo potarina.

Sljedei broj izlazi u prosincu 2010.


3/81

Povijest grada

4

o i r

Napisala:dr. sc. Snjeka Kneevi(Tekst je zasnovan na studiji "Nadbiskupski/Langov trg:mijene i ponienje", obj. u asopisu Radovi Instituta za povijest

umjetnosti, 28, 2004. )

Foto:dokumentacija autorice

Nastanak i nestanak

Unatoodavnonestalimgnijezdimaizag oj

buciprometa, pticepjevicetuboravenadaljei

uju s urijetkimtrenucimatiine

S Nadbiskupskog trga, 1899.


4/81

5

Nastanak Nadbiskupskog trga dioje dugotrajnog procesa ukljui-vanja Kaptola: biskupskog grada,kanonikog naselja i drevnog podgraa,Vicusa Latinoruma (Vlake ulice) u Donjigrad. Najavljuje ga ve prva generalna re-gulatorna osnova Zagreba iz 1865. godi-

ne. Od prvih poetaka javljaju se inicija-tive graana vlakouline opine, ponikleiz njihove naglaene komunalne svijesti ioekivanja pogodnosti modernizacije. Noti prijedlozi, kao i ideje sadrane u grad-skim razvojnim dokumentima, poinju seostvarivati tek poslije premjetanja potokaMedveaka iz sredita grada u sklopuizgradnje kanalizacije potkraj 19. stoljea.Promjene tada zahvaaju Vlaku ulicu injezin iri okoli ulicu Ribnjak i podrujealate, a sve su one dio urbanizacije

nizinskih i bregovitih predjela prostranogzagrebakog istoka koja e dobiti snaanzamah poetkom 20. stoljea i u njegovojprvoj polovini. Nadbiskupski trg tu trans-formaciju doekuje kao lokalni skver. S

vremenom e izgubiti svoju, ionako neodvie konzumiranu funkciju i postatislabo napuenim otokom usred tokovaprometa, gotovo svojevrsnim rotorom sbenzinskom crpkom na rubu. Najposlijee 2003. biti prenamijenjen u prometniobjekt: ispod trga viekatna javna garaa,na povrini trga sustav ulazaizlaza (ram-

pi i stubita), modernizirana i do rubova

proirena benzinska crpka i neizbjenishop-salon. Memoriju odrava tlocrtniobris trga i obrub jo ivih stabala. rga

vie nema.

Molba nadbiskupu MihaloviuSredinom 19. stoljea Vicus Lati-

norum/Laka ves odrava svoj srednjo-vjekovni urbanistiki identitet, dok muarhitektonski pridaje izgradnja s kraja 18.i prvih desetljea 19. stoljea. U iremokoliu poljoprivredne su povrine, gos-podarstva i majuri, a na oblinjem bre-uljku, alati, veliki biskupski i kanonikiposjedi. Iz sredine drevne ulice Ribnja-ka do alate vode javne stube, Skaline

Kalvariji, s ostacima krinog puta domjesta gdje su neko bili kapela sv. Rokai biskupski ljetnikovac. Velika je novost

pejzani perivoj, ureen na podrujuribnjaka koji su nekada bili u sklo-pu obrambenog sustava biskupsketvre i kanonikog naselja. aj velikipothvat djelo je biskupa AleksandraAlagovia (na dunosti od 1828.do 1837.) i svjedoanstvo kultureromantizma. Ureenje perivojai vrta juno od biskupske palaepridali su gornjoj Vlakoj jediniprostor koji u cijelom uzduenomnaselju ima znaaj trga. Na tommalenom trgu dominira klasicis-

tiki obelisk postavljen 1835., a

arhitektonski trg odreuju takoer kla-sicistike gradnje u Vlakoj: Orfanotrofij,starija kapela sv. Martina s novim upnimdvorom sv. Petra, kua grofa Drakovia,poznato svratite zvano "Sidro" po liku ugrbu, istoni portal nadbiskupskog vrta s

vratarskom kuicom, najposlije istono

krilo biskupske palae s proeljem premaperivoju, sagraeno u to doba. o je jedanod najskladnijih urbanih ambijenata Za-greba iz prve polovine 19. stoljea.

Promjene potiu graani zabrinutiza razvoj vlakouline opine. Svijest oizolaciji nedvosmisleno izraava zahtjevVlakoulianaca da se na Ribnjaku uredilokalno trite, budui da se sredinjestono sajmite premjeta s rga N. .Zrinskoga na dananji rg marala ita,tada daleku periferiju. risto graana

potpisalo je 1870. molbu nadbiskupu Jo-sipu pl. Mihaloviu da ustupi dio nadbis-kupskog perivoja za trg na kojem bi setrila stoka i roba s kola. Opis mjesta imaizuzetnu kulturno-povijesnu vrijednost,

jer podsjea na gotovo nedokumentiranusituaciju ak prije ureenja perivoja i tri-desetak godina kasnije, kada je perivoj vebio zaputen.

Pogled na donju Vlaku ulicu do crkve sv. Petra, 11. listopada 1860. U

prvom planu obelisk, u drugom potez klasicistikih kua.

Pogled na istoni portal biskupskog vrta

s obeliskom i na katedralu, oko 1870.

Foto: Ivan StandlFoto: Ivan Standl


5/81

6

"Taj cieli prostor kao mlaka Ribnjakzvana, bila je njeko sveobe dobro okoli-njih iteljah, koji su ondje napuali kupati

se svoju ivad, pae i svoje konje prali ipasli... U tom su nadbiskupskom vrtu, kojje radi poljepanja ulice dao blaene uspo-mene biskup Alagovi godine 1836. zidom

obkoliti i urediti, nalazi se i danas mlakadosta velika i nimalo uredjena, koja nijeribnjak, jer u njoj ribah nije ni bilo, nitiodgovara u ikojem smislu onoj sversi, zakoju je ondje preputena; usuprot ona jena veliki pokaz okolinih stanovnikom ne

samo zato, to jih kreketanje nebrojenihabah, kojim jedini stan je u toj bari,neugodno mui, nego i zato to se ljeti izone bare die smrad neugodan i susjedom i

etaocem u bai samoj."Otvaranjem trga"oivjele bi i pomogle se odmah okoline

ulice, poimence gornja laka ulica, obaRibnjaka i dolnja Nova Ves, gornji Potoki Opatovina, koje su sada, poto je svatrgovina nagnula u dolnji prediel grada

Zagreba, posve tihe i bojati se je, da e ihs vremenom posve nestati, ako jim nebudeprometne pomoi."

rg bi, misle graani, potaknuo iz-gradnju i pridonio "poljepanju" predjela,a uredio bi se iz zaklade koju je biskupVrhovac ustanovio 1827. godine za opedobro Vlake ulice. Gradskoj skuptini

ali bi i dalje ostao etalitem "odlinijemobinstvu". Od obeliska do stuba na Kal-

variju u sredini Ribnjaka uredila bi seulica. Drvee na ustupljenom prostoruostalo bi vlasnitvom kardinala s time dagradu ipak ustupi "po koje ljepe grmovlje",a "krasna stabla visoka" sauvala bi se i

ogradila. kola bi bila uz novu ulicu, sproeljem prema Vlakoj, ispred nje nesmije se nita graditi, a ni urediti djejeigralite da ne smeta konzistorijalnimuredima. No kola nije sagraena napredvienu mjestu, nego na Kaptolu, namjestu prebendarske kurije pokraj gornjihkaptolskih vrata, poruenih 1876. nepo-sredno prije gradnje kole.

I dok se ustupljeni prostor na Ribnja-ku godinama, sporo i nedostatno ureujeipak za trg, Vlaka ulica, kao i Kaptol

biljee tek gubljenje povijesne supstance.Godine 1875. oluja je sruila obelisk,svjedoanstvo kratkotrajne kulture bider-majera. Nadbiskup Mihalovi naruio jeekspertizu o stanju obeliska s namjeromda ga obnovi, ali ona je bila negativna, anadbiskupu je preporueno da se izradikopija, a u podnoju uredi javni zdenac.ako bi se "historiki spomenik obeliskauzdrao, te bi se s njim znamenita korist

skopala." Ni to nije ostvareno, a obeliskje ubrzo uklonjen. Njegov trg ostao je

Godine 1878. ribnjaki

trg dobiva ime

Nadbiskupski i uvrten je

meu dnevna trita

Foto: J. Dubski

Nadbiskupski trg, 1895. Tornjevi katedrale dovreni su

do druge galerije.

itelji Lake ulice podnose molbu da nad-biskupu preporui njihov zahtjev.

No gradsko zastupstvo na tu molbui nadbiskupov slubeni upit je li trg po-treban odgovara negativno. Ali za dvijegodine zbiva se obrat. Gradska upravaupuuje nadbiskupu Mihaloviu molbu

da joj isti onaj prostor to su ga za trgzatraili graani Vlake ulice ustupi zagradnju kole koju bi pohaali uenicipovijesnih etvrti, Kaptola, Nove Vesi iVlake ulice. Mjesto je pogodno za koluzato to tu nema "kavanah i drugih zlihmjestah", daleko je od "trne halabuke ivojnikih vjebah"i zdravo je zbog "gorske

struje frikoga zraka", a sam "Ribnjak jegotovo sredite bivih trijuh obinah".

Nadbiskup Mihalovi odluuje ustu-piti zatraeni dio perivoja na temelju ugo-

vora u kojem se precizno utvruju obvezegrada. Perivoj bi se zatvorio za javnost,


6/81

7

tek proirenim raskrem. Iste godineporuena je na Kaptolu i stara vijenica u ime modernizacije.

Igralite umjesto sajmitaGodine 1878. ribnjaki trg dobiva ime

Nadbiskupski, prema perivoju. Uvrten je

meu dnevna trita gdje se prodaje "robana kolih i gonjena marha" te lonarskaroba. u se posluje radnim danima do 13sati, za blagdana do 9 sati, a uoi blagdanado veeri. I tako je napokon ostvarenaelja Vlakoulianaca iz 1870. godine. Aliubrzo se javljaju glasovi nezadovoljstvas Nadbiskupskim trgom. Zaputen je,nema hodnika, cesta se slabo posipava, a"niti se na njemu trguje, niti inae emu

slui". Veliko donjogradsko sajmite (nadananjem rgu marala ita) potvrdilose kao sredinje i odvuklo je prometsa svih ostalih trgova na kojima su bilatrita. Pusti trg slui uglavnom kaokomunalno stovarite ljunka kojim seposipavaju ceste, izgleda "zanemaren kaou najzabitnijem selu". Stoga se predlaeda se uredi kao "etalite za djecu, kadve nije za trgovinu sgodan." No tekpetnaestak godina poslije, 1886. godine,donosi se odluka da se doista preuredi."Taj trg, na najboljem gorskom i suhomzraku, kao da je od Boga i prirode op-redieljen za etalitni perivoj i za igralite

djeci, samo treba pomoi mu nasadi."Gradsko poglavarstvo upuuje kardi-nalu Mihaloviu dopis s prijedlogom da sepreinai ugovor iz 1873. o ustupu perivojaza kolu. Poto se odustalo od kole, mjes-to se pokazalo "nesgodno za trite" i po-stalo "pravim trkalitem igrajue i viuedjeurlije", koja ga je posvojila jer je susjed-ni perivoj i nadalje ostao zatvoren osim za"odlinije puanstvo". Ono oito nije navra-alo u perivoj, a on ostao "sijelo klatei".

Kardinal Josip pl. Mihalovi prihvatite blagonaklono poput svojih prethod-

nika, zagrebakih nadbiskupa, i tu pro-mjenu i odluiti da financira ureenjeigralita. Projekt je izradio Milan Lenuci,tada jo gradski inenjer, a uskoro glavnizagrebaki urbanist. Posrijedi je skver spaviljonom u sredini, fontanom na ju-nom dijelu i drvoredima du staza i oboda.Putovi bi bili nasuti sipinom, postavile bise hrastove klupe bez naslona za djecu is naslonima za odrasle, a paviljon bi biood drva, na zidanom podnoju, pokritlimom, "ukusno izradjen... sav bojadisan".

rg je idue godine ureen: zasaena

su stabla i postavljene klupe. O paviljonui ostaloj opremi nema vijesti. Po zamislitipoloki pripada urbanim igralitima,spoju otvorenog i zatvorenog trga, koji supopularni poglavito u Engleskoj, dok su uEuropi tada bili rijetki. Prema teoretiarugradogradnje, Josephu Stbbenu "trgoviza zabavu gradske mladei od izuzetne

su vrijednosti". Nije izvjesno je li ih Le-nuci poznavao, no njegov je projekt svje-doanstvo tadanje zagrebake urbanis-

tike kulture i ujedno jedini vei zahvat napodruju vlakouline opine do kraja 19.stoljea.

Nestade stara Vlaka...Promjene se pripremaju od 1893. go-

dine, kad napokon poinje gradnja kana-lizacije. Premjetanjem potoka Medve-aka u ribnjaku dolinu stei e se uvjetiza regulaciju i potom razvoj podru-

ja istono od Jelaieva trga, poglavitoVlake ulice. Inicijalna studija iz oujka1893. godine najavljuje velike rekonstruk-

cijske zahvate u Vlakoj ulici, na Kaptolui Dolcu, u kojima gotovo nestaje njihovaurbanistika struktura i graevna sup-stanca. Realizacija poinje tek nakonpremjetanja potoka Medveaka 1898.godine. Godine 1900. poinje otkup ku-a u gornjoj Vlakoj ulici, a njihovo ru-enje idue godine. Zahvaljujui odluciGradskog poglavarstva da kue nepo-sredno prije ruenja "za spomen na stari

Zagreb"fotografira najodliniji zagrebakifotograf Rudolf Mosinger, zabiljeen jemalogradski ambijent i slika urbane, a

nadasve socijalne posebnosti stare Vla-ke. "Nestade jednog od najstarijih grad-

skih prediela, koji je Zagrepanima pro-log stoljea bio dobro poznat sa svoje'biele rue', odnosno gostionice 'K zlatnojkoarici' i 'mediarskog podruma'". Poto

je 1904. godine na novom bloku, s pro-eljem u Juriievoj ulici sagraena zgradaPote, na javnoj su drabi prodane etiriod est parcela, predvienih za gradnjustambenih viekatnica.

Stube na alaturanformacija je zahvatila i ulicu

Ribnjak ispod koje je novo korito potokaMedveaka. Za to novo korito i regu-laciju Ribnjaka nadbiskup Juraj Posilovibesplatno je ustupio dio nadbiskupskogperivoja. Njegova ograda du Ribnjakabila je poruena, a Grad imao obvezusagraditi novu. Nakon burne raspraveodlueno je da se sagradi skupa ograda"s ukusnom gvozdenom konstrukcijom"."Ribnjak s perivojem e biti jedan od naj-

Gornja Vlaka ulica, 1901. Kue na mjestu budue

Palmotieve ulice i bloka sa zgradom Pote.

Foto: Rudolf Mosinger


7/81

8

ljepih priedjela grada Zagreba, te e svra-titi pozornost stranaca. S toga ne valja

prigodom rieavanja ovoga pitanja pustitis vida poljepanje grada."

Ubrzo e se ostvarivati optimistikeprognoze o Ribnjaku. Javit e se interes zazamjenu starih jednokatnica i izgradnju

novih kua, odnosno parcelaciju posjedadu sjeverne strane, prema alati.Propisza izgradnju na Ribnjaku iz 1904. godine spreciznim odredbama o nainu i tipovimaizgradnje omoguuje njegovu pretvorbu u

visokovrijednu rezindencijalnu sredinu svilama okruenim vrtovima, jedinstvenedoivljajne vrijednosti koju pruaju velikperivoj i skver na njegovu kraju.

Povijest Nadbiskupskog trga dijelomje povezana s urbanizacijom dotad ne-dirnutog ladanjskog podruja Kalvarij-skog brijega, odnosno alate. U drugojpolovini 19. stoljea izneseno je pregrt

planova. Najprije, da se tu uredi sredi-nje groblje, potom sagradi bolnica i ure-de javni perivoj i igralite za djecu, pada se podigne velika vojarna, napokon iradniko naselje. Ideja o bolnikom kom-pleksu obnavlja se 1894. godine i poinjeobistinjavati 1905. godine, iz koje potjeu

prve urbanistike studije za alatu. Nacrtvelikog bolnikog kompleksa izraen je1908. godine, a idue je zapoela izgrad-nja prijamnog paviljona bolnice i glavneprilazne ceste. No ubrzo se alata namje-njuje kolama, ali i to je bila tek epizoda.kolske su zgrade za vrijeme Prvog svjet-skog rata predane na koritenje vojsci, aosnutkom Medicinskog fakulteta 1917.

Foto: Rudolf Mosinger

Omiljena gostionica "K

bieloj rui", poslije "K zlatnoj

koarici", s kovanicom, na

nadbiskupovom posjedu na

uglu gornje Vlake i Ruine/

Kureleve ulice, 1901.

Avionska snimka podruja sjeverno i juno

od Vlake ulice, oko 1930.

U prvom planu pravilni blokovi istono i

zapadno od Drakovieve ulice; u drugom

krianje Vlake, Drakovieve i otarieve

ulice, poetak Ribnjaka i Langov trg;

u treem planu dio zaravni alate s

gradilitem klinika. Ribnjak je izgraen,

dok Novakova jo nije. Desno (s istoka)

Voninina ulica, glavni kolni prilaz alati.

godine alata je ponovno i zastalno pre-dana zdravstvu.

Zahvaljujui koli, jo 1914. godineizgraene su stube na alatu i ureena jepjaceta na poetku stuba. Bila je to po-sljednja urbanistika intervencija u oko-liu Nadbiskupskog trga. Stubama je

kasnije, godine 1921. monumentalni ka-rakter pridao Hugo Ehrlich u sklopu pro-

jekta za zgradu Slavenske banke, ne za-tirui memoriju. Od 1928. trg nosi imebiskupa Josipa Langa.

Odbaena batinaU dinaminim mijenama svog nepo-

srednog okolia i ireg urbanog podruja,Nadbiskupski trg odijelio se od Vicusa

Latinoruma. Njegova je povijest od po-etka tijesno povezana s velikim nadbis-

kupskim perivojem, opjevanim u bider-majeru, nostalgino zazivanim u drugojpolovini 19. stoljea i obnovljenim kas-nije, u drugoj polovini 20. stoljea. rg

je s vremenom izgubio svoju funkciju, alije ipak mogao ostati odmoritem za pje-ake ili prizorom na putu iz sredita gradado rezidencijalnih predjela u ribnjakoj iksaverskoj dolini. Drugim rijeima, svoje-

vrsni viak vrijednosti.Kakav je bio i to je znaio prije nego

to je postao suvinim i neeljenim, do-arava informacija iz Narodnih novina,

7. kolovoza 1895. "Danas u jutro postav-ljeno je na nadbiskupskom trgu 20 ma-lih gnjezdah za ptice pjevice od stranedrutva za zatitu ivotinjah." I doista,unato odavno nestalim gnijezdima, za-gunoj buci prometa i muvanju auto-mobila oko garae i crpke, ptice pjevicetu borave nadalje i uju se u rijetkimtrenucima tiine.


8/81

99

Svoje prve javne parkove Zagreb za-hvaljuje trojici biskupa: Maksimili-janu Vrhovcu (1752. - 1788. - 1827.),Aleksandru Alagoviu (1760. - 1830. -1837.) i nadbiskupu, kasnije kardinaluJurju Hauliku (1788. - 1837. - 1869.). Ko-liko god bili razliiti, svu trojicu povezuju

visoko obrazovanje, odnjegovani estet-

ski ukus i izrazite mecenatske sklonos-ti. ako Vrhovcu i Hauliku zahvaljujemoMaksimir, koji svojom zamisli i kvalitetomnadmauje lokalne okvire, a Alagoviupark Ribnjak, neko Nadbiskupski perivoj,zeleni biser u srcu grada. zv. Alagovievperivoj, kasnije zvan Vrt Franje Josipa I.,na poetku Nove Vesi i Gupeve zvijezdenestao je u velikim promjenama prigodompremjetanja potoka Medveaka. Bio jeto prvi javni graanski park, namijenjendokolici. No, te velike inovacije bile sumogue zahvaljujui visokim prihodima

zagrebake biskupije, najveeg feudalnogposjeda u sjevernoj Hrvatskoj.

Josip Alagovi doao je u Zagreb izSlovake, 1821. godine. Najprije je bio ka-nonik, pa prepozit zagrebakog kaptola, a1830. papa ga je imenovao zagrebakimbiskupom. Jo prije toga Alagovi je ure-dio veliki, romatini park na kraju NoveVesi, na nedirnutom ladanjskom podrujui otvorio ga graanstvu. Do velikih re-konstrukcijskih radova bio je izuzetnopopularan kao izletite koje je nudilo sveto se tada u takvim parkovima oekivalo:

Napisala:dr. sc. Snjeka KneeviFoto:dokumentacija autoriceSnimila: Ines Novkovi

perivoj podno katedrale

Ribnjak

U njemu se uju sva kaptolska zvona

dnevna, sveana i alobna, kao oduvijek, u njemu bruji grad, priguen kronjama i

grmljem; on je zasien povijeu, bremenit memorijom i rastvoren sadanjem ivotu


9/81

Biskupski dvor i

perivoj, 1844.

10

kultiviran pejza, biljno bogatstvo, ljupkearanmane, estetske senzacije, simpatinugostionicu i otvorene terase. Drugim rije-ima, omoguavao je drutvenost i zaba-

vu, ali i osamu u meditaciji.Tri zaputena ribnjaka

ek to je postao biskup, Alagovi seuhvatio ureenja biskupskog dvora i nje-govog neposrednog okolia. Poruio je

visoki zid iz 17. stoljea, podigao novuogradu s dva sveana portala, vratarskukuicu uz istoni portal (danas u Bra-njugovoj ulici), a sam je dvor dobio novu

verandu i istono krilo. Vrt je bio potpunopreureen, a u njemu su nala mjesta aktri staklenika. aj veliki pothvat okrunjen

je 1836. postavljenjem obeliska u Vlakojulici. Sve graevine nose obiljeja klasi-cizma, a park, kao i itava transformacija,duh romantizma.

Obodren, oito, tim zahvatima i op-im oduevljenjem koje su izazvali, Ala-govi se prihvatio ureenja prostranogpodruja s tri ribnjaka s izduene istonestrane biskupske tvre i katedrale. Ribnjacisu bili dio obrambenog sustava tvre, a onjihovu postojanju u srednjem vijeku, akprije nego to je formiran, svjedoi ve

povelja kralja Ladislava, izdana potkraj11. stoljea prigodom osnutka zagrebakebiskupije, a i niz kasnijih dokumena-ta. Nestankom opasnosti i gubitkom funk-cije potkraj 17. stoljea, ribnjaci se za-putaju, postupno pretvaraju u kaljue ipostaju ozbiljan ekoloki i higijenski pro-blem. Ve je biskup Vrhovec u punom za-mahu svojih razliitih graevinskih proje-kata dao izmjeriti ribnjake u namjeri da ihisui, a moda uredi i privede nekoj novojsvrsi.

Biskup Aleksandar Alagovi,

reljefni portret u vosku

Fanny Daubachy-Doljska, Pogled na Vrt Franje Josipa I., nekada Alagoviev perivoj, 1859.

Litografija: Julius Hhn


10/81

11

Kako bilo, dvojici Vrhovevih geo-metara, Josephu Giglu i Lucasu Domitro-

vichu, zahvaljujemo egzaktnu sliku poet-kom 19. stoljea, odnosno 1806. i 1813.godine. Prema tim nacrtima, njihovaukupna povrina iznosila je neto vie odtri tisue etvornih metara. Ribnjaci su joodijeljeni nasipima, a iri nasip, na mjestu

nekadanjeg mosta, vodio je do dotadjedinog kolnog ulaza u monu istonu,etverokutnu kulu.

Biskup Alagovi posluio se tim nacr-tima, odluivi isuiti ribnjake, koji odavno

vie nisu bili ribnjaci, i na njihovu mjestuurediti perivoj. Projekt je povjerio upra-

vitelju lovita grofa Batthyanyja u VelikojKanii, Leopoldu Klinspglu, o kojem seinae malo zna. No kako bilo, Klinspgl jena mjestu ribnjaka izveo uzorni krajobraz-ni perivoj po uzoru na engleske parkove

kakvi su u to doba nastajali u Europi i veistisnuli geometrijske dekorativne barokneperivoje u tzv. francuskom stilu.

I naruitelj, biskup Alagovi, i projek-tant Klinspgl oito su poznavali noveperivoje, omiljene u razdoblju romantiz-ma, kad se umjesto artificijelnim kompo-zicijama, strogoj simetriji i preglednomredu, prednost daje doivljaju prirode,nenametljivim kompozicijama koji istiuljepotu mjesta i vegetacije, dok se arhitek-tonskim ili kiparskim soliterima raspo-djeljuju simbolini naglasci.

Alagoviev perivoj na Ribnjaku, detalj

katastarskog zemljovida iz 1862/64.

Perivoj u to doba ima izvorni prostorni

obuhvat, ali ne i oblikovanje.

Bajkovit ambijent nije bio dugog vije-ka. Nakon smrti biskupa Alagovia 1837.godine, pomalo se zaputa, dok se novibiskup Juraj Haulik posve posvetio preob-likovanju i dovrenju Maksimira. Napo-kon, ukidanjem kmetstva nestaje besplat-na radna snaga koja je odravala perivoj. Uosvit modernizacije, koja 1850. zapoinje

spajanjem povijesnih gradskih jurisdikcija,ali i uzdizanjem zagrebake biskupije nanadbiskupiju 1852. godine, perivoj je iz-gubio sve svoje atribute: nestala su je-zerca, zarasli putovi, a najnie, tree je-zerce tek je zagaena kaljua. Na prvommodernom katastaskom zemljovidu iz1862./64. razabire se tek njezina razlivenapovrina, a od nekadanjih objekata samoglorijet. Na mjestu najnieg jezera na-stat e dvadesetak godina kasnije jedini

vlakoulini trg, a ni on se nee moi

pohvaliti nekim ugledom ni osobito nje-govanom ljepotom.Potkraj 19. stoljea, prigodom pre-

mjetanja potoka Medveaka u ribnjakudolinu, nadbiskup Juraj Posilovi besplat-no je za novo potono korito dao dio pe-rivoja uz uvjet da se du ulice Ribnjakpodigne nova ograda. Do 1900. doista je u

Klinspgl je identitet perivoja zasno-vao na visinskoj razlici od dananje De-genove ulice do Vlake, tako to ga jeartikulirao u tri razine, odnosno kao kas-kadni slijed triju jezera, koja se razlikujuformom i opremom. Sa sjevera i najviegdijela prua se pregledna slika itavogperivoja, sa svime to ga ini: od vodenih

povrina, vodotokova, rastvorenih vizurado niza atrakcija i naglasaka. Rijeju: slikaidile, gotovo rajskog vrta. Biskup Alagovipridao mu je polujavni karakter, tako to

je priprostom puku dopustio prolaz, aposve ga otvorio "boljim" graanima, dak-le, imunijem, obrazovnom sloju.

Romantini bidermajerski vrtS obzirom na to da je rije o velikom

hidrotehnikom zahvatu, a ne samo hor-tikulturnom ureenju, projekt je izvedenza zauujue kratko vrijeme. Smjesta jeizazvao oduevljenje, a zahvaljujui sred-njokolskom profesoru Michaelu/MihajluKunichu/Kuniu, koji je kao dopisnik ug-lednog njemakog asopisa "Allgemeinedeutsche Gartenzeitung" ("Opi njemakiasopis za vrtove") sustavno predstavljaonove privatne vrtove i javne perivoje,prouo se i u strunim krugovima. Sudeiprema Kunichu/Kuniu, ureenje vrtovai u Hrvatskoj dobiva znaaj pokreta, aZagreb postaje jednim od njegovih cen-tara. Povienim, gotovo egzaltiranim to-

nom i biranim, tovie, literarnim rjeni-kom doarava ljepotu i atmosferu velikogbiskupskog perivoja. Oslanjajui se naKunicha/Kunia, povjesniar umjetnosti,sveuilini profesor Arthur Schneider uprvom sinteznom prikazu romantinih

vrtova i kulture bidermajera iz 1929. opi-suje perivoj ovako:

"Polazei od sjevera prema jugu do-lazimo sa pomenute najsjevernije toke,do prvog jezerca s malim otoiem obras-lim egzotinim biljem i ureenim kame-nim kipom. Drugo je jezerce za hvat nie

i povezano s prvim uzanim kanalom. Naobalama tog drugog jezerca ima neko-liko, jo iz ranijih vremena sauvanih to-

pola i malen breuljak s klupama, otkudase prua lijep vidik prema sjeveru i nagornje jezerce, po kojem plivaju labudo-vi. Tree je jezerce opet za hvat nie i

svraje sa vodopadom, koji se rui nizaumjetno udeene peine. Od svega toga

sauvalo se do danas tek prastaro sjenatodrvee u donjoj esti perivoja, dok je gornjaest pretvorena u povrtnjake kanonikihkurija."

Ivan Zasche, Agava u

Nadbiskupskom vrtu, 1859.,

akvarelirani crte


11/81

12

punom opsegu parka sagraen novi zid sdekorativnom ogradom od kovana eljeza,tako da je park bio osiguran od beskuni-ka i skitnica koji su i prije tu nalazili zak-lon i tjerali kojeta. No, pamenje na ljupkiromantini perivoj nije izblijedjelo, a nos-talgino ga spominju neki kroniari i pisci.

Novo ime i novi izgledKraj Drugog svjetskog rata Nadbis-

kupski perivoj doekao je u slinom sta-nju kao svi javni parkovi: zaputen, obras-tao i zaguen. Smjesta je promijenio imeu Park Ribnjak, a ubrzo je odlueno da setemeljito obnovi i uredi.

Projekt je 1949. povjeren uglednomvrtnom arhitektu Zvonimiru Frhlichu,koji se formirao izmeu dva svjetska ratapod dominantim utjecajem Cirila Jeglia,u to doba ravnatelja Gradske vrtlarije.

Jegli je bio modernist, strastveno naklo-njen novim urbanistikim i arhitekton-skim naelima, a kritian prema nepo-srednoj batini. U njegovo su doba svi

javni parkovi purificirani, lieni svojstvenehistoricistike dekorativnosti i svedenina geometrijsku matricu. o znai, da suuglavnom postali i ostali hibridi: izvornaideja maskirana je modernistikom ha-ljom. Frhlich je slino postupio s Nad-biskupskim perivojem. No, istini za volju,on je odavno izgubio formu i sve oblikekoji su ga stilski obiljeavali.

Frhlich je s izuzetnom panjom ipotovanjem nastojao rehabilitirati pej-zane karakteristike parka: oistio je pro-planke i zaravanke, otvorio zagubljene

vizure, obnovio putie i staze, probio vo-dotokove, uredio mostie, postavio klupe,a novi, sjeverni dio parka, dotad prepu-ten kanonicima za kuhinjske vrtove,koncipirao posve u osloncu na povijesniperivoj. Novi su sadraj djeje igralitena povienu, istaknutu poloaju i zgradasagraena uza sam kaptolski zid i gotovosakrivena, namijenjena prvotno edukaciji,a danas veim dijelom zabavi.

Na najprostranijoj livadi, na kojojnakon kia izbija potoi, postavljen je1964. na umjetnoj uzvisini spomenik Iva-nu Goranu Kovaiu, rad Vojina Bakia,tjedan dana prije nego to je slian spo-menik otkriven u Goranovom rodnomLukovdolu. Na sjevernom ulazu ureena

je velika cvjetna rondela, jedina u parku.Nakon pola stoljea stari i novi dio ineskladnu cjelinu, u kojoj se ne razabiru ni

granica ni prelaz.Perivoj je kao oaza unutar izgraenogi prometnog sredita omiljeno boraviteetaa svih uzrasta. Svatko u njemu nala-zi neto: od mira i tiine, ljepote razvije-nih stabala i slikovitih biljnih grupa, uvijekiznenaujuih pogleda do prilika za igrui druenja, skrovitih mjesta koja trae za-ljubljeni i slobode za pse ljubimce, kojiunato zabranama i dalje tumaraju trav-njacima. Naalost, nou park postaje po-prite divljanja razularene mladei, na kojuse tue itelji Ribnjaka i oblinjih ulica na

alati, navikli i na none etnje. No, tomebi se moglo doskoiti podizanjem, od-nosno obnovom visoke ograde i sustavnimnadzorom bude li za to smisla i volje.

Gledajui unatrag, na moda neveselupovijest tog parka, ne bi ipak trebalo kritizadovoljstvo njegovim sadanjim stanjemni potvrenom funkcijom. Proiren mu

je obuhvat, ouvana izvorna topografskaobiljeja, reljef i tlocrt, odrava se znatnidio starih stabala, njeguju nova, a nijenestala ni senzacija vode, danas oliena

vodotokovima koji znaju nabujati do po-toka i stvoriti mala jezerca, blistava okana mekim travnatim sagovima koje volealosne vrbe i trska. Pregledan je sa svihstrana, a u njegovu drugom planu ra-zastire se silueta Kaptola s vitkim tornje-

vima katedrale i zbijenim nizom barok-nih kanonikih kurija, na jo intaktnomobrambenom zidu. U njemu se uju svakaptolska zvona dnevna, sveana i a-lobna, kao oduvijek, u njemu bruji grad,priguen kronjama i grmljem. Kao nije-

dan drugi zagrebaki javni park, on je za-sien povijeu, bremenit memorijom irastvoren sadanjem ivotu.

Bilo bi lijepo oivjeti uspomenu nadareljivog i osjeajnog biskupa Alagoviakakvim obiljejem ili spomenikom, u imezahvalnosti za blagodat koju je podariograanima i gradu svojim parkom. U oe-kivanju takve kulturne i samorazumljivegeste, na njega i perivoj kakav je bio zanjegova ivota u kratkotrajnom buktajupodsjea priroda svakog proljea, kad setravnjaci pretvaraju u bijelo-ljubiasti sag,

kasnije proaran utim jezgrama, s tisu-ama afrana, jaglaca, tratinica, jetrenkii umarica, iju je krhku ljepotu oboavaobidermajer.


12/81

13

Nikola Angielini, Kaptol i njegovi ribnjaci.

Detalj kartografskog prikaza, oko 1566.

zbog poljepanja grada

Napisao: Mladen Perui dipl. in. arh.Foto: dokumentacija autora i

Povijesni arhiv u Zagrebu

Gradnja eljezne ograde zavrena je 1900. godine, prema projektu koji je koriten i za Botaniki vrt:

nacrte je u Kraljevskom gradjevnom odsjeku Zemaljske vlade izradio Josip Dryak

Zagrebaka katedrala s biskupskimdvorom od nastanka je bila ogra-

ena, a srednjovjekovni obrambe-ni sustavi jo se vide. Kameni zidovi s ok-ruglim kulama izgraeni su u 16. stoljeu,ponajprije zbog stoljetne opasnosti odturskih vojski. S istone strane crkvenogbrijega bujini vodotok stvarao je velikomovarno podruje koje je poboljavaloobrambeni sustav tvre.

Podruje iznad ribnjaka do 19. stolje-a ostalo je nepromijenjeno. Biskup Alek-sandar Alagovi poeo je ureivati tajdio biskupskog posjeda u travnju 1830.godine. Na junoj strani svog obnovljenog

dvora dao je sruiti visoke zidove ograde iurediti javni park i prolaz za koije i kolas novim ulazima sa zapada i istoka. Portalisu oblikovani u duhu vremena. Izmeuetiri zidana stupca u srednjem polju su

velika kolna vrata, a bono dvoja manjavrata od ipki kovanog eljeza sa stilskim

obiljejima klasicizma. Na istonoj stranibrijega velikim je melioracijskim radovi-ma uklonio ribnjake, nasuo grabe i dubokeprokope te prema projektu oblikovao inivelirao teren i formirao biskupski peri-

voj, povezan s junim parkom.Dragutin Hirc, prevodei Mihovila

Kunia, navodi: "Donji dio vrta ne bijaejo g. 1831. uredjen, jer je valjalo navestizemlje za dva metra i tlo uravnati, dok

su ostale dijelove uredili za 14 mjeseci, aimala se urediti i Gamula i pod njom sa-

graditi pilja".


13/81

14

Pristup iz biskupskog dvora omo-guen je kroz nova probijena vrata u be-demu uz sjeveroistonu kulu i uz Gamulu.Na nacrtu Osnovi za uredjenje trga naRibnjaku, mjernika Bedekovia iz 1868.godine, naznaen je ulaz u park s juga.Naime, biskup Alagovi odredio je daperivoj bude otvoren i za graanstvo, a tajglavni ulaz nacrtan je na isti nain kao iistoni portal s vrtlarskom kuicom, koji

je nedavno obnovljen. Ucrtan je i manjiulaz s Ribnjaka, na mjestu dananje ulice.

Tri ulaza u parkBiskup Alagovi dogradio je i istono

krilo sjemenita (Kaptol 29), prema parku.Kako bi se uvrstila velika dvokatnica napadini strmoga brijega, izgraena je nanioj razini potporna graevina, nasip,uvren zidom od opeke s dvije kule. S

gornje strane ploha je ozelenjena, a uzsjevernu kulu bio je spust u perivoj. Du-gako jednokrako stubite do razine par-ka, uz sjevernu kulu dvorita, ucrtano jena kartama iz polovine 19. stoljea. Kad jeu vrijeme nadbiskupa Josipa Mihaloviapark podijeljen na juni, biskupski, i sje-

verni dio u kojem su boravili pitomcisjemenita, na tom je mjestu poinjalarazdijelna drvena ograda, ucrtana i u ka-tastru iz 1909. Danas je na mjestu te meeglavni ulaz u park i prilaz zgradi Domamladih.

Podatke o ogradama i ulazima za gra-anstvo u park u drugoj polovini 19. sto-ljea tek usputno navode suvremenici usvojim zapisima. Zidovi ograda u donjimsu dijelovima morali biti masivni jer sutrebali preuzeti bone terete nasutog te-

rena. Godine 1870. graani mole bis-kupa da ustupi istoni dio perivoja zaizgradnju stonoga trga i podsjeaju da

je "radi poljepanja ulice dao blaene us-pomene biskup Alagovi g. 1836. zidomobkoliti i urediti". uro Deeli u lankuo svom djedu Blau otariu, posljed-njem vlakovulikom sucu prije ujedi-njenja povijesnih opina u Grad Zagreb1850. godine, pie da je "...divni nadbis-kupov perivoj opasan zidom od nebo-

jadisanih opeka". Dragutin Hirc, opi-sujui vrt svog djetinjstva 1860. - 1870.

godine navodi da je imao troja vrata, kojasu zakljuana kad je park, za nadbiskupaJosipa pl. Mihalovia, zatvoren za javnost.Na mjestu tada novih malih eljeznih vra-ta uz Gamulu i danas je ulaz u vrt (uzazahod). I drugi je ulaz zadran u kas-nijim obnovama na jugoistonom uglusadanjeg parka, a po lunoj trasi puteljkaizvedena je nova cesta s Ribnjaka. Samotrei ulaz, koji se nalazio malo nie odgornje sjeverne mee parka, kasnije jezazidan. Na detaljnijim kartama parka,

prije 1900. godine, na kojima su preciznije

Ulaz u vrt iz dvorita katedrale

nacrtane staze, vide se i mjesta prvotnihulaza.

Nova eljezna ogradaPrilikom regulacije potoka Medve-

aka i ulice Ribnjak, istona mea parkadjelomice je promijenjena, pa je visoku,punu, zidanu ogradu trebalo sruiti. Stoga

je Grad Zagreb obeao Nadbiskupiji dae podii novu ogradu. Radovi prelaganjana tom dijelu zapoeli su 1897. godine,a gradnja kolnika i plonika dovrena je1899. godine.

O nainu oblikovanja ograde Nad-biskupskog vrta vodila se rasprava, zbogtrokova. Premda bi gradnja ograde kak-

va je bila prethodna stajala 5377 forinti,ipak je odlueno da se napravi reprezen-tativnija, zbog poljepanja grada, za8212 forinti, kako u lanku o Nadbis-

kupskom (Langovom) trgu navodi Snje-ka Kneevi. Godine 1900. ograda je po-stavljena. Iste je godine dovrena i sje-

verna ograda Botanikog vrta uz Miha-novievu ulicu, prema projektu Kraljev-

Nacrt ograde za Botaniki vrt, projekt


14/81

15

skog gradjevnog odsjeka Zemaljske vlade,koje je crtao Josip Dryak. Na nacrtima suigovi Odsjeka i Gradskog poglavarstvau Zagrebu, koje je ovjerio gradonael-nik Adolf pl. Moinski. Obje su ogradesagraene na gotovo istovjetan nain, u

shemi i detaljima. Neznatne su razlikesamo u visini i duljini polja s elemen-tima bravarije. Izvoa bravarije, PavaoCernjak, u oglasu posebno istie svojepreporuke: "Napominjem, da sam napra-vio ukraenu eljeznu ogradu oko Botani-kog i Nadbiskupskog vrta".

Detaljnim pregledom ogradnog zidaustanovljeno je da je u svemu izvedenprema projektu. Na donjem kamenompodzidu postavljen je prema parku vijenacod fazonirane sjekomino zidane opeke, aprema ulici kameni sokol i desetak redova

opeke starog formata, irokih opeku i pol,odnosno 45 centimetara. Na vrhu zidia

je zatitna dvovodna kamena kapa odbizeka. akav se presjek vidi iz vrta, gdje jeuglavnom zbog raslinja zadrana prvotna

razina partera, dok je plonik ulice ne-koliko puta podizan tijekom obnova te je

visinska razlika ponegdje do 1,6 metara.Stupovi ograde od punih kvadratnih pro-fila, postavljeni s razmacima 2,38 metara,

visoki su 1,40 metara i usidreni olovomu kamene blokove, usaene u zid. Starakapela sv. Ivana Nepomuka, zatitinika od

voda, sruena je prilikom izgradnje trga(danas Langova), a nova je uklopljena uistoni dio ograde parka.

Godine 1946., kad je park oduzetNadbiskupiji, pejsani arhitekt ZvonimirFrlich projektirao je preureenje parkakojem su pripojeni sjeverni dijelovi par-cela kanonikih kurija, od vrta Kaptola25. Visoki, puni ogradni zid sruen je izamijenjen novim u geometriji zida pe-rivoja, ali od bukane opeke s beton-skom kapom. Projekt novog ureenja

koncipiran je u duhu vremena, bez viso-kih ograda, da se otvore vizure na pro-stor parka. Stoga je ukrasna bravarskaograda Pavla Cernjaka iznad zida du-gog 300-tinjak metara uklonjena 1953.godine.

Rekonstrukcija ogradeZanimljiva je sudbina te eljezne

ograde. Prije odlaska u mirovinu 1995. go-dine, jedan je zaposlenik Grada Zagrebaispriao da je prisustvovao rastavljanjuograde. Smatralo se da bi ipak bila teta

baciti tako lijepu i veliku ogradu. Manjidio, otprilike 55 metara, ugraen je u vilutadanjega zagrebakoga gradonaelnikana opatijskoj rivijeri, a vei dio prenesen iugraen negdje izvan Hrvatske.

Kao naelnik odjela za izradu konzer-vatorske dokumentacije u Gradskom za-vodu za zatitu i obnovu spomenika kul-ture i prirode, dobio sam 1995. godinezadatak da snimim dostupne ostatke og-rade i izradim detaljne konzervatorskesmjernice za vraanje izvorne ograde

parka. Do realizacije tada nije dolo jer jenedostajalo novca za cjelovit zahvat. Me-utim, smjernice su upotrebljene 2007.godine, pri obnovi 120 metara istoneograde Botanikog vrta, uz Miramarskuulicu. Uvidjelo se tada da se mogu na-baviti svi materijali i izraditi detalji onakokako su bili izraeni prije 110 godina.

Povijesni parkovi u gradovima bili suograeni. ijekom vremena, na Ribnjakusu se mijenjali koncepcija i arhitektonskooblikovanje ograde, to pojedini sauvanidijelovi i danas potvruju.

Oglas izvoaa bravarije ograde

Portal ulaza u nadbiskupski dvor iz parka

Izvorna vrata ograde

Zid ograde danas


15/81

Zagrebake ulice

161616

Napisao:Branimir poljari Foto:MGZ

U lica Blaa otaria mala je ulica s tri kuna broja: 6, 8i 10. Na poetku je ulice mali trg, a na zgradi FINA-epostavljena je spomen-ploa s imenima petoro naihsugraana, poginulih 13. svibnja 1995. godine u napadu srpskihterorista na Zagreb. ada je i ranjeno 205 Zagrepana. rg nosiime rg svibanjskih rtava 1995.

Ulica Blaa otaria dobila je ime 1928. godine po zagre-bakom odvjetniku koji je roen 1800. u Ivani Gradu, a bio jeposljednji vlakovulianski sudac - iudex vici Latinorum. o-tari je upravljao opinskim poslovima i bio je predsjednik Za-pravischa obchine laszkoulichke, ije su se sjednice odravaledo 1850. na Ribnjaku broj 4, u njegovoj kui. Naime, 7. rujna1850. Privremenim opinskim redom za Kraljevski grad Zagrebukinute su stare jurisdikcije; nestale su opine Vlaka ulica,Kaptol i Nova Ves. Sve su ujedinjene u jedinstveni grad. U novojcjelini prevagnuo je Gradec koji je imao najvei broj itelja, pa

je ujedinjeni grad dobio slubeni naslov: Kraljevski grad Zagreb.ime je Zagreb uao u novo doba svoje povijesti.

Meutim, prije toga je Bla otari stekao velike zasluge

kao istaknuti domoljub i veliki pristaa ideje ilirizma. Bilo jeto godine 1839., kad je potpisan ugovor tri opine - kaptolske,novoveke i vlakoulike - o uspostavi kole na hrvatskom jezikuza oba spola, koja poinje u godini 1839./40. ime je omoguenoredovito obrazovanje djeci iz Vlake ulice. otari nije doivioizgradnju prve moderno ureene kole jer je umro 1870., a kola

je dovrena 1877. na Kaptolu, gdje je i danas. U ono je dobaodgovarala svim pedagokim i higijenskim propisima.

Oko kaptolske kole bio je bujan i lijepi perivoj, otvoreno jei prvo djeje zabavite, radila je i naunika kola pod nazivomOpetovane obuke za uenike. Istaknimo da je godine 1889. kap-tolska kola, dananja Osnovna kola Miroslava Krlee, dobila isvoju zastavu, prvi i najstariji barjak zagrebakih osnovnih kola.

otarieva ulica (Ribnjak br. 4), oko 1930.

Ugao otarieve i

Novakove, 1956.

otarieva ulica

(Ribnjak br. 1), 1956.

Kao kuriozitet spomenimo da je 1922. sruena kua posljed-njeg vlakovulianskog suca Blaa otaria, u kojoj je donesenaodluka o uspostavi kole na hrvatskom jeziku, a iste je godine naKaptolu 16 na kolskoj zgradi dograen drugi kat.

Ulica

Blaa otaria

Ribnjak

1936.


16/81

17

Kratka spojnica izmeu Medvedgradske i Nove Vesi naz-vana je godine 1900. jednostavno Mala ulica. No, istotako malom moe se nazvati i Branjugova. a je ulica vrloprometna jer kroz nju tee automobilski promet iz smjera Rib-njaka, Langovim trgom i dalje na jug, Palmotievom ulicom. Na

Jedna je od strmijih zagrebakih ulica, koja povezuje dolinuMedveaka s bregovitom alatom, Novakova ulica, nastalanakon izgradnje medicinskih ustanova na sjevernom dijelu

naega grada. Ulica je dobila ime po hrvatskom knjievniku Vjen-ceslavu Novaku, koji se rodio 17. rujna 1859. u Senju. Zavrivizagrebaku uiteljsku kolu - preparandiju, slubovao je petgodina kao puki uitelj u Senju, a zatim odlazi na troak hrvatske

vlade tri godine na praki glazbeni konzervatorij. Stekavi zvanjeprofesora glazbe, radi na uiteljskoj koli u Zagrebu od 1887. dosvoje smrti, 1905. Kao profesor glazbe, Novak je napisao nekolikokolskih knjiga i suraivao u glazbenim asopisima Gusle iGlazba. No, vie se priklonio pisanju pripovijesti i novela, koje sumu tiskali asopisi Vijenac,Hrvatska vila,Dom i svijeti drugi.

raskriju Branjugove s Vlakom ulicom nalazi se spomenik hr-vatskom knjievniku Augustu enoi koji je roen u Vlakoj ulici.

Ulica je sa svoje tri kue dobila ime 1928. godine po zas-lunom zagrebakom biskupu Jurju Branjugu koji je, uz bis-kupsku ast, od 1733. do 1741. bio i banski namjesnik, sudjelujuiu dravnikim poslovima, posebice u organiziranju obrane oduraka.

Biskup Branjug bio je pravi Zagorac. Roen je u ZagorskimSelima 1677., a nakon studija u Beu i Bologni postaje upniku svom Zagorju, u Zlataru. Kasnije prelazi u Zagreb, pa se odkanonike asti uzdie do biskupske stolice, s tim da je bio iarhiakon azmanski i kalniki. No, od 1727. pa do smrti uZagrebu, 1748. godine, upravlja Zagrebakom biskupijom.

Godine 1729. baca se na veliki posao - gradnju velikog dvo-katnog baroknog dvora, biskupske palae od Domitrovieve do

jugoistone kule i dalje, do etverostrane kule s velikim vratima.U nekadanju kulu-dvor smjestio je glavno stubite, a u istonojkuli uredio veliku dvoranu sa tukaturom na svodu.

Zahvaljujui Branjugovoj gradnji, biskupski je dvor postao

najvea i najreprezentativnija palaa u Hrvatskoj. ijekomgradnje palae, Branjug je traio da se sauvaju sve obrambenekule oko Katedrale, pa se biskupski dvor uklopio u staru jezgruzagrebakoga Kaptola. Potaknuo je gradnju crkvi i izvan Zagreba,npr. u Pokupskom, Gradecu, uredio je crkvu u Hrastici, dok jeu Remetama dao podignuti pil s kipom i reljefom. Oboavao jedrvorezbarstvo, pa je imao i vlastitu radionicu iz koje su poteklimnogi reljefi i kipovi, a i crkveni inventar.

Zagreb se tom asnom biskupu oduio, imenujui po njemujednu od najmanjih ulica podno biskupskoga dvora i perivojaRibnjak, u kojem su se jo za njegova ivota praakale ribe i biliak i izvori termalne vode.

Na uglu Branjugove i Langovog trga mala je kua u kojoj su

se neko prodavale autobusne karte za Zagorje jer je na trgu bioautobusni kolodvor. Pokraj kue bila je stara zagrebaka krma ukoju su svraali i estinski foringai koji su kolima odvozili rubljeestinskim praljama u estine.

Branjugova ulica ima samo tri kuna broja: 2, 1 i 7, a iz nje jei istoni ulaz u nadbiskupski dvor.

UlicaJurja Branjuga

Branjugova ulica staro

stajalite autobusa

oko 1925.

Novakova ulicaDrutvo sv. Jeronima tiska mu prvu knjigu pripovijesti

Majstor Adam. Ohrabren uspjehom svog prvijenca, VjenceslavNovak nastavlja sa spisateljskim radom, pa mu Matica hrvatskaizdaje niz pripovijesti i romana: Podgorske pripovijesti, Pavaoegota, Pod Nehajem, Podgorka, Nikola Bareti, Francuskoraskue, to je krivo?, Dva svijeta, Zapreke i najpoznatije njegovodjelo - Posljednji Stipanii. Kao realist, dao je peat tom knji-evnom stilu u hrvatskoj literaturi, ocrtavajui doba svojeg iv-ljenja.

Knjievnik i profesor glazbe, Vjenceslav Novak umro je uetrdesetestoj godini, 20. rujna 1905. u Zagrebu, a ulica kojase tek poela izgraivati na uzbrdici prema alati dobila je ime -Novakova ulica.


17/81

18

Dolina potoka Medveaka

za mlinove, bludilita i tvornice

Potok i danas tee: s

mnotvom slapova od izvorado estinskog lagvia, pa u

otvorenom betonskom koritu

do Mihaljevca i ponirui

u nadsvoeni kanal ispod

Ksaverske ceste, Medveaka

i Ribnjaka, Drakovievom

prema Drievoj...

Hirovita voda

Snimio: Goran Vrani

Snimio: Miljenko Gregl

Baniev mlin,

Graanski ribnjak

20, izgraen je

polovinom 19.

st. i danas je

jo u funkciji, u

vlasnitvu obitelji

Bani.

Prirodni

tok potoka

Medveaka


18/81

19

Prostrano Zagrebako polje (Cam-pus Zagrabiensis), kako se u ranomsrednjem vijeku nazivaju oranice ipanjaci u savskoj nizini ispod utvrenogdvojnoga grada (Kaptola i Gradeca), bilo

je ispresijecano brojnim neobuzdanimpotocima koji su se sputali s Medvednicei vijugali ravnicom - navodnjavajui polja,pruali su osnovnu egzistenciju srednjo-

vjekovnom gradu. Najznaajniji meu nji-ma bio je potok Cirkvenica (kasnije naz-

van Medveak) koji je bio ila kucavicaizmeu dva susjedna naselja i stoljetnagranica izmeu Biskupskog i kaptolskogZagreba i Slobodnog i kraljevskog Gra-deca.

Potok Cirkvenica (Circuniza) prvise put spominje 1201. godine u pisanojpovijesti u ispravi kralja Emerika, u kojojse potvruju mee biskupskog Kapto-la. Nakon to je sagraen Medvedgradpolovinom 13. stoljea (potok protjeeispod toga grada), kako se i u dokumen-tima navodi, potok je ime promijenio u

Medvednica,Medveaki druge sline va-rijante. Potok spominju i kralj Bela IV. uZlatnoj buli 1242. i kralj Matija Korvin ukasnijim potvrdama.

Cirkvenica (Medveak) izvire iz vrelaBaulovka nedaleko od Medvedgrada i sa-bire se kod Kraljiina zdenca, tee estin-skom dolinom, ispod Okrugljaka spaja ses potokom Graancem i postaje dovolj-no snaan za pogon mlinova. Meutim,kako je njegovo korito bilo dosta nisko,prokopan je ve polovinom 13. stoljeaumjetni kanal od Okrugljaka do Krvavogmosta i naziva sePretoka iliPrekopa. aj

Melinski potoktekao je usporedno s Med-veakom od Okrugljaka do Vogelova mli-na nedaleko dananje Zvijezde, uz nje-

govu zapadnu stranu; dalje prelazi Pre-

Nakon to je sagraen

Medvedgrad, potok

Cirkvenica ime je

promijenio u Medvednica,

Medveak

Napisala:Nada PremrlFoto:MGZ

toka matinom potoku na istonu stranu,da bi negdje u polovici dananje Med-

vedgradske ulice, kod Gliptoteke, ponov-no prela na zapadnu stranu Medveaka,nastavljajui put dananjom Koarskomulicom do Krvavog mosta, ispod kojeg seulijevala u matini potok Medveak.

Prikaz Kaptola s junim kaptolskim vratima

i mostom Manduevec, akvarel, detalj s

diplome Maksimilijana Vrhovca, 1813.

Potok Medveak tekao je sve do kraja19. stoljea kroz itav grad. aj gorskibujini potok kaskadno se jo i danasslijeva niza strminu Mrcine do Kraljiinazdenca. Dalje tee u prirodnom okoliuParka prirode Medvednica do restoranaestinski lagvi, gdje je izgraena velika

Katastarski plan Gornjega grada i Kaptola iz

godine 1862. 1864. s jasno ucrtanim potokom

i izgradnjom uz potok, kolorirana litografija


19/81

20

retencija koja, uz ostale ustave, spaavaZagreb od poplava bujinih potoka. Med-

veak nastavlja dalje tei kroz mirnuestinsku dolinu u reguliranom beton-skom koritu do Mihaljevca te kod tram-

vajskog okretita ponire u gradski odvod-ni sustav.

Mlinovi i kupalita

Nekad je Medveak dalje tekao Ksa-verskom dolinom, pa dananjom Medved-gradskom i kalievom, ulicom Pod zi-dom, iza kua sa sjeverne strane Jelaievatrga, prelazei Bakaevu ulicu, te izmeukua u gornjoj Vlakoj. ekao je dalje sje-

vernom stranom Juriieve te izmeu da-nanje Palmotieve i Drakovieve skre-tao prema jugoistoku, kroz negdanjeSajmite preko Kreimirova trga do da-nanje Radnike ceste, nastavljajui putravnicom izmeu polja i vrtova, do ulije-

vanja u Savu na itnjaku.

Vode potoka tjerale su stoljeimagradske, kaptolske, cistercitske, upne iobrtnike mlinove. Mlinova i mlinara napotoku Medveaku, u dananjoj kal-ievoj, Novoj Vesi, Mlinarskoj, Jandrie-

voj i ponajvie na Ksaverskoj cesti, bilo jemnogo: ak 25 mlinova u sreditu grada.Samo u prvoj polovici 19. stoljea registri-rano je na podruju Zagreba vie od 100

majstora, lanova mlinarskog ceha. Mljelose ito za potrebe Zagreba, prije osnutkaparomlina (1862.). Mlinovi su naputeni

veinom krajem 19. stoljea, kad ih jegradska opina otkupljivala zbog premje-tanja korita potoka Medveaka, a ponekisu u Mlinovima i na Ksaverskoj cesti radiliak i kasnije, do polovine 20. stoljea.

Na potoku su ve od 13. stoljeakaptolska i gradska kupalita i ljeilita.Kupalo se u grijanoj vodi iz Medveaka,koju su pripremali kupaoniari (balnea-tori). u su brijai, koji su bili i kirurzi,

graanima putali krv iz ila, stavljali ta-kozvane rogove, vadili zube, brijali i iali,lijeili rane i izvodili razliite druge me-dicinske zahvate, a kupeljnici (balneatori)brinuli su o higijenskim potrebama. Prvo

javno kupalite otvorili su 1291. godinecisterciti na vlastitom zemljitu, podnoCrkve sv. Marije.

Ulica Potok br. 25, godine 1913. Kua

i mlin na uglu Krvavog mosta vie ne

postoje. Pripadali su mlinaru Matiji

Irgoliu.

Pogled na sjeverni dio ulice Potok

kod Felbingerovih stuba, 1894.

Snimio: Marko Antonini

Ulica Potok kod Krvavog mosta, 1894.

Ulica Potok sjeverno od

Skalinske ulice, 1892.

Dotrajalu Petrovu kupelj

Vilim i Roza Aranjo 1898.

su uredili u otmjeno nonozabavite


20/81

21

Poetkom 19. stoljea grade se u da-nanjoj Koarskoj i Medvedgradskoj ulicite na Novoj Vesi gradska parna kupalita,koja postaju i zabavita za odrasle. Jednood najpoznatijih kupalita,Petrova kupelj

(danas Medvedgradska 15 i 17), pripadaloje trgovcu Baziliju Mraoviu, a ve 1830.oznaeno je kao "omiljeno zabavite". Do-trajalo kupalite prodano je 1898. Vilimu iRozi Aranjo, koji su tamo uredili otmjenonono zabavite - bludilite. Roza Aranjo,

vlasnica koncesije za djevojake poslove uKoarskoj 8, uputila je molbu Gradskompoglavarstvu da joj zbog premjetanjapotoka Medveaka i nemogunosti po-slovanja dopusti prijenos koncesije na no-

vu adresu. Gradonaelnik Adolf Moin-ski odobrio je gradnju, usprkos brojnim

predstavkama i potpisima graana protivbludilita u njihovu susjedstvu. U op-irnoj dokumentaciji, sauvanoj u Drav-nom arhivu u Zagrebu, pohranjeni su inacrti arhitekata za nadogradnju i adap-

taciju biveg kupalita i gostionice u novobludilite.

U Zagrebu se, kao i u mnogim sred-njoeuropskim gradovima, krajem 19. sto-ljea izdaju dozvole za otvaranje javnihkua (bludilita). Gradske vlasti reguli-rale su i kontrolirale tu, s gledita javnogmorala nepoeljnu djelatnost, pa su blu-dilita dobivala dozvolu za rad na tonoodreenim lokacijama. U Koarskoj ulici ina Potoku bilo ih je desetak.

Prema strogim odredbama Bludili-tnog pravilnika, koji je 1899. izdalo Po-

glavarstvo grada Zagreba, prostitucijomsu se mogle baviti enske osobe koje sunavrile 17 godina ivota. Prostitutke sumorale biti prijavljene Gradskom redar-stvu koje je djevojkama izdavalo doz-

vole za rad s fotografijom. One koje bi sebavile potajnom bludnjom protjerivalose iz grada. Bludilitni pravilnik nalagao

je gradskim lijenicima obavezu redo-vitog nadzora zdravlja prostitutki i kon-trolu higijenskih uvjeta u bludilitima, aredarstvu odravanje javnog mira i u-dorea. Mladiima mlaima od 16 godinabilo je zabranjeno posjeivati bludilita,u kojima su pak smjele stanovati samobludnice i njihovi poslodavci. Dok su vi-sokim ogradama i neprozirnim staklimabludilita uvala diskreciju svojih koris-nika, neka su od njih, posebice ono uPet-rovoj kupelji, nudila i udobnost elegantnonamjetenih salona i soba. Prema statis-tikim podacima iz 1907. godine, u Zagre-bu, gradu sa 74.000 stanovnika, bilo jeregistrirano 46 prostitutki.

Ljeilite, manufakture itvornice

Jedna od najljepih zagrebakih po-tonih dolina bila je Ksaverska. Ime je do-bila po kapeli sv. Ksavera, koju je polovi-nom 17. stoljea podigao grof NikolaErddy, prijatelj zagrebakih isusovaca.Uz malu kapelu s postajama Krinoga pu-

ta isusovci su podigli kuu za boravak uprirodi. Polovinom 18. stoljea izgradilisu novu baroknu crkvu na mjestu starekapele. Crkva sv. Ksavera posveena je1758. i postala je protenite za puk. Sr-cem Ksaverske doline tekao je potokMedveak. Na Mlinskom kanalu, koji

je pratio potok sa zapadne strane, bili sumlinovi i manufakture.

Poetkom 19. stoljea poduzetni vele-posjednik Josip Franjo Rempfl otvorio jena Ksaveru, nedaleko od crkve, uza it-ni mlin, uljaru. Vrhunac aktivnosti po-

stigao je osnivanjem "mondenog drve-nog kupalita i ljeilita hladnom vodom

Mrzlice, pa je Ksaverska dolina postalaatraktivno izletite Zagrepana. Kupalite

je otvoreno 1. lipnja 1844., a vodio ga jelijenik i praktini kirurg Josip Sweigerth,po najnovijoj metodi lijeenja hidrotera-pijom. Zagrebake su novine oglaavaleureene sobe za ljeiline goste, restoran,staze za etnju i razne druge mogunostiza uivanje i udobnost.

Nakon rasputanja Drube Isusove(1773.) cijeli je posjed kupio Ivan Mallin,

Snimio: Marko Antonini

Pogled na ulicu Pod zidom i potok Medveak, 1896.


21/81

22

lan grke trgovake obitelji. Oko svoje

nove kue, biveg isusovakog ljetnikovca,uredio je perivoj s rijetkim primjerimaegzotinog drvea. Danas je u toj kuiuprava asnih sestara Sluavki MalogaIsusa.

Na susjednom breuljku, prema is-toku, izgraena je 1875. romantina vilaOkrugljak s vinogradom koji se sputaodo potoka Medveaka. Vilu je gradiozagrebaki graditelj Janko Jambriak zaEdmunda pl. Kovaia.

Dolina potoka Medveaka, koju su

na obrejima Medvednice stvorili bujinipotoci, bogata je raznolikim ivotom,od feudalnih i gospodskih posjeda, gos-podarstva i manufaktura do trgovine,obrtnitva i razonode. Romantini peri-

voji i vrtovi koji se sputaju s gornjograd-skih obronaka ispod Jurjevske i Mlinarskeceste svjedoe o visokom standardu la-danjske perivojne arhitekture.

Obrt, trgovina, poeci manufakturei industrije te kultura ivota i stanovanjarazliitih slojeva drutva ine ovo gradskopodgrae i sjeverni ladanjski i gospodar-

ski dio posebnim. Obrtnitvo, radnitvo imalogradski purgerski mentalitet socio-loke su karakteristike donjeg, ravniar-skog dijela potone doline, zapravo nje-nog stambenog dijela.

Na potoku su izgraene i prve za-grebake manufakture, odnosno veeradionice. ijekom gradnje Kaptol centraotkopana je radionica srednjovjekovnihgotikih penjaka. Arheoloki istraniradovi, koje je provodio Muzej grada Za-greba u suradnji s Gradskim zavodom zazatitu spomenika kulture 1998., donijeli

su na svjetlo dana bogati nalaz radioniceza izradu kaljevih pei na Novoj Vesi.

Razliiti primjerci bogato ukraenih gla-ziranih penjaka s poetka 16. stoljea go-vore o visokom standardu opreme zagre-bakih palaa.

Suknaru i pogon za bojenje tkanina,koji su bili nedaleko od isusovake Crk-

ve sv. Ksavera, utemeljio je 1750-ih bla-gajnik Kraljevine Hrvatske i Slavonije,potpukovnik Franjo Kuevi. Upotreblja-

vajui vodu potoka Medveaka , suknaraje zapoljavala 14 radnika i bila je najveamanufaktura tekstila u tadanjoj sjevernojHrvatskoj.

Kaptolska manufaktura papira naNovoj Vesi (oko dananjeg kunog broja45) jedna je od najstarijih; itni mlin pre-namijenjen je 1771. u mlin za mljevenjestarih krpa od kojih se izraivao papir.Papiraonica je prestala raditi otprilike1825. godine, a isti je mlin upotrebljen zamljevenje gline u poznatoj manufakturiposua od kamenine, koja je bila u vlas-nitvu zagrebakog lijenika Kriegera, pazatim obitelji Barbot i Kalina.

Na melinskom kanalu (oko dananjeKoarske 48) bila je u pogonu do 1811.

najstarija zagrebaka manufakturaRosog-

lio likera Jakoba Weissa.radicija koarstva uz potok potakla

je i izgradnju tvornice koe (1869.), kojase postupno proirivala do najveeg in-dustrijskog pogona u Zagrebu. Zadnjihpedesetak godina u toj je zgradi Glipto-teka HAZU-a.

Selidba klaonice i velike poplavevornica koe poticala je bujanje

skromnih radnikih kua u Koarskoj idananjoj Medvedgradskoj ulici. Kue se

bezobzirno pregrauju za vei broj sta-novnika. Zanimljivo je da ve poetkom19. stoljea zemljita na zapadnoj straniPotoka, u dananjoj Koarskoj ulici, ku-puju veinom radnici naime, prvi je putradnik oznaen kao zanimanje (laborator,rjee opifex). U Starim numeracijama ku-a itamo da je vlasnik kue u Koarskoj50 Andrija Premeli, laborator, isto takoMihovil Poeg u Koarskoj 52, IvanBezjak u Koarskoj 54, Matija Rai uKoarskoj 56, i tako se redom niu kueod broja 50 do broja 60 u vlasnitvu

radnika. Radnici su u to vrijeme mogli bitisamo namjetenici nekog manufakturnogpoduzea, a nekoliko ih je bilo upravo udolini potoka Medveaka. Danas jostoje neke od tih kuica: prizemnice uKoarskoj ulici, a jednokatne prema kal-ievoj. rone su i zaputene, a mnogeod njih ve su davno sruene.

Na potoku Medveaku prema Ru-inoj ulici (danas Kurelevoj) bila je kap-tolska klaonica, koja je ve polovinom 19.stoljea stvarala velike probleme zbog nes-nosnog smrada. Premda se upotrebljavala

U 19. stoljeu zemljita na

zapadnoj strani Potoka, u

dananjoj Koarskoj ulici,

kupuju veinom radnici

Snimio Gjuro & I van Varga

Juriieva ulica s

mostom u Ruinoj

ulici (danas

Kurelevoj), 1897.


22/81

23

iva voda iz potoka, u ljetnim mjesecima

je na tom dijelu potoka bilo malo vode, paje dolazilo do velikih higijenskih i sanitar-nih problema. Klaonica na tome mjestubila je neprikladna te mesari upuujuGradskom poglavarstvu 5. lipnja 1861.zahtjev da se sagradi nova klaonica naboljoj lokaciji, s obzirom na proirenjegrada. Poglavarstvo je ve u listopadu1861. odluilo sagraditi novu klaonicu naopinskoj oranici Blandika, nalazeoj seizmedju ceste vlako-ulike i obale potoka

Medveaka. Klaonica je ve sljedee go-

dine i sagraena, ali ne na obali potoka,nego malo dalje, u dananjoj Bauerovojulici na mjestu kua broj 19 - 29. Kanal jeprokopan od potoka Medveaka do dvo-rita klaonice, a kasnije je povezan i s vo-dovodom jer je potok Medveak ljeti natome mjestu katkada potpuno presuio.

Hiroviti i tijekom kinih dana neobuz-dani bujini potok zadavao je veliku brigugraanima. Godine 1651. prvi je put upovijesnim izvorima zabiljeena kata-strofalna poplava. Bijesna voda valjala

je kamenje i nosila drvee. Kue su bile

razvaljene do temelja, bilo je oteanospaavanje stanovnika jer je nepogodanastupila nakon oluje u noi. Voda jeodnijela 52 ivota. Kanonik A. B. Kreli

vrlo slikovito opisuje poplavu godine1750. godine, kad je potok na Harmiciprobio sebi novo korito, a usput razoriomnoge kue.

Katastrofalna i neobina poplava do-godila se 5. sijenja 1846., kad je iza stra-ne sibirske zime iznenada nastala jugo-vina. Snijeg se tako naglo topio da se Med-

veak izlio iz korita, poplavio Harmicu

(dananji rg bana Jelaia) i ostale sus-

jedne ulice kojima se bujica valjala premaSavi. Sutradan je na Harmici, kau kro-niari, bila gomila ledenih santi, to ih jedovaljao neobuzdani potok.

Zbog estih izlijevanja potoka sve dopolovine 18. stoljea na njegovim su seobalama gradili samo mlinovi i skromne,drvenepurgarske hie s krovitem od sla-me ili indre. Prve zidane kue niu nakonprestanka osmanlijske opasnosti, polovi-nom 17. stoljea, na lijevoj obali potokau dananjoj kalievoj ulici. Gradnjom

barokne Crkve sv. Marije polovinom 18.stoljea, a posebice gradnjom dvokrakogstubita koje je 1794. uredio jedan odnjenih najzaslunijih upnika, Adam Aloj-zije Barievi, spustivi i simboliki i stvar-no crkvu prema svojim upljanima, uzcrkvu na ulici poela je sustavna izgradnjasredita naselja.

Gradnja kua i nadsvoenjepotoka

Najvredniji objekti grade se na isto-noj strani ulice. Karakteristini dekora-

tivni elementi provincijskog baroka dajuizgraenim obrtnikim jednokatnicamaobiljeje specifine malogradske arhitek-ture. Kroz velike portale ulazi se i danasu slikovita dvorita s dugim dvorinimkrilima, otvorenim drvenim ili ostaklje-nim ganjecima, ali pokatkad i zidanimarkadama i balustradama koje su inspi-rirane gornjogradskom arhitekturom.

Kue na zapadnoj, desnoj obali po-dignute su izravno na potoku, nemajudvorite i stijenjene su izmeu poto-ka i mlinskoga kanala, duljim proeljem

okrenute prema ulici. One su svoj ka-rakteristini drveni hodnik, ganjec, ok-renule ulici, stvarajui tako jo jedan tipobrtnikih kua, karakteristinih za ulicuPotok. U kue se ulazilo preko brojnihmostia ili iz Koarske. Ulica Potok po-nijela je 1913. godine ime jednog od naj-znaajnijih povjesniara grada Zagreba,prebendara Ivana Krstitelja kalia.

Regulacija potoka i nadsvoenje kra-jem 19. stoljea bio je vaan komunalniprogram koji je inicirao i sustavni pro-

jekt gradske kanalizacije. Potok, koji osimto je sluio kao pogon za brojne gospo-darske objekte, imao je i veliku ekoloku

vrijednost, posebice u sparnim zagreba-kim ljetima. No, budui da tada, a pokat-kad i danas, ekoloka svijest naih sugra-ana nije bila na visini, potok je postaoleglo smrada i opasnosti od poplava, oso-

bito gdje ulazi medju redove kua, izme-u Pod zidom i Jelaievog trga, gdje gaupotrebljavaju kano ope skladite svako-

jakih kuhinjskih otpadaka. Osim prirod-nih zagaenja, i industrija je krajem 19.stoljea poremetila ekoloku ravnoteupotoka.

Zbog nereguliranog potoka koji jeuestalo poplavljivao grad, potkraj 19. sto-ljea nametnula se potreba za njegovimpremjetanjem u novo, dijelom nadsvo-eno korito. Godine 1892. Zemaljska

vlada odobrila je osnovu za preloenjepotoka i povjerila izradu gradskim ine-njerima Valentinu Lapaineu, RupertuMelkusu i Milanu Lenuciju. Potok je od1896. do 1898. premjeten u novo, isto-nije korito, od Gupeve zvijezde prekoulice Medveak, kojom je tekao u otvo-renom reguliranom koritu, do dananjeUlice Nike Grkovia. ijekom 1930.Zagrebaki elektrini tramvaj o svom jetroku nadsvodio otvoreni potok Med-

veak, pa je 1931. otvorena za promettramvajska pruga ribnjakom dolinom i

Medveakom do Mirogoja, a 1933. na-stavak pruge od Zvijezde prema Ksaveru.Potok i danas tee prirodnim putem:

s mnotvom slapova i vodopada od izvorado retencijskog sustava kod estinskoglagvia, gdje nastavlja u reguliranom otvo-renom betonskom koritu do Mihaljevca,pa ponirui u nadsvoeni kanal tee da-lje ispod Ksaverske ceste, Medveaka iRibnjaka, Drakovievom prema Drie-

voj, gdje se spaja ispod eljeznike pruges glavnim odvodnim kanalom i ulijeva se snjim u Savu kod Ivanje Reke.

estinske pralje na potoku

Medveaku, 1932. Snimio uro Griesbach


23/81

24

S toljeima je s istone strane kap-tolskih zidina bila slobodna zelenapovrina kroz koju je tekao potokMedveak, stvarajui nekoliko jezera. omjesto uvijek je bilo bogato zelenilom, apod kronjama topola i breza, na zelenomsagu travnjaka i arenilu igralita danas

odzvanjaju veseli djeji glasovi.U parku je Centar mladih Ribnjak, kojije pod imenom Drutveni dom "Marko

Orekovi" osnovan 16. rujna 1953. godi-ne. Osnovao ga je Gradski odbor dru-tva Naa djeca, o emu svjedoi i napisobjavljen u novinama "Naa djeca", 20.kolovoza 1953. - "lanovi drutva Naadjeca 2. rajona u Zagrebu izborili su jo

jednu pobjedu dobivanjem zgrade naRibnjaku za Dom drutava Naa dje-ca. To je bio veliki uspjeh. Time su naadrutva dobila sredinji dom za potre-be zagrebake djece. Tu e odsad i trajnobiti centar za sva djeja odgojna pita-

nja. U blioj budunosti tu e se moiodravati redovni teajevi i veernja kolaza roditelje; djelovati Centar za odgojna

Centar mladih Ribnjak

Rasadnik djeje kreativnostipitanja s raznim predavanjima; prire-ivati izlobe djejih radova; specijalnekino-predstave za djecu i roditelje. Tu ebiti sjedite lokalnog kazalita lutaka, bi-blioteke, itaonice i mnogih drugih djejihustanova. Iz tog centra moi e se orga-nizirati ope djeje proslave, manifestacijei takmienja za podruja cijelog grada.

Djeca 2. rajona drutva Naa djeca naRibnjaku e nai svoje radionice, moi erazviti rad raznih tehnikih, kulturno-umjetnikih i fiskulturnih grupa i druge

djeje aktivnosti. Park na Ribnjaku, sasvojim djejim igralitem, koje ve danasposjeuje stotine djece, moi e u daljnjojbudunosti postati zborno mjesto raz-novrsne razonode i igre za jo iri krug dje-ce. Tim pitanjem morat e se pozabaviti inai urbanisti, pedagozi, sanitarci, odgo-

jitelji i svi oni koji su zainteresirani zarazvijanje bogatog i sadrajnog ivotadjece. U borbi koja je nastala oko toga ko-

Napisala:Ljiljana GlavinaFoto:Ines Novkovi i

arhiva Centra mladih Ribnjak

Uspjean Park-In-Zagreb

Centar mladih Ribnjak, u suradnji s Artim Produkcijom i udrugom Kula, petu godinu

zaredom i ovog je srpnja okupio mlade talentirane umjetnike na dvotjednomljetnom festivalu Park-In-Zagreb. Odrane su 32 radionice, etiri kazaline predstave,tri izlobe, deset knjievnih te pet filmskih veeri.Tradicionalna festivalska cjelodnevna manifestacija Ribnjak Open Air okupila jeove godine 2500 posjetitelja. Dnevni glazbeni program vodili su razni DJ-i, dok jeveer bila rezervirana za nastup zadarskog benda Postolar Tripper. Kao i svakegodine, Ribnjak Open Air obiljeila je ve dobro poznata Woodstock atmosfera.Park-in-Zagreb zatvoren je cjelodnevnim programom "Afrika u srcu", na kojem supredstavljeni razliiti aspekti kulture i ivota Crnog kontinenta.Ove je godine Park-in-Zagreb okupio gotovo 15.000 posjetitelja, sudionika, izvoaa,voditelja, a svi programi bili su besplatni. Festival je odran ponajvie zahvaljujuinesebinom radu volontera.

me da se dodijeli ovaj Dom - da li jednomkulturno-umjetnikom drutvu ili dru-tvima Naa djeca, donesena je konano

pravilna odluka u interesu djece. Dom je

graen za djecu. Prve lopate frontovacas voljom su ruile zemlju na gradilitu,da se stvori odgovarajui objekt za naudjecu i nitko nema pravo da ga od djeceoduzme".

Knjinica, radionice, teajevi,sport

Draginja Metiko, Olga Gojtan, prof.Josip Busija, Vanja anko, Ivka Sedmak,Mladen Koritnik, Rudi Zubi, MarkoJovovi, Duan Gavrilovi i Ivka Iveliprvi su lanovi Upravnog odbora i ini-


24/81

25

cijatori djelatnosti doma. Prva predava-nja o odgoju djece i omladine odrali supoznati pedagozi prof. Josip Busija i Mla-den Koritnik.

Ribnjak je postao sredite djejeg i-vota u Zagrebu. Osnovane su sportskesekcije stolnotenisaa, ahista i judaa.Otvorene su radionice za zrakoplovne

modelare, brodograditelje, raketne mode-lare, fotoamatere, keramiare i stolare.U Djejem tjednu 1954. godine otvore-na je u Zagrebu jedina samostalna pio-nirska i omladinska knjinica u domuna Ribnjaku. Uskoro je otvoren i Djejiklub s bogatom zbirkom igraaka. U do-mu su osnovane brojne kulturno-umjet-nike sekcije: klavirska, tamburaka, har-monikaka, frulaka skupina uz tambu-raki orkestar; folklorna i ritmika; teaje-

vi engleskog, francuskog, ruskog i talijan-skog jezika. Krajem svake godine dom je

ureen kao arobni dvorac u koji je do-lazio Djed Mraz.

Sportske sekcije organizirale sunatjecanja na gradskoj i republikojrazini, turnire za sve zagrebakekole, a ahovske ekipe osvajaju pla-kete, priznanja i pokale diljem zem-lje. Stolnoteniski klub Pionir od1954. svake godine organizira Otvo-reno stolnotenisko pionirsko prven-stvo Zagreba.

Od 1950. godine, kad se poelagraditi zgrada dobrovoljnim radom

graana; od prvobitne namjene za mlije-ni restoran za djecu, preko razdoblja dje-lovanja kao Dom kulture 2. rajona Med-

veak do 1953. godine, kad je osnovanDom drutava Naa djeca "Marko Ore-kovi" - ne smanjuju se entuzijazam ibriga za kreativnost i zabavu najmlaih.

Ustanova se samofinancira od po-

etka, zaradom od teajeva i lanarina teuz pomo Fonda za neposrednu djejuzatitu. Prva upraviteljica bila je Ivka Ive-li; 20. travnja l966. dom je registriran uPrivrednom sudu u Zagrebu, a 25. veljae1974. ponovno je upisan u sudski registarradnih organizacija za Grad Zagreb podimenom Pionirski dom "Marko Ore-kovi". Zgrada je uknjiena u zemljineknjige 30. sijenja 1975.

Stupanjem na snagu Zakona o dru-tvenoj brizi o djeci predkolske dobi,ukinut je Fond za neposrednu djeju za-

titu, pa je financiranje doma podijeljeno

izmeu tadanjih USIZ-a odgoja i ob-razovanja i USIZ-a za drutvenu brigu odjeci predkolskog uzrasta. U financiranjesu se 1982. ukljuili i USIZ kulture i USIZfizike kulture, a i vlastiti prihodi od iz-najmljivanja prostora i lanarina, tj. ko-larina za grupe i teajeve postaju vaniizvor novca.

Zlatno doba poslije ureenjaijekom 1977. godine rasplamsale su

se rasprave o ulozi doma i brojnim pro-blemima, poput dotrajalosti zgrade i pro-stora, to je dovelo do tzv. drutvenogdogovora o unapreenju rada i razvojaPionirskog doma "Marko Orekovi".Nakon rekonstrukcije zgrade, 22. prosin-ca 1979., na kraju Meunarodne godinedjeteta, dom je ponovno otvoren djecigrada Zagreba. Prostor je ureen tako damoe sluiti za vie namjena, uz pomo

pregradnih stijena. Prizemlje i dva kataimaju povrinu 1232 m, a teraseu prizemlju i na 2. katu 562 m, pa

je ukupna povrina doma priblino1800 m.

Dom je proirivao i obogaivaodjelatnost, pa je do 1. listopada1988. zaposleno 17 radnika (devetna pedagokim i osam na admi-nistracijsko-tehnikim poslovima).Zlatno doba doma zapoinje na-kon adaptacije zgrade. Zaposlenisu novi struni suradnici, moti-

"Prve lopate frontovaca s voljom su

ruile zemlju na gradilitu, da se stvori

odgovarajui objekt za nau djecu

i nitko nema pravo da ga od djeceoduzme", pisale su novine 1953.


25/81

26

virani da kreiraju programe za kolarce.Dom postaje organizator susreta kul-turno-umjetnikog stvaralatva (preteedananjeg Lidrana).

Osobito uspjeni bili su programi ti-jekom kolskih praznika, kad su djecamogla birati aktivnosti, od stolnog tenisa,kompjutorskih programa, realizacije dom-ske televizije i radioprograma, umjetni-kih radionica do stvaranja predstava iglazbenih festivala "Ribnjak fest" i "a-reni program" te lista "Ja, ti, on, mi, vi,oni". o je vrijeme kad se osniva zbor Ri-bice, koji kasnije prerasta u slavne Klinces Ribnjaka. Ostvaruju se projekti "Likov-nice" i "Igre na temu", koji gostuju u ko-lama, vrtiima i djejim ustanovama, teprogram "Umjetnice djeci". Godine 1985.osnovan je Djevojaki umjetniki zborZvjezdice. Osnovane su dramske skupine

"Gusjenica" i "Leptiri", a potom i student-

sko kazalite. radicionalno su najbrojnijilanovi ritmiko-plesnih skupina, a i li-kovne aktivnosti uvijek su zauzimale zna-ajno mjesto.

ehnikim podrujem zaokruujese rad doma - prvi kompjutor za rad sdjecom u Zagrebu stigao je nakon adap-tacije zgrade i poinju intenzivni teajeviza osnovnokolce. Osniva se djeji kino-klub i organiziraju teajevi za voditeljekinoklubova u osnovnim kolama te foto-teajevi za djecu.

Postupno, dom postaje mjesto ue-nike i studentske prakse, u suradnji sFilozofskim fakultetom i Pedagokim ob-razovnim centrom.

ijekom Domovinskog rata izabranje novi ravnatelj Milan toki, a dom jepreimenovan u Centar za stvaralake ak-tivnosti mladih. Ustanova postaje sredite

za rad s darovitom i nadarenom djecom u

Petak, 17. rujna, oznaio je poetak nove klupske sezone uPurgeraju, omiljenom okupljalitu mladih na Ribnjaku. Navelikom tulumu klub je predstavio novo unutranje ureenje tenovi programski koncept.U sedam godina Purgeraj je stekao brojne poklonike; bez obzirana to je li rije o retrozabavi uz blues i rock'n'roll ili o tulumima

uz najnovije hitove indie i electro glazbe, klub s Ribnjaka ostaoje home of the good music.Preureeni Purgeraj, po uzoru na neke popularne strane klu-bove, proaran je grafitima i crteima mladih, neafirmiranihumjetnika koji su stvorili simpatini i areni kaos u kojem jezadovoljstvo boraviti. Izmeu ostalih, mlade snage koje sumati pustili na volju su Svenki, Lonac, Pekmezmed te kreativnitim kluba Purgeraj.Uz ve poznati Feelgood Connection DJ UncleFunka - za svedance freakove eljne klupske plesne glazbe te Take me out! -indie pop-rock program koji e uskoro napuniti prvu godinu, naotvorenju su se predstavili i novi glazbeni programi koji e se

odvijati mjeseno: Rocketa, temeljena iskljuivo na rocku, te DJkolektiv pod imenom TriForce crew. Tu je jo i program Mixtape komercijalni upajz MTV-ovih hitova novijeg i starijeg datuma,koje biraju tri ljupke dame...Od listopada su na redovnom programu kluba jo neke no-vosti. Utorkom se izmjenjuju Bass Wars, program basseline,

fidget house, dubstep i electro glazbe, te novi program podpalicom DJ Chilla & Kutmasta Mirka iz ekipe Mixtape SessionsRadio showa, koja s valova Studentskog radija na podij Pur-geraja donosi najbolje od funka, soula, raw hip-hopa, raregroovesa itd. Subotom vlada klupska plesna glazba: osimFeelgood Connection, tu su i dva nova programa Breakdown,novi program starog DJ dvojca Mihalja i Juana, te DancefloorMassive, program rocksteady, 2tone i ska-punk glazbe u reijiDJ DonSka Volte iz krievake Skaville ekipe.Program Purgeraj Live i koncerti domaih i stranih izvoaaraznih glazbenih pravaca sredinje mjesto u novoj sezoni imajusrijedom. No, i drugim su danima mogua iznenaenja...

kulturno-umjetnikom podruju glazbe,plesa, dramskog i likovnog izriaja. Na-kon zavretka Domovinskog rata, dolazi

vrijeme financijskih kriza, osipanja dje-latnika, nedostatka sustavne brige o zgra-di i zaposlenicima. Ustanova mijenja na-ziv u Centar mladih Ribnjak. Danas za-poljava devet djelatnika te brojne vanjskestrune suradnike. Financira se iz Grad-skog ureda za kulturu, vlastitom zaradomod lanarine i najma prostora te uz po-mo sponzora.

Centar je gradska ustanova kulturekroz koju svakog tjedna proe petstotinjakdjece i mladih sa eljom da se izraze naglazbeni, scenski, plesni ili likovni nain,uz paljivo vodstvo pedagokih strunjakai umjetnika. Centar mladih Ribnjak na go-tovo 60-godinjem putu uspona i padovanikada nije zaboravio interes djece staviti

ispred svih ostalih interesa.

Sezona 2010./2011. u Purgeraju

Rock, soul, dance, elektro, funk i jo mnogo toga


26/81

Obljetnice

28

Na 'pulferima' ZET-a

28

100 godina elektrinog tramvaja u Zagrebu

Napisale:Barbara Svenjaki Ksenija Pel

Foto:iz monografije ZET 1891. - 2001.

Uetvrtak, 18. kolovoza 1910., uz

cinkanje konjskog tramvaja prvise put na zagrebakim ulicama

oglasilo zvono tramvaja na elektrini po-gon. Sveanosti putanja u promet prvogtramvaja na elektrificiranoj pruzi nazoilisu mnogi zagrebaki uglednici toga doba,meu kojima je poasno mjesto zauzimaogradonaelnik Janko Holjac. Okiena Gan-zova tramvajska kola na svoju prvu vonjukrenula su iz tadanje remize na Savskojcesti (dananji ehniki muzej). Konj-ski tramvaj zadrao se jo godinu dana,

do potpunog dovrenja mree elektri-

Elektrini je tramvaj sveano puten u

pogon 18. kolovoza 1910. U okienim kolima meu

uzvanicima vidi se gradonaelnik Janko Holjac (s naelnikim lancem

oko vrata). Slika je snimljena pred zgradom stare remize na Savskoj cesti

Jedna od prvih razglednica u boji s

elektrinim tramvajem na Trgu bana

Jelaia snimljena 1913. godine

(iz arhiva Muzeja grada Zagreba)


27/81

29

park sastojao od 28 motornih kola, pro-izvedenih u tvornici Ganz & Co. u Budim-peti i 14 prikolica konjskoga tramvaja,preureenih za novu irinu kolosijeka.

Osim to su prodavali karte, konduk-teri su se morali baviti i tjeranjem "slije-

pih" putnika, ponajvie djece koja su sevjeala po tramvaju, pazei da u zavojune ispadnu iz prikolice. ZE je bez kon-duktera ostao tek 1994. godine; posljed-njih 45 konduktera otilo je u kontrolorekarata i to je zanimanje potpuno nestalo.

Zbog napajanja tramvajskih vozilaelektrinom energijom, 1910. godine sa-graena je prva i tada jedina ispravljakastanica, smjetena u elektrinoj centrali uVodovodnoj ulici. Godine 1911. proirena

je tramvajska mrea, izgradnjom pruge s

Jelaieva trga preko Kaptola i Nove vesido Mirogoja.Konjski su tramvaji bili ute boje, a

prvi elektrini iz 1910. bili su naranasto-crveni. Godine 1923. tramvaji su dobiliprepoznatljivo plavo-bijelo ruho koje jedanas posve zamijenjeno tradicionalnomplavom bojom grada Zagreba.

nog tramvaja, kad je premjeten u VelikuGoricu, gdje je ostao do 1937. godine.

Uvoenju elektrinog tramvaja u Za-grebu prethodila su mnoga pravna nad-mudrivanja izmeu tadanje gradske up-rave i vlasnika konjskog tramvaja. Nai-me, u doba kad je Gradska opina gradilaprvu elektrinu centralu u Zagrebu, dio-nice konjskog tramvaja bile su u rukama

belgijskog kapitala. elei imati u vlas-nitvu sva poduzea koja slue javniminteresima, Gradska je opina raskinula11. svibnja 1906. ugovor s ramvajskimdrutvom, a godinu dana poslije, iz finan-cijskih razloga, sklopila novi ugovor, pre-ma kojem je Drutvo pristalo sagraditielektrini tramvaj na svoj troak i s pra-

vom upravljanja najmanje deset godina.Novim je ugovorom, 31. svibnja 1909.,stara tvrtka likvidirana, a pravo izvedbepredano je novom poduzeu Zagrebakielektrini tramvaj d. d.

uti, naranasti i plaviNove tramvajske pruge sagraene su

s kolosijekom irokim jedan metar, na

istim mjestima kojima je vozio i konjskitramvaj, samo je pruga od dananjega Za-padnog kolodvora kroz Ilicu preko Jelai-eva trga i kroz Juriievu do Drakovi-eve izvedena s dvostrukim kolosijekom.Spremite je napravljeno adaptacijom idogradnjom spremita konjskog tramvajana uglu Savske i ratinske ceste. Vozni se

Nona snimka starog spremita na Savskoj cesti

Polaganje novog skretnikog sklopa

Juriieva-Drakovieva godine 1925.

Osim to su prodavali karte,

kondukteri su se morali baviti

i tjeranjem "slijepih" putnika,

ponajvie djece koja su se

vjeala po tramvaju, pazei

da u zavoju ne ispadnu iz

prikolice


28/81

I ZET gradi gradNa inicijativu i doprinos ZET-a, tijekom 1930. sagraen je eljezniki nadvonjakna Savskoj cesti kod Crnatkove ulice, ZET nadsvouje potok Medveak, a 1931.dovrena je tramvajska pruga Ribnjakom i Medveakom prema Mirogoju. Da biizgradio trenjevaku prugu do Ljubljanice, dananjom Tratinskom i Ozaljskom,ZET je 1935. godine sagradio eljezniki nadvonjak na Tratinskoj cesti. Jovee pripremne radove izveo je u Ozaljskoj ulici, izgradivi, izmeu ostalog,kanalizaciju, vodovod te otkupivi i pojedine zgrade koje se moralo sruiti. Istegodine sagraen je i nadvonjak na Savskoj kod Koturake. Istodobno s gradnjompruge, gradilo se i novo tramvajsko spremite na Ljubljanici, koje je otvoreno 11.veljae 1936. godine.

30

Odrastanje je mnogih narataja Za-grepana vezano uz tramvaje, konduk-tere u dugim injelima i svakojake do-godovtine. Zabavljali su se vonjom na"pulferu" i iskaui iz tramvaja na zavojukod loserovih stuba, u urbi prema kli-zalitu na alati. Mnogi su cijeli radni vi-

jek odlazili i vraali se s posla vozei setramvajima. Bez tramvaja bi i u dananje

vrijeme bio nezamisliv ivot u gradu.

Tramvajem preko SaveJo je jedan vaan datum upisan u za-

grebaku povijest tramvaja: 25. studenoga1979. putena je u promet pruga Dr-ievom preko Mosta mladosti do Sopota tramvaj je napokon preao Savu! S grad-

njom tramvajske pruge od Savske ceste,Horvaanskom preko novoga Jadranskogmosta i rotora do Sopota, 29. studenoga1985. zatvoren je tramvajski prsten krozNovi Zagreb. ijekom 1998. godine po-elo je proirenje gradske tramvajske mre-e u istonom dijelu Zagreba: 11. listo-pada 2000. otvoren je terminal u Dupcu.A 20. studenoga iste godine tramvaj stiei na svoju krajnju zapadnu stanicu - uPreko.

U vie od jednog stoljea postojanja,razvitak ZE-a obiljeili su i njegovi gra-

ditelji i inovatori. Meu njima su najzna-ajniji Adolf Koak i Dragutin Mandl,ija su motorna kola tipa 101 jo do pri-

je nekoliko godina prevozila putnike uredovnom prometu. I svi su se ostali rad-nici ZE-a jo od doba konjskog tramvajabrinuli da tramvaji svako jutro izau izspremita i prevezu putnike do odredita.

Elektrini tramvaj, osim Zagreba, da-nas u gradskom prijevozu ima jo jedinoOsijek, dok je poetkom prolog stolje-a vozio i u Puli, Dubrovniku, Rijeci iOpatiji.

204 milijuna putnika godinjeRedoviti tramvajski promet odvija se na 116.346 metara tranica, na kojima susvaki radni dan 193 tramvajska motorna kola i 41 prikolica. Ukupna je duljinapruge na 15 linija dnevnog prometa 148 km, a na etiri none linije 57 km.Skretnica je u gradu 167, a tramvajskih stajalita 256. Na godinu se tramvajima u

Zagrebu preveze otprilike 204 milijuna putnika.

Davno zaboravljen prizor - tramvaj na

Mirogoju (iz arhiva Toe Dapca)

Raskrije Savske ceste i eljeznike pruge u istoj razini kod Crnatkove ulice prije i

poslije izgradnje nadvonjaka


29/81

31

Gore dolje120 godina

Graevinski je poduzetnik D. W. Klein zakljuio

da je pjeaki promet u tadanjoj

Bregovitoj ulici dovoljno iv, da bi

izgradio uspinjau, po uzoru na

Budimpetu, Zrich i nekedruge gradove

Snimio:eljko Jovanovi

N

e elite li se uspinjati stuba-ma koje iz omieve ulice

vode na Gornji grad, udob-

no ete se smjestiti u plavu kabinuuspinjae i uivati u pogledu na za-grebake krovove, dok vas sljedeihnekoliko trenutaka elino ue po-

vlai uzbrdo. Isto vrijedi, dakako, iu obratnom smjeru, samo to e vastada kabina uspinjae lagano sputatiu krilo Donjega grada, ugnijezdivise sigurno opet na svojoj postaji uomievoj.

I tako se dvije kabine uspinjaeuspinju i sputaju ve 120 godina.Naime, 8. listopada 1890. uspinjaa

je, nakon nekoliko popravaka i pre-pravaka, slubeno putena u pogon,bez prigodne sveanosti, ali uz velikooduevljenje Zagrepana. Vie nisumorali pjeke na Gornji grad!

Sve je poelo kad je jo 1888. go-dine graevinski poduzetnik D. W.Klein poeo brojiti prolaznike u ta-danjoj Bregovitoj (dananjoj omi-evoj) ulici u podnoju javnog stubi-ta koje je spajalo zagrebako poslov-no sredite s Gornjim gradom. Zaklju-

io je da je pjeaki promet dovoljnoiv, da bi na mjestu stubita izgradiouspinjau, po uzoru na Budimpetu,Zrich i neke druge gradove. NaGornjem gradu nalazili su se tada sviuredi hrvatske vlade, kao i pojedinikulturni zavodi, a Bregovita je ulicabila najprometniji pjeaki prijelaz.

Foto: asopis Svijet 1935.


30/81

32

Poduzetni je graditelj 6. listopada 1888.predao zagrebakom Gradskom poglavar-stvu molbu za graevnu dozvolu, koja mu

je ve za dva dana s oduevljenjem odo-brena.

Neslavna pokusna vonjaUreaj je predvien kao parna uspi-

njaa s dvoja kola na izmjenini pogon,sa strojarnicom na gornjoj postaji. Grae-

vinski radovi zapoeli su 6. svibnja 1889.godine. Pri gradnji je trebalo svladati iponeku potekou s kojom poduzetniknije raunao. On je gradnju uspinjae za-miljao i previe jednostavno.

Prva pokusna vonja s praznim kolimaodrana je 22. veljae 1890. i neslavno jezavrila. Istrgnut je leaj stroja zajedno stemeljem, pri emu se stroj slomio. Nijebilo objavljeno je li uzrok bio slab temelj

ili je bila kriva montaa. vrtka Ganz izBudimpete, koja je dobavila pogonskiureaj, popravila je tetu, pa je 14. oujka1890. pokusna vonja ponovljena, ovajput uspjeno. No, zgradama postaja pri-govaralo se da nisu dovoljno usklaene satraktivnim okoliem.

Nakon to su obavljeni raznovrsni po-pravci, uspinjaa je slubeno putena upogon 8. listopada 1890. godine.

Neki od velikih zupanika imali suna poetku rada uspinjae drvene, izmje-njive zupce. Isprva ih nije bilo dovoljno

na zalihi, kako bi se navrijeme zamijeniliistroeni, a bilo je i kvarova na neprik-ladnom prvobitnom kolosijeku. Stoga

je uspinjaa tijekom 1891. najee bilaizvan pogona.

U meuvremenu, 3. travnja 1891.,prenio je graevinski poduzetnik Kleinsvoju koncesiju na novo Dioniarsko dru-tvo parne uspinjae u Zagrebu. Uspi-njaa je predana na upotrebu 22. veljae

1892., nakon to su opet obavljeni raz-novrsni opseni popravci, a gornji pru-ni stroj posve preureen. I obje su zgra-de dekorativnije ureene. Konani, vrlostrogi tehniki pregled odran je 22. trav-nja 1893. i sljedeeg je dana uspinjaa pu-tena u trajni pogon.

Prema ugovoru, nakon 40 godina pra-vo vlasnitva pripalo je Gradu Zagrebu.ehniko vodstvo i financijska upravapovjerena je 14. oujka 1929. Zagreba-kom elektrinom tramvaju, koji je tadabio neposredno odgovoran Gradskoj te-

dionici. ijekom godine stare su kabineuspinjae zamijenjene novima, a kolosijecirekonstruirani. Godine 1934. neisplativi je

parni pogon zamijenjen elektrinim.Gradnj

Zagreb moj grad br.30

Documents

Transcript of Zagreb moj grad br.30