7/30/2019 Dinamika Br.4
1/16
VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA U NIU
studijski programi:DRUMSKI SAOBRAAJ, INDUSTRIJSKO INENJERSTVO
MEHANIKA 2
(KINEMATIKA I DINAMIKA)
DINAMIKA: PREDAVANJE BR. 4
Predava: mr Boban Cvetanovi
7/30/2019 Dinamika Br.4
2/16
2
MEHANIKI RADRad je proces savlaivanja otpora koje telo prua kada ga pomeramo sa
jednog mesta na drugo.
Za savlaivanje otpora koji se suprostavljaju kretanju potrebna je sila odreene veliine.
Mehaniki rad je skalarna veliina jednaka skalarnom proizvodu vektora
pomeranja i vektora sile
(vektor pomeranja je preeni put od nekog poetnog
poloaja M1
do nekog trenutnog poloaja M2
):
7/30/2019 Dinamika Br.4
3/16
3
Uobiajeno je da se rad krae definie kao proizvod sile i preenog puta u pravcudejstva sile.
A = F .
sOznaka za rad je A, a jedinica je dul (J). Jedan dul je rad koji izvri sila od jednognjutna kada se njena napadna taka pomeri u smeru dejstva za jedan metar:
1J=1N. 1m
1)
RAD KONSTANTNE SILE NA PRAVOLINIJSKOM PUTU
Neka konstantna sila dejstvuje na telo pod izvesnim uglom u odnosu na pravac kretanja.Rad ovde vri ona komponenta sile koja dejstvuje u pravcu kretanja
pa je
A=Fx.s=F.s.cos
Mehaniki rad moe imati
pozitivnu ili negativnu vrednost, pri emu pozitivan rad
proizvode aktivne (pokretake) sile, a negativan rad pasivne (otporne) sile.
7/30/2019 Dinamika Br.4
4/16
4
Znak rad zavisi od ugla nagiba sile:
Ako je 0x1
, a pozitivan pri pritisku kada je x1
>x2
.
7/30/2019 Dinamika Br.4
8/16
8
7/30/2019 Dinamika Br.4
9/16
9
7/30/2019 Dinamika Br.4
10/16
10
SNAGASam
pojam rada nije dovoljan da okarakterie radne sposobnosti maine koja neprekidno
radi. Veliki rad moe da izvri i mala i velika maina samo to e maloj maini bitipotrebno vie vremena. Znai potrebno je, pri opisivanju karakteristika neke mainenaglasiti i vreme za koje se taj rad moe izvriti. Zato se uvodi pojam snage.
Snaga je rad izvren u jedinici vremena:
Snaga je skalar jednak skalarnom proizvodu vektora sile i vektora brzine:
Jedinica za snagu je vat (W). Jedan vat je snaga koju obavi rad od jednog dula u
jednoj sekundi
Ako sila vri promenljiv rad tokom vremena i snaga je promenljiva veliina
7/30/2019 Dinamika Br.4
11/16
11
7/30/2019 Dinamika Br.4
12/16
12
STEPEN KORISNOG DEJSTVAOsnovna namena svih maina je vrenje nekog korisnog rada. Ukupna snaga maine
ne troi se samo na vrenje korisnog rada ve se deo snage troi nasavlaivanje trenja i otpora pri kretanju. Koristan rad Ak je uvek manji od
ukupnog uloenog rada Ap. Ako je Aw izgubljeni rad onda je : Ak=Ap-Aw
Gubici se ne mogu izbei ve
samo smanjiti i iskazuju se stepenom korisnog dejstva
maine . To je odnos korisnog rada i ukupnog rada (ili korisne snage i uloene-
pogonske snage)=Ak/Ap ili =Pk/Pp
Stepen korisnog dejstva je uvek manji od 1.
Ukoliko postoji niz maina (postrojenje) stepen korisnog dejstva sraunava se u
zavisnosti da li su vezane redno ili paralelno
7/30/2019 Dinamika Br.4
13/16
13
7/30/2019 Dinamika Br.4
14/16
14
7/30/2019 Dinamika Br.4
15/16
15
MEHANIKA ENERGIJAEnergija je jedno od osnovnih svojstava materije i javlja se u razliitim oblicima (toplotna,
elektrina, mehanika itd.)
Mehanika energija je skalarna veliina koja karakterie sposobnost tela da pod
odreenim uslovima vri neki mehaniki rad.
Jedinica za energiju je dul
jer su po svojoj prirodi energija i rad bliski.
Tela mogu vriti rad usled steene brzine (tj. usled kretanja) i usled poloaja koji su
kretanjem zauzela . Moe se zakljuiti da u mehanici postoje dva osnovna oblikaenergije:
1.
Kinetika energija (energija kretanja)
2.
Potencijalna energija (energija poloaja)
KINETIKA ENERGIJA
Kinetika energija tela (Ek) je energija mehanikog kretanja tela. Ona je jednaka
polovini proizvoda mase materijalne take i kvadrata njene brzine.
7/30/2019 Dinamika Br.4
16/16
16
POTENCIJALNA ENERGIJA
Telo moe da doe u takav poloaj da moe da vri rad pri vraanju u prvobitan poloaj.U takvom poloaju telo ima potencijalnu energiju u odnosu na prvobitni poloaj.
Potencijalna energija (Ep) je energija kojom telo raspolae, a zavisi samo od
uzajamnog poloaja tela.
U mehanici postoje dva oblika potencijalne energije:
Gravitaciona
Elastina
Gravitaciona potencijalna energija izraava se radom
koji treba izvriti da se telo sa jednog nivoa podigne na
drugi nivo. Poto je re o radu sile Zemljine tee sledi:
U j-ni H je razlika nivoa.
Elastinu potencijalnu energiju ima telo na kojem je izvren rad protiv neke elastine sile.U sluaju zavojne opruge ona iznosi
Top Related