2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun...

12

Transcript of 2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun...

Page 1: 2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun nee’ . Iha Juñu tinan ne’e, Amu Papa halo vizita ba Austrália no srani barak
Page 2: 2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun nee’ . Iha Juñu tinan ne’e, Amu Papa halo vizita ba Austrália no srani barak

Kla’ak Semanal 11 Setembru 20082 L E N O

Hakarak haruka lia menon, bele tatoli liuhusi nomeru telefone 7363738 (No.foun)ka ho SMS ba numeru ne’e ho dalan(dengan cara) hakerek hanesan ne’e: [Lia Menon]_Mensajen..............

Bele mos liu husi E-mail: [email protected] ka [email protected]

Ba ema hotu-hotu iha Timor-Leste, naran GuiCampos la’ós naran ema-leet ida. Família Camposmós boot ho maun-alin barak. Maibé naran GuiCampos la’ós naran-boot tanba buat ne’ebé nia halodi’ak. Iha tempu okupasaun, naran ne’e halo emata’uk tanba Gui Campos servisu ho Intel Indonézianian hodi kesar, kaer no tortura ativista pro-inde-pendénsia sira.

Gui Campos, ne’ebé iha tinan 30 bá kotuk mós kaer knaar hanesan ‘anggota’ DPR iha “Timor-Timur”, karik halo kri- me barak iha tempu Indoné-

zia nian, karik lae. Maibé insidente iha 1979agora fila fali hodi hata’uk Gui Campos,ne’ebé iha posibilidade bá hatán iha tribunáliha Austrália.

Iha tinan 1979, Gui Campos baku labarikki’ik ida ho tinan 11, to’o mate. Iha semanakotuk, Durante Gui Campos niavizita ba Austrália, família vítimanian enfrenta Gui, ne’ebé tamaiha Australia ha-nesan peregrinuatu hasoru Amu Papa iha Sydneyiha fulan Juñu. Konfrontasaunne’e fó-sai mós iha televizaun.

Vítima ne’e, Francisco “Chi-quinho” Ximenes, mate tanbahetan tortura hosi Gui Campos.Vítima nia biin, Joana XimenesdaLúz, ne’ebé iha mós relasaunfamília ho Gui Campos nu’udármane-foun, konfronta Gui Cam-pos iha fatin públiku iha kámeratelevizaun Austrália nian, Chan-nel 7, nia oin. Sira nia konfronta-saun ne’e fó-sai iha televizauniha loron 9 Setembru.

Tuir vítima nia biin, bainhiraIndonézia halo invazaun, Chiquinhoiha hela sira nia maluk nia uma.Invazaun ne’e halo sira fahe ma-lu.Chiquinho ho família sira selukhalai ba ai-laran, vítima nia biinhalai ba Austrália.

Hafoin rende tiha, Chiquinhobá hela ho Gui Campos, ne’ebékaben ho vítima nia biin ida. TuirChannel 7 nia programa TodayTonight, Gui Campos hakarak ví-tima hela ho nia tanba nia ha-karak buka tuir hosi vítima kona-ba movimentu FRETILIN nian ihaai-laran. Maibé, vítima ne’e loron-loron hetan beibeik tortura hosiGui Campos.

To’o loron ida, bainhira vítima la tahanona, vítima ne’e halai tiha ba ninia tian idania uma. Gui Campos bá to’o iha uma ne’ehodi foti labarik ne’e filafali. Hosi ne’e, Guikomesa baku labarik ne’e to’o labarik ne’emós mate.

Durante konfrontasaun ho vítima nia biin,Gui Campos admite katak nia baku duni la-barik ne’e. Maibé nia laiha intensaun atuoho. Tuir Gui, labarik ne’e hakfodak ho niniatorturasaun maka labarik ne’e mate.

Gui Campos nia istória loloos ema barakiha Timor-Leste hatene, liu-liu iha ninia

tempu servisu hamutuk ho militár Indonézianian nu’udár intel.

Iha reportajen ida CNRM fó-sai hafoinmasakre iha Santa Cruz dehan Gui Camposho ajente Intel Timor-oan na’in tolu la’o pa-trulla tama-uma sai-uma hodi foti jovensira. Reportajen ne’e dehan, “Ema hareeLabut Melo, Gui Campos, João Campos hoManuel Boavida, mau-huu Timor-oan ne’ebéema hotu-hotu ta’uk i servisu ba militár In-donézia, la’o tun-sa’e iha Dili laran ho fardamilitár, ajuda Intel sira kaer mani-festantesira hosi sira nia uma kalan-kalan”.

Maibé iha tinan 1999, durante kontaktu

dame entre grupu pro-independénsia hogrupu pro-autonomia, Dare II, Gui Campospartisipa hanesan delegadu hosi pro-inde-pendénsia. Delegadu sira seluk hosi pro-independénsia nian maka Mario Carras-calão, Presidente Ramos-Horta rasik, MariAlkatiri, eis-primeiru ministru, José Luis Gu-terres, agora visi primeiru ministru, ho emaseluk tan. Hosi pro-autonomia nian par-tisipa mós delegadu sira hanesan Gil Alves,agora ministru iha governu AMP, Rui Lopes,Francisco Lopes da Crúz, Salvador Soares,ho seluk tan.

Iha eleisaun ba AssembleiaConstituinte

iha 2001, Gui Campos mós tama iha listaPartido Socialista Timorense (PST), ne’ebéAvelino Coelho, agora Secretário de Estadoda Política Energética iha governu AMP, li-dera.

Channel 7, ne’ebé refere ba Gui Camposhanesan “kriminozu funu nian” dehan katakGui Campos hetan ninia vistu tama iha Aus-trália iha fulan Juñu. Nia hetan apoiu hosiigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun ne’e. Iha Juñu tinan ne’e,Amu Papa halo vizita ba Austrália no sranibarak mai to’o Austrália atu haree Papa.Timor-Leste mós haruka hotu ninia pere-

grinu sira bá hasoru Papa.Hafoin eventu ida ne’e,

Gui Campos sei hela iha Aus-trália ho ninia família sira.Uma ne’ebé Gui Campos helabá besik malu hela ho vítimania biin. Tuir vítima nia biin,bainhira nia haree Gui Cam-pos la’o tun-sa’e livre, idane’e halo nia laran moras.Nia hakarak justisa kona-baninia alin nia mate.

Joana konta katak ihatempu bapa nian, Gui Cam-pos haruka mós kasete hogravasaun Chiquinho nia lianatu hatudu katak vítima ne’edi’ak hela. Maibé iha reali-dade, vítima sofre maka’asiha Gui Campos nia liman.Bainhira vítima ne’e mate,sasin balu iha Dili ne’ebéharee, hakerek mós karta baJoana atu konta tuir buatne’ebé maka akontese bania alin. Sasin ne’e ida ago-ra hela iha Austrália no fómós ninia depoimentu ihareportajen Channel 7 nian.

Tuir peritu ida kona-bakrime kontra humanidadeiha Timor-Leste, Dr. ClintonFernandes, buat ne’ebé ma-ka Gui Campos halo iha 1979ne’e kontra mós KonvensaunGeneva nian, ne’ebé ko’alia

kontra tortura ho violénsia hasoru labariksira. Dr. Clinton Fernandes, ne’ebé ulukservisu ba korpu intelijénsia Austrália nian,kontinua katak Gui Campos nia asaun ne’emaka rezulta iha Chiquinho nia mate. Tanne’e Gui Campos komete krime funu nian (warcrime –ed) no konsideradu hanesankriminozu. Dr. Clinto Fernandes, ne’ebéajuda mós ekipa Chan-nel 7 nian atuinvestiga Gui Campos, explika liután katakAustrália iha podér atu prosesa suspeitune’e iha Austrália nu’udár krimi-nozu fununian.

Redasaun: Kla’ak nia opiniaun,hanesan media komunikasaun social,ami so bele hato’o deit informasaun.Atu hatene diak liu, so autoridade es-tadu nian mak iha dever atu res-ponde, hanesan tribunal ou polisia tan-ba sira mak halao lei. Tuir ami nia ha-noin katak bazeia ba artigu 146-147konstituisaun RDTL so Polisia ho F-FDTL deit mak iha dereito ba armasatu lori garante siguransa rai laran.

“krize pol-militar 2006 maski peregude vida, funsionaris saude,sosial,bombeirus, etc. servisu liu- oras iameasadus. hasae salary ba hot-hotumaibe tenke liu hosi triagem ida kelos, labele foer oituan ba nasaun.Miloens-minarai ne’e, labele deit hodihakiak tan fali hahalok at.”

Anonim, 7331XXX

Australia Kaer Gui CampusTanba Krime iha FunuVital da CRÚZ

Gui Campos iha klaran

“Hatene armas hirak ne’e nia nainmak se los, fahe ba sira tanbahamosu konfuzaun iha komunidadenia let konaba armas ilegal. Depoisiha heneba haruka integra deit,maibe se mak fo armas sira ne’e.ami hakarak hatene los, se makfahe kroat sira ne’e. Tuir lei katakkaer kroat so militar deit. Oinsakla’ak nia opiniaun kona-ba idane’e”

Anonim, 7403XXX

Page 3: 2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun nee’ . Iha Juñu tinan ne’e, Amu Papa halo vizita ba Austrália no srani barak

Kla’ak Semanal 11 Setembru 2008 3LENO

REDASAUN KLA’AK Responsavel Jornál Semanal kla’ak: Kolektiva1. Responsavel Jeral: nuno RODRIGUEZ2. Xefe Redasaun: zevonia VIEIRA3. Manu Ain : maria BIBEL, anita MARQUEZ, agostinha XIMENES, efrem dos ANJOS, almerio ALVAREZ, deomentino da CRUZ, isolino VASGA, waidinik, nico zecoro SANTOS, noolok CARMO, olegario de JESUS4. Hakerek Nain: nuno RODRIGUEZ, zevonia VIEIRA, celina HANJAN, gill GUTERRES, almerio ALVAREZ, efrem dos ANJOS, zeloy aquino VIEIRA, naldo REI, ze’sopol CAMINHA, vital da CRÚZ5. Duru foto: ze’sopol

HALIRI

klaak-semanal.blogspot.com

referensi: Mak Sait (Kolektiva Media Kla’ak), Knar Fatin (Alamat), Hakerek Nain (Penulis), Manu Ain(Wartawan), Tatoli Lia (Koresponden), Duru basa (Penerjemah), Duru Foto (Foto Grafer), Banati &Ilas Nain (Layout & Grafik Design), Makaer Fukun (Pengacara), Lian Maus (Iklan), Habelar(Pemasaran) Fafahek (Distribusi), Banku (Bank)

Numeru 29/04 September 2008

Politika Feto Elite

6. Tatoli Lia: guteriano NEVEZ (Hawai, USA)7. Banati & Illas Nain: Zeloy.8. Makaer Fukun: arlindo SANCHES9. Lian Maus : anita Marquez, nico Zecoro SANTOS10.Karikatura : bayu, zecoro,11 Habelar : noolok CARMO, basilio12.Fafahek : noolok CARMO

Knar Fatin: Farol Rua. De Monzambique 1/IA Palapaso, Dili Timor-LesteEmail: [email protected]úmeru kontaktu: +670 735 1360, +670 727 8247

Pintor logo : Alit AmbaraResposavel online: atero

Se O hakarakpaz o tenkihari justisa

- Cicero

Feto hakat badak, mane hakat luan nudar stereotipe mayoria sosiedade Timor fiarno kontinua reproduz iha rai doben ida neé. Too ohin loron, la haree husi niveledukasaun, ema boot ka kiik, feto ka mane sei kontinua fiar katak feto nia knaar makservisu domestika. OPMT nudar movimentu feto ba dala uluk nebe luta baemansipasaun feto katak, feto ho mane hamrik hanesan iha prosesu dezenvolvimentunia laran.

OPMT mosu ho projetu politiku ida katak libertasaun lolos sei la lao bainhira laihalibertasaun feto. Tamba neé, OPMT halao atividade hahu kedas husi nivel suku hodihalao creche, saude, alfabetizasaun, koperativa, juventude no seluk-seluk. PratikaOPMT ne hatudu duni feto ho mane lao hanesan iha programa dezenvolvimentu hirakneé. Ema sira nebe iha matenek ba suku-suku atu fahe sira matenek no iha tempuhanesan aprende mos husi komunidade sira. OPMT hatudu pratika laos teoria. Pratikamak kriteria ba verdade.

Baze de apoiu nebe naksobu, harahun mos movimentu feto. Rezistensia husi 1980-1999 frente klandestina sai nudar subordinadu ba frente armada ho sistemakomandoismu. Pozisaun feto sai subordinadu fali iha frente klandestina. Movimentufeto sai importante deit ba preparasaun lojistika no mensajeiru deit. Uituan liu makiha vida politika nia laran.

Derepenti liutiha Referendum, UNTAET tama mai ho konseitu Jeneru. Ema barakohin loron koalia Jeneru laos ona emansipasaun hanesan OPMT. Konseitu nebe tolantomak-tomak deit laho kestiona konaba sistema esplorasaun. Movimentu feto lakonorientasaun desde baze de apoiu rahun no laiha debate konaba orientasaun fetoTimor. Tamba neé fasil atu tolan tomak konseitu jeneru nebe orienta liu ba liberalismu,no la koko atu kria espasu ba konseitu jeneru sira seluk.

Movimentu feto nebe moris liutiha ukun an koptadu ho konseitu jeneru liberalnebe mai hamutuk ho UNTAET, Banku Mundial, UNFPA, UNIFEM, UNICEF, AUSAID,USAID no organizasaun internasional sira seluk. Organizasaun feto hotu-hotu inkluiOPMT koptadu tiha ona ho liberal gender. Organizasaun hirak neé la kestiona onasistema esploitasaun maibe oinsa feto Timor bele sai advogadu, polisia, militar,ministra, deputada no haluha tiha realidade katak mayoria populasaun Timor morishusi Agrikultura. Organizasaun hirak neé, inklui mos sekretariadu estadu problemafeto bele rezolve liu husi treinamentu, seminariu no kongresu. Tinan-tinan atividadefeto la ses husi treinamentu, seminariu, 16 days campaign no seluk-seluk tan, haluhatiha katak mudansa mentalidade mosu husi pratika hamutuk ho komunidade.

Realidade, movimentu feto ohin loron la eziste organizasaun massa feto. Dehaniha OPMT no OMT maibe organizasaun hirak neé naran deit. Ida neébe ativu agoramak ONG nebe iha impaktu kiik, no konsentra sira nia atividae iha Dili. Tempu nebelao ho asesu nebe iha, hanesan mos ONG sira seluk, ema nebe servisu iha ONG maksai matenek tan no bele moris diak, maibe ema hirak nebe sira reprezenta kontinuamoris hanesan ka sai at liu.

Iha loron 10-12 Setembru, Rede Feto nudar mahon ba organizasaun feto sira halokongresu feto ba dala tolu. Governu AMP fo prioridade ba jeneru hodi hasae funsaunpromosaun igualidade husi asesora ba sekretariadu. Ho mudansa neé, movimentufeto sei sai forte liu? Karik lae, abertura kongresu feto hatudu katak elite feto siralaiha unidade. Relasaun nebe harii bazeia ba emosaun, laos ba prinsipiu nebehanesan. Oinsa kongresu feto bele susesu bainhira eksklui komponente importanteida hanesan sekretariadu estadu ba promosaun igualidade. Se mak sei implementarekomendasaun hirak neé, se karik entidade neé la involve? Ka Sinal husi Rede Fetohodi troka Sekretariadu Estadu ba Promosaun Igualidade.

Movimentu hotu-hotu nebe laiha kontrola husi massa iha tendensia sai elite. Bainhiraiha tendensia sae elite nia programa mos atu hodi feto sira seluk sai elite mos.Tendensia NGO feto mak determina sira nia programa bazeia ba sira nia hakarakmaibe dala barak laos nesesidade feto sira iha rural. Komemorasaun loron mundial 8de Marsu tinan neé iha jinasio hatudu dominasaun festeja feto elite nian. Movimentuhanesan mak feto sira hakarak?

Kongresu feto liutiha ukun an halao ba dala tolu, iha mudansa boot ba feto niamoris? Kongresu dala rua uluk nebe halao laiha implementasaun ida nebe klaru. Heinkatak ho kongresu feto ba dala tolu neé bele fo mudansa no bele hametin liu tanunidade feto atu luta ba igualidade feto ho mane. Se lae, kongresu sai tiha buatrutinidade ida no lakon tiha esensia. Triste liu tan mak kongresu nudar projetu ida atugasta osan deit atu bele halo relatoriu ba doador no la fo importansia ba rezultadu.Se kontinua hanesan neé, movimentu feto sai tiha movimentu kalendariu ida katak,movimentu feto iha bainhira iha loron-loron importante deit hanesan 8 de Marsu, 16days campaign, kongresu feto no loron sira seluk; movimentu la moris iha vida fetonia loron-loron.

“Duké husik filafali nia fila ba Timor-Leste, ne’ebé nia sei la’o bá-mai hanesanbuat ida la kona nia, di’ak liu Austrália fotininia kazu iha ne’e ona,” Dr. Clinton Fernan-des halo apelu ba governu Austrália nian.

Polísia federál Austrália nian, AFP, hetanona keixa hosi Joana Ximenes kona-ba GuiCampos. Joana Ximenes mós hato’o ba mi-nistru justisa Austrália nian atu tau-matanba Gui Campos nu’udár kriminozu funu nian

ida. Polísia federál Austrália nian iha podératu akuza no prosesa Gui Campos iha Aus-trália tanba krime funu nian.

Maske Gui Campos mai ho intensaun di’aknu’udár srani Katóliku ida atu haree Amu Pa-pa Bento XIV, Maromak rasik sei labele ajudania sai hosi justisa nasaun Austrália nian.Gui Campos bele hela tan iha Austrália to’okleur, iha prizaun laran.

Sanggar Bibi Bulakhalo drama iha loronkongresso FetoNasional Ba Dala-3

(Foto: zevonia vieira)

LENSA

Page 4: 2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun nee’ . Iha Juñu tinan ne’e, Amu Papa halo vizita ba Austrália no srani barak

Kla’ak Semanal 11 Setembru 20084 LENO

Foin dadauk Primeiru MinistruXanna foti desizaun atu fo suspensaunba diretór nain 5. Sira ne’e mai kedashusi ita boot nia ukun, mais menussuspensaun pro-sedimentu ne’e lao tuirduni regulamen-tu ka lei ne’ebe iha?

Prosedimentu la tuir lei. Hau lakohi des-kuti se diretór sira ne’e salah ka salah ne’ehau la hatene maibé se salah nia iha direituatu defende nia an. Siknifika katak labeleiha suspensaun sem primeiru loke prosesudisiplinar, prosesu ne’e depois maka emasei hare se nia salah duni ka lae, depois makahalo suspensaun. I laos Primeiru Ministrumaka halo fali suspensaun, direitor ne’e Mi-nistru nia kompetensia, so que PrimeiruMinistru halo buat ne’e atu hatudu an deitEnglish dehan (show off) tanba MCC (mil-linium chalange coorperation) sira iha ne’e.Eam sira ne’e iha preokupasaun boot tanbaakontese korrupsaun boot iha governu AMPnia laran. Xanana halo buat ida ne’e parahatudu katak nia atu kombate duni korrup-saun. So que nia kombate korrupsaun niaba buka fali Manu Lin sira, manu aman kainan sira ne’e nia la kaer. Manu Lin nia kasarua ka tolu ne’e nia hateten kombate onakorrupsaun.

Tribunal sedauk deside katak di-retor hirak ne’e involve iha kazu ko-rupsaun, maibe Primerio Ministro Xa-nana Gusmao publika tiha iha media.Tuir ita nia hare nusa?

Se prosesu sedauk loke, ema sedauk fonia razaun labele loke ema nia naran ihapúbliku katak ema ne’e halo korrupsaun kala halo, tanda ida ne’e defamasaun no de-famasaun iha ita nia rai ida ne’e sei krime.Siknifika katak diretór sira ne’e sei bele pro-sesa fali Xanana Gusmao tanba halo de-famasaun.

Iha ita boot nia governusaun maismenus ita boot halo suspensaun badiretór hira no prosesu prosedimentune’e lao oinsá?

Wainhira iha suspeita ruma, indikasauniha korrupsaun ka mall administrasaun, Pre-meriu Inspector Jeral halo investigasaun,depois maka fo relatóriu mai hau no hauhare korrupsaun iha ka lae. Se buat ne’ehanesan mall administrasaun ka inkompe-tensia, ita tenke hanorin para hadia ka trokaema seluk ne’ebe hatene liu. Se korrupsaunentaun tenke haruka ba prokuradoria. Ihahau nia tempu ami haruka kazu lima, sekarik korrupsaun ne’e krime ona, governulabele tau ema sira nia naran ne’e journaldehan sira halo krime tanba tribunal deitmaka bele deside buat ida ne’e, governulabele dehan ema ne’e krime. Hanesan ad-ministrativu suspende iha servisu laran deit,lalika publika dehan suspende tanba krimekorrupsaun , tanba sei to’o ba tribunal makasei prova iha krime ka lae.

Signifika katak persiza respeitoema seluk ni dignidade?

Ema nia naran no diknidade ne’e ita ten-ke defende. Primeiru Ministru la iha kompe-tensia atu hatete ba públiku, ProkuradorJeral Republika mos tuur iha PM nia sorin,afinal Prokurador Jeral Republika ne’e PMnia funsionáriu ka? Nia tenke independente,laos PM nia anak buah. Ne’e hatudu momoskatak iha intervensi polítika iha justisa.

Nusa servisu inspektor jeral iha itaboot nia governasaun?

Inspector jerál iha hau nia tempu ne’eservisu barak tebes, atu tur mos la ihatempu, agora inspector jerál tuur hakmatek

Diretor Sira Bele ProsesaXanana Tanba Defamasaun

Mari Alkatiri

Atu atrai atensaun MCC nian Primeiro Mi-nistro Xanana Gusmao halo mudansa impor-tante iha nia governasaun, maibe supresane’ebe nia foti halo diretor balun la satifeitotanba suspensaun ne’ebe foti ho indikasaunkorupasaun la tuir prosedementu ne’ebeiha. Hare ba kazu ida ne’e jornalista kla’akZevonia Vieira, Efrem dos Anjos ho NicoZecoro dadalia ho antigo Primeiro MinistroDr. Mari Alkatiri. Alende koalia kona-basuspensaun koalia mos kona-ba sigu-ransa no komisaun inkerito inter-nasional ba attentadu 11Fevereiro no inflasaun.

deit la halo buat ida tanbasa? Provedor dehan lahetan apoiu para atu ha-lo servisu, tanba sa pro-vedor la hetan apoiu. En-vés fo apoiu ba provedor,agora atu harii fila faliKomisaun kombante kor-rupsaun, ida ne’e inkons-tituisional. Uluk wain-hiraatu harii konstituisaun ihaasemblea konstituante ta-ma ona proposta ida para atu harii Komi-saun kombante korrupsaun, ami dehan lae,instituisaun ida deit laos rua. Se agora ma-ka harii fila fali ne’e inkonstituisional.

Signifika katak hahalok atu kom-bate korupasaun sai hanesan modeloida ne’ebe uza atu atrai deit MCC niaatensaun katak AMP seriu kontra ko-rupsaun?

Públiku tomak komesa koalia ona kor-rupsaun iha governu AMP. Hau mos ronakatak impresario sira wainhira hasoru maluho MCC nia delegasaun, impresario rasikmaka hateten katak governu ida (governuAMP.red) ne’e mosu korrupsaun barak.

MCC mos foin dadauk hasoru maluho ita boot, karik informa mos konaba situasaun iha rai laran, liu-liu kazukorrupsaun?

Hau dehan momos ba MCC katak ha-nesan Timor oan hau mos hakarak servisuho-di ajuda MCC nian mai Timor maibé haulakohi osan povu Americano nian atu uzano halo ema balun sai riku iha Timor Leste.Hau lakohi osan povu Americano nian tamafali iha kanál korrupsaun iha Timor Leste.

Saida mak ita boot rekomenda baMCC relasiona ho kazu korupasaun sirane’ebe akontese iha rai laran?.

Primeiru MCC tenke ijiji governu AMPpara hatudu sira nia transparénsiatanba governu AMP laiha transpa-rénsia, sira halo sasán hotu-hotu ho klandestinu deit, nokonfidensial. Konkursu sosakarreta ba Parlamentu mósdehan konfidensiál. O uzaes-tadu nia osan, uza povunia osan para sosa karretadehan konfidensiál. Iha raibalun so konfidensiál ne’e kuandusasán ne’e mai ba seguransa de es-tadu nian. Ida ne’e maka admiti konfiden-siál, biar nune’e laos sasán hotu-hotu.

Ne’e hatudu momos katakatu taka buat ruma.

Sai husi assuto korupsaun ita hakatba kazu inflasaun ne’ebe akontese ihaTimor-Leste maske Taxa nia folin tunmaibe sasan iha merkado Timor-Lestesei as nafatin, ida ne’ sala se nian?

Ba públiku tomak ita hare buat ida deit,taxa tun ona, halo lei foun, governu fo sub-sídiu boot tebes ba foos maibé sasán niafolin sae ba bei-beik. Agora dadauk minarai nia folin komesa tun da-dauk iha inter-nasionál maibé sasán nia folin sae ba bei-beik. Ida ne’e polítika sala governu niantanba inflasaun mos sae ba beibeik.

Wainhira inflasaun sae makas liutanimpakto saida ba povu kiik sira?

Kuandu inflasaun sae ne’e siknifika katakema kiak sira ne’eatu kiak liu tan.AMP dehankresimentuekonómikumos saemaibé ku-andu inflasa-un sae kresi-mentu ekonó-miku ne’e sae baema oituan deit,ema oi-tuan deitmaka hatama osaniha bolsu. Povu

sei la hetan

buat ida, inflasaun ne’e hanesan inan paraatu hamoris kiak tan. Kresimentu ekonó-miku wainhira iha inflasaun boot siknifikakatak sira ne’ebe riku atu sai riku boot liu-tán, maibé kiak nafatin kiak i sei barak liután.Ida ne’e maka agora dadauk akontese ihaita nia rain. Ema hotu hakilar, ba sosa modomos karun, ayam potong mos derrepentedeit lakon husi supermerkadu, wainhira filafali folin as liután, ne’e mak bolu inflasaun.

Razaun saida inflasaun ne’e mosuiha Timor-Leste se governu iha osan

barak atu intervein iha mer-kado?

Governu dehan deit katakiha mundu tomak sasán saehanesan ne’e, ida ne’e la los.Inflasaun mosu iha Timor-Leste iha razaun rua. Parteida, ita hotu simu katak ihamundu tomak situasaunekonómika ladún diak, parteseluk governu halo interven-sia demais ba ekonomia. Ago-ra Ministru Komérsiu Indús-tria maka sai komersianteboot liu, nia maka fa’an, sosasasan no halo buat hotu. GilAlves sai Ministru ka komer-siante? Depois agora ba sosafoos at no fa’an foos dodokne’e ba povu, foos ne’e la ihakualidade. Ida ne’e laos haumaka ko’alia maibé sai ihajornál. Kuandu ita atu inter-vene ekonomia, ita tenke ha-re labele intervene deit ihasosiál. Dezenvolvimentu ne’eiha rin tolu, ida maka polítika,sosiál no ekonomia. Hanesanbanku ida ho ain tolu, se ainida naruk no rua badak, an-tau banku ne’e monu. Idane’e maka akontese iha

Timor agora daudauk. Sosiál ne’enaruk demais ona, ekonomia no polítikabadak, entaun ita tuur iha banku ain tolune’e, ita monu.

Governu AMP agora dadauk halopolitika ida atu fahe deit osan bapopulasaun?.

Hau la dehan katak la bele ajuda ema.Povu presija ajuda tenke ajuda, estadu la-bele husik ema hamlaha. Halo intervensaunne’e maka tenke hatene atu halo oin nusa,la’ós Ministru Komérsiu sai fali komersianteida ne’e la loos, diak liu dehan deit MinistruKomersiante.

Ita boot uluk hanesan xefe governuhare katak sei presija buat barak atumuda iha parte governu ne’ebe agoradaudauk fahe osan?

Hau hakarak dehan ba governu AMP ka-tak buat sira ne’ebé agora halo daudaukne’e sala. Hau seidauk hakarak hateten loosne’e halo oinsa. Hau laos hakarak atu sai falikonselleiru ba governu AMP. Governu AMPsei hakoi rai ne’e tomak, se sira sei kontinuasistema hanesan ne’e. Se povu la loke ma-tan lalais, se governu AMP la tun lalais, raitomak hotu sei hakoi.

Maske Fretilin hanesan opozisaunmaibé sentidu de estadu hare situa-saun hanesan ne’e, Fretilin nia papélsaida?.

Primeiru tenke dinunsia nafatin saidamaka la loos, Fretilin halo tiha ona propos-ta iha Dezembru 2007 ba Secretario JeralONU, Prezidente Repúblika rasik kaer pro-posta ne’e para hahú enkontru entre Fretilinho partidu AMP sira. Fretilin nia proposta kla-ru katak kria mekanizmu formais para Fre-tilin atu partisipa para bele halo boa go-vernasaun, reforma justisa, seguransa de-feza. Fretilin hakarak partisipa maibé homekanizmu formal. Agora Fretilin sai falikonselleiru ba governu AMP ne’e mak laeduni.

Page 5: 2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun nee’ . Iha Juñu tinan ne’e, Amu Papa halo vizita ba Austrália no srani barak

Kla’ak Semanal 11 Setembru 2008 5LENOOinsa solusaun polítika husi Partidu

Fretilin?Solusaun polítika Fretilin nia maka go-

vernu AMP tenke tun, para ita bele hare faliat intervene parte sosiál nian oinsá no in-tervene ekonomia ne’e halo oinsa.

Oinsa ita boot nia hare kona ba Ko-misaun inkéritu internasionál?

Se uluk ita hanoin ona katak Komisauninkéritu ne’e importante tebes, agora ne’eimportante liu tan. Tanba ita komesa harekatak iha duvidas barak, ita komesa harekatak iha informasaun barak ne’ebe haloita nia ulun ne’e dala ruma halai ba hanoinbuat seluk. Para ita nia ulun ne’e labele ha-noin buat seluk, komesa deskonfia ema A,B ka C diak liu Komisaun internasionál idamai para ita bele fiar rezultadu investiga-saun Komisaun internasionál nian. Proku-radoria ne’ebe halo tiha ona investigasaun,

se ita la puas maka husu fali Komisauninternasionál ne’e sala. Kuandu ita nia ins-tituisaun halo ona no taka ona, labele lokefali. Antes sira taka maka ita tenke husuema seluk mai. Ne’ebe bele dehan notaida negativa no la diak ba ita nia institui-saun, ida ne’e la loos. Ita tenke respeitaita nia instituisaun sira, antau ita halo KIIba investiga uluk tiha depois desizaun ikusmaka ita nia instituisaun sira maka halo.

Realidade Parlamentu hasai onarezolusaun maibé governu la imple-menta atu harii KII?

Primeira vez hau hare iha mundu, par-lamentu halo rezulsaun ida I governu lakumpre, la hatene ita nia demokrasia ne’eba para iha ne’ebe ona, hau husu deit ketahalo aban bainrua governu ne’e sei kumpresentesa tribunal nian karik. Ida ne’e la ihaona demokrasia no estadu de direitu.Hau

hanoin katak dalan ida mos, se rezulasaunne’e la kumpre keta ba tribunal rekursu ka-rik para hare pozisaun governu AMP nianne’e kosntituisional ka lae.

Hatudu katak la iha kredibilidade?Ne’e halo Parlamentu sai fali boneku.

Uluk sira dehan deputadu Fretilin nian ne’edeputadu foti liman, agora deputadu AMPnian ne’e deputadu rei liman.

Sei presiza ka lae tropas Australiaiha Timor-Leste?

Tuir hau nia hare bele sei presija duni sirabalun maibé laos barak hanesan agora ne’e isira nia funsaun laos ona atu halo patrolha.Devia tur deit iha kuartél kuandu iha buatruma polísia labele atua ona maka foin bolusira. Laos sira la’o ho kilat boot no la’o ihalurón hodi hatauk ema, ida ne’e laos sirania funsaun ona. Primeiru tenke hatún sira

nia numero husi 650 ba 300 ka 250 no tenkeiha kuartél kuandu presiza maka ba bolu.Agora ita la’o iha fatin hotu, sira maka la’oho kilat no mosila hanesan rai ne’e iha funuboot. Iha Timor Leste la iha funu.

Ita boot koalia ona ida ne’e ho PMAustralia Kevin Rudd?

Wainhira nia mai ne’e hau la koalia tan-ba situasaun oin seluk, agora hau perparahela hau nia vizita ba Australia no hau seideskuti buat sira ne’e hotu. Agora AMP sirahakarak nafatin tropas sira iha ne’e parabele ukun to’o 2012. Hau hatete ona ba Xa-nana katak Fretilin sei la repete saida makasira halo iha 2006, uza violensia, sunu emania uma, oho ema para atu to’o iha podér.Fretilin sei la halo buat ida ne’e, Fretilinsei fo kontribui ba paz no estabili-dade.Governu maka sei hakoi sira nia an tanbasira nia ukun la iha kompetensia.

Loron 6 Setembru 1999, situasaunbesik igreja Suai hakmatek. Laihamanu ida mak kokotek. Aitahansira hakmatek hotu. Nein asu ida hatenuk. Loron neé, Padre Hila-

rio, Padre Francisco, Padre Dewanto ha-mutuk ho sarani inosente sira entrega to-mak sira nia vida ba milisia, militar, no po-lisia indonezia sira atu oho. Sira mate tan-ba Timor-Leste tenki kore-an husi nakukunlaran.

Masakre igreja Suai tuir desizaun neébeSerious Crime Unit (SCU) fo sai iha 30Novembru 2004, hateten katak milisia honaran Vasco da Cruz, Domingos Alves, Na-poleon dos Santos, Simao Tasion dan CancioLopes De Carvalho responsabiliza ba masakreigreja 6 September 1999, iha Igreja Ave Ma-

Masakre 6 Setembru 1999 Igreja Ave Maria SuaiTTTTTenki Lori Indonezia ba Tribunal Internasionalenki Lori Indonezia ba Tribunal Internasionalenki Lori Indonezia ba Tribunal Internasionalenki Lori Indonezia ba Tribunal Internasionalenki Lori Indonezia ba Tribunal Internasional“Hau haree ho matan rasik, iha feto ida ho ninia oan,ulun la iha. Nia latan hela iha estrada. Hau hatene katakmilisia sira mak oho. Maibe oho halo nusa, hau la hatene.Milisia no bapa sira halo tiha violensia seksual ba fetoneé mak foin oho, neé hau la haree,” tenik Eduarda deJesus, Padre Hilario ninia prima ida neébe mak sai sasinba trajédia nakukun ba violasaun direitus humanusneébe akontese ba sidadaun inosente iha Suai,6 Setembru 1999.almerio ALVAREZ ria Suai. Masakre Igreja Suai halo

populasaun inosente husi 27toó 200 inklui Padre Hilário Ma-deira, Padre Francisco Soares noPadre Tarsisius Dewanto matetanba milisia Mahidi hamutuk homilitar indonezia no polisia indo-nezia mak oho.

Populasaun sira husi suku Suai,Fohorem, Fatululik, Tilomar, Fatu-mean dan Zumalai refujiadu ha-mutuk iha Igreja Suai durantefulan hirak nia laran, tanba mi-litar hamutuk milisia sira sempreteror no intimida sira. Populasuanhirak neé mai igreja ho liman ta-nan. Laos ho kroat.

Iha loron 16 Abril 1999, du-rante milisia sira halo demons-trasaun iha Zumalai, Cancio Lo-pes De Carvalho no Vasco Da

Cruz ameasa tiha ona populasaun sira katak,husi sira nia parte sei atake Igreja. Iha loron4 Setembru 1999, depois konsulta popular,, Napoleon dos

Santos, alias Napoleon Alves, fo aviza bamembru milisia Mahidi iha Beilaco katak siratenki asalta duni kompleksu Igraja Suai. Ihaloron 6 Setembru 1999, Domingos Alvesorganiza milisia Mahidi sira inklui Napoleondos Santos, no Simão Tasion no lidera mili-

sia hamutuka ema nain hodi ataka IgrejaSuai.

Domingos Alves, Napoleon dos Santoshamutuk milisia Laksaur no Mahidi ba IgrejaSuai. Wainhira toó tiha iha Igre-ja, milisiaMahidi no Laksaur hamutuk ho TNI atakaIgreja. Sira tuda granada rua ba Igreja,fatin neébe sarani sira konsen-tra hamutuktiha ona iha neéba. Laos deit tuda ho gran-da, maibe sira tiru mos populasaun sira uza,

ba pajina 6

Page 6: 2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun nee’ . Iha Juñu tinan ne’e, Amu Papa halo vizita ba Austrália no srani barak

Kla’ak Semanal 11 Setembru 20086 LENOkilat automatika. Milisia sira ha-mutuk ho TNI tama ba kompleksuIgreja no oho populasaun sira inkluihalo violasaun seksual ba feto siraneébe mak buka fatin hakmatekiha Igreja laran.

Eduarda de Jesus, Padre Hi-lario Madeia ninia prima ida neébemak sai sasin ba trajédia nakukunba violasaun direitus humanus ihaSuai, fo sasin katak nia rasik hareeho matan, iha suku Kiar, wainhiramilisia sira halo violasaun seksualba feto nain tolu. “So buat neébehau ha-ree mak milisa sira haloviolensia seksual ba feto nain tolu.Hau nia matan haree kona tiharealida-de ida neé, hau halai su-bar no salva aan. Hau hodi deitorasaun Maromak nian, atu nuneésaida mak milisia sira halo tihaona ba hau nia feto maluk sira,labele akontese mai hau,” konfesaEduarda ba kla’ak iha 6 Setembrufoin lalais neé, wainhira jornalistakla’ak rasik hakarak haree husibesik, saida mak akontese iha tinansanolu liu ba iha Igreja Suai.

“Situasaun agora laos hane-sanona ho tempu okupasaun mi-litarindonezia. Maske nuneé, povu ba-rak neébe mak sai sasin ba masakrenakukun 6 Setembru 1999, toó agorapsikolojikamente seidauk bele krua.Ema barak mak asisti ho matan

rasik, saida makmilisia sira halo basira nia feton, sira niaalin, sira nia maun, nosira nia familia tomakneébe saran sira niavida ba liber-tasaunrai ida neé nian,” Vitorde Jesus, ba kla’akiha monu-mentuMasakre Suai,depois de tau tihaaifunan no sunu lilinba familia neébemak milisia hamutukho militar indoneziasira oho depois dereferendum.

Fres da Costa(30), neébe mak ihaiha altura neéba saisasin ba Padre naintolu hamutuk hosarani sira mate ihaIgreja Ave MariaSuai, hateten katakema neébe mak halotiha ona sala no limanran, tenki prosesa tuirdalan justisa.

“Foin lalais neé Comicão Ver-dade no Amizade (CVA) lori hau toóJakarta atu esplika deit konabasaida mak akontese iha Igreja Suai.Hau haree duni ho matan ka lae

konaba miliisia sira oho Padre nosarani sira neé. Depois Komisariusira hateten mai hau para tenkihusu deskulpa ba malu. Ida neéhau la simu,” hateten Fres iha

Igreja Ave Maria Suaiba kla’ak 6 setembrufoin lalais neé.

Fres neébe morisiha 15 Marsu 1979neé husu para autorkriminozu 99 neé ten-ki lori ba tribunal in-ternasional tanba emaneébe mak mate neélaos animal ka manu.“Ema nia manu maklakon ka mate karik,nia nain sei husu tuir.Sa tan ida neé emamak mate,”kestionaFres

Fres nia aman kiiknaran Francelino makmate iha Igreja AveMaria Suai, iha loron6 Setembru 1999. Ihamomentu ne’eba, Fran-celino moras no latanhela iha parokia igrejaAve Maria Suai. Fran-celino labele salva-aan tanba morastodan no latan hela iha

parokia. Ninia konse-kuensia mak,Francelino mos tenki mate.

Fres subar iha pastoran laran.“Milisia sira tama mai tiru uluk hogranda rua ba igreja no pastoran.Depois ida ne’e, milisia sirahamrik mak foin tiru. Ho realidadene’ebe mak Fres haree makdepois milisia sira tiru tiha nosunu igreja, hau agoenta deit ihapastoran laran. Hau dada iis moslabele ona. Hau senti besik atumate. Maibe depois milisia siraoho tiha Padre Hilario, Padre Fran-cisco, no Padre Dewanto hamutuksarani sira, hau sai husi uma m-utuk. Hau tanis, wainhira haree tihaPadre no sarani barak mate

latan iha igreja laran,” esplika Fres.Antonio Gusmão, ne’ebe mak

ninia oan feto rasik hamutuk honinia be-oan ne’ebe mak milisia siraoho iha loron 6 Setembru 1999,senti lakon ona esperansa, oinsaatu buka tuir hodi hatene se makoho los ninia oan. Antonio Gusmãohusi Maukatar, Aldeia Leobore ne’ehateten katak, indonezia tenkihatan sala ne’ebe mak sira haloba hau nia oan no hau nia be-oan.“Justisa ne’e la iha, ita nia rai Timorne’e atu sai saida. Manu mak matedeit mos ema sei husu tuir, sa tanema halakon ema seluk nia vida.Tanba ne’e mak tenki lori Indoneziaba tribunal Internasional,” tenikAntonio ba kla’ak iha Igreja AveMaria Suai, depois de sunu tiha lilinno reza iha fatin ne’ebe JustinaGusmão (Antonio nia oan-red) mate.

“Hau hanoin to’o tinan hira falimos, ema ne’ebe mak halo vio-lasaun ba direitus humanus ne’etenki lori duni ba tribunal. So kehau hakarak hateten deit katak,atu lori ema sira ne’ebe mak halokrimi iha 1999 ne’e, laos prioridade.Prioridade mak oinsa ita bele halaodezenvolvimentu iha rai laran,”hatan Prezidenten ParlamentuNasional, Fernando Lasama deAraujo ba kla’ak depois tau tihaaifunan ba monumentu Masakre6 Setembru 1999, iha Suai.

Maske masakre nakukun 6Setembru 1999, ne’ebe akontese ihatinan sanulu liu ba ne’e seidauk lorisuspeitu ruma ba tribunal inter-nasional. Maibe familia vitima sirane’ebe mak kla’ak hasoru ihaSuai, kuaze hotu-hotu hatan kataktenki loke tribunal internasional bamasakre ne’ebe akontese ihaTimor-Leste antes no depois refe-rendum 1999.Familia Vitima tau ai-funan Fres, sasin nain ba Masakre

6 Setembru SuaiAntonio Gusmao sasin nainMasakre 6 Setembru Suai

stória, haloot no hada buatbarak ne’ebé akontese.Akontesimentu barak makmosu iha ita nia le’et. Baluakontese no ita hakat liu tihano sai passado. Balu akon-tese iha ohin ho ita nia ak-

tividade ne’ebé la’o hela, no iha oinakontesimentu balu mos hein helaita, atu ita hakat liu. Ita moris husitempu ne’ebé ihakotuk, tempu ne’e-bé ho ita ohin, notempu tuir maine’ebé hein ihaoin. Tama ba dalaualu ona, akontesi-mentu ne’ebé ha-loot no hada Timoroan nia terus ko-memora fila-fali.

04/09, tuku 20.00 otl, dalan hak-matek tebes hoahi-kla’ak, lilin ha-futar iha estradaibun, Mandarin Dili.Komunidade ihamandarin, liu-liuJuventude ne’ebéantusiazmu tebeshodi hala’o seri-mónia ida ne’e, ho-di hanoin hikastempu auto deter-minasaun ’99 ne’e-bé rezulta Ukun-anno ema barak halainamkari, lakon niafamília, barak mate no lakon sasan.Iha tinan ne’e, ho ema oituan deitmak partisipa sunu lilin. Dala rumaema balun ne’ebé la partisipa karikhaluha ka ladun tau interesse ba 4/9. Loron ne’ebe nakonu ho terus hodihamosu de-terminasaun ba ukun rasik

olegário de JESUS

es-traga istoria ne’ebe nako-nu hosofrementu boot”.

Iha fatin hanesan, Estu-danteUNTL, departementu Dezenvolvi-mentu Komunitariu, Zacarias daConceicao hato’o nia hanoin katak,“nu-dar Timor oan, tempu atu ha-noin ba lia los. Ho sunu lilin, hanesanrefleksaun hodi hanoin hikas ba sirane’ebe fo kontribuisaun ba luta to’ohakotu iha 1999".

Zacarias ho sentidu nasiona-lizmune’ebe maka’as, ba jorna-lista kla’akhateten, “loron 4/9 sai hanesan re-zultadu ne’ebe Timor oan hein du-rante tinan 24 nia laran. Ho kestaun

iha sunu lilin, fo nia hanoin kataksunu lilin iha loron 4/9 hodi lembrafila fali brutalidade tropaz Indoneziaho milisia oho ema dasak. “Ita halorefleksaun hodi foti buat ne’ebediak no tau buat ne’ebe at iha itania kotuk atu labele mosu tan kon-flitu. Krizi 2006 ne’ebe mosu tanbaiha interese politika no povu ne’ebeinosente maka leba todan ida ne’e”.

Arsenio fo hanoin ba povu Mau-bere katak pasensia hanesan dalaida atu evita violensia. Tanba dalabarak violensia mosu tanba mos laiha kampu de servisu, liu-liu ba jo-ventude sira. Husu ba joventudesira atu hakalma an, hodi la haloproblema no atu la sai instrumentuba politiku nain sira ne’ebe nakonuho soran povu deit. Ho loron 4/9ne’e ita lembra hanesan loron espesialba ita hotu atu halo refleksaun nokuda konsiensia. Husu mos ba go-vernu liu-liu parte seguransa katakpaz sei la akontese wainhira se-guransa la toma responsabilidademaximu.”

44444 deSetembru

‘99,Refleksaun

HodiHateke

ba IstóriaNakukun

an. Loron 4/9 mos hanesanfaze ida ba prosesu povu niaUkun rasik an, tanba libertapovo hanesan dalan ida atutau Povu iha fatin ne’ebé niaukun rasik nia an.

Gill Cardozo, jovem ida,hela iha Mandarin, wain-hirasunu lilin, jornalista kla’ak hak-besik ba nia hodi hato’o niasentimentu ba loron istorikune’e. Gill hateten, “ami sunulilin tan loron 4/9, hanesan

loron istorikuba povu Mau-bere. Hanoinhikas fali tra-jedia ne’ebehalo Timor-Leste sai aku-desan no na-kukun—tan-ba ema matedasak. Ferik,Katuas, laba-rik no Jovensira barak ma-ka sai vitimaiha tempu ne-ba. Ita labelehaluha, idane’e hane-san lembransaida hodi va-loriza ukun rasik anto’o ohin loron. Emabarak fo an ba ma-te hodi tutan itania moris.

Gill realsa liutankatak, “ohin lorontempu ne’ebe na-

konu ho livre, joven barak maka foan ba mate tanba salva ita nia moris,barak maka sai oan kiak. Tanba idane’e, ita labele haluha istoria, hatu-du ba ema hotu hodi hatene saidalos maka ita nia hakarak iha tinan 9kotuk liu ba. Tenke respeita no labele

ne’e, hau nudar joven futuruba rai doben ida ne’e (tulangpunggung bangsa, red) hausunu lilin atu hanoin hikas baheroi sira, ne’ebe fo an ba matetanba hakarak sai husi kolonializ-mu Indonezia, hodi hetan liber-dade. Hau triste tanba tamaona tinan 8 nia laran maibe emabarak la dun interese no ha-noinhikas fali 4/9. Ita hatene katakdurate tinan 24 nia laran, povuMaubere ijiji atu sai husi okupa-saun Indonezia. Parte seluk wain-hira povu barak maka mate tan-ba rai ida ne’e maibe balun tannia ambisaun no gostu hakarakkria fali krizi iha 2006 hodi sobunasaun ne’e no halo povu ki’iksai vitima dala ida tan”.

Ema hotu hakarak hakmatek ho-di atende nia nesesidade loro-loron.4/9 hanesan loron istoriku ba povuTimor oan. Zacaria hato’o nia liamenon katak ema sira ne’ebe ihakarisma ka iha poder labele halojogu tun sae hodi halo ema baraksai vitima tanba mosu interese pes-soal.

Joven Arsenio Ximenes Texeira,hela iha Farol ne’ebe partisipa mos

Arsenio X. Texeira(taka xapeu Metan)

Gill Cardoso

Zacarias da Conceição

Page 7: 2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun nee’ . Iha Juñu tinan ne’e, Amu Papa halo vizita ba Austrália no srani barak

Kla’ak Semanal 11 Setembru 2008 7TASIBALUN

Anin ho 34 kilometru/orarejistra iha Sentru PasoReal Meteorologico, San Diego, provinsia Pinar del Rio, du-

rante Hurricane Gustav liu, nudarida nebe boot liu iha is-toria Kuba.Gustav akontese foin lalais ihaOeste Kuba iha loron 30 Agustu.

Artigu ne’e argumenta katakrealidade mak ne’e, maski forsalaos bain-bain no iha estragu, la-iha fatalidade boot iha parte idahusi nasaun ne’e.

Jose Rubiera, diretor InstitutuMeterologico Kuba hateten katakanin ho velosidade too 340/oranudar segunda lista ba anin bootnebe bele sukat iha planeta, norekord as liu durante hurricane.

Devastasaun akontese iha fatinhotu-hotu, iha uma 90.000 nebehetan estragu iha Pinar del Rio tuirrelatoriu Reuters Setembru 2.

Iha artigu Granma Setembru3, eiz presidenti Fidel Castro kom-para estragu ba esplosaun nu-klear: “Ho onestidade tomak, Hauharee foto no filmajen nebe fo saiiha televizaun nasional iha do-

mingo fo hanoin fila fali hau es-tragu nebe hau haree bainhiraHau vizita Hiroshima.”

Relatoriu Venezuelaanalysis.com fo sai katak iha ema 76 nebelakon iha Haiti, 8 iha RepublikaDominikana no 12 iha Jamaica nu-dar rezultadu husi Gustav. Haitihetan ataka beibeik husi HurricaneHanna nebe oho ema liu 500 tuirAFP iha Setembru 7.

Vise Presidenti Jose RamonMachado argumenta katak obri-gadu ba sasukat preventivu tambane’e Kuba la lakon ema ida husiataka Gustav.

Tuir Granma 4 Setembru, Pre-sidenti Timor-Leste nebe vizitahela Havana hateten: “Hau kon-gratula imi tamba esforsu atuproteje ema nia vida. Laiha emaida nebe lakon, bainhira iha fatinseluk, ema lakon bele liu atus.”

Kuba koñesidu ba planu emer-jensia relasiona ho hurricane ba-zeia ba mobilizasaun no kope-rasaun populsaun tomak ho planuorganizadu hodi muda numeruboot populasaun ho lais tebes.

Bainhira New Orleans hetanataka husi Hurricane Katrina ihaAgustu 2005 diferensia entre res-posta Kuba no iha nasaun riku iha

mundu, Estadus Unidus, dramati-kamente hatudu. Iha Estadus Uni-dus, rihun ba rihun sidadaun kiaksira iha New Orleans ema husikdeit, liu husi artigu Setembru 9,2005 St Petersburg Times hotitulu “Ita bele aprende lisaun husiKuba?”

Artigu ne’ fo sai katak, “MolokHurricane Ivan too iha Kuba tinankotuk ho forsa 160 mph anin, go-vernu evakua besik miliaun 2.Rezultadu: laiha ema ida mate kakanek todan.”

Iha 29 Agustu eis presidentiFidel Castro hateten Gustav amea-sa: “Ita sorte tamba iha revolusa-

Cuba: Salva An Husi Gustavun! Ida ne’e faktu nebe ema idalabele nega…..Ita nia forsa, fortetebes no defeza sivil proteje itania povu..”

Nia mos fo sai: “Frekwensianebe sae no intesidade ba feno-mena natural ne’ hatudu katakklimatikua muda tamba ak-saunema nian.”

Nia argumenta iha loron 3Setembru katak “luta mak iha oin-sa fo han ba vitima hurricane” nomilitar mobilizadu atu fornesemateriais ba area afetada.

Tuir Venezuelanalysis.com,Presidenti Venezuela Hugo Chavezoferese atu manda materiais atu

asiste Kuba hanesan mos Repu-blika Dominikana no Haiti.

“One has to be alert to all thesephenomena [hurricanes] that, likeimperialism, the food crisis, andclimate change, affect the Carib-bean nations”, Chavez said.

“Ida nebe presiza alerta ba fe-nomena hirak ne’e (hurricane) ka-tak hanesan imperialismu, krizeaihan, mudansa klimatika, afetanasaun Karibia sira”, Chavez ha-teten.

Husi International News, GreenLeft Weekly issue #766 10 Sep-tember 2008.

Vitoria husi AnwarIbrahim People’s jus-tice Party (PKR) ihaloron 26 Agustu ihaPermatang Pauh.

Membru Parlamentu ba dala ulukhusi Partidu Sosialista Malaysia(PSM) fo nia hanoin.

Rezultadu husi PermatangPauh, konstituinte semi rural ihaparte norte estadu Penang markamudansa masivu nebe lao helaiha politika Malaysia.

Bain-bain eleisaun manan husiFront Nasional governu tambaFront Nasional mak aprova tokonba tokon ringgit ba projetu

Malaysia:Vitoria OpozisaunNudar Mudansa Masivu

dezenvolvimentu, tau hotu lideresimportante iha kampaña no uzamedia tomak ba sira nia interese.

No ida ne’e halao. Vise PM NajibAbdul Razad fo sai iha PermatangPauh ba kursu tomak kampaña,lidera tim lideres husi komponenteFront Nasional husi partidu po-litikus sira.Kampaña Front Nasio-nal mak Anwar nudar ema idanebe sei faan interese Malaysiaatu sai Primeiru Ministru lalais.

Front Nasional mos uza mediaatu joga tauk laos Melayu katakprezensa Partidu Islamiku iha ko-ligasaun opozisaun sei aselera“Islamizasaun” Malaysia.

Normalmente, argumentuhirak ne’e, lao ho miliaun dolaresba hili nain sira sei sai sufisienteatu manan eleisaun.

Maibe ida ne’e falla iha Per-matang Pauh.

Anwar, no lideres opozisaunba koligasaun ho paktu povu (PR)halao kampaña ho baze non rasa.PR fo atensaun boot liu ba setorekiak sira hotu iha komunidade; seiajenda foun atu ajuda nesesidade,liu-liu nesesidade nebe koneta hopovu nia moris.

Iha Agustu 26, Anwar simu31,195 votus no Front Nasional15,524. Hili nain sira rejeita po-litika rasial nebe lao diak ba FrontNasional.

Ida ne’e signifikansia vitoriaPermatang Pauh-povu la respon-de tiha ona tatika dividi atu ukunnebe koligasaun uza durante ne’e.

Anwar laos sosialista husi niaimajinasaun.

Nia la haree nesesidade atumuda relasaun nebe eziste entreekonomia avansadu no rejiaundezenvolvidu husi nasaun. Nia fiarkatak maneja Malaysia hoefisiente sei bele hodi rai ne’e baekonomia globalizadu.

Nia la haree kontradisaun en-tre nia promesa atu respondenesesidade setor kiak sira no niapartidu katak dezenvolvimentuekonomia jere husi investimentusetor privadu.

Maski nune’e, koligasaun PRnebe lidera husi Anwar progresivuliu kompara ho fraksaun iha eliteMalaysia nia nebe agora partisipahela iha luta mate ka moris bapoder federal.

PR relativamente nudar nonrasial, PR promete katak sei ha-lakon lei balun nebe kontra direi-tus umanus, hanesan Internal Se-curity Act, the Official Secrets Act,the Printing Act no sira seluk tan.

Lider PR seidauk kesi an hosistema kontratu lukrutivu atumantein sira nia bisnis konglo-merta.

Iha tempu hanesan, ami seifaktus katak eskerda Malaysia laosiha pozisaun atu fo sai: “FrontNasional ka PR sira rua iha orien-tasaun kapitalista. Hili PSM, amimak uniku forsa ho alternaticasosialismu.”

Slogan nee sei kapaz, maibela refleta situasaun atual.

PSM mos sei la tuir naran-na-ran deit maibe sei tuir programaminimu

Ba razaun hirak ne’e, PSM fobenvindu ba tranzisaun husi FrontNasional ba ukun PR federal-mente. Sei loke espasu ba knaarpolitiku nebe presiza atu halo.

Hases an husi BN sei sai mosnudar parte emansipasaun ba so-siedade Malaysia tamba miskon-sepssaun nebe dehan Malaysialabele maneja laho Front Nasionalnia ukun.

PSM tamba ne’e husu atukampaña PR iha Permatang Pauhno nasionalmente.

Xefi PSM Moh Nasir lideragrupu membru PSM atu suportaAnwar iha loron nominasaun.Nudar ema uniku iha parlamentufederal, hau ba ho kontijentihamutuk 15 ba kampaña Anwar.

Tim seluk husi Subang ba ihaneba loron rua. Ami nia rede ihaPenang mos distribui liflet no faanjornal partidu.

Apoiu PSM ba PR sei kontinuano sei sai importante se iha aten-tadu husi elementu iha BN nialaran ba golpe no suspende pro-sesu parlamentar hodi deklaraemerjensia nasional no ukun liuhusi konsellu konjunta polisia –militar.

Ida ne’e senariu posivel ida noPSM komesa diskuti iha PR nooinsa bele responde atentadune’e.

Maski nune’e, se no bainhiraPR susesu atu tahan poder ihanivel federal, diferensia entre PSMno PR sei sai hanesan, no amipresiza atu repozisaun ami nia aniha nukleu atu krit ika ihakoligasaun nia laran.

Laiha duvida, ida ne’e seipresiza diskusaun naruk konabatatika. Ami tenki lao liu prontehirak ne’e bainhira ami ba sira.

Husi International News, GreenLeft Weekly issue #766 10September 2008.

Stuart Munckton

Page 8: 2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun nee’ . Iha Juñu tinan ne’e, Amu Papa halo vizita ba Austrália no srani barak

Kla’ak Semanal 11 Setembru 20088 KNUA

Foto Diak liu Versaun kla’ak iha Semana ida ne’e

Iha loron 6/7 partidu Fretilin halo asemblea Jeral Mili-

tantes (AJM) iha distritu Ermera, suku Tokoluli. Iha

AJM ne’e aldea Marobo, Kaisaheno Maniso halao elisaun hodi hilistrutura foun, militants hamutukatus rua resin maka partisipa ihaassemblea jerál Militantes.

Ida ne’e hanesan reajusta-mentu ne’ebe partidu Fretilin halotinan 5 dala 1. Objetivu husi rea-justementu katak hili strutura founhodi kontinua hala’o polítika par-tidu nian iha nivel baze no renovastrutura ne’ebe iha ona, se karik mi-

Elizario: Fretilin radikal tanba lialos, laos tan lia bosok”.

ERMERA

zevonia VIEIRA

litante balun muda pozisaun polítikaba partidu seluk ka militante balunmate tenke iha strutura foun hodi

kontinua hala’o servisuba iha par-tidu. Razaunseluk hala’o reazusta-mentu mos tanba pre-para strutura ba marsada paz, ne’ebe tuir pla-nu sei hala’o iha fulanOutubro oin mai.

“Militantes iha sukuTokoluli, iha inisiativaduni hodi tuir AJM idane’e, tanba presija ha-metin liu tan no presijahadia buat barak ihabaze. Krizi 2006 ne’ebeema balun mai faheFretilin, tanba sira la-

kohi Fretilin atu ukun. Fretilin pre-sija amprende husi esperiénsiahodi haforsa liután partidu Fre-

tilin.” Tenik Koordinador Fretilin dis-tritu Ermera, Francisco.

Iha tempu hanesan membruComite Central Fretilin, Elizario Pe-reira hato’o ba militante sira katak,“se maka vota kontra Fretilin ne’esiknifika katak vota kontra nia anrasik. Tanba Fretilin hahú ho ran.”

Elizario hatutan liután katak,“Railos, Alfredo (matebian) nopetisionarius lakon sira nia futurutanba ema ida nia ambisaun ne’e-be hakarak haterus povu. Fretilinlakohi atu ukun tenke sakrifiikaema barak, ida ne’e Fretilin lakohi.Fretilin radikal nafatin, radikal tan-ba lia los maibé laos tan lia bosok”.

Koordenador Movimentu Uni-versitario Fretilin (MUF) distrituErmera, Domingos da Costa bajornalista kla’ak katak MUF hala’oona polítika ba partidu Fretilin tan-ba Fretilin sai hanesan kultura no

sagradu iha rai doben ida ne’e. Husireazustamentu ne’e Fretilin bafuturu bele la’o diak liután, hodi de-zenvolve rai ne’e ba oin ho loos.

Hare ba situasaun aktual ne’e-be akontese dadauk iha Timor Les-te, Domingos ba kla’ak hateten,“governuu AMP iha buat balunmaka sira halo no buat balun ma-ka sira la halo. Problema maka vidaekonomia agora karun tebe-tebes,ne’e sintido ida katak ita hamatepovu ne’e ho neineik tanba foosfolin sai maka’as no sasán sira se-luk. Hau preokupa tebes ba popu-lasaun ne’ebe hela iha baze ruraloinsa sira bele consume foos sakaida, hare ba moris ekonomia ne’e-be agora as liu. Sira laiha kbi’ithodi sosa sasán ba nesesidade bá-ziku.

Domingos hatutan katak, “po-lítika governu AMP ne’ebe la’o loossei ameasa boot ba sira tanba Fre-tilin agora perpara hela planu hodimarsa da paz, ho ida ne’e bele akon-tese elisaun antisipada iha tinanoin mai”.

Situasaun ne’ebe akontese ha-lo povu sira ne’ebe la iha kbi’it ha-lerik. Komunidade iha suku Toko-luli sente katak folin sae maka’as.

Domingos hateten, “sekarik po-lítika governu AMP ne’e la muda,ne’e siknifika katak sira hakarak

habokur sira nia an. Sei lori sirania riku soin hodi hanehan povuki’ik, liu-liu povu aileba nia oan.Povu ki’ik husu deit hodi hatúnfolin sasán no hadia estrada hodinune’e bele hahú sira nia negósiuki’ik, povu la husu uma diak ka sa-sán husi estadu.

Kestaun ida mos sai problemaba povu ki’ik sira tanba agora da-dauk importa sasán husi rai liurhanesan ai han mai Timor, ne’ebefa’an iha supermerkadu. Ida ne’ehatudu katak produto lokál sei laiha folin.

Ho razaun ida ne’e Domingoshalerik katak, “sira haluha ona kom-primisiu ne’ebe hato’o liu husikampanya katak atu hamoris povuiha báziku maibé iha sira nia sen-tidu hatudu katak sira hamate po-vu ki’ik ho neineik. Se ida ne’e akon-tese, ami ijiji no espera katak eli-saun antisipada tenke iha duni tanbagovernu halo falansu barak ona.Elisaun antisipada mosu la sikni-fika katak atu estraga rai ida ne’eno povu. Maibe hodi hadia rai idane’e ho diak no labele atu habokurfali membru ulun boot sira. Ho idane’e suku Tokoluli espera tenke ihaelisaun antisipada.”

ba Hercules hodi hadia ho furakliu tan no sei hela aset ba estaduTimor-Leste. Laos Hercules nian.“Jardin ne’e nia halo fo ba ita.Estadu la fo aluga ba nia (Hercules).Governu mos la tau duit metanida, hodi hadia jardin ne’e tanbania nudar Timor oan ida ne’ebehakarak ajuda hadia jardin ne’e.Portantu uang haram ka la haram,se uang haram husu tok ema ne’e.Uang haram husi ne’ebe ita labele estipula sasan no labeleakuza ema arbiru deit. Se karikTimor oan ida hanesan Herculeshakarak hadia buat ruma hodikontribui ba esatdu ida ne’e, ita

labele estipula to’o iha neba.Agora ita nia governu la hasai duitmetan ida, hau hanoin ita tenkitau sasan iha nia fatin,” dehanLucia Lobato.

Hatan konaba argumentu LuciaLobato nian, Antonino Biancohateten katak se karik ida ne’einvestimentu tenke tuir regrasne’ebe iha. Maibé investimentuema Timor-oan ne’ebe hela ihaliur, wainhira tama mos tenkehatene autorizasaun husi governuno Ministra Justisa. “Lori tempuhira ba oin hodi hadia jardin noosan ho valór hira mak uza atuhadia jardin ne’e? Nia mesak ka

servisu ho estadu,” dehan Biancone’ebe husu ba governu atu es-plika perguntas hirak iha letenne’e.

Maske rekonstrusaun ba jardinKolmera seidauk halao, maibepubliku ninia perguntas, ne’e pre-siza hatan husi governu rasik. Per-guntas hirak ne’e mak governualoka ona orsamentu $1.500 millionsba hadia jardín Kolmera, maibeiha parte seluk Hercules rasik makhakarak oferese nia osan hodihadia jardín ne’e. Osan $1.500millions ba los ne’ebe? Karik gov-ernu no Hercules kaer kartaun jo-gus ne’ebe hanesan?

Gruta Nossa Senhora... husi pajina 10

Domingos da Costa,Koordinador MUF (MovimentuUniversitario da FRETILIN)

Votasaun hili strutura foun

Halo Asemblea Jeral Militantes

Page 9: 2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun nee’ . Iha Juñu tinan ne’e, Amu Papa halo vizita ba Austrália no srani barak

Kla’ak Semanal 11 Setembru 2008 9KADI

Indultu Prezidensial sa’enotisia ida ne’ebé polemikala halimar. Durante semanahirak liu ba Jornál barak

buka notisia bombastika kona badesizaun ne’ebé Prezidente fó sa’ekedas wainhira nia fila husi Darwin.Balun entrevista fali membruIgreja atu ko’alia kona ba perdaun,balun hili ema seluk, hanesanpolítiku no lider balun hodi fukarpolemika ne’e. Ikus fali mai Depu-tada ida kestiona publika-menteindultu prezidensial, no, nia, ha-mutuk ho sidadaun sira seluk lori

Prezidente nia desizaun ba Tri-bunal Rekursu. Notisia ida ne’enotisia kapás duni, tamba tuirloloos, notisia ida ne’e hatudukatak ita hotu (jornalista no mem-bru sosiedade sivil) koko atuezerse ita nia direitu nudar sida-daun iha Estadu de direitu. Direituba informasaun no direitu atubuka lian loos. Infelizmente wain-hira Tribunal Rekursu hola desi-zaun kona ba kestaun ne’e jornálsira balun la kobre ka publika. Biarnotisia desizaun Tribunal Rekursula dun bombastika hanesanalegasaun Deputadu no klérigubalun ba media, ami sente katakpúbliku sira mós iha direitu atuhatene sá desizaun mak Tribunal

Matenek Nain no ukun:Indultu Prezidensial Lol gomo de Rekursu hola. Desizaun Tri-

bunal de Rekursu sai buat idane’ebé kómiku duni, tamba tuirTribunal de Rekursu, señoraDeputada no ema ne’ebé asinapetisaun ne’ebé hakerek katakPrezidente Republika la hateneinterpreta konstituisaun, sira rasikmak la hatene interpreta fali kons-tituisaun, tamba tuir artigu 150husi konstituisaun RDTL sira la ihakna’ar atu lori desizaun Prezidenteba Tribunal. Ami hatene katak no-tisia ida ne’e la dun bombastika,maibé dala ruma notisia ne’e mósbele halo ema kontente uit oan hobuat ne’ebé ema matenek balunhalo.

Universitariu dala barakhalo asaun demonstrasaun.Liu-liu Front Mahasiswa TL.Bele esplika pojisaun no ezis-tensia FMTL durante ne’e?

Hanesan sidadaun no mosjerasaun foun ba rai ida ne’e, iharesponsabilidade moral oinsa atupartisipa iha vida sosiedade; li-liu iha fenomena politika ne’ebéla’o dadauk iha rai laran. Amine’ebé hamutuk ho kolega siraseluk iha interese hanesan.Interese neé laos ba iha kontestuida atu ukun a’an, ka atu hetanpoder. Mais interese oinsa ita atutau ita nia aan hodi partisipa pro-

Xisto dos Santos:

“2012 FrontMahasiswa Timor

Leste La Partisipa IhaEleisaun”

aktivu iha vida politika nasaunnian. Desizaun hirak ne’ebé ulunbo’ot sira foti, dala ruma la fo’obenefisiu no la fo’o vantazen ba po-vu, Grupu Estudantes Universi-tariu nian ne’e hamrik atu kritika,halo protesta tanba desizaunne’ebé ulun boot sira foti la refletasituasaun neébe sosiedade infren-ta. Grupu ida ne’e tau nia aan im-parsialidade no neutralidade nafa-tin.

Saida mak sai razaun fun-damentais ba Front Mahasis-wa TL hodi hamrik?

Ita leno oituan tempu pasadu

nian. Katak independensia ne’e bapovu hotu. Ukun a’an ne’e povu maksei goja. Buat hirak ne’ebé durantene’e ita ejiji hanesan parte espirituhusi revolusionariu ne’ebé uluk siradehan katak depois de ukun a’ansei iha justisa; justisa ba povu,

justisa ba povu Maubere, Justisa baema marjinalizadu sira. Realidadeiha ukun aan nia laran, marjinalizadusei barak. Realidade ida ne’e makfo’o inspirasaun ba FMTL atu lutanafatin ba desizaun hirak ne’ebé lafo’o benefisiu no valor ba povumarjinalizadu sira.

Wainhira FMTL organizaasaun iha Juñu kontra desi-zaun PN kona ba hola karetaprado ba Deputadu, hetan suk-sesu iha segundu dia hodi ha-mosu konsensu katak sei reduzba hola kareta prado ba kadakomisaun. Oinsa ita bo’ot niahanoin wainhira konsensu ne’erasik la implementa?

Desizaun ne’ebé Deputadu sirafoti hola kareta Luxu ba kadadeputadu, ne’e laos promesa idane’ebé mak uluk sira halo. Ha’uhanoin katak, ami atu reafirmabuat hirak ne’ebé mak uluk sirapromesa iha tempu kampaña.Sira promesa katak kuandu siramak manan, sei fo’o prioridade bapovu nia nessesidade. Ami hanoinkatak ida ne’e traisaun ida. Primeiru,sira la respeitu akordu ne’ebé makhalo tiha ona. Segundu, sira laimplementa promesa hirak ne’ebé

Dala ruma ema ladun hatene katak mudansane’ebé dinamiku hamosu movimentu oioin.Hanesan liu husi partisipasaun iha vida sosial,ekonomia, edukasaun, politika no seluk-seluktan ne’ebé akumula iha parte dezenvolvimentunian. Front Mahasiswa Timor Leste (FMTL)hanesan organizasaun sumbriña ida ba estu-dantes sira iha Fakuldade Fisipol-UNTL nian.Oinsa ezis-tensia no lalaok estudantes ihaOrganizasaun ida ne’e? Jornalista kla’ak, Ole-gario de JESUS, dada lia ho Xisto dos Santos,membru Senior FMTL nian no estudante fina-lista iha Departementu Siensia Governa-

mak uluk sira halo iha kampaña.Ne’e katak ida ne’e retorika noslogan politik deit.

Entaun Universitariu, liu-liuFront Mahasiswa sai vitima baakordu ne’e?

Sim. Tanba ne’e mak ami ulukdehan katak Front Mahasiswa TLsei la partisipa eleisaun Parlamentariha 2012. Maibe ami partisipa deiteeaisaun Prezidensial. Tanba sáidamak ami sei la partisipa iha eleisaun2012? Tanba ema ulun bo’ot sirane’e, sira halo promesa hanesanretorika deit. Kuandu iha tempukampaña sira mai tane povuhanesan Maromak.

Oinsa ita boot nia hare konaba Ministru Edukasaun, JoãoCancio nia lia-fuan iha debateOGE do Estado 2008 ne’ebéhatete katak “UNTL, liliu ihaFISIPOL sabraut no buka deitproblema, nune’e la presijaatu investe.”

Hau pessoalmente lamenta.Tanba saida mak ema hamrik,tanba saida mak Fakuldade ida hoestudantes lubuk ida hakarakhamrik? Iha buat balu ne’ebé laola los ne’e mak nia hamrik atukritika. Fakultas ne’ebé deit ate ihauniversidade ne’ebé deit kuandubuat balun la los ona, iha injustisa,estudante tenki hamrik autor injus-tisa mak se? Ha’u triste liu ronastatement Sr. Ministru Edukasaunnian. Ne’e hatudu dignidade Mi-nistru ida iha paiz ida ne’e. Sta-tement ida ne’ la hatudu dignida-de nu’udar Ministru nian. Ne’efalla. Statement ida ne’ebé makla fo’o benefisiu, la iha kontribui-saun ba rai ida ne’e atu dezen-volve iha area edukasaun nian.

Saida deit mak Front Maha-siswa TL halo tiha ona bakomunidade durante ne’e?

Ami halo koopersaun hamutukho komunidade, hokatuas no feriksira hanesan Liquisa, Aileu, Re-mexio, Dare no fatin sira seluk. Amiba halo aprendijajen no fahe espe-riensia hamutuk ho sira. Ha-nesanami halo koperativa ki’ik oan hirakne’ebé mak kolegas sira baluhala’o iha Welaluhu, iha re-mexiu,no mos iha Tibar, no iha fatin ha-nesan Tiga roda sira.

Page 10: 2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun nee’ . Iha Juñu tinan ne’e, Amu Papa halo vizita ba Austrália no srani barak

Kla’ak Semanal 11 Setembru 200810 LISAN

foto: zevonia vieira

LENSA

Knananuk kona orijen Universu husi Pairara

Rai-na’in husi knua Pai- rara iha Distritu Lau- tem terik katak, molok ita iha rai-kotun1 ne’e, ne’ebé ita daudaun

bolu Timor, ita iha no hetan la-lehan no tasi deit. Rai-kotun ki’ikoan ida mosu iha tasi laran. Ma-tenek na’in husi Pairara bolo rai-kotun ne’e “Mua-ulu-muha” (mun-du klaran). Rai kotun ne’e makhanesan sentru do mundu. TuirGomes (1972) naran “Mua-ulu-muha” terik “rai-ulun”.

Molok rai-kotun Mua-ulu-muhahetan ema, nia hetan “sorin ema”na’in tolu: Paunu, Navar Lonu, noMau Lonu. “Sorin ema” ne’e ainno liman la iha. Sira la iha ain noliman tamba tuir matenek na’insira, “sorin ema” sira ne’e seidauktoman atu moris iha rai-kotun nu-ne’e mós sira liman no ain atu la’ono servisu iha rai ne’e. “Sorinema” Paunu, Navar Lonu, no MauLonu moris iha Mua-ulu-muhadurante tinan barak to’o “ema to-mak” mosu iha rai-kotun Mua-ulu-

muha. Ema tomak nia naran mak:Nai leu Várinú no Muka leu Várinu.Tamba ema tomak na’in rua harékatak rai sei bokon no la to’o basira atu moris diak sira husu,husu, husu no husu ba lalehan atuha-boot rai-kotun ne’e nohamaran rai. Sira husu to’o avoTchi lafai (rai-lakan) mosu. Tchilafai halo tuir ema husu. Rai-lakanfuan barak mono tun husi lalehanno hamara rai-kotun no halo rai-kotun Mua-ulu-muha sa’e luantan.

Maibe Mua-ulu-muha, ne’ebéfoin maran, sa’e rai ida fuik! Hokbiit ne’ebé nia hetan husi katuasTchi lafai, rai ne’e uza nia rai-nanálne’ebé katuas Tchi lafai halo, niauza atu hakilar! Mua ulu muha,fuik duni! Nia nakdoko nia ain, nohalo nia liman sa’e!

Am’tuak22 Am’tuak (TT) kaaman tuak (TT) abou (TP)

Tchi lafai hatete ba ema tomakatu kesi rai nakar ne’e no hedi rai

kusan kle’an iha fatin barak.Wainhira ida ne’e hotu Am’tuakTchi lafai temi:

“Rai ne’e maus ona!”Wainhira rai maus ona,

Katiratu (ne’ebé mai husi Nai noMuka leu Várinú) sira la’o, la’o,la’o no halo uma no knua iha fatinoin-oin iha Mua-ulu-muha.Tamba Mua-ulu-muha sa’e bootliu tan no maus, Katiratu fó naranba rai-kotun ne’e Lau Txenu (Ohinloron konyesidu ho Lautem).

Katiratu hahú halo knua ihafatin barak! Maibé sira hakarak liuliu sa’e too lalehan no halo knuane’eba. Sira hanoin hanesan ne’e:“Biar ita ba to lalehan, aban bainruaita nia oan sira bele tun husilalehan no moris fila fali ba raine’e. Tamba rai ne’e toman tihaona atu fó moris ba ema”.

Entaun, sira sa’e to’o foho nola’o to lalehan.

Wainhira sira iha lalehan ona,sira hateke ba rai. Sira haré katakrai ne’e sa’e bokon fali, rai sira nianmout iha tasi. Sira tun lalais husi

lalehan atu hamaran Lau Txenu.Maibé bé barak, sira susar! Sirakoko, koko, no koko atu hamaransira nia rai Lau Txenu, maibé sirala konsege!

Katiratu sira ne’e bolo Am’tuakTchi lafai, no husu Tchi lafai atuhamaran sira nia rain.

Tchi lafai halo dalan ida tan rai-lakan fuan mono makás no ha-mate tasi balun ne’ebé moris ihaLau Txenu nia leten. Rai-lakan fuanhaketak tasi, no halo Tahi-Tupuru(tasi feto) no Tahi-Tchalu (tasimane). Maibé Tchi lafai harékatak rai Lau Txenu, la’os rai! LauTxenu sa’e fali ikan boot ida boluRai rai lolo. Tchi lafai hamate ikanboot ne’e, hodi ikan ne’e sa’e raifali. Tchi lafai suka la diak nia railakan no mós halo katak rai balunketak husi Lau txenu, rai ne’e itaohin bolu Jaku. Rai laka fuan monohusi lalehan hanesan udan! Balutesi fali lafaek nia tilun nune’e móstó agora daudaun lafaek la iha tilun.Am’tuak balu uluk bolo lafaek Teluvali furu (na’in ho tilun laek).

Wainhira rai-lakan fuan lamono ona Am’tuak Tchi lafai temi:

“Rai ne’e rai ona!”Maibé rai ne’e bosuk Am’tuak

Tchi lafai, ne’ebé hanoin katak raine’e maus ona. Rai ne’e halo oanida, rai nia oan bolu Miki Maka. Raine’e fuik! Tamba wainhira rai idatuur ahi ema hotu-hotu ne’ebémoris iha rai susar no moris mukik.Am’tuak Tchi lafai sa’e hirus ho raino oho nia oan! Tesi nia kakorokno fó fali nia ulun ba inan rai. Inanrai, la fuik ona. Am’tuak Tchi lafaimos tesi nia kidun no halo rai-kotunida ne’ebé ita ohin bolo Atauru.

Wainhira ida ne’e hotu onaAm’tuak Tchi lafai temi ba dalanikus:

“Rai ne’e, rai ona!”No iha ne’e ne’e, ne’ebé ohin

ita bolu Timor mak kriasaun emahahú.

1 Rai-kotun (TT) ka pulau (BI)Gomes, F. (1972). Os Fataluko.

unpublished

tiha taxa, hateten sira kontente belensai nudar vensedor iha jogus ne’e.

Tuir nia manan ka lakon la im-portante, importante mak iha jo-gus nia laran oinsa mak ita belekria amizade ba malu, e amizadene’e konsege ita realiza o hau fiarita lori ba oin nafatin hodi kria pazba malu atu kontribui ba ita niarain.

Bairo sira ne’ebe partisipa ihajogus ne’e mak hanesan; Tasi-Tolu, Manleu, Surik Mas, Kakau-

lidun, Bairo-Pite, Kampung Alor,Aitarak Laran, Tuana Laran, Kai-koli, Qintal Boot, Audian, Bidau,Manu Meta, Kuluhun, no Bairo Kúlau.

Alende jogus Bairo ne’ebe ha-lao remata ona, atu komemoraloron mundial ba Paz tuir Pe. Cyrus,atviddae boot ne’ebe mak sei halaotuir mai iha lororn 19 Setembrusei halao konferencia ba Paz ihaSalaun Dom Bosco Komoro.Sainudar orador iha konfrencia ne’emak Presidenti PN Fernando de

Araujo”Lasama” sei lori tema konaba “Hakuak Dame”, hodi trokaPrezidenti da Republika tambahalao hela vizita iha rai liur, husiparte Igreja Padre Agustino Soaressei lori materia “Habelar dame”,hodi troka eis Bispo Dili Dom.Carlos Ximenes Belo ne’ebe la-bele mai iha Timor Leste tambaiha preokupsaun seluk, no husiparte Governu mak Ministra Jus-tica Lucia Lobato nebe sei koaliakona ba “haburas dame”. Alendeoradores hirak ne’e sei iha mosora-dores seluk hanesan husiparte representante juventude,

IDPs no Parokia ho topiku ne’ebehanesan.

Iha 20 Setembru sei halao work-shop ida kona ba Volencia bajeia bajeneru, iha lokraik sei halao konsertuba dame husi animadores sira maihusi parokia sira iha Dili no Baucau,fatin iha Salaun Dom Bosco.

Aktividade ikus mak iha 21 de Se-tembru Loron mundial ba Paz, IgrejaKatolika sei halao missa espesialida iha Katedral Dili tuku 8.00 Otl,misa ne’e sei direji husi Bispo Dio-cese Baucau Dom. Basilio do Nas-cimento, Pr. Hafoin missa rematasarani sira ne’ebe partisipa missa

sei halao marsa da Paz ida baCidade Dili laran hodi hatudu bamundo katak Timor-Leste haka-rak paz e lakohi tan violencia.

Tema ne’ebe igreja foti ba lo-ron mundial ba Paz mak “Ha-mutuk ho Maromak hakuak dame,haburas dame no habelar dame.

Orsamentu ba atividade kom-emorasaun loron mundial ba Pazhetan apoiu husi Ministeriu Es-trangeiru Norwega no tulun baluhusi UNFPA hamutuk $.14000.00inklui ba hola taxa no roupa bajogadores sira.

Husi Desportu.... husi pajina 11

Hercules, Timor oan husidistritu Ainaro, emabarak hatene niniapasadu. Saida mak niahalo iha Jakarta Indo-

nezia, durante neé, ema beleakompaña lu husi televizaun nojornal. Iha intervista ho STL, Her-cules hanesan Timor oan, sei hasaiosan husi nia bolsu rasik hodi fokontribuisaun ba Timor-Leste, liuhusi konstrusaun ba jardín Kol-mera. Governu Timor-Leste simuho liman rua, hodi halo mudansaba jardín ne’e.Perguntas ba povuTimor-Leste maka serve ka lae aturehabilita jardín Kolmera? PovuTimor hatene katak fatin ne’e his-toriku no sagradu.

Wainhira jornalista kla’ak dadalia ho Diretur Komisaun Justica ePaz, Padre Cyrus Banque, iha niaservisu fatin Komisaun Justica PazDiocese Dili, Vila Verde, foin lalaisne’e sublinha katak se osan ne’ebeHercules atu uza hodi hadia jardinKolmera, mai husi jogus, tuir as-petu moral Igreja konsidera idane’e labele akontese”.

Jardin Kolmera laos deit fatinwainhira militár Indonezia oho povuMaubere maibé mos iha gruta NossaSenhora, ne’ebe sai hanesan fatindevosaun ba sarani sira no bele saihanesan fatin peregrinasaun.

Tuir informasaun ne’ebe PadreCyrus hato’o ba jornalista kla’akkatak to’o agora governu sedaukinforma ba Igreja kona ba kestaun

Gruta Nossa Senhora no Fatin Historiku Kolmera, Sei Lakon

ne’e. “Hau seidauk hatene kona basira atu halo saida iha jardin ne’e.Maibe tuir hau nia hare se sirahakarak hadia jardin Kolmera ne’e,lalika bok Estatuta Nossa Senhoraneé. Tanba hau hatene iha Filipinafatin Gruta ne’e labele halo falijardin. Gruta laos halo fali ba jar-din. Mas hau la hatene sira informaona ba Diocese Dili ka lae. To’o orasne’e ami la hatene kona ba ida ne’e.Ne’ebe hau la kohi koalia ba asuntune’e, “ tenik nia.

Deputadu Bankada Fretilin,Antonino Bianco ba jornalista kla’akesplika katak, governu tenki iha di-vensaun (wawasan, red) hodi res-peita buat barak; li-liu fatin istoriku.“Jardin fatin koñesedu. Iha tinan1975 ema mate barak iha ne’eba.Sira mos laos hakarak mate deitmaibe tan sira mate maka ohin loronne’e ita ukun an,” dehan Bianco.

Bianco hatutan liu tan katak husininia parte, nia rasik konsideraEstadu Timor Leste ladun valorizaaspeitu istoriku ba fatin ne’e. “Hauhanoin governu AMP laiha konside-rasaun ba fatin istóriku. Identidade,buat ida prinsipál ba ema Katólikatomak; liu-liu iha rai ne’e,” katakBianco.

Bianco hatutan tan katak Igrejavaloriza fatin no tau ona estatutane’e hatudu katak jardin sai ona

sakral komum para ema bele baiha ne’eba hodi halo orasaun noreza ba heroi sira ne’ebe mateiha 1975. “Entaun fatin ne’e labeleuza hodi harii fali loza ka minimarket iha ne’eba. Ida ne’e itadezvaloriza ba ita nia fatin ne’e.Negósiu fali iha fatin ne’e, hauhanoin ita rasik mos La dignifikaita nia an,” afirma Bianco.

Hatan ba fatin refere nudarfatin istoriku no mos Igreja haloona ba gruta de Nossa SenhoraFatima, Secretario Estadu ObrasPublika, Domingos Caero esplikakatak prosesu hadia jardin ne’esei la halakon valor istoriku ne’ebeiha.

Perguntas seluk ba públiku atuhatene mak oinsa prosesu hodihalo konstruksaun nian. Governurasik mak aloka orsamentu ka Her-cules maka oferese orsamentuhodi rehabilita jardín kolmera?

Domingos Caero ba jornalistaKla’ak hatan katak prosesu hadiajardín Kolmera ne’e planu husi go-vernu AMP liu husi Obras Publika,ne’ebe verba preve ona iha or-samentu retifikativu. “Maibe ihaTimor oan ida ne’ebe oras ne’esai sidadaun Indonezia (lakohitemi naran-red) maka husu faliba governu atu oferese jardín

Kolmera ba nia hodi hadia hodi niaosan rasik,” tenik Caero.

Tuir informasaun katak pro-sesu hadia jardín kolmera, ekipa-mentus no orsamentus mai husiHercules rasik. Ba jornalista kla’ak,Caero esklarese katak la bele hareema nia pasadu. “Ita labele hareba ema nia privadu. Maibe oinsahare ba nia inisiativa diak ba Ti-mor, maske nia ema Indonezia onamaibe nia ran fakar iha rai ida ne’. Nia hakarak tulun. Se deit gover-nu tenki simu inisiativa ida ne’e,labele hare fali ema nia privadu,”esplika Caero.

Caero hatutan liu tan katakJardin ne’ebe Hercules hadia, niastandar sei diak liu iha Timor-Leste. Tanba iha jardin ne’e seimonta relojio boot ida. Fatin balabarik hodi halimar, mini Picina ida,Mini Market ida ne’ebe sei faan

produtu lokal husi rai laran. por-tantu sei sai jardin ida ne’ebe diakliu ona iha Timor-Leste,” hatutannia.

Iha orsamentu retifikativu,governu aloka orsamentu atu ha-dia jardin ho total $1.500 miloens,hodi hadia jardin Kolmera. MaibeHercules hakarak hasai osan rasik.Entaun osan ho valore $1.500 mi-loens ne’e ba ne’ebe?

Hatan ba perguntas ne’e, Se-kretariu Estado Obras Publika ha-teten katak tanba Hercules makhalo ona Jardin, ne’e mak osan baJardin ne’e sei aloka fali ba hodihalo jardin foun iha Casa de Euro-pa nia oin.

Ministra Justisa, Lucia BrandãoLobato ne’ebe koalia konaba raino propriedade, ba kla’ak hatetenkatak estadu fo deit jardin Kolemra

Jardin Kolmera ne’ebe iha valor historiku, úniku,no sagradu ba povu, iha futuru sei sai fatin tran-saksaun konaba saida deit. Iha posibilidade grutaNossa Senhora sei dudu sai? Ida neé mak povunia hakarak?

zevonia, danu

ba pajina 8

Page 11: 2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun nee’ . Iha Juñu tinan ne’e, Amu Papa halo vizita ba Austrália no srani barak

Kla’ak Semanal 11 Setembru 2008 11Nasional

I ha loron 8 to’o 9Septembru, Lem-

baga Studi Pers dan Pembangunan (LSPP), Timor Les-

te Media Development Cen-ter (TLMDC) no AsosiasaunJoranalista Timor Leste(AJTL) hala’o workshop, ko-naba kobertura ho prespek-tiva jurnalizmu paz, iha hotelTurizmu. Programa ne’e he-tan suporta husi UNESCO.

Programa Journalizmupaz hala’o ba dala rua ona.Primeiru hala’o iha Dare ne’e-be inkluis mos radio komu-nidade sira husi distritu 12.

UNESCO Programa Im-plementation Manager, Re-migio Alinderme Alquitran,iha workshop hateten ka-tak, “hau apresia tebes baTLMDC no AJTL ne’ebe iharesponsabilidade hodi ha-la’o aktividades ne’e. UNES-CO fo konfiansa ba TLMDC,AJTL no treinadór husi LS-PP Bambang Sudayono noHamid Suranto hodi konti-nua nafatin aktividade bajornalista sira hodi bele au-menta kapasidade no saijornalista profisionalizmu.

Remigio hatutan katak,“husi rezultadu treinamentuida ne’e, jornalista sira mosbele aprende halo kober-tura ba iha jurnalizmu paz”.

Membru AJTL, RosarioMartins mos hato’o nia liafuan katak jurnalizmu hane-san arte (seni, red), oinsajornalista sira bele ekspresaliu husi artigu ka informa-saun ne’ebe hatún liu husimedia elektronika no print.

Rosario husu ba partisi-pante sira hodi tuir ho sériupara fo rezultadu diak nobele fo kontribuisaun ba na-saun liu husi paz no dame.

Treinamentu durante lo-ron rua nia laran, hare liuba saida maka jurnalizmupaz, oinsa halo kobertura

ba iha konflitu no dilemmaétika jurnalizmu oinsa atufoti ultima desizaun hodihalo kobertura.

Iha diskusaun laran jor-nalista sira hato’o sira niaobservasaun kona ba situa-

saun media nasionál ihaTimor Leste atu halo kober-tura iha konflitu laran.Jornalista sira hato’o katakmaioria media halo kober-tura saida maka akontesemaibé la hare klean impaktuhusi konflitu ne’ebe afeita

ba povu ki’ik, seguransa noekonomia.

Treinador Hamid fotikonkluzaun katak media Ti-mor-Leste hanesan ai hunne’ebe iha tahan, sanak noabut. Sai problema maka

jornalista sirahare deit baiha ai tahan, lahare ba ihasanak no abut.

Jornal istasira tenke ihaprinsipiu katakwainhira saijornalista, niaobjetivu makasaida atu ha-to’o informa-saun ne’ebe ihavalór ba públi-ku, interese bahumanu ka oin-sa nutisia ne’ebele hetan osan.

Tuir obser-vasaun jorna-lista Kla’ak ka-

tak, jornalista hamutuk 14ne’ebe partisipa iha treina-mentu, iha interese duni atuamprende oinsa sai jornalis-ta paz nian.

Jornalista Diario Nasio-nal, Alves da Costa no Jor-

nalista Kla’ak Agustina Xi-menes ne’ebe partisipa mosiha treinamentu ne’e sentekontente tebes ho progra-ma ne’ebe hala’o husiUNESCO, TLMDC no AJTLtanba sira mos hakarakkontribuis ba paz. Siknifikakatak tenke defende lia losno justisa ida ne’e makahanaran jornalista paz.

Jornalista sira esperakatak treinamentu ne’e seikontinua nafatin, laos ihaTimor Leste deit maibé belemos treina hamutuk hojornalista sira husi Indo-nezia hanesan Kupang noAtambua, atu oinsa halokobertura iha fronteira, atunune’e bele fo informasaunba komunidade iha Indo-nezia no Timor Leste rasik.

Diretór TLMDC, FranciscoGari espera katak ejizensiahusi jornalista sira katak atuhalo treinu hamutuk ho jor-nalista sira iha tasi balunhanesan Indonezia ida ne’e

Jornalizmu paz tenke defende lia los no justisaTimor Leste nudár nasaun ne’ebe sei nurak,foin ukun an iha tinan 1999. Buat barakmaka sei menus, presija dezenvolve hodiak. Maske ukun an ona maibé konflitusei mosu hanesan konflitu 2002 no 2006.Oinsa los bele hamenus konflitu ne’e, sedeit maka kontribui ba paz? Jornalista mosiha papél boot ida atu kontribui ba paz.

P az nudar abut ba buat hotu- hotu iha nasaun ida nia laran no nudar murak

mean ne’ebe ema hotu ha-karak no hein iha mundomaske dala wain atu hetanpaz ne’e mos susar oituan.

Atu hetan Paz sei la maimesak, wainhira entidadeshotu iha rai ne’ebe deit laiha hahalok ne’ebe kontribuiba Paz hodi buka deit makinsulta malu, hamosu ten-saun politika , estraga malu.ho buat sira ne’e mak belekria violencia e wainhira vio-lencia mosu ona mak seimosu anrakismu hodi hala-kon tiha paz, hakmatek noestabilidade.

Hare ba realidade TimorLeste ne’ebe monu iha kri-ze boot 2006 hahu husikrise iha militar ne’ebe nak-filak an ba krize politiku nososial hodi hamosu violen-cia bar-barak, halakon tiha

Husi Desportu Bele Kria PazLoron Mundial .ba PazLoron Mundial .ba PazLoron Mundial .ba PazLoron Mundial .ba PazLoron Mundial .ba Paz Igreja Sei Halo Marsa da PazIgreja Sei Halo Marsa da PazIgreja Sei Halo Marsa da PazIgreja Sei Halo Marsa da PazIgreja Sei Halo Marsa da Paz

moris harominia no amizadeentre Timor oan ne’ebe du-rante tinan atus-ba-atuskaer metin ona hodi halo Ti-mor oan sira haketak ma-lu ba Lorosae-Loromonu noFiraku–Kaladi no sai fahemalu, hafuhu malu, hanamalu, insulta malu, tolok ma-lu, sunu malu, no ikus ohomalu hodi halakon hahalokkultura paz ba fali kulturaviolentu.

Atu rekopera fila fali pazno hakmatek iha rai ida ne’e,esfosru barak mak elite na-saun sira, ONGs Nasional,Internasional inklui IgrejaKatolika mos hodi buka me-ius oinsa atu bele halibur filafali komunidade sira ne’ebemak fahe malu, liu husi dia-logu simu malu, no atvidadesira seluk ne’ebe bele kon-tribui fila fali ba Paz.

Aktividade lubukida ona mak Uma Kre-da halao liu husi orga-nizasaun Uma Kredania hanesan Komi-saun Justica e PazDiocese Dili no Bau-cau hodi rekopera filafali paz e aktividadene’e bele fo positivuba rai ida ne’e.

Aktividade ida tanne’ebe mak Komi-saun Justica e Pazhalao hodi kontrui baPaz mak liu husi mosda-lan desportu tam-ba ho dalan desportufasil liu tau hamutuk

juventude sira husi-bairosira ne’ebe la hanesan ne’ebeiha tempu krize kria violenciaba malu. Nue’e Iha Loron 11Agusto to’o 2 Setembru 2008Komisaun Justica e Paz kon-sege realia jogus tebe bolaentre bairo ne’ebe par-tisipahusi bairo 14 iha Kapital Dili

Husi Komisaun Justica ePaz Diocese Dili iha Dili hodi

rekopera fali paz mak hane-san

Koalia ba Jornal Sema-nal Kla’ak Prezidenti ComisaunJustica e Paz Pe. Cyirus Ban-que, OFM hafoin intrega tihataxa ba bairo ne’ebe hetanlugar iha Becora, (2/8) hate-ten, objetivu husi jogus tebebola, mak oinsa atu fo kon-sensia ba jovem sira atu belemoris hamutuk nudar maunalin iha Paz no hakmatek nialaran.

Nia hatutan jogus ne’emos atu hodi komemora lo-ron mundial ba Paz ne’ebesei monu iha loron 21 Setem-bru fulan ida ne’e.

“Objetivo tebe bola en-tre bairo ne’e atu fo kesa-daran ba jovem sira atu belemoris hamutuk nudar maunalin iha paz no hakmatek nialaran. tamba bairo sira ulukladun lao ba malu maibe hoami nia programa ne’e sirahamutuk duni liu husi jogubola no mos koalia ba malue bele fo tempu no fatin basira atu sira bele hamutuk falikria amijade ba malu atu oinsakria paz iha ita nia rai tambahusi desportu mos bele kriapaz. Jogus ne’e ami halo atukomemora ba loron Mundialda Paz.” dehan Pe. Cyirus.

Nia hatutan :”Ho ami niaatividade ne’e ami konsegeduni halibur joventude sirane’ebe uluk hirus malu hodidiak ba malu fali. Iha jogusne’e importante laos atu siramanan taxa maibe importanteoinsa jovems sira bele jogaho dignidade. Durante iha jogunia laran sira joga amizadeteb-tebes e la hamosu pro-blema ruma iha jogus nia la-ran, e durante jogus lao ha-tudu indikasaun ba damehodi bele kontribui paz baiha nasaun ida ne’e.

Tuir Amo Cyirus Paz ka-tak ita moris iha relasaunne’ebe nakonu ho harmo-nia, la iha violensia no mo-ris iha hakmatek nia laranno mos moris iha justica nialaran tamba jutisa justu laodiak mak sei kria paz.

Iha jogu tebe bola entrebairo durante semana tolunia laran ne’e, Bairo Audiansai nudar manan nain badahuluk iha fatin daruak bai-ro Kampung Alor no iha fatinda-toluk mak Bairo Kúlau.

Faustino da Silva husiBairo Audian ne’ebe sai ma-nan nain ba dahuluk iha niaintervensaun hafoin simu

danu

Koordenador Juventude Kulau, Cinto Cualu wain-hira perparahodi partisipa jogu futebol entre Bairo iha kampu Becora

ba pajina 10

importante hodi bele faheesperiénsia ba malu, liu-liuhalo kobertura iha fronteira.

Sico hatutan katak, “im-portante liu maka tópikune’ebe debate ona iha wor-kshop laran tenke tun bakampu hodi halo koberturano publika iha idak-idak niamedia

Agora dadauk TLMDCesforsu an hodi utiliza inter-net ba jornalista sira atunune’e bele fo idea ba maluno sai fatin diskusaun entrejornalista sira.

UNESCO mos esperakatak treinamentu la to’oiha ne’e deit maibé seikontinua iha tinan oin mai.Ne’ebe sei servisu nafatinho TLMDC no AJTL.

Se jornál hare hanesanfatin hodi hamosu konflitu,jornál mos bele uza no saifatin hodi kria stabilidadeiha kontekstu paz (BertoltBrecht, livro istória kona baSenhor ka tuan Keuner).

zevonia VIEIRA

Treinador husi LSPP, Hamid Suratno (karuk) noBambang Sudayono (kuana)

Partisipantes workshop jurnalizmu paz

Page 12: 2 L E N O Tanba Krime iha Funuigreja Katólika iha Austrália hodi fasilita ni-nia vizita ba nasaun nee’ . Iha Juñu tinan ne’e, Amu Papa halo vizita ba Austrália no srani barak

Kla’ak Semanal 11 Setembru 200812 N A S I O N A L

INDISE Australia Kaer Gui Campus

Tanba Krime iha Funu pajina 2

Mari Alkatiri: Diretor Sira Bele Prosesa Xanana Tanba Defamasaun

pajina 4

Masakre 6 Setembru 1999 Igreja Ave Maria Suai T T T T Tenki Lori Indonezia baenki Lori Indonezia baenki Lori Indonezia baenki Lori Indonezia baenki Lori Indonezia ba Tribunal Internasional Tribunal Internasional Tribunal Internasional Tribunal Internasional Tribunal Internasional

pajina 5

KORESAUNIha loron 6 Agustu, kla’ak hetan karta husi Cancio Xavier nudar defensor publikunebe reprezenta Sekretariu Estadu, Francisco Guterres atu husu kla’ak hodiverifika konaba prova ruma nebe iha relasaun ho Francisco Guterres nudarmembru FPDK nebe defende makas autonomia no pro integrasaun iha tempukolonial Indonesia. Artigu ne’e fo sai iha kla’ak edisaun 25. Karta ne’e husu atuiha tempu loron 7 nia laran kla’ak atu hatudu prova kona-ba involvimentunudar membru FPDK, no se karik laiha provas kla’ak tenki husu deskulpa re-klamante iha Jornal kla’ak iha edisaun 7 nia laran.

Kla’ak rekoñese salan nebe jornalista halao hodi hakerekFrancisco Guterres nudar membru FPDK. Tuir lolos FranciscoGuterres laos membru FPDK maibe membru BRTT (BarisanRakyat Timor-Timur) nebe defende otonomia ho Indo-nesia, involve iha East Timor Study Group nebe defendemos otonomia ho Indonesia, no nudar sekretaris pribadigubernur Abilio Osorio Soares. Ami husu deskulpa ba salannebe ami komete, hodi nune’e koresaun halao tiha ona.

Tinan 8 liu ba iha loron 9/11 terorista ataka World Trade Center no Pentagon. Minutus balun liutiha

atakasaun ne’e governu GeorgeBush hahu lansa kampaña lutahasoru terorismu iha mundu. Hokampaña ne’e kompania EstadusUnidus kontrola fila fali rekursumina no gas balun iha fatin kon-flitu nebe komesa lakon sira niainfluensia hanesan Afghanistan noIraq.

Funu hasoru terorismu nebegovernu Estadus Unidus xefia sainudar perguntas boot ohin loron.Iha Iraq, opozisaun povu hasoruokupasaun Estadus Unidus hetokaumenta.

Tinan ne’e iha loron 9/11,mundu sei komemora loron ne’ehodi fo asaun solidariedade baKubanu nain 5 nebe sei kontinuasai prizioneiru iha Estadus Unidustamba sira nia luta hasoru tero-rismu.

Rene Gonçalez, Gerardo Her-nandez, Ramon Labañino, Fer-nando Gonçalez, no Antonio Guer-rero hetan kastigu tamba sira nialuta ba hasoru terorismu. Sirahetan kastigu hosi tinan 15 no nainrua hetan kastigu seumur hidup.

Hanesan nasaun nebe hetanblokeia husi Estadus Unidus nonia sidadaun barak mak halai baEstadus Unidus liutihan revolu-saun iha 1959, Governu Kubatenki tau matan lalaok inimigu ihaEstadus Unidus. Atu hetan infor-masaun nebe sufisiente ba lalaokema Kuba nebe hela iha EstadusUnidus no planu governu Estadus

Unidus rasik hasoru Kuba, Go-vernu Kuba haruka sira nain 5 baMiami atu monitoriza grupu te-rorista Miami ne’ebé durante tinan40 nia laran halao terorismu haso-ru Kuba. Estadus Unidus nebe de-han sai polisia internasional uzadouble standard ba asuntu ne’e,iha parte ida luta hasoru terorismumaibe iha kazu Kuba, ema nebeluta hasoru terorismu sai fali pri-zioneiru, maibe, sira ne’ebé saiterorista lao livre hela iha EstadusUnidus.

Grupu terorista Miami hanesanComandos F4 no Brothers to theRescue, Omega 7, Alpha no Bri-gada 2506 halao sira nia opera-saun ho impunidade hosi GovernuEstadus Unidus atu ataka Kuba-ho koñesimentu no apoiu hosi FBIno CIA. Organizasaun ne’e harii

ho suporta orsamentu, treinu hosiCIA iha tinan 1960. Organizasaunterorista ne’e nia objetivu makteroriza no kria violensia hasorupovu Kuba.

Grupu terorista Miami ne’eohin loron kontinua ativu no sainudar parte ida hosi politika Go-vernu Estadus Unidus atu hatuunsistema sosialista Kuba ho alvuhatuun uluk komandante en xefeFidel Castro. Grupu terorista hirakne’e mos koko atu prevene ElianGonçalves atu fila ba uma hasorunia aman iha Kuba. Grupu hirakne’e beibeik halo atentadu atuoho Fidel Castro maibe too ohinloron la konsege.

Hanesan ezemplu, teroristaanti-Kuba Orlando Bosch no LuisPosada Carriles halo konspirasaun

hodi tau bomba rua iha aviaunCubana Airlines iha Outobru 61976. Bomba ne’e rahun no ha-mate ema inosente 73. Teroristanain rua ne’e hetan treinamentuhosi CIA. Governu Estadus Unidushusik terorista nain rua tama faliEstadus Unidus. Bainhira Depar-tementu Justisa Estadus Unidusatu deporta sira iha 1989 tambakometi krime, Presidenti Bushperdua fali nia. Ohin Bosch morislivre iha Miami, maski nia hamateema hamutuk 73.

Tamba ne’e, Governu Kubarasik foti desizaun atu haruka siranain 5 hodi monitora terorista hi-rak ne’e nia atividade. Sira nain5 infiltra ba organizasaun teroristahodi fo informasaun ba Kubakonaba posibilidade atakas ne’ebé

sira planeia. Objetivu atu harukasira nain 5 mak atu prevene atua-saun kriminal atu proteze povuKuba no povu sira seluk iha mundu.

Sira nain 5 nia kazu ne’e kazupolitiku. Liberdade ba sira nain li-ma depende ba solidariedade in-ternasional no mos presaun husiEstadus Unidus rasik. Ohin loroniha tiha ona komite 250 ne’ebéharii iha Estadus Unidus no mosnasaun sira seluk.

Embaxador Ramon Hernandezba kla’ak hateten: “Prizioneirupolitiku nain rua ne’ebé tinan 10ona governu Estadus Unidus la fonia kaben atu ba vizita.” Embaxa-dor rasik mos fiar katak agora nudarmomentu diak ida tamba sei ihamundansa politiku iha Es-tadusUnidus iha tempu badak sei foimpaktu mos ba prizioneiru nain 5.

Ramos Horta nudar premiaduNobel da Paz hamutuk premiadunobel sira seluk hanesan GabrielMarquez Garcia hosi Kolombia(literatura), Nadine Gordimer (AfrikaSul), Wole Soyinka, (literatura),Zhores Alfiorov (Fizika) no AdolfoPerez Esquivel (Paz) husu bagovernu Estadus Unidus iha fulanOutobru 2006 atu liberta prizioneriuKubanu nain 5.

Kuba hatudu tiha ona niasolidariedade hahu kedas iha tinan1975 too ohin loron. Kuba nudarnasaun ida ne’ebé nunka dada niaapoiu atu Timor-Leste hetan ukunrasik an. Liutiha ukun rasik an,Kuba kontinua fo apoiu ba Timor-Leste hodi ajuda sistema saudeTimor Leste no ohin aumenta taniha area alfabetizasaun.

Kuba hatudu tiha ona niasolidariedade mai ita, Governu Ti-mor rasik hatudu mos solidarie-dade ba povu Kubanu nebe foin lalaishetan anin boot ho naran Gustavhodi fo osan hamutuk US $ 500.000.Prizioneiru Kubanu nudar espasuida atu hatoo povu Timor-Lestenia solidariedade.

Atu fo suporta ba libertasaunsira nain 5 bele asina iha:

[email protected]

9/11 Loron Solidariedade Internasional ba9/11 Loron Solidariedade Internasional ba9/11 Loron Solidariedade Internasional ba9/11 Loron Solidariedade Internasional ba9/11 Loron Solidariedade Internasional ba

Prizioneiru Kubanusnuno rodriguez TCHAILORO

44444 de Setembru ‘99, Refleksaun Hodi Hateke ba Istória Nakukun

pajina 6