Zagreb moj grad br.8

7/29/2019 Zagreb moj grad br.8

1/44

Broj 8 Godina I Studeni 2007.

Besplatniprimjerak

ISSN1

846-4378

Broj 8 Godina I Studeni 2007.ISSN1

846-437


2/44

3

sadraj

Dragi itatelji,

vjerojatno sam vas opet razoarala, iako samobeala da e u ovom broju opet biti rubriketikleci, Bonton i Puntijar. Ne da ih nisam uvr-stila, nego sam vas zakinula za jo jednu, a to

je Kako Zagreb vole pjesnici i pisci. Meni draga

rubrika, jer poslije itanja zanimljive Zagreba-ke povijesti, valja nahraniti i duu.Nadam se da ete mi oprostiti i sloiti se samnom kad proitate pravi razlog. Ovaj mjesec

je pun vanih obljetnica i dogaanja. Mislim danaa grika vila i prva politika novinarkau jugoistonoj Europi poetkom 20. stoljea,kako ju nazvao povjesniar Josip Horvat, Marija

Juri Zagorka, koja je umrla u ovom mjesecuprije pedeset godina, zasluuje da ovaj brojbude posveen njoj. Odazovite se programukoji su osmislile lanice Centra za enske stu-dije i proetajte Zagorkinim dragim mjestima,

pogledajte film Biljane aki Veseli, zapalitesvijeu na godinjicu njezine smrti.Marija Juri Zagorka zasluuje i vie.

Biba

Izdava:BIBRA Izdavatvo d.o.o.Trg kralja Tomislava 21, ZagrebTel./fax: 01/488 0555e-mail: [email protected]

Direktorica i glavna urednica:Biserka Rajkovi Salata

Pomonica glavne urednice:Tamara Kern

Novinari:

Milka BaboviBranimir poljari

Suradnici:dr.sc. Darija Vranei Bender

Jura GaparacZlatko Puntijar

Fotografi:Ivo PervanInes NovkoviIvan Bali Cobra

Marketing:Biba Salata, 091/4880 555

Pravni zastupnik:Tuak Mileti i partneriOdvjetniko drutvo

Grafika priprema:Artes box

Tisak:

6 Dogaanja

8 Povijest gradaMuzej za umjetnost i obrt1880. - 2005.

12 Zagrebake uliceKatarinin trg na Gornjem gradu

13 O Zagrebu markom i igom Obiljeavanje 100. obljetnice

Prve hrvatske filatelistike izlobe

14 Zagrebaki gradonaelniciDr. Stanko Andrijevi

15 Zagrebaki spomeniciSpomenik Mariji Juri Zagorkiu Tkalievoj ulici

16 Povijest gradaMarija Juri Zagorka

23 Povijest zagrebakog sportaUiteljica tjelovjebeIvana Hirschmann

26 Razgovor sa strancemJorgen Jorgensen

32 Mala kola antikvarijata

34 KulturaIvo Pogoreli u Zagrebu

37 115 godina Fotokluba Zagreb

46 LjepotaNjega stopala

50 Zdravlje

titnjaa

52 Intervju: prof. dr. Nikica Gabri

56 Roditelji i djeca Alergijski rinitis

60 ZdravljeMaslinovo ulje - dragocjena hrana

64 Kuhinja Bundeva

Fotografija naslovnice:Ivo Pervan


3/44

8

Povijest grada

Muzej za umjetnost i obrt

1880. - 2005.

Osnivanje Muzeja najue je vezano

uz poetak aktivnoga djelovanja

Drutva umjetnosti i idejnu kon-

cepciju njegova spiritusa movensa, Izi-

dora Krnjavija. On je nastojao objediniti

iskustva i teze na kojima su nastajali sli-

ni muzeji tih godina u svijetu, ugradivi

u koncepciju buduega muzeja teorijske

postavke Gottfrieda Sempera o izjedna-

avanju iste i primijenjene umjetnosti,

ideju Gesamtkunstwerka i tradiciju velikih

izlobi te vlastitu tenju da se razvije spe-

cifian narodni talent i izrazi tradicijska

Muzej za umjetnost i obrt, smjeten u reprezentativnoj historicistikoj palai na jednome od najljepih trgova zagre-

bakoga Donjega grada, prije dvije godine obiljeio je 125. obljetnicu kontinuiranoga postojanja i djelovanja

posebnost, koji bi mogli postati temeljem

nae kulture i umjetnosti. Stoga je sma-

trao potrebnim sakupljati hrvatske narod-

ne proizvode i ustrojiti muzej uzoraka

obrtnikih. Krnjavijeva zamisao u svojoj

je sutini dalekosenija od ideje Muzeja

za povijest obrta, promiljajui novu in-

stituciju mnogo progresivnije, otvarajui

sintagmom umjetnost i obrt mogunost

ire podruja njezinoga budueg djelova-

nja. Time je stvorena osnova za promjene

i prilagodbe koje su u proteklih 127 go-

dina omoguile razvitak Muzeja u jednu

od kljunih ustanova umjetnosti i kulture

u Hrvatskoj.

Muzejska zgrada, izvedena prema na-

crtima arhitekta ija je historicistika

arhitektura (spomenimo tek katedralu i

kompleks Mirogoja) gotovo amblemat-

ski obiljeila vizure Zagreba - Hermana

Bolla, kao prva u Hrvatskoj graena

je izvorno za svrhu smjetaja Muzeja i

Obrtne kole. Herman Boll, profesor na

Obrtnoj koli, osobno je vodio i unutra-

nje ureenje muzejske zgrade - izradio je

nacrte za namjetaj knjinice i dijelove

Tekst: Miroslav Gaparovi, prof.

Foto: Arhiv MOU


4/44

9

postavi novih slubi u Muzeju: fotolabo-

ratorija, fototeke, dijateke i restauratorske

radionice. Tada su utemeljeni i novi mu-

zejski odjeli fotografije, grafike i grafikih

tehnika, tiskarstva i knjigovetva, glazbe-

nih instrumenata te pravoslavne crkvene

umjetnosti. Zajedno sa svojim najbliim

suradnikom (i nasljednikom na mjestu

ravnatelja), Zdenkom Vojnoviem, Vladi-

mir Tkali je odigrao izuzetno znaajnu

ulogu tijekom Drugoga svjetskog rata u

spaavanju ugroenih kulturnih dobara,

koja su bila pohranjivana i restaurirana

upravo u Muzeju.

opreme interijera, koji su izraeni u radio-

nicama Obrtne kole. Dvoetani ugraeni

ormari ukraeni intrazijom i rezbarijama

u sauvanom autentinom prostoru

Bolleove knjinice i danas plijene za-

nimanje posjetitelja.

Od Rima do procvata

Tijekom svojega boravka u Rimu

(1874./75.) Krnjavi se susree i zbli-

ava s biskupom Josipom Jurjem Stro-

ssmayerom koji mu povjerava sredstva

za kupnju umjetnina za potrebe budue-

ga Umjetniko-obrtnikog muzeja. Pred-

meti nabavljeni na drabi kolekcije slikara

Fortunyja 1875. u Parizu prvi su predmeti

kupljeni za Muzej, a inicijalni fundus Mu-

zeja za umjetnost i obrt sa zbirkama na-

mjetaja, keramike, stakla i metala prven-

stveno je formiran donacijama privatnih

sakupljaa te planskim sabiranjem unu-

tranje opreme dvoraca i palaa poznatih

hrvatskih plemikih i graanskih obitelji,

poput Zrinskih, Frankopana, Drakovia

itd.. Nadalje, posebno znaajan doprinos

popunjavanju muzejskih zbirki u prvim

godinama Muzeja bio je i otkup kolekcije

dr. Josipa Franka 1906., iji predmeti jo i

danas zauzimaju istaknuto mjesto u mu-

zejskim zbirkama namjetaja, minijature,

stakla i porculana. Gjuro Szabo (tada-

nji ravnatelj Muzeja) je nakon zavretka

Prvoga svjetskog rata ostvario niz bitnih

koncepcijskih i organizacijskih promjena

te je za njegova mandata pribavljen i-

tav niz znaajnih umjetnina, poput zbirke

sakralne umjetnosti. Istodobno je Muzej

otkupom djela suvremenih autora upot-

punjavao i fundus Moderne galerije. Vla-

dimir Tkali (koji je funkciju ravnatelja

obnaao od 1933. do 1952.) je odigrao

znaajnu ulogu u uspostavljanju novih

muzeolokih standarda te restauratorskih

i konzervatorskih slubi u Hrvatskoj. On

je pristupio sustavnome sreivanju, in-

ventariziranju i revidiranju fundusa te us-

Pedesetih godina Muzej doivljava novi

procvat: stalni postav otvoren 1951. go-

dine, zasnovan je na najnovijim muzeo-

lokim saznanjima i principima, ureena

je suvremeno opremljena predavaoni-

ca, organiziran cijeli niz predavanja,

razgovora s umjetnicima, koncerata,skupova, a poveava se i dinamika

povremenih izlobi. Muzej za umjet-

nost i obrt tih godina polako postaje

jednim od najznaajnijih i najpresti-

nijih izlobenih prostora, jednim od

kljunih mjesta kreiranja kulturne scene

Zagreba i Hrvatske.

Vodea muzejska ustanova

Tijekom osamdesetih i devedesetih godi-

na izlobeni je program osobito intenzivi-

ran u smjeru praenja recentnih zbivanja

na hrvatskoj likovnoj sceni i afirmiranja

mlaih umjetnika, a znaajne su i me-

unarodne suradnje, u okviru kojih su

realizirana gostovanja nekoliko iznimnih

projekata (izloba arhitekture Chicaga ili

izloba Picasso i nova tapiserija te sudje-

lovanje Muzeja izabranim djelima iz svog

fundusa na izlobama Tesori nazionali

della Croazia u Arezzu i Torinu). Nizom

velikih kulturolokih izlobenih projekata

u ovom razdoblju: od Hrvatskog narod-

nog preporoda, preko Kulture pavlina, Od

svagdana do blagdana: Barok u Hrvatskoj,

Fotografija u Hrvatskoj 1848. - 1951., Bi-

Pedesetih godina Muzej za umjet-nost i obrt polako postaje jednim

od najznaajnijih i najprestini-jih izlobenih prostora, jednim odkljunih mjesta kreiranja kultur-ne scene Zagreba i Hrvatske

Pladanj, Paul Storr, London, 1815.

Stalni postav - dvorana Empire


5/44

10

dermajer u Hrvatskoj, Historicizma u Hr-

vatskoj, Muzej za umjetnost i obrt defi-

nitivno se etablirao kao vodea muzejska

ustanova koja timskim radom muzejskih

djelatnika i brojnih vanjskih suradnika

uspjeno ostvaruje i najkompliciranijeizlobene i nakladnike projekte na najvi-

im strunim i znanstvenim standardima.

To je konano potvrdila i izloba Secesija

u Hrvatskoj, 2003./04. koja je (poluivi

izvanredan odaziv od preko 100.000 po-

sjetitelja) u strunoj javnosti prepoznata

kao kulturni dogaaj godine.

Koncepcija stalnoga postava Muzeja za

umjetnost i obrt, sveano otvorenoga

u rujnu 1995. godine, temeljena je na

uvaavanju pozitivnih iskustava geneze

dotadanjih stalnih postava s naglaskom

na stilsko-morfolokim cjelinama u vre-

menskom slijedu od gotike do moderne

te principu ambijentacije. Odabrani ar-

tefakti izloeni u stalnom postavu Mu-

zeja pruaju uvid u razvoj umjetnike i

obrtnike proizvodnje od kasnoga sred-

njeg vijeka do danas, uvid u razvoj teh-

nolokih postupaka i organizacije

rada (od ranih cehovskih udruenja

i prvih manufaktura do suvremenih in-

dustrijskih procesa proizvodnje, uvida

u povijesne smjene stilova u kojima

se zrcale ira duhovna i intelektualna

kretanja vremena). Okosnicu stalnoga

postava (koji se prostire kroz tri kata)

ini zbirka namjetaja, u vezi s kojom

neizostavno treba spomenuti i zbirku

kabinetskih ormaria, reprezentativno-

ga tipa namjetaja tijekom 17. stolje-

a, koji je sluio za pohranu dragocje-

nosti i rijetkosti. Raznovrstan materijal

iz zbirke keramike obuhvaa primjerke

svih keramikih vrsta (lonarije, fajanse,

za i vrijedna cjelina zlatarskih proizvoda

zagrebakih i varadinskih majstora, koji

omoguavaju reprezentativan uvid u pro-

izvodnju hrvatskih radionica, posebna vri-

jednost ove zbirke jest pladanj uvenog

engleskog zlatara Paula Storra. Posebno

irokim rasponom materijala odlikuje se

zbirka stakla, koja obuhvaa primjerke

posebno cijenjenoga venecijanskog rene-

sansnog stakla do suvremenih, di-

zajnerskih radova, dokumentirajui

stilski i tehnoloki razvoj europske i

domae proizvodnje. Osim temeljnih

zbirki umjetnikoga obrta, umjetni-

ke zbirke Muzeja poput zbirke baro-

kne polikromirane i pozlaene skul-

pture te zbirke slikarstva i minijatura,

takoer prate umjetniku produkciju

u kontinuitetu od gotike do suvre-

menosti.

Danas je Muzej za umjetnost i

obrt zasigurno jedna od najkom-

pleksnijih ustanova ove vrste u

Hrvatskoj; fundus Muzeja broji go-

tovo 100.000 predmeta podijelje-

nih u 13 glavnih zbirki i nekoliko

podzbirki, od kojih svaka broji vie

tisua, a neke i vie desetaka tisu-

a predmeta. Slobodno bi se moglo

rei da su to zapravo zasebni muzeji

unutar Muzeja, posebno stoga jer

su mnoge od tih zbirki i jedinstve-

ne u Hrvatskoj, primjerice zbirka

namjetaja, stakla, metala, keramike, gra-

fikog i produkt dizajna, arhitekture, fo-

Povijest grada

Tijekom osamdesetih i devedesetihgodina izlobeni program je osobi-to intenziviran u smjeru praenjarecentnih zbivanja na hrvatskoj li-kovnoj sceni i afirmiranju mlaihumjetnika, a znaajne su i meu-narodne suradnje u okviru kojihsu realizirana gostovanja nekolikoiznimnih projekata

Kabinetski ormari, Antwerpen,

sredina 17. st.

Servis za kavu, Be, 1789. - 1813.

porculana, kamenine, itd.), a posebno

se istie grupa porculanskih predmeta iz

prvih europskih manufaktura porculana

u Meissenu i Beu, od kojih je nekolicina

bila namijenjena hrvatskom tritu i stoga

specifino ukraena rodoljubim tekstovi-

ma na hrvatskom jeziku. Iako se unutar

zbirke metala izuzetnom finoom obrade

istiu barokni primjerci kovanoga elje-


6/44

11

keting i odnose s javnou koji su kljuna

spona izmeu muzejske struke i javnosti.

Tradicija Muzeja je dobra suradnja s osta-

lim srodnim institucijama, kako na veli-

kim projektima, tako i u svakodnevnom

strunom radu, to je prepoznato i po-

stavljanjem Muzeja za umjetnost i obrt zamatini muzej prve razine unutar sustava

muzeja Republike Hrvatske.

Razgranata aktivnost, fundus koji se ne-

prestano poveava, velik broj izlobi koje

se pripremaju u Muzeju i izvan njega (sve

ee i u inozemstvu), bogata i intenzivna

nakladnika djelatnost, novi oblici poslo-

vanja koji proizlaze iz potreba posjetitelja

(pokretanje proizvodnje replika i muzej-

skih suvenira, museum shop), suvremeni

muzeoloki standardi - za muzejske dje-

latnike predstavljaju nove izazove koji

proizlaze iz rastuih oekivanja suvreme-

noga okruenja.

Sveukupna djelatnost Muzeja posljednjih

godina moe se ukratko definirati kao na-

stojanje na medijalnom proirenju njegove

funkcije - ugoavanje bogatog glazbeno-

scenskog programa jedan je od primjera

takvog iskoraka prema interdiciplinarnom

povezivanju razliitih naina izraavanja i

artikuliranja kulturnih potreba.

tografije (jedna od najstarijih u svijetu),

tekstila i mode, dok zbirke skulpture, sli-

karstva, grafike, satova i arhitekture uva-

ju mnoge jedinstvene umjetnine. Ne ma-

nje vane su takoer zbirke, tiskarstva i

knjigovetva, bjelokosti, te osobito zbirka

muzikih instrumenata koja krije neke od

najvrjednijih instrumenata u Hrvatskoj.

Zasebnu cjelinu ini muzejska knjinica,

koja s vie od 60.000 svezaka monografi-

ja, prirunika, strunih asopisa, kataloga

i dr. danas predstavlja jednu od najzna-

ajnijih specijalnih knjinica za podruje

povijesti umjetnosti, umjetnikog obrta,

dizajna i arhitekture u ovom dijelu Eu-

rope.

Medijalno proirenje funkcije

Edukativna djelatnost, koja je utkana u

samu osnovu osnivanja Muzeja, danas je

jo vanija, te joj se u programskom djelu

pridaje posebna vanost, podjednako kao

i razvoju restauratorskih slubi.

Tijekom priprema i realizacije svakog mu-

zejskog projekta promilja se i artikulira

njegova komunikacija s javnou u svim

segmentima - od publike do sponzora i

donatora, koji na razliite naine potpo-

mau i podravaju rad Muzeja. U tome je

smislu za uspjeno djelovanje Muzeja da-

nas iznimno vana uloga slubi za mar-

Edukativna djelatnost, koja je ut-kana u samu osnovu osnivanjaMuzeja, danas je jo vanija te jojse u programskom djelu pridajeposebna vanost, podjednako kaoi razvoju restauratorskih slubi

2006-06-12 Otvaranje izlobe Umjetnost uvjeravanja

Stalni postav - dvorana rokoko


7/44

12

Roena u Bosiljevu oko 1625., ste-

kavi visoku naobrazbu, Katarina

Zrinski bavila se knjievnim radom

i prevoenjem. Tako je 1660. objavila mo-

litvenik Putni tovaru. Meutim, njezi-

na uloga u uroti protiv bekoga dvora

neosporno je bila vrlo velika jer je aktivno

sudjelovala u diplomatskim misijama u

Veneciji i Poljskoj. Nakon odlaska supruga

i brata u Be, zatoena je u dominikan-

skom samostanu u Grazu u kojem je umr-

la 1673., dvije godine nakon pogubljenja

svojega supruga Petra Zrinskoga i brata

Frana Krste Frankopana, hrvatskih nacio-

nalnih muenika ija je jedina elja bila

slobodna i neovisna hrvatska drava.

O podizanju kapele govori nam podatak iz

1377. Kapela je bila posveena sv. Katari-

ni, aleksandrijskoj muenici i djevici, za-

govornici kranskog ivota, djevici koja

je umrla muenikom smru 306. godine

obrativi u svojem kratkom ivotu mno-

Zagrebake ulice

ge na put kranske vjere kako bi s vre-

menom postala zatitnica intelektualnog

kranstva, sveuilitaraca, svih mladih

iji je put obiljeen kranskom vjerom,

moralom i etikom. Kada je 3. lipnja 1607.

godine otvorena na Katarinskom trgu Kla-

sina gimnazija, isusovci su razmiljali o

izgradnji velike crkve. Crkva je nastajala

od 1620. do 1632. i otada do danas to

je akademika crkva. Vie je puta teko

stradala od groma, potresa i poara, a

dananji izgled unutranjosti oblikovan je

u treem desetljeu 18. stoljea sa tuko

dekoracijama, freskama u medaljonima na

stropu i s dva mramorna oltara, postavi

tako najljepa barokna crkva u Zagrebu

u koju se (to je rijetkost u svijetu) ulazi

niz stube - to govori o elji za bliskou

izmeu vjernika i Boga. Proelje je dobilo

dananji izgled prema projektu Hermana

Bolla, nakon to je crkva teko oteena

u potresu 1880.

Na Katarininu se trgu (ili kako ga stari Za-

grepani zovu Katarinskom trgu) na broju

6 nalazi palaa Dverce, koju je 1912. Klotil-

da Buratti (roena Vranyczani-Dobrinovi)

ostavila oporuno gradu Zagrebu u repre-

zentativne svrhe. Preko puta je zgrada po-

znata po imenu grofova Kulmera, u ijemu

je vlasnitvu bila vie od stotinu godina.

Na kunom se broju 4 i 5 nalazila najsta-

rija zagrebaka gimnazija, tadanja Klasi-

na gimnazija, iji su osnivai bili isusovci.

Kruna njihova napora bilo je priznanje cara

i kralja Leopolda 1669. kojim filozofija,

teologija i pravo postaju predmeti sveui-

linoga studija. Drubu Isusovu ukinuo je

papa godine 1773. godine, nakon ega su

isusovci nestali s Gradeca, ali su ostavili za

sobom Klasinu gimnaziju, nekoliko nara-

taja izvrsno kolovanih ljudi, zanimanje za

klasino obrazovanje i temelje hrvatskoga

sveuilita, ali i najljepi spomenik barokne

umjetnosti u Zagrebu, crkvu sv. Katarine.

Katarinin trg na Gornjem gradu

Tekst: Branimir poljariFoto: Arhiv MGZ

S pravom se tvrdi da je biser barokne crkvene umjetnosti u naem Zagrebu crkva Sv. Katarine na Gornjem gradu, na

trgu koji se do 1928. zvao Trg Sv. Katarine da bi nakon toga dobio je ime po eni Petra Zrinskoga i sestri Frana Krste

Frankopana, hrvatskoj velikaici i sudionici zrinsko-frankopanske urote, Katarini Zrinski


8/44

13

O Zagrebu markom i igomTekst: Dunja Majnari Radoevi

Hrvatsko filatelistiko drutvo(osnovano 1. lipnja 1896. godine)odluilo je na sastanku u sijenju1907. godine meunarodnom izlobomproslaviti desetu obljetnicu svojega for-malnog postojanja, tj. od kada je 1897.

Kraljevska zemaljska vlada odobrila pra-vila Drutva. Predstavnici Drutva: Vik-tor Rai (predsjednik) i Mijo Philippovi(tajnik) su na sastanku s gradonaelnikom

Milanom Amruem dogovorili filatelisti-ku izlobu u Umjetnikome paviljonu uZagrebu od 1. do 8. rujna, no radi ve-likoga je interesa izloba bila produe-na do 12. rujna 1907. U lijevoj dvoranibili su smjeteni izloci lanova Drutva,tj. vrijedni primjerci upotrebljenih i neu-

Obiljeavanje 100. obljetnice

Prve hrvatske filatelistike izlobe

U spomen na dan izdavanja prve redovite potanske marke RepublikeHrvatske (9. rujna 1991.), Hrvatska pota od 1995. godine svake godine

9. rujna obiljeava kao Dan marke. Tim povodom Hrvatska pota izdaje

potansku marku koja najee uz oznaku Dana marke istie vanost

pojedinih ptt sadraja. Ove godine to je potanska marka u spomen

prve filatelistike izlobe na tlu Hrvatske.

potrebljenih maraka iz razliitih dijelovasvijeta. U drugoj su dvorani bili razliitifilatelistiki materijali, izloci europskihtrgovaca maraka, razglednice, filatelisti-ka literatura, a uz prikaz razliitih nainatiskanja maraka, u primjeni su bili strojeviza litografiju i bakrotisak koji su za vrije-me izlobe repoducirali radove prof. M.C. Crnia.Za izlobu su bile izraene zlatna, srebr-na i bakrena medalja (Philippovi/Rada-kovi) koje su na kraju izlobe dodijeljene

vlasnicima najbolje ocijenjenih izloaka.Tiskana je naljepnica u 5 razliitih bojas likom Croatie koja sjedi na prijesto-lju naslonjena na tit s hrvatskim grbom,a djeak s crvenom kapicom u krilo joj

polae album s markama. Ova izlobenamarka se tijekom izlobe prodavala za 5filira. Tiskan je Vodi kroz prvu hrvatskufilatelistiku izlobu u 5.000 primjeraka iprekrasan prigodni plakat Marka Peroa.Ispred Umjetnikoga paviljona na dvaogromna jarbola postavljena je hrvatskazastava, a ispod nje su leprale zastavicesvih drava svijeta. Izloba je zakljuenasputanjem zastava s jarbola. Sve tada-nje novine ivo su i vrlo detaljno opisi-

vale ovu izlobu okarakterizirajui po-stav i zbivanja kao duh kozmopolitizmaokrunjen toplom ljubavlju prema vlastitojotabini.Obiljeavajui 100. obljetnicu ove zna-ajne izlobe Hrvatski filatelistiki savez

je od 8. do 12. rujna 2007. (takoer uUmjetnikom paviljonu) postavio Naci-onalnu filatelistiku izlobu CROATICA1907. - 2007. na kojoj je sudjelovalo sto-tinjak izlagaa iz Hrvatske i inozemstva s

vrijednim eksponatima.U Galeriji Zvonimir u Zagrebu je od4. do 13. listopada 2007. Hrvatsko fila-telistiko drutvo predstavilo zanimljiveizloke svojih lanova na izlobi CROPHI-

LA 07, a sve to u povodu 111-e obljetni-ce osnutka Drutva, 100. obljetnice prvehrvatske filatelistike izlobe kao i Dananeovisnosti Republike Hrvatske.

Hrvatska pota izdala je 9. rujna 2007.prigodnu potansku marku Republike Hr-

vatske Dan marke - 100. obljetnica Prvehrvatske filatelistike izlobe. Autoricaeljka Jordan izabrala je povealo i pince-tu kao osnovni pribor u filateliji za motivove marke. Uz marku tiskanu u arku od20 komada izdana je i prigodna omotnicaprvoga dana. Marka je tiskana na bijelom102 g gumiranom papiru, ima eljastozupanje 14. Tiskara Zrinski d.d., ako-

vec, izradila je ovo izdanje u viebojnomoffsetnom tisku i slijepom tisku. Nakladamarke je 300 000 komada.


9/44

14

Zahvaljujui dr. Stanku AndrijeviuZagreb je 7. srpnja 1878. napokondobio vodovod ijem su sveanomotvorenju prisustvovali i gradonaelnik ihrvatski ban Ivan Maurani. Kad kaemonapokon, mislimo na dugogodinja pre-pucavanja u gradskome magistratu odaklecrpiti vodu - s Medvednice, iz Save ili pakpodzemne vode u aluvijalnim, ljunkovi-tim bazenima kod dananjega Zapadnogkolodvora. Jo je 1774. krievaki mjernikIvan Vetter predlagao da Zagreb dobije

vodu iz Kraljiinoga zdenca na Medved-nici. Govorio je: Ta je najzdravija i uvijekima istu temperaturu od +10 C. Jasnoda do te realizacije nije moglo doi s obzi-rom na premali pritisak izvorita, makar

je i kasnije predlagao koritenje sljemen-skih izvorita i potoka za opskrbu vodomgrada Zagreba. Kolika su bila razmimo-

ilaenja oko vodovoda govori i podatakda je gradonaelnik Ivan Vonina podnioostavku jer nije pobijedila njegova strujao koritenju sljemenske vode. Pobijedila jestrana na kojoj je bio dr. Stanko Andrije-

vi te tako postaje gradonaelnik 1876.Izgradnja vodovoda potrajala je pune dvi-

je godine, a Zagreb je dobio i prve pumpena trgovima i krianjima koje su Zagrep-ani nazvali elezni Francek po kralju icaru Franji Josipu.Stanko Andrijevi potjee iz stare zagre-bake obitelji koja je imala znatna imanjana Jelenovcu i Vinogradskoj cesti. Roen

je u Zagrebu 1841. godine, a umro 1894.Pravne je znanosti zavrio u Zagrebu, azatim doktorirao pravo u Grazu. Grado-naelnik ostaje tri godine i ostavlja vidlji-

ve tragove u komunalnom ivotu grada.Uz vodovodni rezervoar 1878. u Zagrebu

Povijest grada

se grade mnoge reprezentativne zgrade.Treba znati da je Zagreb tada imao 26000stanovnika. Tako je za Andrijevievogamandata sagraena kola milosrdnica uGundulievoj ulici, tu je i palaa Sudbe-noga stola na Zrinjevcu, zgrada Gospo-darskoga drutva, a probijene su i formi-rane nove ulice kao to su Primorska,

orieva, Palmotieva, Kolodvorska. An-drijevi je dao izgraditi i novu numeracijukua s nacrtom grada 1878. kao i novukolu na Kaptolu. Kada je 1879. godineprestao biti gradonaelnik, dr. Stanko An-drijevi bavio se odvjetnitvom. I dok jeAndrijevi gradio nove kue (ak i cijeleulice), njegov nasljednik Matija Mrazovimorao je, naalost, prebrojavati ono to

je porueno jer je za njegovoga mandataZagreb zadesio katastrofalni potres - 9.studenoga 1880.

Tekst: Branimir poljariFoto: Dravni arhiv u ZagrebuHR-DAZG-857

Zbirka fot. Ulnik Ivan

SIGN 12

ZAGREBAKI GRADONAELNICI

Nakon godina prepucavanja u

gradskome magistratu Zagreb je

zahvaljujui dr. Stanku Andrijeviu

7. srpnja. 1878. napokon dobio

vodovod. Izgradnja je trajala dvije

godine, a Zagreb je dobio i prve

pumpe koje su zagrepani nazvali

elezni Francek.

Dr. Stanko Andrijevii elezni Franceki


10/44

15

Tekst: Branimir poljariFoto: Ines Novkovi

Zagrebaki spomenici

Inicijator za spomenik hrvatskoj knjievnici i novinarki

Mariji Juri Zagorki bila je popularna zagrebaka druina

Histrioni na elu sa Zlatkom Vitezom na ijem su se

repertoaru nalazila mnoga uprizorenja popularne spisate-

ljice. Posla oko izrade spomenika prihvatio se kipar Stje-

pan Graan te je spomenik sveano otkriven u preureenoj

Tkalievoj ulici neposredno uz ulicu Krvavi most, koji je

pak bio i temom popularnoga Zagorkina romana: Tajna

Krvavog mosta. Kip nema postament, ve dama s punom

u dugoj haljini sa suncobranom u desnoj ruci ee po travi

perivoja prema staroj Harmici. U pozadini spomenika nalazi

se stara kua s velikim sunanim satom. Bilo je zamjerki

kiparu to je Zagorku prikazao previe damski, sa sunco-

branom, ali upravo je to vrijednost skulpture jer je Zagorka

zaista bila prava dama te je kao prva hrvatska novinarka i

kao spisateljica neizmjerno mnogo pripomogla u stvaranju

navike itanja kod najirega kruga publike. Njezini romani

(koji su u nastavcima izlazili u dnevnim novinama) postali

su najitanije tivo u Hrvatskoj. Mnogi su je kritizirali nazi-

vajui njezinu literaturu undom sve dok je nije rehabiliti-

rao profesor Ivo Hergei, prvi profesor komparativne knji-

evnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, usporedivi

je s poznatim francuskim piscem Alexandrom Dumasom,

ija su djela (Tri muketira i Grof Monte Cristo) ula

u vrh svjetske knjievnosti. Tako su i romani nae Zagorke

bili i ostali namijenjeni irim italakim slojevima. Zagorka

je, uz to to je bila prva ena profesionalni novinar, bila

i veliki borac za ravnopravnost ena. Na nagovor biskupa

Strossmayera pie romane iji su junaci graeni na tradiciji

romantiarskoga oblikovanja lika, ali s mnogo uivljenosti u

prohujalo vrijeme. Kako njezin kip ee Tkalievom ulicom,

tako je i ona sama etala hrvatskom (posebno zagrebakom)

prolou u svojim romanima: Grika vjetica, Gordana,

Republikanci, Vitez slavonske ravni. Svoj ivot za koji

je govorila da je posut trnjem otkrila je u djelu Kamen na

cesti, a valja spomenuti i njezine satire kao to su Jalnu-

evani i Dr. Florijan. Okuala se i u scenskom izrazu - u

dramama Kletva i Evica Gupeva. Njezin spomenik u

Tkalievoj meta je mnogih fotografiranja, kako domaih

tako i stranih turista, ali je teta da se nekom ploicom ne

upozori namjernike koju linost iz hrvatske kulture pred-

stavlja skulptura.

Spomenik

Mariji Juri Zagorkiu Tkalievoj uliciKako njezin kip ee Tkalievom ulicom, tako je i ona sama

etala hrvatskom, a posebice zagrebakom prolou

u svojim romanima: Grika vjetica, Gordana,

Republikanci, Vitez slavonske ravni


11/44

16

Povijest gradaTekst: Slavica Jakobovi Fribec

Foto: Arhiv MZG i Ines Novkovi

Marija Juri ZagorkaOd djetinjstva, preko novinarske i knjievne karijere do feministikog angamana

Djetinjstvo u Zagorju i

prisilna udaja u Maarsku

Nakon Marijina roenja Jurievi su sepreselili na obiteljsko imanje Golubovec(Zaretje kod Krapine) gdje je Ivan postaoupravitelj imanja barona Geze Raucha(kuma hrvatsko-ugarskoga bana Khue-na Hdervryja). Prvu privatnu poduku

Marija je primila na maarskom jeziku (splemikom djecom u Rauchovu dvorcu

Stubiki Golubovec), a viu djevoja-ku kolu zavrila je kod Sestara milosrd-nica u Zagrebu. Unato tome to je bilanadprosjeno darovito dijete (pisala je od

ve od malih nogu, ba kao to je pokre-tala i razne uenike novine) roditelji jojnisu omoguili daljnje kolovanje (u vi-carskoj, to je o svome troku predlagao

Rauch), ve su je maloljetnu udali i poslaliu Maarsku. Brak (u kojemu je pretrpje-la ivani slom) je razvrgnula tri godinekasnije bijegom od mua u Zagreb, gdjemukotrpno zapoinje novinarsku karijeru,tada neuobiajenu za ene. Odbija rodi-teljsku skrb (i novac) i postavi punoljet-nom odluuje se za samostalan i neovisanivot u kojemu e se izdravati iskljuivo

vlastitim pisanjem.

Novinarska i knjievna

karijera

Od 1895. do 1910. Marija Juri je stalnozaposlena u redakciji Obzora, uglednihzagrebakih dnevnih novina. Napredujeod anonimne reporterke do europski afir-mirane politike novinarke koja izvjetava

(koji je poetkom 20. stoljea bio potisnutiz javnosti zbog slubene uporabe maar-skoga i njemakoga jezika), a na nago-

vor i pod pokroviteljstvom biskupa JosipaJurja Strossmayera, poinje oko 1910.pisati povijesne romane privlane irokojitalakoj publici (zbog ega prestaje snovinarskim radom). U zagrebakim, be-kim i budimpetanskim arhivima istraujedokumentarnu grau na ijim temeljimagradi uzbudljive zaplete i prie (pri tomese obilno sluila literarnom imaginaci-

jom), s bogatom galerijom romanesknihlikova, meu kojima su ene vani povije-sni akteri. Ti su romani u nastavcima (njihetrdesetak u nizu) ivopisno evocirali vezaboravljenu hrvatsku prolost 16., 17. i18. stoljea, a bili su objavljivani kao pri-lozi u dnevnim novinama (u Jutarnjemlistu, 20-tih godina 20. st.), vrtoglavopodiui nakladu i Zagorkinu popular-nost. Postajui hrvatskim spisateljskimi italakim fenomenom uskoro dobivanadimke iz naroda: grika vila (nakonizlaska Grike vjetice) i kraljica Hrvata(nakon Gordane). No za ivota joj kritikanije bila sklona. Ignorirajui i spisateljskii italaki fenomen, literarni monici teromane proglaavaju trivijalnom undliteraturom, a nju zaobilaze u knjievnimpregledima, itankama i antologijama.

Feministiki angaman30-ih godina, aktivno se vraajui novi-narstvu i feministikom angamanu, Za-gorka samostalno pokree i ureuje aso-pise enski list (1925. - 1938.) i Hrvaticu

o svim vanijim politikim zbivanjima uregiji. Pie i romane sa suvremenom te-matikom (Roblje, 1899., Vladko areti,1903.), jednoinke za amaterske kazalinedruine, pripovijetke i humoreske te pole-mike tekstove u kojima se zalae za rav-nopravnost spolova (polemika s A. G. Ma-toem, 1909.) i za enska prava (pravo naobrazovanje, na profesiju, na imovinu tena ensko pravo glasa). Tekstove objav-ljuje pod razliitim, esto i mukim pse-udonimima (Jurica Zagorski, Petrica Ke-rempuh, Iglica), a najpoznatiji pseudonimZagorka izabire zbog ljubavi prema ljudi-ma iz hrvatskoga puka, s ijim se ivotnimtekoama solidarizirala od najranijegadjetinjstva, unato tome to je potjecalaiz imune obitelji, nainom ivota bliskemaarskom plemstvu. Takoer, iz ljuba-

vi prema materinskom hrvatskom jeziku


12/44

17

orevia, nastala u razgovoru s autori-com prije smrti 1957., a dokumentirana jenjezinim vlastitim memoarima.

Knjievna valorizacija

Za Pavla Pavliia, pisca i knjievnoga po-vjesniara, najitaniji hrvatski pisac nijezapravo pisac, nego spisateljica. Oda-

jui priznanje Zagorki u enskom rodu(dakako, pod utjecajem poetike ensko-

likova: Sinie i Nere, Gordane i Jadran-ke, a nerijetko i njezino umjetniko ime- Zagorka.

Recepcija Zagorkina djela

Do ire drutvene prepoznatljivosti Za-gorkina djela i njezina mjesta u hrvatskojkulturi dolazi tek postupno u drugojpolovici 20. stoljea. ezdesetih je bitno

vrednovan Zagorkin profesionalni novi-narski rad (J. Horvat) pa se sedamdesetih

(1938. 1940.) u kojima nadalje, iz brojau broj, objavljuje roman Mala revolucio-narka, romansiranu autobiografiju Kamenna cesti i istraivanje o povijesti ena

Neznana junakinja. Podupire inicijati-vu mlae generacije knjievnica - Boe-

ne Begovi, Zlate Kolari (Kiur), ZdenkeJui (Seunik) i Ivanke (Vuji) Laszowski,supotpisujui osnivanje Drutva hrvatskihknjievnica (1936. - 1939.). Intenzivnoradi na kazalinim adaptacijama svojih ienoinih romana, od kojih je 14 bilo pra-izvedeno u HNK-u do 1940. Uspostavom

NDH, ustae zabranjuju Hrvaticu, a njojplijene imovinu. Ostavi bez sredstava zaivot pokuala je samoubojstvo. Kraj ratadoekala je u Zagrebu (na adresi Dolac 8)uz financijsku pomo i skrb vjernih ita-telja.

50-ih godina, iako u poodmakloj ivotnojdobi i naruena zdravlja, Zagorka inten-zivno nastavlja angaman za ravnopravnistatus ene u drutvu, drei brojna pre-davanja u zemlji. To irenje feminizma iborba za emancipaciju ene pribavljaju

joj podsmijeh i neprijateljstvo tadanjihmukih kolega (kao poetkom stoljeakonzervativnih Mazzure i Matoa, a tri-desetih lijevo orijentiranih pisaca oko Kr-lee), koji joj pridaju rune epitete, pro-glaavaju luakinjom i mukobanjastombabom. Zbog toga se nitko za njezinaivota (prisjeao se kasnije Ivo Hergei),nije usudio ozbiljnije baviti njezinim dje-lom, bojei se da ne ispadne smijean. Po-novilo se u socijalizmu kao i u predratnoj

Jugoslaviji: s jedne strane oficijelni muk ipodsmijeh, a s druge, itateljska glad zatek otisnutim sveiima Grike vjetice(nanovo tiskanih romana u velikoj nakladiSlobodne Dalmacije).itatelji i itateljice su joj uvijek znaliiskazati vjernost - od onda su (ba kaoi prije), djeca iz mnogih generacija u Hr-

vatskoj nosila imena njezinih popularnih

ljivanje Sabranih djela Novinske izdavakekue Stvarnost, s predgovorom koji jenapisao, i za nova izdanja (1973., 1976.)nadopunio njezin kolega Ivo Hergei. Uzobilje podataka i svjedoanstava o Za-gorki te usustavljivanje bibliografije od

35 naslova, taj je predgovor ne samo Za-gorkina profesionalna ve i ljudska reha-bilitacija, s razumijevanjem Zagorkinogafeminizma kao nunoga u razdobljunesklonom enama u javnosti. Uslijedila

je prva Zagorkina biografija novinara Bore

50-ih godina, iako u poodmaklojivotnoj dobi i naruena zdravlja,Zagorka intenzivno nastavlja anga-man za ravnopravni status ene udrutvu, drei brojna predavanja uzemlji

No, za ivota, kritika joj nije bilasklona. Ignorirajui i spisateljski iitalaki fenomen, literarni mo-nici te romane proglaavaju tri-vijalnom und literaturom, a njuzaobilaze u knjievnim pregledima,itankama i antologijama

objavljuju njezina Sabrana djela (I. Herge-i). Osamdesetih je vrednovana kao zna-ajna knjievnica za povijest nacionalneknjievnosti (S. Lasi), a jaanjem femi-nizma kao novog socijalnoga i drutveno-ga pokreta, dolazi i do prve feministikerecepcije (L. Sklevicky).

Vrednovanje novinarskoga

rada

U monografiji o povijesti hrvatskog no-vinstva, povjesniar Josip Horvat istieZagorkinu europsku reputaciju prve po-litike novinarke u jugoistonoj Europipoetkom 20. stoljea, kao i njezin su-

vremen nain izvjetavanja (politika jevijest bila servirana na posve nov nainto je znaajno doprinosilo modernizacijihrvatskog novinstva). Slijedilo je objav-


13/44

18

ga pisma) Pavlii poinje seriju pisamaslavnim enama. U tim pismima govorio stanju ondanjeg hrvatskoga romana,primjerice, kroninom nedostatku pu-nokrvne prie kadre privui i zadrati

itateljsku pozornost mimo velikih povi-jesnih tema i dilema, kao to je to zna-la Zagorka. Ralanjujui i spisateljskii italaki Zagorkin fenomen iz obzorapovijesti hrvatske knjievnosti, kritiar iknjievni povjesniar Stanko Lasi pieprvu znanstvenu monografiju o njoj. Uprvom djelu istrauje podatke znaajneza njezinu biografiju do 1910., kada izlaziroman Kneginja iz Petrinjske ulice, ijomse knjievnom strukturom bavi u drugomdijelu. Taj roman za Lasia znai prekidsa enoinskom manirom pisanja (stati-nim fabuliranjem radnje), prisutnom jo u

Kumiia i Gjalskoga, ali i u Zagorkinimprvijencima. Zaokretom ka modelu ro-mana zapleta, tipinom za suvremenekriminalistike anrove, Zagorka je pogo-dila itateljsku strast za prianjem priai dinamizirala romanesknu strukturu hr-

vatskoga romana, tvrdi Lasi.

Feministika recepcijaHorvatovom i Lasievom knjigom osigura-no je Zagorkino mjesto u povijesti hrvat-skoga novinarstva i hrvatske knjievnosti.

No, valorizacija njezina femi-nizma postala je mogua tekprihvaanjem pluralistikih

vrijednosti u drutvu, meukojima i feminizma, ensko-ga pisma i enske perspektive

u znanosti. Povjesniarka ietnologinja Lydia Sklevicky,piui za enski asopis Svi-

jet, objavljuje od 1978. do1989. seriju portreta zname-nitih ena iz perspektive novehistoriografske discipline,povijesti ena. Portretirajuii Zagorku meu onima izosvita hrvatskoga feminizma

ilirkinje Dragojle Jarnevi,znanstvenice Vere Stein Er-lich, filozofkinje Rade Iveko-

vi naziva je patuljastomamazonkom hrvatskoga fe-minizma, podsjeajui naono to knjievni i politikimonici kod nje nisu podno-sili: neugledan enski izgledi ustrajnu borbenost. U tomeseju naglaava nekoliko vidova njezino-ga feminizma:- sindikalni, politiki i enski aktivizam:organiziranje tipografskih radnica u Koloradnih ena (1896.); sudjelovanje u na-rodnom pokretu protiv Khuenove politikei predvoenje prvih enskih demonstracijau Zagrebu (1903.); dranje stotina preda-

vanja o eni i politici, solidarnosti, narod-noj borbi i enskom glasakom pravu uaustrougarskim zemljama do 1918.- iskoraivanje iz propisanog joj mjesta e-ne kao supruge i majke, koje je bivalo pro-tumaeno kao siguran simptom ludila.- svjedoenje o nunosti upisivanja eneu povijest objavljivanjem serije enskihportreta u Obzoru 1901. - 1903.- sudjelovanje u polemici o naprednojeni i dananjim mukarcima u kojoj iz-nosi svoj pogled na emancipaciju ene iravnopravnost spolova.- stvaranje predodbe aktivne ene (kojaravnopravno sudjeluje i pokree povije-sna zbivanja) u knjievnim i dramskimtekstovima.Svjesna vanosti feministike recepcijeZagorke za drutveni status ene u Hr-

vatskoj, Sklevicky se zalae za daljnjeistraivanje, jer nenapisana povijest fe-

minizma jo joj nije vratila dug. No, izve znanih razloga (raspad bive drave,rat u Hrvatskoj) takav je zahtjev bio odgo-en za budunost. U literarnoj produkcijii kritici ve afirmiranu poetiku enskogapisma 80-ih potisnula je retorika ratno-ga pisma 90-ih, a novi politiki i dru-tveni realiteti u Hrvatskoj (osobito triniodnosi u podruju ivota, rada i kulture)promijenili su referentni okvir feminizmai njegove prioritete.Tek desetljee kasnije, s novim teorijskim,znanstvenim i kulturolokim pristupomfeminizmu i enskom pismu u Hrvatskoj(u akademskoj zajednici i kroz enske stu-dijske programe) obnavlja se feministi-ka recepcija Zagorke. Takoer, regional-nom suradnjom Centra za enske studije(osnovanog 1995. u Zagrebu) u izradi

Biografskog rjenika enskog pokreta ifeminizma u zemljama Srednje, Istone i

Jugoistone Europe u 19. i 20. stoljeu,enama iz osvita hrvatskog feminizmaotvorena je i meunarodna recepcija. Uknjizi su objavljene, uz Zagorkinu, i bi-ografije Dragojle Jarnevi, Adele Milino-

vi, Kate Pejnovi, Lydije Sklevicky i Bla-enke Despot (CEU Press, Budapest, New

York, 2006.).

Povijest grada


14/44

19

Tekst: Mihaela Jovi

Nakon vie od tri godine iscrpnogistraivanja, priprema i snimanja,

jedna od najznaajnijih hrvat-skih redateljica, Biljana aki-Veseli, 30. listopada premijerno

je u kinu Europa predstavila svojdokumentarno-igrani film o MarijiJuri Zagorki. Biografija najitanije

hrvatske knjievnice, prve politikenovinarke u Jugoistonoj Europi iamazonke hrvatskog feminizma,prikazan je tono mjesec danauoi 50-te obljetnice njezine smrti.(29.11.1957).

du na meunarodnimfestivalima. Nagraiva-na je nebrojeno putaprestinim nagradama.

Biografija Marije JuriZagorke snimana je usuradnji s producent-skom kuom, FadeIn, koja je poznatapo aktivistikim doku-mentarcima. Biljana jedobila podrku od Gra-da Zagreba i vladinog

Ureda za ravnopravnost spolova. Trogo-dinje poroajne muke filma pratila jesva sila nevjerojatnih okolnosti. Prvo sumisteriozno preminuli gotovo svi dostu-pni Zagorkini suvremenici, potom se is-postavilo da je hrpa podataka o Zagorkikontradiktorno, da bi sve zavrilo trileromo okolnostima njezine smrti. Umrla je uudnim okolnostima. To je jedna pria onebrizi za hrvatsku kulturu, istovremenoi povijesna pria, pria o novinarstvu, ohrvatskoj knjievnosti, i pria o tom kakose Hrvatska odnosi prema svojim enamau umjetnosti, enama intelektualkama i

O

sim prve filmske biografije enekoja je Hrvatsku povijesno i kul-turno zaduila bivajui daleko

ispred svog vremena, Biljanin je projektzasigurno i osvrt na osobnu priu o pro-bitku snane i kreativne ene u drutvukoje podrku i priznanje svojim umjet-nicama i kreatoricama daje eventualnonakon meunarodnih priznanja, a estoni tada dovoljnu za duh i talent kakav jeZagorka bila na poetku 20., a Biljana jena poetku 21. stoljea.

Biljana aki-Veseli hrvatskoj je publicinajpoznatija kao redateljica filma Dekokojem se urilo (2001), filma u kojem jeautorica ispriala priu o potrazi za tije-lom brata nestalog u ratu, a koji je osim

Grand Prixa, do-bio i nagraduza najboljeg re-datelja i najboljidokumentarnifilm, ali i nagra-

Film o Zagorkiredateljice Biljane aki-Veseli

enama knjievnicama, rekla je Biljana iistie da se nada da e film na neki nainispraviti brojne nepravde koje su joj za i-

vota nanesene.Zagorku su u filmu kroz razliita ivotnarazdoblja utjelovile etiri amaterske glu-mice; Klara Justi (9), Irena Piklik (14),

Vedrana etkovi (32), ura Veljovi(73). Uz njih igra i brojna profesional-na ekipa: arko Potonjak, Ura Raukar,

Bojan Navojec, Vesna Tominac Matai,Kristina Krepela, eljko Vukmirica, PeroKvrgi, Dubravko Sidor, Nada Gaei Li-vakovi, Mira Bosanac, Zvonko Novosel.

RedateljicaBiljana aki-Veseli


15/44

20

sudjelovao je u izradbi novih zakona. Svivaniji zakonski nacrti toga vremena (oso-bito oni s podruja civilistike) proli su nje-govu redakciju i u velikom su dijelu plodnjegova rada. I nakon Drugoga svjetskograta radio je kao referent i lan komisijana izradi niza znaajnih zakonskih prijed-loga (Zakon NRH o konvalidaciji brakova io imovinskim odnosima branih drugova,Zakon o parninom postupku te Zakono autorskom pravu) dajui svoje vrijednei dragocjene primjedbe. Sudjelovao je nameunarodnim konferencijama za izjed-naenje mjeninoga (1930.) i ekovnogaprava (1931.) te na Diplomatskoj konfe-renciji o autorskom pravu u enevi 1952.godine.

Prof. Eisner je ivio nadasve skromno i po-vueno, sam, bez ueg obiteljskoga kruga.Svoj ivotni smisao i zadovoljstvo nalazio

je u predanome radu. Kao vrstan znan-stvenik i dobar i plemenit ovjek uivao

je nepodijeljeno potovanje i ljubav svojihkolega, brojnih potovatelja te studenata.

Upravo je o svojim studentima vodio oin-sku brigu, koji su u njemu nalazili dobroguitelja, spremnoga da im uvijek pomognesavjetom i zagovorom. Prof. Eisner ostao jezapamen i kao nesebian dobrotvor. Po-tekoe s kojima se susreo kao mladi ovjeki koje su ga primorale da bez tue pomoi,oslanjajui se iskljuivo na vlastito znanje,sposobnost i marljivost sam sebi prokriput, potaknule su ga da mali imetak (koji jestekao iskljuivo svojim predanim radom)ostavi u obliku zaklade za pomo siroma-nim studentima.

naelnika zakonodavnog odjeljenja. Naovoj posljednjoj dunosti ostao je do 1933.,kada je izabran za redovitoga profesoraPravnog fakulteta u Zagrebu za predmetepandektno i meunarodno privatno pravo.Nakon uspostave NDH zatraio je arijskaprava, no nije poznato je li ih i dobio. Ponalogu iz Ureda poglavnika od 31. prosinca1941. bio je izuzet od mjera protiv idova sobzirom na injenicu da e mu moda bitipodijeljene dozvole boravka i rada te nijebio upisan u Kartoteku idovskoga znaka.U sijenju 1943. umirovljen je u posljed-njem valu umirovljenja idovskih profesora.Odmah po svretku rata vraen je na svojpoloaj; gdje ostaje do potkraj 1955., kadaje umirovljen zbog visoke ivotne dobi, na-stavivi i dalje rad na fakultetu u svojstvuhonorarnoga nastavnika.Znanstveni je rad prof. Eisnera broji mnogoobjavljenih lanaka, rasprava, knjiga ocjenai prikaza, ali je bitan i po raznolikosti ma-terije koju je obraivao. Njegovo podrujebilo je prvenstveno graansko pravo, ali sebavio i obiteljskim pravom, meunarodnimprivatnim pravom, trgovakim, mjeninim,ekovnim i autorskim pravom, a pored togarimskim i pandektnim pravom. Ukupno jeobjavio preko 60 znanstvenih radova, odega 28 iz vremena poslije II. svjetskograta. ivotno mu je djelo Meunarodnoprivatno pravo, u dva sveska (prvi je svezakobjavljen 1953., a drugi 1956.) u kojemuje u punoj mjeri vidljivo njegovo ogromnopravniko znanje.Znaajan je doprinos prof. Eisnera i u za-konodavnome radu. Od 1924. do 1933.

Tekst: Dunja Pastovi,

asistentica na Katedri za povijest

hrvatskog prava i drave

Pravni fakultet u Zagrebu

Foto: Fototeka PFZ

Dr. Bertold Eisner (Korolwka, Ukraji-na, 1875. - Zagreb, 1956.) iako nijeroeni Zagrepanin, nedvojbeno

zasluuje da ga se smatra naim istaknutimsugraaninom koji ne smije biti preputenzaboravu. Znameniti profesor Pravno-ga fakulteta doao je u Zagreb iz dalekeGalicije (biva Austro-Ugarska monarhija,danas Ukrajina) te naavi u naem gradugostoprimstvo, on se tom gradu priljubio iobilato oduio savjesnim i marljivim stru-nim radom. On je bio jedan od pionira naepravne znanosti, a istovremeno i jedan odnaih najplodnijih pravnih pisaca.ivotni put prof. Eisnera nije bio nimalolak. Borba za opstanak i materijalne tekoeprebacile su ga iz jednoga kraja prostraneAustro-Ugarske monarhije u drugi. Gimna-ziju i Pravni fakultet zavrio je u ernovica-ma (danas Rumunjska), gdje je 1899. pro-moviran u doktora prava. Poslije zavrenastudija stupio je u slubu kod kotarskogasuda u Beu kao sudski vjebenik. Polovi-nom 1900. godine zbog materijalnih te-koa otiao je u Bosnu, gdje je slubovaona sudovima u Travniku, Jajcu, Prijedorui Kljuu, a 1905. postaje referent u pravo-sudnom odjelu tadanje Zemaljske vladeBosne i Hercegovine u Sarajevu, gdje ostajena radu do 1924. godine. Nakon toga jepozvan na rad u Ministarstvo pravde u Be-ograd, ali je ve poetkom 1925. na vlastitumolbu razrijeen te dunosti pa se vratio uSarajevo gdje je preuzeo funkciju predsjed-nika graanskoga senata Vrhovnoga suda.Krajem 1928. ponovno je pozvan na rad uMinistarstvo pravde u Beograd u svojstvu

Dr. Bertold Eisner

Dobrotvor izUkrajineIako roenjen nije bio Zagrepanin, dr. Bertold Eisner zasluio je da ga se smatra

jednim od naih najistaknutijih sugraanina. Ovaj znaajni znanstvenik dao

je veliki doprinos graanskom pravu, no ljudi e ga moda najvie pamtiti po

njegovoj nesebinosti i osnivanju zaklade za pomo siromanim studentima.

Zagrepani koje ne smijemo zaboraviti


16/44

21

Naime, elektrino svjetlo zasjalo je unaem gradu prije 100 godina - 5.studenoga oko 18 sati, kada su sejedna za drugom palile elektrine pla-menke od Frankopanske preko Ilice, Trgabana Jelaia do Prake i Zrinjevca. Elek-trina energija potekla je iz parnih strojevai generatora Elektrine centrale Munjare imreom se razlila do prvih arulja. Dva danakasnije, 7. studenog na mreu su prikljue-ni svi potroai. Okupljenim zagrepanimase kratko obratio direktor Elektre Zagreb,Marko krobo, direktor Elektrane Toplane,Mladen Beljo, te zagrebaki gradonaelnikMilan Bandi. Potom su predsjednik Uprave

HEP-a Ivan Mravak i gradonaelnik Bandisimbolino upalili svjetiljku i time otvoriliprogram obljetnice. Kako bi graanima do-arali ugoaj ivota na gradskim ulicama spoetka prologa stoljea, Ilicom je vozio fi-jaker, a uokolo su etali glumci kostimiraniu Mariju Juri Zagorku, Lady ram i A.G.Matoa, a starogradske lagere izvodili suKraljevi ulice. Na sam dan poetka javneelektrifikacije odrana je sveana proslavakojoj su prisustvovali izaslanik Vlade RH,pomonik Ministra gospodarstva, rada ipoduzetnitva, eljko Tomi, gradonael-nik Milan Bandi, lanovi Uprave HEP-a ibrojni drugi uglednici iz javnoga i politi-

Stoljee svjetlau Zagrebu

koga ivota, koji su u svojim obraanjimaistaknuli znaaj ovog jubileja. Uz nastupeansambla Lado i kratak dokumentarni film,dodijeljene su i dvije simboline darovnice:Zagrebakoj nadbiskupiji za postavljanjenove rasvjete na obnovljenu zagrebakukatedralu darovnicu je uruio predsjednikUprave Ivan Mravak, a u ime nadbiskupaBozania donaciju je preuzeo ekonom Za-grebake nadbiskupije Ivan Hren. Donacijau iznosu od 100 000 kn uruena je i Hrvats-kom savezu slijepih, a njegov predsjednikVojin Peri zahvalio je na plemenitoj donaci-ji. Rekao je kako slijepi i slabovidni ne moguvidjeti svjetlo, ali ga itekako osjeaju.

U okviru programa obiljeavanja Stoljea svjetla u Zagrebu - kojim Elektra Zagreb i

Elektrana Toplana obiljeavaju 100-tu obljetnicu javne elektrifikacije Grada Zagreba,

6. studenog je na uglu Gundulieve i Ilice postavljena replika prve zagrebake svjetiljke

koja je elektrinim svjetlom zasjala davne 1907, a dan kasnije, 7. studenog, odrana je

sredinja sveanost u HNK pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske


17/44

22

Povijest grada

Tekst: Boris Mai, vii kustos-arheolog

Muzej grada Zagreba

Mamertinski novacP

rve tragove arheolokoga djelova-

nja unutar Muzeja grada Zagreba

biljeimo u 1911. godini, u prome-

moriji tadanjega direktora Emilija pl. La-

szowskog povodom nalaza i preuzimanja

8 arheolokih predmeta pronaenih prili-

kom dogradnje gradske vijenice u Vije-

nikoj, danas Kuevievoj ulici. Gotovo 80

godina kasnije, 1989. godine, prigodom

restauratorskih zahvata na spomenikom

kompleksu (unutar kojega se nalazi Mu-

zej grada Zagreba) arheolozi su zapoeli

zatitna istraivanja koja su, s manjim

prekidima, trajala sve do otvorenja novog

stalnog postava 1997. godine. Tijekom tih

istraivanja pronaena je graa koja svje-

doi o postojanju naselja na brdu Gri od

prapovijesnog vremena (7./6. st. pr. Kr.) te

ona, s ostalim nalazima, ini osnovu arhe-

olokog dijela stalnog postava muzeja

Iste, 1997. godine, na inicijativu Gradsko-

ga zavoda za zatitu spomenika kulture i

prirode u Zagrebu, muzej je prvi puta bio

angairan na arheolokim istraivanjima

unutar historijske jezgre Grada - ostataka

temelja gradskih vrata u Opatikoj ulici.

Bio je to poetak uspjene suradnje mu-

zealoga i slube zatite spomenika koja se

nastavila sve do dananjih dana.

Viegodinja istraivanjaMeu inim, potrebno je istaknuti viego-

dinja istraivanja u Parku Gri, gdje su

pronaeni ostaci temelja kompleksa an-

uvinske palae iz prve polovine 14. sto-

ljea, gradsko groblje iz razdoblja 16. i pr.

pol. 17. stoljea te ostaci prapovijesnog

naselja rane faze haltatske kulture stari-

jega eljeznog doba iz 8. st. pr. Kr.. Treba

napomenuti i kako je zatitnim istraiva-

njima provedenim tijekom ureenja hod-

nih ploha Trga sv. Marka potvreno da

Jo uvijek je nemogue ustanoviti u kojem povijesnom razdoblju je ovaj primjerak koriten kao privjesak-amulet,

ali injenica da je rije o jedinom nalazu grkoga novca na podruju Zagreba ini ga izuzetno dragocjenim

se to naselje u starijem eljeznom dobu

protezalo na cijelom platou breuljka Gri

- od dananjega Muzeja grada Zagreba,

preko Trga sv. Marka, do Parka Gri, to

svjedoi o brojnosti tadanje populacije i

znaaju naselja u tom vremenu. Tijekom

tih istraivanja pronaena su i 33 groba

sa skeletnim ostacima pokojnika, od ko-

jih pojedini svjedoe o postojanju sred-

njovijekovnog naselja na Gradecu i prije

tatarske provale 1242. godine. Potrebno

je istaknuti i otkrie radionice za izradu

kaljevih pei koja je na mjestu dananjega

poslovno-trgovakoga kompleksa Centar

- Kaptol, djelovala od kraja 14. stoljea

sve do dvadesetih godina 16. stoljea. Po-

red toga je znaajno i istraivanje unutar

dananje Gornjogradske gimnazije kojim

je ustanovljeno da juno proelje gimna-

zije nije graeno na srednjovjekovnom

bedemu, ve da se njegov temelj nalazi

unutar zgrade te da je sruen prilikom

graevinskih preinaka izvedenih u 19.

stoljeu.

Znaaj ovoga primjerka pronaenoga tije-

kom arheolokih istraivanja u Parku Gri

na Gornjem Gradu 2005. godine, postaje

vei ako se sagleda da su, za razliku od

Jadranske obale, nalazi grkih novaca u

kontinentalnom dijelu Hrvatske izuzet-

no rijetki, a posebice kad sagledamo da

(prema dostupnim podacima o zbirkama

u Splitu, Zadru, Visu i Hvaru) niti na Ja-

dranu nije zabiljeen nalaz Mamertinsko-

ga novca. S druge strane, u Arheolokom

muzeju u Zagrebu uva ih se 13, no bez

podataka o mjestu gdje su pronaeni.

Kako je vidljivo, na primjerak novca je

probuen te je time izgubio svoju osnov-

nu /platenu/ funkciju, postavi tako na-

kitni element s vrijednosnom, estetskom i

simbolikom funkcijom. Rije je o obiaju

ugradnje novca u nakit, to je prakticira-

no od antike pa sve do dananjih dana.

Za sada je nemogue ustanoviti u kojem

povijesnom razdoblju je ovaj primjerak

koriten kao privjesak-amulet, ali injeni-

ca da je rije o jedinom nalazu grkoga

novca na podruju Zagreba ini ga izu-

zetno dragocjenim.

Kampanjski ili oskijski plaenici sebe su

nazivali Mamertincima (izvedeno iz oskij-

skoga imena rimskoga boga Marsa) osvo-

jili su Mesinu oko 288. g. pr. Kr.. Bili su to

vrsni ratnici koji su po osvajanju Mesine

proirili svoju dominaciju na ire podruje

sjeveroistone Sicilije i za kratko vrijeme

postali dovoljno snani da zadre neovi-

snost ak od Sirakuze. Svoj novac su kova-

li iskljuivo u bronci.

Atrakcija mjeseca

Novac grke kolonije Messane

(Mesina)

Kovan nakon 288. g. pr. Kr.

Av: glava Zeusa s lovorovim vijencem

nadesno

Rv: ratnik sa ljemom na glavi i tit;lijevo legenda MAM (EPTINN)

AE, 26,5 x 27 mm; 9,13 gr

MGZ 41888 A


18/44

23

Povijest zagrabakog sportaTekst: Milka Babovi

Foto: Hrvatski portski muzej

Uiteljica tjelovjebeIvana Hirschmann

(1866. - 1943.)

Ivana Hirschmann prva je ena u Hrvatskoj kojoj je gimnastika bila jedini i glavni

predmet za koji je kolovana i osposobljena poloivi struni ispit. Sve svoje

uiteljske godine odradila je u Zagrebu, no do danas, naalost, niti na jednoj

spomen-ploi bilo kojega akog uilita u Zagrebu nema njezina imena.

Nema spomena o Teaju gimnastikeza uitelje pukih kola to ga jepriredio i vodio dr. Franjo Buar uZagrebu od 1. listopada 1894. do 1. travnja1896. godine, a da se ne naglasi kao neo-binost, da je teaj polazila i jedna jedinaena Ivana Hirschmann. U knjiici Izvje-taj teaja za uitelje gimnastike (Zagreb1896.) dr. Franjo Buar pie: Natjecateljaprijavilo se je do 60, od kojih bude primlje-no tek 30, jedan eksternista: voa zagre-bakoga Hrvatskog Sokola, A. Haynek ijedna uiteljica vie puke kole, ispitanave za gimnastiku, gospoica Ivana Hirs-chmannova.Nema razloga da ne saznamo tko je bi-la Ivana Hirschmann. Posebno danas, ka-da ponekad izgleda da svi sportski uspjesiniu u plodnom tlu dananjice, nekakosami od sebe budui da smo iz vree da-rovitosti dobili zamaan dio. Nai su preci,uitelji, prije svih, i ini djelatnici opisme-njeni onovremenim naprednim saznanjimaimali viziju i vjeru u budunost. Uei suspoznali da bez sistematskoga rada u ko-lama i sportskim klubovima talenti ostajunedoreeni ili propadaju.Ivana Hirschmann prva je ena u Hrvatskojkojoj je gimnastika bila jedini i glavnipredmet za koji je kolovana i osposoblje-na poloivi struni ispit. U enskim pu-kim kolama i preparandijama (kasnije isrednjim kolama), gimnastika je bila oba-vezni predmet od 1874. (Zakon od 14.li-stopada 1874). Nedostajalo je osposoblje-nih uiteljica. Zaetnici sistematskog radau kolama i sportskim klubovima FranjoHochmann (1850. - 1893.) i dr Franjo Bu-ar (1866. - 1946.) bili su svjesni da enepresporo ulaze u svijet sporta.


19/44

24

Zahvaljujui temeljitom radu i rezultatimatog truda in agr. Milivoja Radovia, sport-skoga povjesniara, moemo pratiti ivot-ni put Ivane Hirschmann. (Povijest sporta,broj 14, 1971.)

Uiteljica gimnastikeIvana Hirschmann je roena u trgovakojidovskoj obitelji u Donjoj Zelini 5. svibnja1866. Upisana je u matinu knjigu roenihu Zagrebu jer je Donja Zelina tada pripada-la pod vjerski okrug Zagreb. Puku kolu(4 razreda), Viu djevojaku kolu (4 razre-da) i trogodinju Samostansku preparandijuzavila je od 1873. - 1885. u Zagrebu. S 19godina imala je svjedodbu uiteljice. Iva-

na Hirschmann je bila krhke tjelesne grae,niega rasta. U ono je vrijeme upadala uoisvojom kratkom frizurom (pravila i nava-de su traili dugu kosu, ali nisu predvialavjebanje, sport i znojenje!). Nosila je ko-stime u pravilu sive boje, naglaeni ovratnikhaljetka i obavezna mekana mana nekakonalik na leptir kravatu, djelovale su nekimarevolucionarno, protivno drutvenim stan-dardima, drugima lijepo i ugodno. Njezineuenice su znale rei da je stroga, ali biuvijek dodavale da je i pravedna.Dr. Franjo Buar, vrnjak Ivane Hirschma-nn, 1926. ju je zamolio (imala je 60 godina,bila umirovljenica) da opie povode izboranjezina zvanja i poetke njezina rada. Dr.Franjo Buar je tvrdo vjerovao u onu ivot-nu mudrost ono to nije zapisano, nije nipostojalo pa je za sobom ostavio riznicuneprocjenjivih pisanih podataka!Ivana Hirschmann odgovara pismom. Mojaodluka da se posvetim zvanju uiteljicegimnastike potjee inicijativom pokojnogaFranje Hochmanna, uitelja gimnastike iSokola, a posredovanjem ondanjeg mo-ga uitelja risanja na Vioj djevojakoj koli

- Juraja Kutena, koji je bio dobar prijateljmojih roditelja. Franjo Hochmann mi jeodmah posudio svoja struna pomagala.Knjinica Franje Hochmanna bila je za onodoba izuzetno bogata i, to je najbitnije,suvremena od metodike, anatomije, prvepomoi, povijesti gimnastike. A budui daje Ivana Hirschmann izvrsno znala njema-ki, mogla je itati u originalu i usvajati ide-je velikana tadanje napredne pedagokeprakse (Spiess, Basedow, Gutsmuts, Salz-mann Rousseau, Jahn, Pestalozzi).

Polaganje ispitaUporna, probijala se kroz te knjige, upijalaznanje, i konano podnijela molbu za po-laganje ispita za slubu iz tjelovjebe u ni-im pukim kolama. kolske ljetne prazni-ke te 1885. Ivana Hirschmann je iskoristilapojaanim pripremama za ispit. FranjoHofmann je osobno i bez ikakove odteteitave ferije rukovodio mojim priprema-ma. Ispit joj je bio odobren.Poloila ga je 18. listopada 1885. i u ruka-ma imala svoju prvu diplomu uiteljice gi-mnastike. Predsjednik Kraljevskog ispitno-ga povjerenstva je bio ravnatelj zagrebakerealke Josip Torbar (1824. - 1900.), izasla-nik Zemaljske vlade, odjela za bogotovlje inastavu. Ispitivai su bili Franjo Hochmanni dr. Josip Fon, primarius bolnice Milosr-dne brae u Zagrebu. Polagala se teorija ihistorija gimnastike, teorija i praksa nasta-ve, anatomija, fiziologija, prva pomo. Svisu ispiti bili pismeni i usmeni.

Nosila je kostime u pravilu siveboje, naglaeni ovratnik haljetka iobavezna mekana mana nekakonalik na leptir kravatu, djelovalesu nekima revolucionarno, pro-tivno drutvenim standardima,drugima lijepo i ugodno. Njezineuenice su znale rei da je stro-ga, ali bi uvijek dodavale da je i

pravedna.

Kratak izvod iz historije gimnastike

1913.

Teaj 1894-1896 I.H. u prvom redu sredina

Ozbiljnost ispita, irinu i razinu znanja svje-doi program, a potvruje i izbor lanovaispitne komisije.Josip Torbar je bio uvaeni prirodoslovac,teolog, predsjednik JAZU, suosniva Hr-vatskoga planinarskog drutva (1874.) injegov predsjednik (1876. - 1878. i 1883.- 1893.). Dr. Josip Fon (1846. - 1899.)lijenik kirurg, jedan je od osnivaa Hr-vatskoga sokola (1874.), Hrvatskoga plani-narskog drutva (1874.) i prvog hrvatskogklizakoga drutva (1877), a kao starjeinaHrvatskoga sokola (1877. - 1888.) zasluanje za izgradnju Sokolskoga doma u Zagre-bu (1883.).Nikada nije prestala uiti. Ve 1888. po-loila je ispit za uiteljsku slubu na viimpukim kolama iz matematiko-tehnikeskupine i iz istih predmeta ispit 1894. zaslubu na viim djevojakim kolama.

Povijest zagrabakog sporta


20/44

25

Teaj 1894.-1896. I.H. sjedi druga s lijeva

I kruna tome 25. oujka 1986. na Teaju zauitelje u Zagrebu poloila je ispit uiteljicegimnastike na srednjim kolama.

Uiteljske godineSve svoje uiteljske godine odradila je uZagrebu. Spomenimo enski licej, prvudravnu ensku srednju kolu u Hrvatskoj,ali i u cijeloj Austro-Ugarskoj monarhiji(osnovan u jesen 1892.). Ivana Hirschma-nn je slubovala u Liceju od 21. studenoga1892. do kraja kolske godine 1919./1920.U spomenici 60-te obljetnice Liceja prof.Zdenka Markovi je napisala u poglavlju oistaknutim uiteljima: Isto takav, bila je inastavnica gimnastike Ivana Hirschmann,tada na jedini strunjak na tom polju.Ona je vedski gimnastiki sustav na svojnain upotpunila ekim sistemom i takoga prilagodila potrebama enske kole. U

vremenu od 1892. do umirovljenja 1923.odreeno je vrijeme poduavala tjelovjebui u Kraljevskoj strunoj koli, Vioj djevo-jakoj koli, Zemaljskoj vioj djevojakojkoli kuanskog i trgovako-industrijskogusmjerenja, Kraljevskoj uiteljskoj koli uzrealnu gimnaziju, enskoj realnoj gimnazijii u Kraljevskoj zemaljskoj preparandiji.

Sve su to bile enske kole i u svim timkolama je Ivana Hirschmann, uvjerenipobornik nunosti tjelesnoga vjebanja isporta za ene, ostavila svoj duboki trag.Uenice su nauile mnoge sportske igre (ilisu barem saznale za njih). Zato e se u te-meljitim prikazima povijesti kolskoga spor-ta pronai i podatak da su uenice IvaneHirschmann igrale njima prilagoen nogo-met, da su njezine uenice 2. enske realnegimnazije upoznale 1921. hazenu i takodobro igrale da je kola bila rasadnik haze-naica klubovima Concordiji i HAK-u.

Tuan kraj omiljene uiteljicePisala je, prevodila te objavljivala u aso-pisima, posebno u Gimnastici, Sokolu iDomaem ognjitu. Jo 1885. je upozna-la svoje uenice sa sportskim igrama krike-tom i kroketom; to u nastavi - zorno, to

u lancima. Evo nekih naslova koji govoremnogo: Djevojaka gimnastika (1887.),Zrak u kolskoj sobi (1898.), kolska lije-nika revizija (1898.), to pospjeuje tjele-sni odgoj uope, a posebno onaj djevojaka(1898.), ime uuvamo djecu od zgrbljenehrptenice (1898.), Njega zubi (1898.), Onervoznosti uenika (1899.), Pluna gi-

mnastika (1912.), Potreba gimnastike i iga-ra u ratno doba (Narodna zatita 1918.)Knjiica Kratki izvadak iz historije gimna-stike prvo je posebno izdanje o povije-sti gimnastike u nas. Priredila ju je IvanaHirschmann i objavila 1906. Drugo izdanje

(preraeno i proireno) tiskano je 1913.Zadivljuju saeti, jasni i pouni tekstovi okorijenima gimnastike, tjelesnog vjebanjau Kineza, Japanaca, Egipana Indijana-ca, Grka i Rimljana, o Olimpijskim igrama,europskim narodima. Opirnije je pisala onaoj prolosti i o pukim igrama. Posebnoje izdvojila i podrobno opisala Moreku iSinjsku alku. Tekst o Sinjskoj alki ilu-striran je s dva rjeita crtea.Ivana Hirschmann je umirovljena 1923. i-vjela je u Zagrebu. I dalje je mnogo itala, idalje posjeivala kazalite, simfonijske kon-certe. Iz stana u Drakovievoj ulici u noi

5. svibnja 1943. agenti su je odveli u zatvorna Savskoj cesti, odakle je transportirana ulogor Auschwitz/Oswiecim gdje je u plin-skoj komori uguena 8. svibnja 1943.In. Milivoj Radovi u svom lanku pie:Budui da je poginula za vrijeme strahotarata 1943. nije bilo ni nekrologa ni napi-sa zahvalnosti, pa zato moramo naknad-no skupljati grau za biografiju i prikazdjelovanja ove zaslune uiteljice. A svojtekst pisan 1973. zavrava ovim rijeima:Na kraju moramo konstatirati da je IvanaHirschmann zasluna uiteljica koja je 40godina odgajala generacije uenica, pisa-la strune knjige, pokazavi put buduimkroniarima ili povjesniarima sporta. No,do danas niti na jednoj spomen-ploi bilokojeg akog uilita u Zagrebu nema nje-zina imena.Ako se u meuvremenu to promijenilo, do-bro je.

Nikada nije prestala uiti. Ve 1888. poloila je ispit za uiteljskuslubu na viim pukim kolama iz matematiko-tehnike skupine i iz

istih predmeta ispit 1894. za slubu na viim djevojakim kolama. Ikao krunu tome je (25. oujka 1986.), na Teaju za uitelje u Zagrebu,

poloila i ispit uiteljice gimnastike na srednjim kolama.

Sinjska alka crte iz knjige Kratak

izvod....


21/44

26

Zagrebaki tramvajposebna je atrakcija

Razgovor sa strancemRazgovarala: Biba Salata

Direktor hotela The Regent

Esplanade govori o svom ivotu

u Zagrebu, o tome to mu ivot u

Zagrebu ini ljepim te napominje

kako su tramvaji posebna

zagrebaka atrakcija te koju

nikada ne bismo smjeli ukinuti

Jorgen Jorgensen,generalni direktor hotela The Regent

Esplanade Zagreb

Jorgen Jorgensen roen je u Danskoj,a kolovao se u Sjedinjenim ameri-kim dravama. 30 godina vodio je

hotele s 5 zvjezdica na svim kontinenti-ma. Osim materinjeg, danskog jezika gos-podin Jorgensen govori engleski, francu-ski, panjolski i njemaki. Ispriao nam jekako radi, to voli u Zagrebu i kako sje-

vernjak vrlo lako postaje mediteranac.


22/44

27

emo vidjeti za 12 mjeseci. Siguran samda e rezultati biti odlini i pokazati velikiuspjeh ove suradnje.

Hotelijerstvo i turizam su vana granagospodarstva u Hrvatskoj. to vi mislite?

Nije problem prodati turistima Hrvatsku.Hrvatska je predivna, zelena, topla, punapovijesnih znamenitosti, kulturnih spome-nika i dobre hrane, ljudi su nevjerojatnoljubazni. Nije problem dovesti ljude u Hr-

vatsku. Najvei problem predstavlja nedo-voljan broj letova za Hrvatsku. U svakomsluaju, ako gledate 2007., u odnosu na2006. dogaa se nevjerojatan napredak uindividualnim i grupnim putovanjima u

Hrvatskoj. I sam Zagreb je podigao razinuposjeenosti pa je sada uravnoteena po-sjeenost tijekom cijele godine.

Hotel Regent Esplanade je omiljenhotel Zagrepana. Imate li u planu or-ganizirati zanimljiva sezonska dogaanjanamijenjena lokalnom stanovnitvu ili steuglavnom usmjereni stranim gostima?Ovaj elegantni hotel oduvijek je dobroposlovao i poznat je kao dom svih Hrvata,kao i stranih posjetitelja. Regent Espla-nade je poznat, ima tradiciju, predivno

Jeste li stekli prijatelje u Hrvatskoj?Da, naravno. Poznam puno stranaca, anajbolji dugogodinji prijatelji su mi i neki

Hrvati. Neke poznam dugo, sreli smo se udrugim zemljama dok su bili ambasadori.

Mnogo radite, no ipak, ime se bavitekada imate malo slobodnog vremena?

Na poslu provodim 10-12 sati dnev-no. No, kako volim biti u Hotelu Regent

Esplanade, ne smatram da sam na posluve uivam. U svakom sluaju, u slobod-no vrijeme se bavim sportom i vjebam,uivam u kulturnom ivotu grada, zani-ma me suvremena umjetnost kao i starimajstori pa obilazim muzeje i galerije.

Uivam u gradu, a volim otii i na kavu uneki od malih ulinih kafia.

Jeste li zadovoljni postignutim rezul-tatima Nordijske gospodarske komore(NCC) u Hrvatskoj?

Prolog su mjeseca odrani dani NCC-au Hrvatskoj. Taj dogaaj je podralo 70nordijskih kompanija koji su imali ansupredstaviti tehnologiju i dizajn nordijskihzemalja, te 360 kompanija iz Hrvatskekoje surauju sa NCC-om. Smatram da jeostvaren nevjerojatan uspjeh, a rezultate

Ovaj elegantni hotel oduvijek je dobro poslovao i poznat je kao dom svihHrvata, kao i stranih posjetitelja. Veselim se radu i ivotu na ovakvom mjestui nastavljam tradiciju kao to i postavljam nove planove i ciljeve.

Koliko ste dugo u Zagrebu? Kada steprvi put doli i kakvi su vam dojmovi?

Doao sam u Zagreb prije godinu dana napoziciju generalnog direktora hotela The

Regent Esplanade. U kratkom vremenupozvan sam predstavljati nordijske zemlje

u Hrvatskoj i to mi se uinilo zanimljivimpa sam prihvatio poziciju predsjednikaNordijske gospodarske komore u Hrvat-skoj kako bismo privukli to vie ljudi ipredstavili nordijske kompanije i njihoveproizvode u Hrvatskoj.

Roeni ste u Danskoj, studirali u SAD-u, dom vam je u panjolskoj. Kako ste senali u Hrvatskoj?

Doao sam u Hrvatsku iz Dubaija. To jesvijet za sebe. Vrlo je zanimljivo za nekokrae vrijeme tamo ivjeti a i poslovnemogunosti su fantastine, no to nijemjesto gdje bih volio ivjeti. Jedan samod sretnika koji je obiao cijeli svijet. Ra-dio sam u Sjevernoj i Junoj Americi, na

Bliskom Istoku i u Europi, no ipak, nakonivota u Meksiku postao sam pravi me-diteranac.

Jeste li u Zagrebu s obitelji? Kako seoni prilagoavaju?S obzirom na to da je na dom u panjol-skoj i moja ena putuje na relaciji Hrvat-ska - panjolska i sve joj se tu svia. Voliproetati Zagrebom, kao i izlete u Istru. Amoje su keri studentice pa rado dolaze uposjete i oduevljene su Zagrebom.

S predsjednikom Republike Hrvatske

Stjepanom Mesiem

Na poslu provodim 10-12 satidnevno. No, kako volim biti u Ho-telu Regent Esplanade, ne smatramda sam na poslu ve uivam.

S Karolosom Papouliasom, predsjednikom Grke


23/44

28

etnju na Gornji grad. Isto tako provezlibismo se tramvajem i posjetili Mimaru,

MUO, HNK.

Jeste li imali ansu vidjeti neto izvanZagreba?

Da, posebno volim otii u Istru. I to uunutranjost. Tamo idem na izlete, a naj-miliji mi je Hum i mala konoba u kojoj

je poseban doivljaj sjesti kraj kamina iuivati u pogledu i domaoj manetri.

Spomenuli ste etnje Gornjim gradom ivonje tramvajem, biste li to promijenili?

Nikako. Zagreb uiva u luksuzu da jeglavni grad, a ipak jo nije jako velik.

Naravno, ima sve vie automobila i svemanje mjesta za parkirati, no to je sudbi-

je obnovljen i to u skladu tradicionalnihi suvremenih elemenata koji doprinoseugodnoj, luksuznoj i prozranoj atmosfe-ri. Veselim se radu i ivotu na ovakvommjestu i nastavljam tradiciju kao to i po-stavljam nove planove i ciljeve. Trudimo

se prilagoditi lokalnom tritu i uklopitise u drutvo i obiaje. Uspijevamo bitiprihvaeni. Naravno, uz ovako velike pro-mjene u ureenju trebati e malo vreme-na dok se svi prilagode.

Kamo biste poveli svoje prijatelje da vamdou u goste i to biste im pokazali?U etnju gradom. Najprije na Dolac iCvjetni trg - za mene je to najvea atrak-cija grada, a potom na kavicu u Tkalu i

Razgovor sa strancem

Hotel The Regent Esplanade Zagreb

nedavno je primio nekoliko prizna-

nja za izvrsnost u pruanju luksuznih

usluga. Na dodjeli nagrada World Tra-

vel Awards 2007. hotelu The Regent

Esplanade Zagreb uruene su dvije

prestine nagrade: za najbolji hotel u

Hrvatskoj te za najbolji predsjedniki

apartman u Hrvatskoj. Naime, u gla-

sovanju je sudjelovalo 167.000 turi-

stikih djelatnika i putnikih agencija

iz cijeloga svijeta, a sveanu dodjelu

nagrada 9. listopada u Londonu pratili

su BBC World, Breaking Travel News,

Conde Nast, Time Out & The Guardi-

an. Ta turistiko-hotelijerska nagrada

(inaica filmskoga Oscara) najvea je i

prestina nagrada u globalnoj turisti-

koj industriji. Ustanovljena je 1933.

godine kako bi priznala i proslavila

izvrsnost u turizmu i hotelijerstvu.

U novom izdanju najprestinijega turistikog magazina na svijetu Conde Nast Traveller predstavljen je popis najboljih hotela,

cruisera, aviokompanija, otoka i gradova na svijetu pod nazivom TOP 100 Readers Choice Awards - The Best in the world.

Brojni itatelji magazina glasovali su za one koji su nadmaili njihova oekivanja u pruanju vrhunskih i visokopersonaliziranih

usluga. U vrlo uski krug od 100 najboljih hotela u Europi, uvrten je i The Regent Esplanade Zagreb koji se na listi nalazi na

izvrsnom 34. mjestu.

Uz navedena, The Regent Esplanade ove je godine kao prvi hotel u Hrvatskoj primio jo dva prestina priznanja: The Internatio-

nal 5* Diamond Award te Superbrands. Hotel The Regent Esplanade Zagreb je time potvrdio svoju vodeu poziciju na svjetskom

tritu luksuznih usluga.

Nagrade hoteluThe Regent Esplanade Zagreb

na svih gradova koji rastu pa taj problemnee zaobii ni Zagreb. Mora se nai rje-enje za parking. to se tie Gornjeg gradai Vlade, smatram da je turistima posebnozanimljivo osjetiti ivot, tradiciju i ivostmalih uliica. To je armantno. Isto tako,

posebna su atrakcija zagrebaki tramvajikoji vas mogu svuda odvesti. Nikada ni-sam imao goste, a da ih nisam po Zagrebuprovezao tramvajem. Nadam se da ete ihzadrati i dobro turistiki iskoristiti. U Ko-penhagenu, u Danskoj, od kuda dolazim,radi proirenja ulica i urbanistikih plano-

va, ukinuli su tramvaje i to je velika grekajer je grad izgubio svoj duh.


24/44

31

KulturaTekst: Radovan Lorkovi

Povodom obljetnice roenja poznate pijanistice se u Zagrebu i u drugim hrvatskim gradovima

odrava niz koncerata koji ocrtavaju djelovanje ove znaajne umjetnice

Zagrebaka pijanistica Melita Lorko-

vi roena je prije 100 godina (25.

11. 1907.), a umrla je prije 20 go-

dina (1. 11. 1987.). Tim povodima odrava

se u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovi-

ma niz koncerata koji ocrtavaju djelovanje

te umjetnice: Zagrebaka Filharmonija

spominje stogodinjicu roenja pijanisti-

ce Melite Lorkovi koncertom na kojemu

su izvedeni glasovirski koncerti hrvatskih

skladatelja. Dva su djela ovoga programa

bila posveena Meliti Lorkovi: Klavirski

koncert Milka Kelemena iz 1952. i Vrzino

kolo Borisa Papandopula iz 1968., a osim

toga su izvedena i oba djela Dore Pejae-

vi za glasovir i orkestar: Klavirski koncert,

op 33 iz 1911. i Fantasie concertante, op.

48 iz 1919. Solistice ovoga programa su

Pavica Gvozdi (koja je ove godine navri-

la 70 godina), a nositeljica je prijelaznoga

prstena Melite Lorkovi (djela Dore Pejae-

vi), Maja Bakra, nositeljica prijelazne igle

Melite Lorkovi (Vrzino kolo Borisa Pa-

pandopula) i Martina Filjak (Koncert Milka

Kelemena). Zagrebakom Filharmonijom

upravlja Nada Matoevi.

Boris Papandopulo je Meliti Lorkovi nami-

jenio Vrzino kolo, inspirirano kronikom

o Grabancijau dijaku. Oba koncertna djela

Dore Pejaevi rjeito svjedoe o navede-

nom zapostavljanju njezina stvaranja: kla-

virski koncert op. 33 u g-molu je iskreno i

duboko inspirirano djelo velike elegancije i

formalna savrenstva.

Zagrebaka filharmonija je 2000. godine

izdala CD sa ivom snimkom Klavirskoga

koncerta Milka Klemena u izvedbi Melite

Lorkovi u Koncertnoj dvorani Istra dav-

ne 1957. godine pod ravnanjem maestra

Milana Horvata.

Uz 100-tu obljetnicu roenja

pijanisticeMelite Lorkovi

Centar za enske studije najavljuje odra-vanje kulturne manifestacije Dani MarijeJuri Zagorke. U posljednjem tjednu stu-denoga (26. 11. - 2. 12.) odrat e se niz

javnih dogaanja kojim e Zagrepankei Zagrepani imati priliku bolje upoznatinjezin ivot i raznoliko knjievno, novi-narsko i javno djelovanje.

Uz zalaganje gradonaelnika, g. MilanaBandia, Grad Zagreb svojim je pokrovi-teljstvom odluio na jo jedan nain podr-ati dostojno obiljeavanje 50. obljetnicesmrti (30. studenog) nae najitanijespisateljice koja je ostavila neizbrisiv tragu kulturnoj povijesti Zagreba i Hrvatske.

Dani Marije Juri Zagorke predstavljate vrhunac niza kulturnih manifestaci-

ja odranih u 2007. godini, koju stoga

slobodno moemo proglasiti Zagorkinomgodinom.

Uz financijsku podrku Gradskoga uredaza obrazovanje, kulturu i port, program

Dana podrali su i Ministarstvo kulture,Ministarstvo znanosti, tehnologije i portai Ured za ravnopravnost spolova Vlade

Republike Hrvatske.Program Dana ukljuuje ova dogaanja:

- etnju Zagorkinim tragom po Zagrebu,uz struno vodstvo Slavice Jakobovi

Fribec po 20 toaka u gradu Zagrebuvezanih uz njezin ivot (27. 11.)- Okrugli stol o poloaju ena u hrvatskimmedijima (28. 11.)- Javna predavanja u gradskim knjinica-ma u Vrbovcu (27. 11.) i Samoboru(29. 11.)

- Polaganje vijenca na Zagorkin grob(29. 11.)- Dvodnevni znanstveni skup Marija JuriZagorka - ivot, djelo, naslijee, u orga-nizaciji Centra za enske studije i Odsjekaza komparativnu knjievnost Filozofskogfakulteta i u suradnji s Hrvatskim novi-narskim drutvom i Hrvatskim drutvompisaca (30. 11. - 1. 12.)- Izlet u Zaretje i Stubiki Goluboveci upoznavanje s mjestima u kojima jeZagorka odrasla i kolovala se (2. 12.)

Detaljan program dostupan je na webstranici Centra za enske studije

www.zenstud.hr.

Dani Marije Juri Zagorke


25/44

32

morala utke (ili uutkana) podviti rep

(izuzev dvije stotine najbogatijih obitelji

koje su ga digle, odnosno digle najve-

i dio nacionalnoga bogatstva). Jednako

smo tako kod uruavanja dijela tvornice

Nade Dimi uli mudre izjave investitora

u stilu pa bila je stara i dotrajala. U stilu

te izjave danas nestaju vrijedna kamena

sela dalmatinske zagore, vrijedna drve-

na arhitektura sredinjeg dijela Hrvatske,

planiraju se ruenja historicistikih kua u

zatienoj urbanoj jezgri Zagreba, a ako

se nastavi u tom stilu staro i dotrajalo u

toj progresiji bi netko mogao zakljuiti da

je i Dioklecijanova palaa zaista prastaro

ruglo koje je preivjelo vjerojatno samo

Mala kola antikvarijata

Proitali ste naslov i vjerojatno vam sada izgleda da je na mali, ali agilni, list prvi objavio stranuekskluzivu. elite upaliti televizor, radio ili ostala sredstva informiranja s hitnim vijestima, ali nigdjeniti ujete niti vidite jednu takvu vijest kao to je ruenje zatienoga spomenika kulture tvornicePenkala imena koje je zaista jedno od najprepoznatljivijih hrvatskih brandova u svijetu.

Ovih dana vjerojatno vam nije pro-

maknula vijest kako je uruen

dio zgrade (zatiene industrijske

arhitekture) u privatizaciji ve jednom

ekonomski sruene tvornice Nada Di-

mi. Nada Dimi bila je ena heroj (anti-

faistkinja), jedno od imena velike plejade

heroja Drugoga svjetskog rata. U svezi s

time bi nam se moglo nametnuti i pitanje

jesu li nekada ljudi bili hrabriji te zato

danas nemamo nijednoga heroja-borca iz

vremena Domovinskoga rata (pa tko nas

je to uope obranio i stvorio dravu?!), a

sve to u vremenu kada je ta ista tvorni-

ca zavrila dobro poznatom metodom

- privatizacijom. Naalost, danas nas oda-

Uruila se tvornica jednoga od

najprepoznatljivijih hrvatskih brandova -

tvornica PenkalaTekst: Jura Gaparac

svuda umjesto zaslunih heroja Domo-

vinskoga rata zapljuskuju imena ugled-

nih graana - stupova drutva, a koje

sarkastino nazivamo junacima/herojima

pretvorbe i apatino se mirimo s njihovim

mudrim savjetima u stilu one tko je ja-

mio, jamio.

emu slue zavodi?Ova posvemanja apatija je vjerojatno je-

dan od razloga to nas nije previe uz-

budilo ruenje jednoga od socijalistikih

brandova - naime, dobro nam je poznato

da su i mnogo vrijedniji giganti nestali u

privatizaciji u kojoj je velika veina nas


26/44

33

neuinkovitosti tog Zavoda? Jesu li mo-

da tendeciozno neutemeljeni?

Jel moda netko svjesno opstruira rad

Zavoda ili se je (u to ne mogu povjerova-

ti ako u Zavodu rade struni ljudi) mogla

dogoditi omaka da smo bili obavijeteni

o ruenju dijela tvornice Nade Dimi, a dase gotovo nigdje nije ulo da je taj vri-

jedni industrijski objekt, izgraen 1911.

kao tvornica za izradu pisaega pribora

vrijednog hrvatskog, svjetski poznatoga,

branda Penkala. Jel nam to netko svjesno

pokuao pod imenom Nade Dimi (a na-

alost u stilu gomile slinih brandova koji

su ispod svake cijene preko noi nestali u

neijim privatnim depovima) zatajiti ime

Penkala ili su zaista oko nas veinom do-

bro plaeni nekompetentni ljudi?

Nije li se taj isti Zavod kod izdavanja do-

zvole za radove investitora trebao upo-

znati s povijesnom vrijednou samog

objekta?

Osobno bismo i ja i vi mogli navesti jo

puno ovih nije li? ili moda ne stoji u

opisu posla toga Zavoda? Ako je tako,

onda su i napadi na investitore upueni

na krivu adresu.

Gospodin Tischler i PenkalaDio prie o vrijednosti branda Penkala po-

kuat emo vam rasvijetliti i ovim naim

tekstom. Pria o Penkali osobito je zani-

mljiva u dananje vrijeme kada hrvatski

uvoz naveliko nadmauje izvoz jer je tvor-

nica zahvaljujui Penkalinim patentima,

izvozila hrvatske proizvode diljem svijeta

zato to nije bilo poduzetnih investitora

koji bi na tom najljepem dilu svita, ta-

man usred Splita sagradili neto ljepe,

modernije, svrsishodnije, funkcionalnije,

te s puno vie kvadrata na to manje pro-

stora.

Zanimljivo je da pored Dravnoga zavodaza zatitu spomenika kulture na grad na

proraunu jo ima i jedinstven hrvatski

kuriozitet - Gradski zavod za zatitu spo-

menika kulture, o kojem ne treba dvojiti

da bi svakako trebao biti instrument koji

bi pored Dravnoga zavoda pojaano tre-

bao brinuti o zatiti kulturno-povijesnih

vrijednosti naega grada. O radu toga za-

voda (a sudei prema

brojnim novinskim

naslovima) moglo bi

se zakljuiti da vie

slui tome kako bi

se zatita mogla ski-

nuti s nekih objekata

nego da se neki novi

zatite, te da smo vie

od glasa toga Zavo-

da suoeni s naalost

najee neuinkovi-

tom kukn javom

nekih od arhitekata i

povjesniara umjet-

nosti, a koji nisu pla-

eni za taj radni zada-

tak, nego idaealistiki

pokuavaju odraditi posao onih koji su za

to plaeni. U prilog takvim novinskim in-

sinuacijama svakako idu i primjeri kao

to je devastacija Planievih kua, te se

u skladu s takvim primjerima (i, naalost,

s gomilom slinih) pitamo emu plaamo

neto poput rada toga Zavoda kad on svo-

jim radom ne moe zaustaviti privatne

investitore u njihovim naumima. Troimo

li mi to iz prorauna za brigu o spomeni-

cima kulture novac na ustanovu nemonu

da uinkovito i smjesta zaustavi primje-

re naalost svakodnevnog kulturocida te

kroji li u pravnoj dravi (uz sve zakonske

regulative) imuni pojedinac svojom sa-

movoljom zakone i nisu li kod nas zakoni

napravljeni za to da slue za ope dobro

svima, a ne samo njima? Pitamo li se je li

moda Zavod postavljen na neuinkovi-

tim temeljima za svoj rad ili zaista neto

ne tima s radnim elanom zaposlenika u

njemu te to je krivo za tolike lanke o

te je tako, kao neposredni ambasador,

pronosila glas o Lijepoj naoj.

Naliv pera u luksuznim izvedbama (a kao

objekti dizajna nekih od najveih dizaj-

nerskih imena 20. stoljea, ali i naega

21. stoljea) postala su, uz recimo satove,

manet gumbe, kravatu, sastavni dijelovimukog nakita. Originalni primjerci Pen-

kalinih proizvoda jednako su tako postali

vrijedni predmeti kolekcioniranja, u svi-

jetu razgranate mree kolekcionara rijet-

koga pisaeg pribora. Penkalini proizvodi

kod nas - u zemlji iz koje je sve krenulo, i

danas se pronalaze po nekim zaboravlje-

nim ladicama ili u ostavama starih stvari

kao to su podrumi ili

tavani, a esto u ne-

prikladnim uvjetima

u kojima su najee

izvrgnuti poveanoj

mogunosti propa-

danja. Gubitkom ta-

kvih komada gubimo

nadasve i vaan dio

kolektivne memorije.

Svemu tome se svo-

jim marnim radom

svakodnevno suprot-

stavlja gospodin Mi-

roslav Tischler, na

sugraanin te jedan

od najveih znalaca

lika i djela Eduar-

da Slavoljuba Penkale. A rezultat svojih

dugogodinjih istraivanja na tu temu

okrunio je i respektabilnom knjigom (ije

izvatke vam donosimo u naem listu).

Miroslav Tischler vlasnik je trgovine anti-

kviteta u Ilici 66, koja je u najveem di-

jelu specijalizirana za pisai pribor. Ovdje

moete popraviti vaa, naprimjer, stara,

naslijeena, vrijedna naliv pera, kupiti

neko takvo ili moda prodati neko do ko-

jega vam nije stalo, a ije vrijednosti mo-

da niste bili ni svjesni te koje kao takvo

moda ba nekome nedostaje kao kruna

njegove kolekcije. Uz Miroslavov entuzi-

jazam i znanje ne sumnjam da e vam se

otvoriti i saznanje o jednom zanimljivom

svijetu koji vam je moda bio nepoznat,

a koji u sebi (dobro to znam, na sreu iz

osobnog iskustva poznanstva s gospodi-

nom Miroslavom Tischlerom) krije zaista

udesne prie.

Nastavak u sljedeem broju


27/44

34

(1988.) a na kojemu je na njegov pozivnastupila i Zagrebaka filharmonija (4. 7.1996.). Meu najveim klasinim glazbe-nicima dananjice, Ivo Pogoreli je prviumjetnik kojemu je UNESCO dodijeliosvoj visokocijenjeni naslov Ambasadoradobre volje (1988.). Pri Zakladi ambasa-dora u Pasadeni, utemeljio je iznimno ci-

jenjeno Meunarodno klavirsko natjeca-nje Ivo Pogoreli (SAD, 1993.) iji je cilj,uz 100 tisua dolara stipendije, pobjed-niku omoguiti potpun umjetniki razvoju vrhunskog solista-koncertanta. Podjed-nako se djelatno zauzima za konkretnupomo bolesnim, siromanim i drutvenoobespravljenim osobama pa je utemeljio

Dobrotvornu zakladu Sarajevo (1994.)pod patronatom UNESCO-a. Ivo Pogore-li je primio mnoge domae i inozemnenagrade, meu kojima izdvajamo: Orlan-do (Dubrovake ljetne igre, 1981.), Vladi-mir Nazor (1985.), Milka Trnina (2002.).

Nositelj je odlija Red Danice hrvatske slikom Marka Marulia (1999.), a dobio jei Porina za poseban doprinos hrvatskojglazbenoj kulturi (1997.).

Kultura

Svjetski poznati umjetnik i pijanist glazbuje poeo uiti sa sedam godina, a nao-brazbu nastavlja na Sredinjoj glazbenojkoli u Moskvi (1970.). Upisuje studij kla-

vira na Konzervatoriju Petar Ilji ajkov-ski (1975.). Poinje intenzivnu suradnjus glasovitom gruzijskom pijanisticom ipedagoginjom Alicom Kezeradze (1976.),s kojom zatim stupa u brak i ostaje pro-fesionalno vezan uz nju sve do njezinesmrti.

Nakon nekoliko pobjeda na dravnimnatjecanjima u bivoj Jugoslaviji osvajaprvu nagradu u Italiji na Meunarodnompijanistikom natjecanju Alessandro Ca-sagrande (Terni, 1978.), pobjeuje i na

Meunarodnom glazbenom natjecanju

Zagreb moj grad br.8

Documents

Transcript of Zagreb moj grad br.8